Republika Hrvatska

Općinski građanski sud u Zagrebu

Zagreb, Ulica grada Vukovara 84

posl.br. R1 Ob-2634/2025-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nedi Šoli, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, OIB: 52966791065, Zagreb (Grad Zagreb), Trg Nevenke Topalušić 1, Područni ured Dubrava, Zagreb, Dubrava 49, zastupan po upraviteljici NN, mag.act.soc. protiv prveprotustranke maloljetnog LN, OIB: [osobni identifikacijski broj], s boravištem u [adresa], drugeprotustranke maloljetnog ĐN, OIB: [osobni identifikacijski broj], s boravištem u [adresa], trećeprotustranke SN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i četvrteprotustranke DN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi mjere o oduzimanju prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji, 2. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I. Trećojprotustranci SN, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem na adresi [adresa], a boravištem na adresi [adresa], oduzima se pravo na stanovanje s maloljetnim GN, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenim **.**.2012. u Beogradu, Republika Srbija te maloljetnim ĐN, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenim **.**.2009. u Beogradu, Republika Srbija, oba s prijavljenim prebivalištem u [adresa], a boravištem na adresi [adresa], te se lišava prava na svakodnevnu skrb o maloljetnoj djeci, na vrijeme od godine dana.

II. Svakodnevna skrb o maloljetnoj djeci LN, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenom **.**.2012. u [adresa] te ĐN, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenom **.**.2009. u Beogradu, Republika Srbija, oba s prijavljenim prebivalištem u [adresa], a boravištem na adresi [adresa] povjerava se svom starijem bratu DN, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem na adresi [adresa], gdje se djeca smještavaju, na vrijeme od godine dana.

III. Trećaprotustranka SN, OIB: [osobni identifikacijski broj] kao otac za vrijeme trajanja mjere iz točke I. i II. izreke ovog rješenja ostvarivat će osobne odnose s maloljetnom djecom LN, OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĐN, OIB: [osobni identifikacijski broj] održavati će se po prethodnom dogovoru s DN, OIB: [osobni identifikacijski broj], a ako dogovor izostane, osobni odnosi ostvarivat će se svake subote na adresi stanovanja trećeprotustranke SN u terminu od 10:00 do 18:00 sati. Otac će preuzimati i vraćati djecu na adresu stanovanja DN, [adresa].

IV. Trećaprotustranka SN, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao roditelj dužan je nadležni Hrvatski zavod za socijalni rad – Područni ured Dubrava obavijestiti o svakoj promjeni adrese stanovanja.

V. Izricanjem mjera iz točki I. do IV. izreke ovog rješenja roditelju ne prestaju prava i dužnosti u vezi s ostvarivanjem roditeljske skrbi o djeci, osim prava na stanovanje s djecom i s tim u vezi prava na svakodnevnu skrb o djeci.

VI. Žalba na ovo rješenje ne odgađa njegovu ovrhu.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je protiv protustranaka podnio prijedlog radi oduzimanja prava roditelju SN na stanovanje s maloljetnom djecom.

1.1. Predlagatelj u bitnome ističe da je u bračnoj zajednici roditelja SN i IN rođeno petero djece: maloljetni LN, rođen **.**.2012., maloljetni ZN, rođen **.**.2009., ČN, rođen **.**.2002., MN, rođen **.**.1999. te VN, rođen **.**.1998. Majka, IN je 2016. godine napustila obitelj te od tada nije u kontaktu s djecom, a ni s ocem djece.

1.2. Predlagatelj ističe da je obitelj SN u evidenciji od 2021., a kada je zaprimljena obavijest osnovne škole Marija Jurić Zagorka o mogućem zanemarivanju maloljetnog LN i ĐN od strane oca, kao i o mogućim poteškoćama kod djece. Tijekom višegodišnjeg rada s obitelji, ocu su u više navrata izricane mjere obiteljsko- pravne zaštite i to mjera stručne pomoći i potpore u ostvarivanju roditeljske skrbi o djetetu te mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem roditeljske skrbi o djetetu, a koje su izrečene sveukupno tri puta. Nadalje, predlagatelj je zaprimio izvješće voditelja mjere iz kojih proizlazi kako je otac SN u potpunosti nedostupan stručnim djelatnicima prewdlagatelja, kao i voditelju mjere. Uvidom u Izvješća vidljivo je kako je voditelj mjere surađivao s bratom DN, koji je u potpunosti preuzeo skrb o djeci i koji na adekvatan način skrbi o zdravlju, obrazovanju te osnovnim potrebama djece.

1.3. Nadalje, ističe se da je dosadašnjim praćenjem obitelji utvrđeno kako otac, SN, grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava i svojim ponašanjem pokazuje nezainteresiranost za djecu i njihove osnovne životne potrebe. Također, sukladno izvješćima voditelja mjere, prethodno izrečene mjere nisu postigle očekivane pozitivne pomake u obiteljskoj dinamici i funkcioniranju.

1.4. Iz Sveobuhvatnog obiteljskog procjenjivanja za obitelj Nebojše Pivića proizlazi kako otac grubo krši roditeljsku odgovornost te kako bi ostanak djece u obitelji oca SN bio ugrožavajući po njihov život, zdravlje i razvoj. Postoji veći broj značajnih okolnosti visokog intenziteta kod oca koji ugrožavaju psihofizički i socijalni razvoj djece. Otac iskazuje nezainteresiranost za djecu te rizična ponašanja uslijed kojih nije u mogućnosti skrbiti o djeci.

1.5. Obzirom na naprijed navedeno, a kako bi se otklonili rizici i daljnja moguća razvojna ugroženost djece, a u cilju zaštite interesa i dobrobiti djece, predlagatelj predlaže u skladu s čl.155., čl.156., čl. 157. te čl. 485. st.1. točka 3. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ br. 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23), da sud u izvanparničnom postupku donese rješenje kojim će se ocu SN, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem na adresi [adresa], a boravištem na adresi [adresa], oduzeti se pravo na stanovanje s djecom koja se povjeravaju na svakodnevnu skrb svom starijem bratu, DN, s prebivalištem na adresi [adresa] u trajanju godine dana. Osobni odnosi oca SN s djecom održavati će se po prethodnom dogovoru s DN, a ukoliko dogovor izostane svake subote na adresi stanovanja oca u terminu od 10:00 do 18:00 sati. Otac će preuzimati i vraćati. djecu na adresu stanovanja brata DN.

2. Protustrankama DN i SN je dostavljen prijedlog predlagatelja, te se nisu protivili prijedlogu predlagatelja već su na ročištu održanim kod ovoga suda 2. veljače 2026. naveli da su u cijelosti suglasni s prijedlogom kao i da odustaju od njihovog saslušanja te predlažu donijeti rješenje u skladu s prijedlogom predlagatelja.

3. Rješenjem ovoga suda, a primjenom čl. 240. st. 1. toč. 3., čl. 242. st. 2., čl. 487. i 485. st. 1. t. 3. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23) u vezi s čl. 155-158. Obiteljskog zakona, maloljetnoj djeci protustranaka imenovana je posebna skrbnica u osobi N ĆN iz Centra za posebno skrbništvo, Zagreb.

3.1. Posebna skrbnica je u podnesku od 31. prosinca 2025. navela da je iz dokumentacije koja prileži spisu razvidno kako do sada poduzete obiteljsko-pravne mjere zaštite u obitelji nisu polučile pozitivnim rezultatom, kako su brojne značajne okolnosti koje ugrožavaju psihofizički i socijalni razvoj djece. Djeca su izložena narušenom psihofizičkom i socijalnom razvoju, te je istima potrebno osigurati odrastanje u sigurnom i stabilnom okruženju, uz odgovarajuće osnovne životne potrebe, te adekvatnu roditeljsku skrb. Slijedom navedenoga, suglasna je s prijedlogom predlagatelja.

4. Sud je tijekom ovog postupka izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja je priložena spisu i to uvid u zapisnik stručnog tima predlagatelja Klasa: 552-06/25-07/7, Urbroj: 139-116-10/03-25-4 od 25. rujna 2025. (list 3-7 spisa), izvješće socijalnog radnika predlagatelja Klasa: 552-06/25-07/7, Urbroj: 139-116-10/03-25-2 od 24. rujna 2025. (list 8-13 spisa), sveobuhvatno obiteljsko procjenjivanje sastavljeno po predlagatelju Klasa: 552-06/25-07/7, Urbroj: 139-116-10/03-25-5 od 24. rujna 2025. (list 14-17 spisa), individualni plan promjene od 24. rujna 2025. (list 18-26 spisa), mišljenje i prijedlog psihologa od 24. rujna 2025. (list 27-29 spisa), odnosno u svu dokumentaciju koja prileži spisu.

5.1. Nakon provedenog dokaznog postupka, stranke su predložile utvrditi dovršenim dokazni postupak navodeći pritom da nije potrebno provođenje daljnjih dokaza.

6. Sud je izvedene dokaze ocijenio u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025) u vezi s čl. 346. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023) te je utvrdio kao u izreci rješenja.

7. Isto tako, napominje se da je primjenom odredbi čl. 6. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23) u vezi s čl. 346. Obiteljskog zakona propisano da se postupak vodi se na hrvatskom jeziku i uz uporabu latiničnog pisma ako za uporabu u pojedinim sudovima nije zakonom uveden koji drugi jezik ili koje drugo pismo.

7.1. Odredbom čl. 102. Zakona o parničnom postupku propisano je da stranke i drugi sudionici u postupku imaju pravo pri sudjelovanju na ročištima i pri usmenom poduzimanju drugih procesnih radnji pred sudom upotrebljavati svoj jezik. Ako se postupak ne vodi na jeziku stranke odnosno drugih sudionika u postupku, osigurat će im se usmeno prevođenje na njihov jezik onoga što se na ročištu iznosi te usmeno prevođenje isprava koje se na ročištu koriste radi dokazivanja. Stranke i drugi sudionici u postupku poučit će se o pravu da usmeni postupak pred sudom prate na svom jeziku uz pomoć tumača. Oni se mogu odreći prava na prevođenje ako izjave da znaju jezik na kojem se vodi postupak. U zapisniku će se zabilježiti da im je dana pouka te izjave stranaka odnosno sudionika. Prevođenje obavljaju tumači. Troškovi prevođenja padaju na teret stranke ili sudionika kojega se tiču.

7.2. Odredbom čl. 103. Zakona o parničnom postupku propisano je da se pozivi, odluke i druga pismena upućuju se strankama i drugim sudionicima u postupku na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, dok je odredbom čl. 104. Zakona o parničnom postupku propisano da stranke i drugi sudionici u postupku upućuju sudu svoje tužbe, žalbe i druge podneske na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

7.3. Iz dostavljene dokumentacije i očitovanja predlagatelja i predlagatelja proizlazi da protustranke razumiju hrvatski jezik i latinično pismo.

8. Nadalje, a prije odlučivanja o osnovanosti prijedloga, sud je utvrdio i svoju nadležnost za postupanje u ovom predmetu s obzirom na to da su protustranke i djeca s prijavljenim boravištem u [adresa].

8.1. Odredbom čl. 50. Zakona o međunarodnom privatnom pravu ("Narodne novine", broj 101/2017, 67/2023) propisano je da se nadležnost suda Republike Hrvatske u stvarima roditeljske skrbi određuje se prema poglavlju II. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenoga 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br. 1347/2000 (SL L 338, 23. 12. 2003.) i Haškoj konvenciji o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju, ovrsi i suradnji u odnosu na roditeljsku odgovornost i o mjerama za zaštitu djece iz 1996. (»Narodne novine - Međunarodni ugovori«, br. 5/09.). Odredbe Uredbe i primjenjuju se i u stvarima roditeljske skrbi kada dijete ima, u smislu te Uredbe, uobičajeno boravište u državi koja nije članica Europske unije, pod pretpostavkom da se u tom predmetu ne primjenjuje Konvencija iz stavka 1. ovoga članka.

8.2. Uredba Vijeća (EZ) br. 2201/2003 o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću (dalje u tekstu: „Uredba Bruxelles II.a”) uređuje, između ostalog, na roditeljsku odgovornost te se primjenjuje na pravo na roditeljsku skrb i pravo na kontakt s djetetom; na skrbništvo, odgajateljstvo i slične institute; na određivanje i dužnosti svake osobe ili tijela koje brine o djetetu i njegovoj imovini, koje ga zastupa i koje mu pomaže; na smještaj djeteta kod udomitelja ili u ustanovu. Takvi predmeti obično su u nadležnosti sudova u državi članici u kojoj dijete uobičajeno boravi. Ako nije moguće utvrditi gdje dijete uobičajeno boravi, država članica u kojoj se dijete nalazi automatski se proglašava nadležnom. Uredba Bruxelles II.a revidirana je Uredbom vijeća (EU) 2019/1111 2019/1111 od 25. lipnja 2019. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece (Preinačena verzija Uredbe Bruxelles II.a), koja se primjenjuje od 1. kolovoza 2022. (dalje u tekstu: Uredba Bruxelles II ter) .

8.2. Uredba Bruxelles II ter uređuje u čl. 15. da su u hitnim slučajevima, sudovi države članice nadležni su za poduzimanje privremenih mjera, uključujući zaštitne mjere, koje mogu biti dostupne u okviru prava te države članice, čak i ako je stvarno nadležan sud druge države članice. Zaštitne mjere mogu biti izrečene u pogledu djeteta koje se nalazi u toj državi članici. Ako je sud države članice hitnom intervencijom poduzeo mjere zaštite interesa djeteta, taj sud obavješćuje bez odgode sud ili nadležno tijelo države članice koje je nadležno na temelju članka 7. ili, prema potrebi, bilo koji sud države članice koji izvršava stvarnu nadležnost na temelju ove Uredbe. Čl. 7. Uredbe Bruxelles II ter propisnu je da opću nadležnost za spor o roditeljskoj odgovornosti imaju sudovi države članice u kojoj u trenutku pokretanja postupka dijete ima uobičajeno boravište (čl. 7. st. 1.). Ovo pravilo podložno je primjeni odredaba članaka 8., 9. i 10. (čl. 7. st .2.). Kriterij uobičajena boravišta djeteta u međunarodnom privatnom pravu prisutan je više od stoljeća. Njegovom se uporabom neupitno ostvaruje zaštita najboljeg interesa djeteta. Uobičajenim boravištem treba smatrati mjesto u kojemu osoba doista i živi, ono koje je sjedište njezinih privatnih i društvenih životnih aktivnosti. Pri tome se dodaje primjenom prakse suda Europske unije proizlazi da isti sud preporučuje da kod utvrđivanja uobičajenog boravišta mora postojati određeni stupanj integracije djeteta u društvenu i obiteljsku sredinu, što se poglavito ocjenjuje trajanjem, pravilnošću, uvjetima i razlozima boravka te boravkom obitelji u istom mjestu, djetetovim državljanstvom, pohađanjem škole te poznavanjem jezika. (O tome u predmetu A., C-523/07, ECLI:EU:C:2009:225). Imajući u vidu da su protustranke na području Republike Hrvatske dulje od tri mjeseca te da imaju i prijavljeno privremeno boravište proizlazi da je ovaj sud nadležan za postupanje i donošenje hitnih mjera.

9. Nije sporno da je protustranka SN s IN roditelj maloljetne djece, a što i proizlazi iz dokumentacije koju je priložio predlagatelj uz svoj prijedlog te očitovanja stranaka, a da je IN nedostupna još od 2016. kada je napustila djecu i obitelj.

9.1. Iz prijedloga predlagatelja proizlazi da nisu dostupni podaci o majci djece, niti je poznato je li ista lišena roditeljske skrbi u odnosu na maloljetnu djecu kao i da s njima nije u kontaktu od 2019., a da prvotustranka SN sam živi s njima otkako ih je majka djece napustila te da su djeca povjerena na skrb ocu koji ostvaruje i samostalnu roditeljsku skrb, slijedom čega zbog hitnosti postupanja, a nedostupnosti podataka o majci djece, što među strankama nije sporno, postupak je nastavljen samo u odnosu na oca djece.

10. Uvidom u zapisnik stručnog tima predlagatelja Klasa: 552-06/25-07/7, Urbroj:

139-116-10/03-25-4 od 25. rujna 2025. (list 3-7 spisa), proizlazi sljedeće:

- protustranka SN je po zanimanju menadžer u ugostiteljstvu, negira probleme mentalnog zdravlja i probleme ovisnosti,

- protustranka VN zaposlen je kao konobar,

- protustranaka SN i IN su prekinuli bračnu zajednicu 2016. kada je ona napustila obitelj i od tada nisu u kontaktu, a 2. prosinca 2019. dugo osnovni sud u Beogradu je donio presudu kojom je odlučeno da djeca stanuju s ocem i da on ima samostalnu roditeljsku skrb, te da djeca od 2018. nisu vidjela majku niti su s njom u kontaktu, a majka stanuje na području Srbije i zasnovala je novu obitelj, dok se SN doselio s djecom LN i MN u [adresa] 2019, dok je maloljetni ZN doselio u Hrvatsku 2021. jer je prethodno bio kod bake po ocu u [adresa]

- maloljetni LN je najmlađe od petero djece i pohađa 4. razred osnovne škole, a malolejtni pavle pohađa 8. razred osnovne škole.

10.1. Obitelj je u evidenciji predlagatelja od prosinca 2021. kada je zaprimljena obavijest škole o mogućem zanemarivanju djece od strane oca i mogućim poteškoćama kod djece.

10.2. Nadalje, ističe se u bitnome kao i u točki 1. ovog obrazloženja rješenja, kao i da unatoč izrečenim mjerama intenzivne stručne pomoći i nadzora, otac ne pokazuje razumijevanje za djecu i nije im omogućio zdravstvenu zaštitu i obrazovanje prema mogućnostima i potrebama kao i da ih ne odgaja prema dobi i zrelosti.

10.3. S obzirom na to da je otac nedostupan predlagatelju i ne ostvaruje suradnju s voditeljicom mjere kao i da u obitelji nisu postignuti očekivani pomaci, potrebno je ocu izreći mjeru stručne pomoći i podrške u ostvarivanju roditeljske skrbi o djeci u trajanju od godinu dana, a koja je trajala od 15. listopada 2024. do 15. listopada 2025.

10.4. Dosadašnjim praćenjem obitelji i tijekom redovnog rada utvrđeno je da otac nije u mogućnosti niti pokazuje interes za svakodnevnu skrb o djeci u odnosu na njihovo zdravlje, sigurnost i odgoj te psihosocijalne potrebe djece, dok o njima u potpunosti je preuzeo skrb brat VN i isti na adekvatan način skrbi o zdravlju, obrazovanju i osnovnim potrebama djece.

11. Iz izvješća socijalnog radnika predlagatelja Klasa: 552-06/25-07/7, Urbroj: 139- 116-10/03-25-2 od 24. rujna 2025. (list 8-13 spisa), proizlazi u bitnome kao u točkama 1. i 10. ovog obrazloženja rješenja, te da iz liste za procjenu razvojnih rizika djece proizlazi da kod djece postoji visoka razina rizika, odnosno veći broj značajnih okolnosti srednjeg ili visokog intenziteta u obitelji koje ugrožavaju psihofizički i socijalni razvoj djece, te su potrebe intenzivne intervencije i mjere obiteljsko-pravne zaštite koje će žurno otkloniti ili umanjiti razvojne rizike po djeci.

11.1. Iz mjesečnih izvješća voditelja mjere i završnog izvješća voditelja mjere proizlazi da otac SN je nedostupan djelatnicima predlagatelja, kao i voditelju mjere. Voditelj mjere je surađivao s DN, koji je preuzeo skrb o djeci, te je dogovorio sa stručnom službom škole privatnu multidisciplinarnu obradu za maloljetnog ĐN kako bi mu se omogućio adekvatan školski program. Također proizlazi da je evidentno da bi ostanak djece u obitelji oca bio ugrožavajući po njihov život, zdravlje i razvoj.

12. Iz sveobuhvatnog obiteljskog procjenjivanja sastavljenog po predlagatelju Klasa: 552-06/25-07/7, Urbroj: 139-116-10/03-25-5 od 24. rujna 2025. (list 14-17 spisa), proizlazi da unatoč izrečenim mjerama obiteljsko-pravne zaštite otac nije preuzeo svakodnevnu skrb o djeci, niti školovanje niti osnovnu zdravstvenu zaštitu. Nije uključen u svakodnevnu skrb o djeci, a o svemu tome je preuzeo skrb brat djece, VN.

12.1. Majka djece je u potpunosti nedostupna niti su poznati podaci za nju, a djeca s njom ne ostvaruju nikakav kontakt.

12.2. Djeci je potrebno osigurati primjerene i stabilne uvjete i kvalitetnu skrb i stil života primjeren za pravilan rast i razvoj djeteta, a roditelji su dužni preuzeti posljedice za svoje ponašanje na roditeljskoj razini, jačati roditeljske kapacitete i osigurati zadovoljavajuće stambene uvjete.

13. Iz tako provedenog postupka proizlazi da se ocu djece kroz izricanje mjera obiteljsko pravne zaštite pokušalo ukazati na propuste i potaknuti na promjenu ponašanja. Tijekom rada s obitelji utvrđeno je da su te promjene kratkotrajne. Na strani oca postoje rizični čimbenici zbog kojih djeca u kućanstvu njega nisu sigurna. Svakodnevna skrb o djeci nije bila adekvatna niti je otac brinuo o školovanju djece niti o njihovoj zdravstvenoj skrbi. Sve navedeno u kombinaciji sa činjenicom da u navedenoj obitelji postoji povijest postupanja od strane predlagatelja te otac samostalno skrbi o djeci, ali neadekvatno, dovela su do zaključka kako djeca u navedenoj obitelji nisu sigurna te da se blažim mjerama više ne mogu zaštiti prava i dobrobit djece.

13.1. S obzirom na utvrđene okolnosti odnosno postojanje rizičnih čimbenika na strani roditelja i djece, mišljenje je predlagatelja da je potrebno pokrenuti postupak za izricanje mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta iz nadležnosti suda - mjere oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i povjeravanja svakodnevne skrbi o djeci udomiteljskim obiteljima (čl. 155 Obiteljskog zakona).

14. Ističe se da se Obiteljski zakon temelji, između ostalih, i na načelu razmjerne i najblaže intervencije u obiteljski život (članak 7.) prema kojem su mjere kojima se zadire u obiteljski život prihvatljive ako su nužne te se njihova svrha ne može uspješno ostvariti poduzimanjem blažih mjera uključujući i preventivnu pomoć, odnosno potporu obitelji. U vezi s mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta ovo je načelo detaljnije razrađeno u odredbi članka 128. Obiteljskog zakona koja tijelu koje provodi postupak prilikom izbora mjere prikladne za zaštitu prava i dobrobiti djeteta nameće obvezu voditi računa da se odredi ona mjera kojom se najmanje ograničava pravo roditelja na ostvarivanje skrbi o djetetu, ako je takvom mjerom moguće zaštiti prava i dobrobit djeteta.

14.1. Sama odredba čl. 158. Obiteljskog zakona jasno propisuje da se mjera oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi određuje u trajanju do godine dana. Sud može u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta, roditelja ili Hrvatskog zavoda za socijalni rad produljiti trajanje ove mjere za najviše još jednu godinu, a nakon toga mjera iznimno može trajati do pravomoćnog okončanja sudskog postupka pokrenutog radi nadomještanja pristanka za posvojenje djeteta, odnosno postupka radi lišenja prava na roditeljsku skrb te imenovanja skrbnika. Hrvatski zavod za socijalni rad će najkasnije trideset dana prije isteka vremena iz stavaka 1. i 2. članka podnijeti sudu završno izvješće o djetetu i roditelju kojemu je oduzeto pravo na stanovanje s djetetom. Sud može u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta, roditelja ili Hrvatskog zavoda za socijalni rad ukinuti mjeru oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i povjeravanja svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi prije isteka vremena iz stavaka 1. i 2. članka, ako prema izvješću Hrvatskog zavoda za socijalni rad prestanu postojati razlozi zbog kojih je mjera određena.

14.2. Tek ako ova blaža mjera za zaštitu prava i interesa djece ne poluči rezultate kojima bi se mogli zaštititi prava i dobrobit maloljetne djece, određivanje strože mjere bi moglo biti opravdano.

15. Analizirajući provedene dokaze, ocijenjeno je kako je u interesu maloljetne djece da budu izdvojeni iz obitelji odnosno od oca i budu povjereni na svakodnevnu skrb kod brata gdje su smješteni, a u skladu s prijedlogom predlagatelja.

16. Naime, iz provedenog postupka proizlazi da je u trenutnim okolnostima razina razvojnog rizika za djecu visoka što znači da su djeca izrazito razvojno ugrožena i da su potrebne intenzivne intervencije i mjere obiteljsko-pravne zaštite, a da su se protustranke suglasile s prijedlogom predlagatelja.

16.1. Izdvajanje djece iz obitelji kroz oduzimanje roditeljima prava na stanovanje s djecom, predstavlja ozbiljno miješanje u privatni život osobe i potencijalno može proizvesti ozbiljne posljedice. Ova mjera je međutim, u konkretnom slučaju, nužna radi zaštite zdravlja i dobrobiti djece i njezinu nužnost utvrđuje se u skladu s odredbama članka 8. stavka 2. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97.,6/99. -pročišćeni tekst, 8/99., 14/02.,1/06. i 2/10.) te činjenicu da brave na području Republike Hrvatske i s majkom nemaju kontakt, a povjereni su sudskom odlukom ocu na samostalnu roditeljsku skrb.

17. Stoga su po ocjeni suda ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 155. st. 1. i 2. Obiteljskog zakona slijedom čega je ocu, kao roditelju, oduzeto pravo na stanovanje sa maloljetnom djecom, te je lišen prava na svakodnevnu skrb o maloljetnoj djeci.

18. Prema odredbi čl. 158. st. 1. Obiteljskog zakona mjere oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi određuje se u trajanju do godine dana.

18.1. U skladu sa citiranom odredbom ova mjera oduzimanja prava protustrankama kao roditeljima, kojom je oduzeto pravo da žive s maloljetnom djecom i lišenja prava na svakodnevnu skrb o maloljetnoj djeci određena je na vrijeme od godinu dana.

18.2. Odredbom čl. 157. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da će sud rješenjem o oduzimanju prava na stanovanje s djetetom i povjeravanju svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi odlučiti o smještaju djeteta i ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, odnosno o nadzoru nad ostvarivanjem osobnih odnosa s djetetom ili zabrani ostvarivanja osobnih odnosa ako je to potrebno i ako to predlažu dijete, roditelj ili centar za socijalnu skrb.

19. Sud je odredio ostvarivanje osobnih odnosa oca kao roditelja smatrajući da su određeni osobni odnosi primjereni konkretnim okolnostima i održavanju emocionalne veze između oca i maloljetne djece, posebice jer se na navedeni način veći ostvaruju. Navedeno je i u skladu s prijedlogom predlagatelja, iskazima protustranaka na ročištu održanim 2. veljače 2026. i posebne skrbnice.

20. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u točkama I. do IV. izreke ovog rješenja.

21. Odredbom čl. 157. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da će sud rješenjem iz stavka 1. ovoga članka obvezati roditelja da obavještava nadležni centar za socijalnu skrb o svakoj promjeni adrese stanovanja.

22. Slijedom navedenoga, odlučeno kao u točki IV. izreke rješenja.

23. Za vrijeme trajanja mjera iz točki I. do IV. izreke ovog rješenja roditelj ima sva prava i dužnosti u ostvarivanju roditeljske skrbi o djeci, osim prava na stanovanje s djecom i s tim u vezi na svakodnevnu skrb o djeci (čl. 162. st. 1. Obiteljskog zakona), pa je odlučeno kao u točki V. izreke rješenja.

24. Primjenom odredbe čl. 489. st. 3. Obiteljskog zakona odlučeno je kao u točki VI. izreke ovog rješenja.

U Zagrebu, 2. veljače 2026.

Sudac

Neda Šola

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ovog rješenja predlagatelju, trećojprotustranci SN i četvrtojprotustranci DN nije dopuštena žalba jer su se odrekle tog prava po objavi rješenja.

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba posebnoj skrbnici nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno u 3 primjerka u roku od 3 dana od dana primitka ovoga rješenja.

Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu ovrhu (čl. 489. st. 3. Obiteljskog zakona).

Dostaviti:

1. Predlagatelju

2. Trećojprotustranci SN

3. Četvrtojprotustranci DN

4. Posebnoj skrbnici maloljetne djece

5. Spis