Republika Hrvatska
Upravni sud u Zagrebu
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8
Poslovni broj: Us I-3869/2025-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu toga suda Maji Valušnig, uz sudjelovanje zapisničarke Mateje Marjanović, u upravnom sporu tužitelja JK, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] protiv tuženika Agencije za zaštitu osobnih podataka iz Zagreba, Ulica Metela Ožegovića 16, OIB: 28454963989, radi prava na zaštitu osobnih podataka, nakon usmene i javne rasprave, 2. veljače 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika Agencije za zaštitu osobnih podataka Republike Hrvatske KLASA:UP/I-041-02/21-08/70, URBROJ:567-
12/04-22-01 od 17. veljače 2022.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika Agencije za zaštitu osobnih podataka Republike Hrvatske KLASA:UP/I-041-02/21-08/70, URBROJ: 567-12/04-22-01 od 17. veljače 2022. utvrđeno je da je prikupljanjem i obradom osobnih podataka putem videonadzornog sustava postavljenog u sklopu stambenog objekta na adresi [adresa] u [adresa], a kojim videonadzornim sustavom se obrađuju osobni podaci bez postojanja zakonite svrhe i pravne osnove točnije bez pribavljene suglasnosti suvlasnika koja čini najmanje 2/3 suvlasničkih dijelova, te da je navedenim prikupljanjem i obradom osobnih podataka videonadzornim kamerama, koje svojim kutom snimanja obuhvaćaju susjedne površine odnosno javnu površinu došlo do prekomjerne i nezakonite obrade osobnih podataka, te se zabranjuje tužitelju svaka daljnja obrada osobnih podataka na navedeni način i nalaže mu se brisanje svih zapisa nastalih navedenim videonadzornim sustavom.
2. Presudom ovog suda poslovni broj UsI-1140/22-9 od 28. studenog 2022. odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika Agencije za zaštitu osobnih podataka Republike Hrvatske KLASA:UP/I-041-02/21-08/70, URBROJ: 567- 12/04-22-01 od 17. veljače 2022. kao neosnovan.
3. Presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž- 419/2023-2 od 24. rujna 2025., povodom žalbe tužitelja poništena je navedena presuda ovog suda i predmet je vraćen na ponovni postupak, s obrazloženjem da je tužitelju bilo onemogućeno raspravljanje pred sudom.
4 Tužitelj u tužbi osporava zakonitost tuženikove odluke zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da je videonadzor postavljen 2017. radi zaštite imovine i života ukućana nakon štetnih događaja. Naglašava da tužitelj nadzire svoje vlasničke i suvlasničke dijelove parcela, a djelomično i javnu površinu, tj. ulicu koja završava u njegovom dvorištu ispred ulaznih vrata kuće na kućnom broju 34 i dio ulice Vidikovac sa stražnje strane, koje obje javne površine su slijepe ulice i završavaju na predmetnoj parceli. Ukazuje da je tijekom postupka postao većinski vlasnik te suvlasnik nadziranih parcela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da je prema katastru i većinski vlasnik kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da zbog toga ne postoji potreba traženja ostalih suvlasnika od kojih su neki i pokojni.
4.1. Predlaže sudu da poništi osporavano rješenje.
5. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka u cijelosti ostaje kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja.
5.1. Predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev.
6. Tužbeni zahtjev je neosnovan.
7. Sud je održao usmenu i javnu raspravu u prisutnosti tužitelja i opunomoćenika tuženika, te je time strankama dana mogućnost izjasniti se o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora sukladno odredbi članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24).
8. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, te razmatrajući sporna činjenična i pravna pitanja, sud je izvršio uvid u sudski spis i spis tuženika priložen uz odgovor na tužbu.
9. Uvidom u osporavano rješenje od 17. veljače 2022. utvrđeno je da je tužitelj prikupljanjem i obradom osobnih podataka na prethodno naveden način postupio protivno odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka i Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, s obrazloženjem da je na temelju provedenog nadzora utvrđeno da se videonadzornim sustavom, koji svojim obuhvatom snimanja zahvaća javnu površinu, susjedne površine (stambene objekte, okućnice) i zajedničke suvlasničke dijelove (kčbr. [katastarska čestica]/ k. o. [katastarska općina]), obrađuju osobni podaci trećih osoba bez valjanog pravnog osnova, odnosno bez potrebne suglasnosti suvlasnika koji čine najmanje 2/3 suvlasničkih dijelova.
10. Osobni podaci prema članku 4. točki 1. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podatka te stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) SL EU L 119 (u daljnjem tekstu Uredba) znače svi podaci koji se odnose suvlasničkih dijelova. na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik”); pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
11. Obrada prema članku 4. točki 2. Uredbe znači svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima, kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje.
12. Člankom 5. Uredbe propisano je da osobni podaci moraju biti: zakonito, pošteno i transparentno obrađivani s obzirom na ispitanika (načelo zakonitosti, poštenosti i transparentnosti); prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe te se dalje ne smiju obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama (načelo ograničavanje svrhe); primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koje se obrađuju (načelo smanjenja količine podataka); točni i prema potrebi ažurni; mora se poduzeti svaka razumna mjera radi osiguravanja da se osobni podaci koji nisu točni, uzimajući u obzir svrhe u koje se obrađuju, bez odlaganja izbrišu ili isprave (načelo točnosti); čuvani u obliku koji omogućuje identifikaciju ispitanika samo onoliko dugo koliko je potrebno u svrhe radi kojih se osobni podaci obrađuju; (načelo ograničenja pohrane); obrađivani na način kojim se osigurava odgovarajuća sigurnost osobnih podataka, uključujući zaštitu od neovlaštene ili nezakonite obrade te od slučajnog gubitka, uništenja ili oštećenja primjenom odgovarajućih tehničkih ili organizacijskih mjera (načelo cjelovitosti i povjerljivosti).
13. Člankom 6. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega; (a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha; (b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora; (c) obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade; (d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe; (e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade; (f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka.
14. Člankom 31. stavkom 1. i 2. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka („Narodne novine“, broj:42/18) propisano je da je za uspostavu videonadzora u stambenim odnosno poslovno-stambenim zgradama potrebna suglasnost suvlasnika koji čine najmanje 2/3 suvlasničkih dijelova. Videonadzorom može se obuhvatiti samo pristup ulascima i izlascima iz stambenih zgrada te zajedničke prostorije u stambenim zgradama.
15. Sukladno odredbi članka 32. navedenog Zakona praćenje javnih površina putem videonadzora dozvoljeno je samo tijelima javne vlasti, pravnim osobama s javnim ovlastima i pravnim osobama koje obavljaju javnu službu, samo ako je propisano zakonom, ako je nužno za izvršenje poslova i zadaća tijela javne vlasti ili radi zaštite života i zdravlja ljudi te imovine.
16. Ocjenjujući zakonitost osporenog akta u navedenome dijelu s aspekta istaknutih navoda tužbe sud ne nalazi povrede zakona na štetu tužitelja.
17. Temeljem sadržaja spisa predmeta i citiranih zakonskih propisa ovaj sud ocjenjuje da je tuženo tijelo pravilno utvrdilo povredu prava na zaštitu osobnih podataka.
18. Naime, iz podataka u spisu proizlazi da je tužitelj predmetnim videonadzorom obuhvatio susjedne površine (stambene objekte, okućnice 169/1 i 170/1 k. o. [katastarska općina]) i zajedničke suvlasničke dijelove (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), čime je obrađivao osobne podatke trećih osoba bez valjanog pravnog osnova odnosno bez potrebne suglasnosti suvlasnika koji čine najmanje 2/3 suvlasničkih dijelova. Protivno navodima tužitelja, iz zemljišnoknjižnog izvatka (zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), koji je mjerodavan za dokazivanje prava vlasništva nad nekretninama proizlazi da tužitelj nema 2/3 suvlasničkih dijelova nekretnine na kojoj je postavljen videonadzor. Također, tužitelj nije dostavio suglasnost susjeda za snimanje susjednih površina.
19. Nadalje, tužitelj je predmetnim videonadzorom obuhvatio i javnu površinu (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-ulica Vidikovac). Tuženik pravilno zaključuje da, sukladno citiranim odredbama, tužitelj nije ovlaštena osoba za praćenje javnih površina putem videonadzora, budući da je to dozvoljeno samo tijelima javne vlasti, pravnim osobama s javnim ovlastima i pravnim osobama koje obavljaju javnu službu.
20. Slijedom navedenog su i prema mišljenju ovog suda u opisanom postupanju pravilno utvrđene povrede odredaba Opće uredbe o zaštiti podataka.
21. Stoga je sud na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima odlučio kao u izreci.
U Zagrebu, 2. veljače 2026.
Sutkinja
Maja Valušnig
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
DNA:
1. JK, [adresa]
2. Agencija za zaštitu osobnih podataka Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Metela Ožegovića 16
3. U spis
