Poslovni broj: Pp-2333/2025-6

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U ZABOKU

Ul. Matije Gupca 22, Zabok

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sucu ovoga suda Mariji Bračun, na prijedlog višeg sudskog savjetnika-specijaliste Tanje Babić, uz sudjelovanje Jasne Ivić kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika MT, zbog prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj: 5/90., 30/90., 29/94., 114/22., 47/23., dalje: ZPJRM), povodom Optužnog prijedloga Policijske postaje Zabok br. Klasa: 211-07/25-5/2648, Urbroj; 511-17-05-25-1 od 15. listopada 2025., nakon održane glavne rasprave dana 28. siječnja 2026., u prisutnosti okrivljenika i odsutnosti urednog pozvanog tužitelja, u smislu čl. 179. st. 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13.,157/13., 110/15., 70/17. i 118/18., 114/22 dalje: PZ), dana 2. veljače 2026. objavio i

presudio je

I/ Okrivljenik: MT, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin M i Đ r. L, rođen **.**.1968. u [adresa], iz [adresa], alatničar, zaposlen, s mjesečnim primanjem od oko 860,00 eura, oženjen, otac dvoje punoljetne djece, supruga zaposlena s mjesečnim primanjem od oko 860,00 eura, drž. RH, neosuđivan

kriv  je

što je:

dana 7. listopada 2025. u 16,55 sati na parkiralištu ispred stambene zgrade u [adresa], omalovažavao i vrijeđao policijske službenike ĐT i LT prilikom vršenja službene radnje pogrdnim riječima: „S tim si rit obrišite, ja sam pošten čovek nemojte me jebati!“, te pokazujući prstom na svoje rame odnosno na logo zaštitarske tvrtke „Sokol“ govoreći:“ Vidite vi tko sam ja, ja sam zaštitar ja delam! Tko ste vi? Ja bum zval policiju kak se to ponašate, ja sam pošten čovek, najte me zajebavati.“,

dakle, vrijeđao službene osobe prilikom vršenja službe,

čime je počinio prekršaj iz čl. 17 ZPJRM-a, pa mu se zbog toga temeljem istog zakonskog propisa uz primjenu čl. 37 st. 1 st. 2 st. 3 t. 1 PZ-a

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 600,00 eura (šestoeura).

Okrivljenik je navedenu novčanu kaznu dužan platiti u roku od 60 dana po pravomoćnosti ove presude putem priložene uplatnice. Ako okrivljenik u navedenom roku plati dvije trećine novčane kazne 400,00 eura, na temelju čl. 152. st. 3. PZ-a smatrati će se da je novčanu kaznu platio u cijelosti. Ukoliko pak okrivljenik u zadanom roku ne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, tada će se izrečena kazna u cijelosti naplatiti prisilno na novčanim sredstvima okrivljenika kod nadležnog tijela za ovrhu.

II/ Na temelju čl. 138 st. 1. i st. 1. 2. i 3. t. 3 u svezi čl. 139. st. 4 PZ-a okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u iznosu od 36,30 eur, u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove Presude, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Policijska postaja Zabok, podnijela je ovome sudu optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Sud je proveo glavnu raspravu na kojoj je ispitao okrivljenika, svjedoke ĐT, AT i TT, proveo suočenje okrivljenika i svjedoka ĐT i AT, pročitao zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu na listu 7. spisa, te potvrdu iz PE za okrivljenika na listu 8-9. spisa.

3. U svojoj obrani okrivljenik je u porekao krivnju za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Naveo je da je kritične zgode parkirao svoj osobni automobil ispred RBA banke te otišao na bankomat. Kada se vratio do svojeg vozila dočekali su ga policijski službenici te mi napisali kaznu zbog nepropisnog parkiranja. Kada mu je policijska službenica krenula pisati kaznu zbog počinjenog prekršaja rekao joj je "S tom kaznom si možete guzicu obrisati, ja sam pošten čovjek". Nije točno da bi tom prilikom vrijeđao policijske službenike govoreći im " Nemojte me jebati, vidite vi tko sam ja, ja sam zaštitar, ja delam, tko ste vi, ja bum zval policiju, kak se to ponašate, ja sam pošten čovjek, najte me zajebavati." Policijski službenici su ga potom fizički ugurali u službeno vozilo i odveli u policijsku postaju [adresa]. Žao mu je zbog svega što se dogodilo.

4. Svjedokinja ĐT u svojem je iskazu navela da je kritične zgode od strane šefa smjene, zajedno sa kolegom UT upućena na intervenciju u [adresa] zbog nepropisnog parkiranja. Kada su došli na mjesto događaja tamo su zatekli nepropisno parkirano vozilo te je krenula popunjavati obavijest o počinjenom prekršaju. U tom trenutku prišla im je nepoznata muška osoba te im je rekao da je to njegovo vozilo i da je on bio na bankomatu. Dao je dokumente na uvid te je utvrđeno da se radi o okrivljeniku. U više navrata gosp. im je govorio "Nemojte me jebati." Zatražila ga je vozačku dozvolu kako bih utvrdila njegov identitet, a on je nastavio s vrijeđanjem govoreći da je on pošten čovjek, ponovio je "nemojte me jebati", rekao je " S tim si rit obrišite", a na sebi je imao jaknu, te je prstom pokazivao na logo zaštitarske tvrtke govoreći "tko ste vi, vidite tko sam ja, ja sam zaštitar, ja budem zval policiju, kak se to ponašate". Kolega AT i ona odveli su ga u Policijsku postaju Zabok gdje je izvršeno alkotestiranje okr., nakon čega je isti pušten.

5. Svjedok AT u svojem je iskazu naveo da je kritične zgode s kolegicom ĐT postupao po dojavi o nepropisnom parkiranju u [adresa]. Kada su došli na mjesto događaja tamo su zatekli nepropisno parkirano vozilo nakon čega je kolegica ĐT počela ispunjavati obavijest o počinjenom prekršaju. U tom trenutku do njih je došao okrivljenik koji je rekao da je to njegovo vozilo, objasnili su mu da je počinio prekršaj, te im je dao svoje dokumente na uvid. Kada su mu htjeli uručiti obavijest o počinjenom prekršaju okrivljenik ih je počeo vrijeđati i omalovažavati govoreći im "Nemojte me zajebavati, ja sam pošten čovek, s tim si rit obrišite", a potom je pokazivao na logo zaštitarske tvrtke na svojoj jakni, te je govorio "vidite vi logo od "Sokol Marića", ja sam zaštitar, zval vam budem policiju." Potom su ga odveli okrivljenika u policijsku postaju gdje su izvršili alkotestiranje istoga. Na poseban upit punom. tužitelja svjedok je odgovorio da su okrivljenika usmeno pozvali da pođe s njima u policijsku postaju kako bi mu uručili obavijest s obzirom da je na mjestu događaja bio nemiran i kako bi izvršili alkotestiranje, na što je on dobrovoljno ušao u policijsko vozilo te otišao s njima u policijsku postaju

6. Svjedokinja TT u svojem je iskazu navela da je kritične zgode slučajno prolazila ispred stambene zgrade u [adresa] u kojoj se nalazi Raiffeisen banka. Ispred stambene zgrade vidjela je gosp. MT koji je inače zaštitar u Fini u [adresa] gdje ona radi kao čistačica. Gosp. MT išao je do svojeg automobila koji je bio parkiran ispred banke. U tom trenutku do njegovog vozila su došli policijski službenici te su ga tražili na uvid njegove dokumente. Nema nikakvih neposrednih saznanja o predmetnom događaju jer nije čula o čemu su gosp. MT i policijski službenici razgovarali jer je otišla u banku.

7. Na glavnoj raspravi održanoj 28. siječnja 2026. sud je proveo suočenje okrivljenika i svjedokinje ĐT pri čemu je okrivljenik svjedokinji rekao: „ Vi i vaš kolega došli ste na mjesto događaja zbog nepropisnog parkiranja, a ja sam vam dao na uvid dokumente, rekao sam vam da sam parkirao tu na par minuta, a vi ste uzeli moje dokumente i krenuli mi pisati kaznu. Rekao sam vam da si možete s tim guzicu obrisati, nakon čega ste mi rekli, a sad idemo i strpali me u službeno vozilo i prisilno ne odveli u policijsku postaju ". Svjedokinja je potom navela: " U više navrata rekli ste nam nemojte me zajebavati, ja sam pošten čovek, ja radim, a nakon što sam završila s pisanjem obavijesti i dala vam mogućnost da to potpišete vi ste to odbili vrijeđajući me riječima s tim si rit obrišite, tko ste vi, ja bum zval policiju. Kada ste se smirili otišli ste s nama u postaju". Nakon toga okrivljenik je pitao: "Jeste li me strpali nasilno u službeno vozilo ili niste", a svjedokinja je odgovorila: " Nismo nasilno".

7.1. Prilikom suočenja okrivljenik nije gledao svjedokinju ĐT u oči, skretao je pogled lijevo, desno, gledao u pod, dok je svjedokinja ĐT gledala okrivljenika ravno u oči te je bila koncentrirana na suočenje.

7.2. Na glavnoj raspravi održanoj 28. siječnja 2026. sud je proveo suočenje okrivljenika i svjedoka AT pri čemu je svjedok rekao:„ Kada smo došli na mjesto događaja i sve vam objasnili te vam htjeli uručiti obavijest o počinjenom prekršaju vrijeđali ste nas govoreći nam nemojte me jebati, ja sam pošten čovek, s tim si rit obrišite, te ste pokazivali na logo zaštitarske tvrtke govoreći nam da ste zaštitar, a tko smo mi. Potom smo vas odveli u policijsku postaju". Okrivljenik je potom rekao: " Jeste li me uhvatili za ruke svaki s jedne strane i ugurali me u policijsko vozilo ". Nakon toga svjedok je odgovorio:" Nismo vas ugurali, otvorili smo vam vrata automobila i još sam vam ja držao vrata dok niste ušli."

7.3. Prilikom suočenja okrivljenik nije gledao svjedoka AT u oči, skretao je pogled lijevo, desno, gledao u pod, dok je svjedok AT gledao okrivljenika ravno u oči te je bio koncentriran na suočenje.

8. Radnja prekršaja iz čl.17. ZPJRM-a sastoji se u izražavanju odnosa (govorom ili gestom) kojim se ponižava ili vrijeđa državno tijelo, odnosno službena osoba u obavljanju službene dužnosti.

8.1. Dakle, okolnost da se radnja počinjenja prekršaja manifestira prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili zakonitih naređenja službene osobe, je odlučna činjenica i konstitutivni element bića tog prekršaja, bez koje se ne može raditi o prekršaju iz čl. 17. ZPJRM-a, a što nesporno proizlazi iz optužnog akta (da je radnja počinjenja prekršaja izvršena prilikom vršenja službene radnje).

9. Ovdje treba napomenuti da je čl. 10. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te Protokolom br. 1, 4, 6, 7 i 11 uz tu Konvenciju („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj: 18/97, 14/02, 1/06, 13/17) propisano da svatko ima pravo na slobodu izražavanja, a koje je i zajamčeno odredbom članka 38. Ustava Republike Hrvatske, koje obuhvaća slobodu mišljenja i slobodu primanja i širenja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice, ali ostvarivanje tih sloboda obuhvaća dužnosti i odgovornosti, pa stoga navedeno pravo može biti podvrgnuto formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom, koji su u demokratskom društvu nužni radi interesa državne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti ili javnog reda i mira, radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala, radi zaštite ugleda ili prava drugih, radi sprječavanja odavanja povjerljivih informacija ili radi očuvanja autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti. nesporno kako su sloboda mišljenja i izražavanja zagarantirani brojnim dokumentima, između ostalih i Ustavom Republike Hrvatske te Konvencijom za zaštitu ljudskih prava. One predstavljaju temeljne ljudske slobode i osnove demokracije. Međutim, sloboda mišljenja i izražavanja ograničene su i to između ostalog i govorom vrijeđanja i omalovažavanja. Neprihvatljivo je ostvarivanje prava na slobodu izražavanja kad se ono ostvaruje izražavanjem ideja i misli, informacijama i njihovim širenjem na osobito ponižavajući i uvredljiv način. Upotrebu takvog jezika u ostvarivanju prava na slobodu izražavanja ne opravdava ni javni interes ni bilo koja stvar od općeg značaja. Dakle, svatko ima pravo na slobodu izražavanja, ali ne bezuvjetno i bez ikakvih ograničenja, nego to mora činiti na način da se, između ostalog, ne ponižava ili vrijeđa drugog; državno tijelo ili službena osoba u obavljanju službene dužnosti. Naime, treba postići pravičnu ravnotežu između zaštite slobode izražavanja kako je jamči čl. 10. st. 1, Konvencije s jedne strane, i zaštite ugleda drugih, s druge strane, kako to propisuje čl. 10. st. 2. Konvencije, a u demokratskom društvu pod načelom slobode izražavanja ne mogu se tolerirati uvredljivi i omalovažavajući izrazi.

10. Razmotrivši navode iz obrane okrivljenika, iskaza ispitanih svjedoka, te uvidom u spisu priležeću dokumentaciju, nedvojbeno je utvrđeno da je okrivljenik počinio predmetni prekršaj, a kako mu se to u izreci ove presude stavlja na teret. Iskaz svjedoka ĐT i AT sud ocjenjuje uvjerljivim, objektivnim i vjerodostojnim kao i međusobno podudarnim te u istima nije bilo nikakvih kontradiktornosti niti nelogičnosti. Naime, ispitani svjedoci ĐT i AT iskazivali su vrlo detaljno i sigurno o predmetnom događaju te točno ponovili riječi kojima ih je okrivljenik kritične zgode vrijeđao i omalovažavao prilikom vršenja službene radnje. Čak je i sam okrivljenik u svojoj obrani potvrdio dio riječi, "S tim si rit obrišite, ja sam pošten čovek", kojima je kritične zgode vrijeđao i omalovažavao policijske službenike prilikom vršenja službene radnje.

10.1. U autentičnost i vjerodostojnost iskaza svjedoka sud nije dvojio niti nakon provedenog suočenja. Naime, vjerodostojnost svojih iskaza svjedoci su potvrdili provedenim dokaznim radnjama suočenja obzirom da iz tih dokaznih radnji proizlazi da su svjedoci prilikom suočenja cijelo vrijeme gledali okrivljenika u oči, dok je okrivljenik izbjegavao pogled u njih, skrećući ga lijevo, desno i u pod.

10.2. S druge strane, sud temeljem slobodne ocjene dokaza, nije prihvatio kao istinitu i vjerodostojnu obranu okrivljenika, zbog njene neuvjerljivosti, kako u držanju okrivljenika prilikom suočenja kada svjedoke nije mogao pogledati u oči, pa tako i iznošenju iste, a osobito u njenom sadržajnom smislu, držeći da je njegova obrana iskonstruirana isključivo radi izbjegavanja prekršajne odgovornosti. Svjedoci ĐT i AT su bili znatno uvjerljiviji od okrivljenika.

11. Na temelju izloženih utvrđenih činjenica sud je utvrdio da je okrivljenik počinio sva bitna obilježja prekršajnog djela iz čl. 17. ZPRJM-a, a koje se sastoji u tome da je vrijeđao službene osobe prilikom vršenja službe.

12. Odlučujući o primjeni vrste i mjere kazne sud je uzeo u obzir sve okolnosti iz čl. 36. PZ-a. Kao olakotnu okolnost okrivljeniku sud je uzeo u obzir da do sada nije osuđivan zbog istog prekršaja, dok nekih otegotnih okolnosti sud nije utvrdio.

13. Imajući na kraju u vidu stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja odnosno činjenicu da okrivljenik do sada nije osuđivan zbog istih prekršaja, sud je utvrdio da će se i novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja, uvažavajući opću svrhu prekršajno pravnih sankcija, te izraziti društveni prijekor zbog učinjenog prekršaja, utjecati na okrivljenika i sve ostale da ubuduće ne čini prekršaje, a primjenom propisane kazne utjecati na svijest građana o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja (čl. 32. PZ-a). Na temelju čl. 152 st. 3 PZ-a valjalo je okrivljenika upozoriti da ako u roku za plaćanje novčane kazne, a koji je rok određen u izreci presude, plati 2/3 izrečene novčane kazne, smatrati će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena.

14. Odluka o troškovima postupka temelji se propisima citiranim u izreci ove presude, a odnosi se na paušalni iznos sudu koji je odmjeren razmjerno trajanju i složenosti postupka te imovinskim prilikama okrivljenika i trošak dolaska svjedoka TT na ročište dana 28. siječnja 2026. u iznosu od 6,30 eur, a koji trošak tereti okrivljenika obzirom da je nastao pri utvrđivanju prekršaja kojeg je počinio.

15. Zbog svega iznesenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zaboku 2. veljače 2026.

Sudac

Marija Bračun

Zapisničar

Viši sudski savjetnik-specijalist

Jasna Ivić

Tanja Babić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 8 dana po primitku iste. Žalba se podnosi ovome sudu, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud RH.

Dostaviti:

1. Policijska postaja Zabok br. Klasa: 211-07/25-5/2648, Urbroj; 511-17-05-25-1

2. MT, [adresa]

3. MPU, Odjel prekršajne evidencije, po pravomoćnosti

4. spis