Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču - Parenzo

Turistička 2, 52440 Poreč-Parenzo

Posl. br. R1-235/2023-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo po sucu tog suda Sanji Oroz, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja IU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćnicima Alenu Kalčiću i dr., odvjetnicima u Poreču, protiv protustranke ĆU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Vedranu Petriću, odvjetniku u Poreču, radi razvrgnuća suvlasništva, nakon provedenog postupka, 02. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

I Razvrgava se suvlasništvo izvanparničnih stranaka na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], tako što će se ta nekretnina prodati na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima. II Dužna je protustranka predlagatelju naknaditi trošak ovog postupka u iznosu 472,47 eura, sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 02. veljače 2026. do isplate, po stopi koja se određuje sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023), u roku 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev predlagatelja za nadoknadu troška ovog postupka odbija.

III Odbija se zahtjev protustranke da joj predlagatelj naknadi trošak ovog postupka.

Obrazloženje

1. U ovom predmetu predlagatelj je podnio prijedlog u kojem tvrdi da su izvanparnične stranke suvlasnici nekretnine opisane u izreci ovog rješenja na jednake dijelove. Suvlasnička zajednica da mu više ne odgovara, pa da istu želi razvrgnuti. Predmetna nekretnina u naravi da predstavljala jednu funkcionalnu cjelinu, a koju da nije moguće geometrijski podijeliti, jer takvo što da ne dopuštaju urbanističko – planska pravila. S obzirom da geometrijska dioba nije moguća, predlaže da se nekretnina proda na javnoj dražbi, a dobiveni iznos da se podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima, što je sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

2. U svom odgovoru na prijedlog protustranka je izjavila da je suglasna s razvrgnućem suvlasništva, međutim izričito se protivi da se suvlasništvo razvrgne kako to predlaže predlagatelj civilnom diobom, već predlaže da se predmetna nekretnina razvrgne etažiranjem, odnosno povezivanjem suvlasničkih dijelova stranaka sa samostalnim jedinicama zgrade, jer da za to postoje uvjeti budući da stambena zgrada izgrađena na predmetnoj nekretnini ima dvije samostalne jedinice s posebnim ulazima, a svaka da ima sanitarni čvor i ostale prostorije za samostalno korištenje. Ističe kako je i u slučaju da nema sporazuma stranaka oko razvrgnuća suvlasništva kako je to predložila protustranka sud ovlašten nekretninu podijeliti etažiranjem, pa ukazuje na odluku ŽS u Varaždinu posl. br. Gž-602/2020-2 od 14. siječnja 2021., te odluke VSRH broj Rev-1553/2013-2 od 08. siječnja 2014. i Rev-200/09-3 od 06. svibnja 2009. Predmetna nekretnina da u naravi predstavlja obiteljsku kuću s ukupno dvije samostalne uporabne jedinice, te pripadajućim dvorištem. Ukazuje na odredbe čl. 50. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Obzirom da je predmetnu nekretninu moguće geometrijski podijeliti bez da se njezina vrijednost znatno umanji, da nema potrebe za civilnim razvrgnućem prodajom na javnoj dražbi.

3. Među strankama nije sporno da su izvanparnične stranke suvlasnici predmetne nekretnine svako u ½ dijela.

4. Prema odredbi čl. 47. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje: ZV) suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno.

5. Prema čl. 48. st. 2. ZV-a razvrgnuće se može ostvariti kao dobrovoljno ili sudsko.

6. Prema čl. 50. st. 1. ZV-a kada razvrgnuće provodi sud vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Prema st. 2. istog članka, tek ukoliko glede načina razvrgnuća nije vezan u smislu st. 1. ovog članka, sud će djeljive nekretnine dijeliti geometrijski.

7. Odredbom čl. 51. st. 1. ZV-a propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima. Suvlasnici čiji su suvlasnički dijelovi zajedno barem devet desetina, ne moraju učiniti vjerojatnim osobito ozbiljan razlog iz stavka 1. (st.3. istog čl.)

7.1. Ni jedna od stranaka ne tvrdi da postoji osobito ozbiljan razlog za razvrgnuće isplatom.

8. Slijedom navedenog, a budući da u konkretnom slučaju nema sporazuma stranaka o načinu razvrgnuća, ni prava na razvrgnuće isplatom, dolazi u obzir razvrgnuće geometrijskom diobom.

9. U dokaznom postupku proveden je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničnog i građevinskog vještaka, provedeno je građevinsko vještačenje na okolnost eventualnog prijedloga etažnog elaborata u kojem bi površine odgovarale suvlasničkim dijelovima stranaka prema zemljišnim knjigama, a uzimajući u obzir da je na dijelu okućnice sagrađena garaža, te uzimajući u obzir da bi vrijednost svakog posebnog dijela trebala biti jednaka, te je provedena dopuna građevinskog vještačenja sukladno ovosudnom rješenju posl. br. R1-235/2023-23 od 15. svibnja 2025.

10. Uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničnog vještaka Eduarda Klimana, dipl. ing. geod., a čiji nalaz i mišljenje sud cijeni potpunim, razumljivim i u svemu sukladnim pravilima struke, te ga stoga prihvaća u cijelosti, utvrđeno je da je nekretnina koja je predmetom ovog postupka samostojeća obiteljska kuća, prizemlje i kat, te streha sa sjeverne strane spojena s kućom, a preostali dio da je dvorište, na kojem su zasađene razne voćke i vinova loza, koja nekretnina je sa sjeverne, zapadne i južne strane omeđena betonskim zidom sa žičanom ogradom, dok sa istočne strane da nije vidljiva fizička međa. Predmetna nekretnina da je površine prema službenom katastarskom stanju 574 m2, a za istu da nije nikada izdano rješenje o formiranju građevinske čestice, tako da je dio dvorišta eventualno moguće parcelacijom odvojiti od kuće, sukladno odredbi čl. 25. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/2018, 39/2022, 152/2024, dalje: ZODIKN), a geometrijska dioba na dva jednakovrijedna dijela predmetne nekretnine tlocrtno da nije moguća, međutim tlocrtna geometrijska dioba cjelokupne površine nekretnine na dva jednaka dijela da je moguća. Iz ovog sud zaključuje da geometrijska dioba na dva jednakovrijedna dijela predmetne nekretnine nije moguća.

11. Iz nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke KU, dipl. ing. građ., a čiji nalaz i mišljenje sud također cijeni potpunim, razumljivim i u svemu sukladnim pravilima struke, jer ni na koji način u postupku nije doveden u pitanje, utvrđeno je da je vještak utvrdio usporedbom stanja na licu mjesta i katastarskog plana da u katastarski plan nisu unijeti svi dijelovi izgrađeni na predmetnoj čestici (k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]), odnosno konkretno da nije unijeta garaža, vanjske stepenice i terasa s južne strane objekta sagrađenoj na toj nekretnini. Također da vještaku nije predočena dokumentacija od stranke stranaka iz koje bi se moglo zaključiti da je za naveden dijelove ishođen akt na osnovu kojeg su predmetni dijelovi objekta izgrađenog na nekretnini koja je predmetom postupka – izvedeni, pa da se prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/2012, 143/2013, 65/2017, 14/2019) i to sukladno čl. 2. predmetnog zakona – objekt smatra nelegalnim. S obzirom na vrijeme građenja objekta isti da je moguće etažirati uz zabilježbu u z.k. izvatku da je objekt ucrtan bez uporabne dozvole, obzirom na isto vještak je sačinio etažni elaborat, uz primjenu koeficijenta prema pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina kojima se ujednačila vrijednost, a kako je to navedeno na str. 44-50 spisa.

12. Vezano za tvrdnju protustranke da je zapravo dioba moguća na način da se uspostavi etažno vlasništvo na predmetnoj nekretnini ukazuje se na odredbu čl. 71. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje ZV), kojom je propisano da se vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine može uspostaviti na određenom suvlasničkom dijelu ako to zahtjeva suvlasnik te nekretnine koji ima barem odgovarajući suvlasnički dio, te ako su ispunjenje sve pretpostavke određene zakonom. Prije svega, među strankama nije sporno da objekt sagrađen na predmetnim nekretninama nije sagrađen sukladno propisima o gradnji (a kako je to utvrđeno i građevinskim vještačenjem), jer je u postupku nedvojbeno utvrđeno da za garažu, vanjske stepenice i terasu s južne strane objekta ne postoji dokumentacija iz koje bi se moglo zaključiti da je za navedene dijelove ishođen akt na osnovu kojih su ti dijelovi izgrađeni, odnosno izvedeni, a nije sporno da naknadno nije ishođeno rješenje o ozakonjenju nekretnine koja je predmetom postupka. Nastavno na to, ukazuje se i na odredbu čl. 73. st. 3. ZV-a, kojom je propisano da se vlasništvo posebnog dijela ne može uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina. Potvrda mora sadržavati popis i opis posebnih dijelova nekretnine i da su izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela. Potvrdu iz stavka 3. ovoga članka može zamijeniti uporabna dozvola iz koje je razvidno da je zgrada izgrađena sukladno planu posebnih dijelova nekretnine, potvrđenim građevinskom dozvolom da ti posebni dijelovi predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu (čl. 73. st. 4. ZV-a), a posebno valja istaknuti i odredbu čl. 73. st. 5. ZV-a kojom je propisano da se vlasništvo posebnoga dijela ne može uspostaviti dok ne postane pravomoćnom odluka suda o utvrđivanju korisnih vrijednosti toga stana, odnosno druge prostorije te korisnih vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine, osim kad ZV određuje da pravomoćnu odluku suda o utvrđivanju korisnih vrijednosti zamjenjuje isprava suvlasnika. Obzirom da objekt sagrađen na predmetnim nekretninama nije legalan, jer za isti ne postoje ranije navedene isprave, te slijedom netom navedenog, nije moguće razvrgnuće suvlasništva etažiranjem kako to tvrdi protustranka.

13. Prema čl. 50. st. 4. ZV-a ako geometrijska dioba nije moguća sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

14. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 32. Zakona o izvanparničnom postupku (NN 59/2023) kojom je propisano da će sud o naknadi troškova odlučiti na temelju određenog zahtjeva stranaka, uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja (st. 1.), a u postupcima u kojima su sudjelovale stranke sa suprotnim interesima, da će sud o naknadi troškova odlučiti uz odgovarajuću primjenu odredaba zakona kojim se uređuje parnični postupak, osim ako drukčije ne bi nalagali razlozi pravičnosti (st. 2). U st. 4. istog članka zakona propisano je da će sud o naknadi troškova koji se odnose na ostvarivanje zajedničkih interesa svih stranaka odlučiti razmjerno udjelima stranaka u predmetu postupka, a ako se takvi udjeli ne mogu utvrditi, troškovi se dijele na jednake dijelove. U ostalim slučajevima svaka stranka snosi svoje troškove (st. 5). Tako je sud pošao od okolnosti da su stranke suglasne da se razvrgnuće suvlasništva ima provesti putem suda, jer među njima nema sporazuma, da su obje stranke zastupane po punomoćnicima odvjetnicima u ovom postupku, da se suprotan interes stranaka ogleda jedino u načinu razvrgnuća, a vezano za što su provođeni dokazi uviđajem uz sudjelovanje mjerničnog vještaka i građevinskim vještačenjem, za što je utrošeno ukupno 944,95 eura, a koji iznos je predujmio predlagatelj, pa je slijedom svega navedenog protustranka u obvezi istome isplatiti polovinu toga iznosa, jer isto nalažu razlozi pravičnosti, budući se predmetnim dokazima utvrđivala i mogućnost geometrijske diobe vezano za prijedlog predlagatelja i mogućnost etažiranja vezano za prijedlog protustranke. Ostale troškove postupka će stranke snositi svaka za sebe.

15. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Poreču, 02. veljače 2026.

S u d a c:

Sanja Oroz

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležan Županijski sud, kao drugostupanjski sud.

DNA:

1. predlagatelj p.p.,

2. protustranka p.p.