Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: P Ob-431/2022-96

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu po sucu Dijani Selak kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice-protutužiteljice ĆP, OIB: [osobni identifikacijski broj], prijavljenog prebivališta [adresa], zastupana po punomoćnici Silvia Tasić odvjetnica u Splitu, te pravnoj stvari tuženika-protutuženika UP, OIB: [osobni identifikacijski broj], prijavljenog prebivališta [adresa], zastupanog po punomoćnici Marija Perić odvjetnica u Splitu, u parničnom postupku-spor o roditeljskoj skrbi ,uz sudjelovanje mal.djeteta MP, OIB: [osobni identifikacijski broj], prijavljenog prebivališta [adresa], u postupku zastupanog po posebnoj skrbnici ĐP dipl.iur. iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Split, nakon održane glavne rasprave uz isključenje javnosti zaključene dana 01.prosinca 2025.g. u nazočnosti stranaka sa punomoćnicima, na ročištu od 02.veljače 2026.g.održanog radi donošenja, objave i uručenja presude,

p r e s u d i o  j e :

I. Zajedničko maloljetno dijete ĆP OIB: [osobni identifikacijski broj] i UP OIB: [osobni identifikacijski broj], maloljetni MP OIB: [osobni identifikacijski broj] rođen **.**.2016., stanovati će sa majkom ĆP na adresi [adresa], te će roditelji ĆP i UP zajednički i sporazumno ostvarivati pravo na roditeljsku skrb u odnosu na zajedničko mal. dijete KP, razmjenjivati informacije u vezi s mal. djetetom putem telefona i poruka , te će sva buduća sporna pitanja rješavati u obiteljskoj medijaciji.

II. Osobni odnosi oca UP sa mal. djetetom KP održavati će se:

- tri vikenda u mjesecu kada će mal. dijete boraviti sa ocem od petka poslije podne nakon nastave do nedjelje navečer do 20,00 sati, a u radnim dijelima tjedna koji prethode tim vikendima otac će provoditi sa mal. djetetom jedan dan u tjednu po dogovoru roditelja u vremenu od 16,00 do 20,00 sati u skladu sa djetetovim školskim obvezama i izvanškolskim aktivnostima

- onaj tjedan u mjesecu kada mal. dijete neće boraviti taj jedan vikend sa ocem, nego će taj jedan vikend mal. dijete provoditi sa majkom, otac će ostvarivati susrete i druženja sa mal. djetetom u radnom dijelu tog tjedna dva dana po dogovoru roditelja u vremenu od 16,00 do 20,00 sati u skladu sa djetetovim školskim obvezama i izvanškolskim aktivnostima

- mal. dijete će provoditi sa ocem pola svih školskih praznika, a polovicu s majkom

- vjerske blagdane koji su neradni dani i državne praznike mal. dijete će provoditi naizmjenično s jednim pa drugim roditeljem

na način da će otac preuzimati mal. dijete na adresi majke djeteta, a majka djeteta doći po dijete na adresu oca (osim ako se roditelji drugačije ne dogovore o preuzimanju djeteta)

Svaki od roditelja ima pravo na telefonski kontakt s mal. djetetom jednom dnevno u vrijeme kada je mal. dijete kod drugog roditelja.

III. Nalaže se UP novčano doprinosi za uzdržavanje maloljetnog djeteta KP počev od 01.rujna 2024.g pa ubuduće sa iznosom od 350,00 Eur mjesečno, s plaćanjem do 10. u mjesecu za tekući mjesec, s time da je obroke dospjele do donošenja ove presude dužan platiti odjednom u roku od 15 dana, sa zakonskom zateznom kamatom određenom člankom 29.st.2.Zakona o obveznim odnosima i koja teče od dospijeća svakog mjesečnog obroka do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, na račun majke mal. djeteta, ovdje tužiteljice-protutužene.

IV. Odbija se kao neosnovan protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja UP da mal. dijete MP stanuje s ocem UP u [adresa], da se odrede osobni odnosi majke djeteta ĆP sa mal. djetetom i da joj se naloži plaćanje novčanog doprinosa za uzdržavanje mal. djeteta.

r i j e š i o  j e :

I. Radi zaštite interesa i dobrobiti mal.djeteta MP OIB: [osobni identifikacijski broj] određuje se privremena mjera prema kojoj će zajedničko maloljetno dijete ĆP OIB: [osobni identifikacijski broj] i UP OIB: [osobni identifikacijski broj], maloljetni MP OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.2026., stanovati sa majkom ĆP na adresi [adresa], te će roditelji ĆP i UP zajednički i sporazumno ostvarivati pravo na roditeljsku skrb u odnosu na zajedničko mal.dijete KP, razmjenjivati informacije u vezi s mal.djetetom putem telefona i poruka , te će sva buduća sporna pitanja rješavati u obiteljskoj medijaciji.

II. Privremenom mjerom se određuje da će se osobni odnosi oca UP sa mal.djetetom KP održavati :

- tri vikenda u mjesecu kada će mal.dijete boraviti sa ocem od petka poslije podne nakon nastave do nedjelje navečer do 20,00 sati, a u radnim dijelima tjedna koji prethode tim vikendima otac će provoditi sa mal.djetetom jedan dan u tjednu po dogovoru roditelja u vremenu od 16,00 do 20,00 sati u skladu sa djetetovim školskim obvezama i izvanškolskim aktivnostima

- onaj tjedan u mjesecu kada mal.dijete neće boraviti taj jedan vikend sa ocem, nego će taj jedan vikend mal.dijete provoditi sa majkom, otac će ostvarivati susrete i druženja sa mal.djetetom u radnom dijelu tog tjedna dva dana po dogovoru roditelja u vremenu od 16,00 do 20,00 sati u skladu sa djetetovim školskim obvezama i izvanškolskim aktivnostima

- mal.dijete će provoditi sa ocem pola svih školskih praznika, a polovicu s majkom

- vjerske blagdane koji su neradni dani i državne praznike mal.dijete će provoditi naizmjenično s jednim pa drugim roditeljem

na način da će otac preuzimati mal.dijete na adresi majke djeteta, a majka djeteta doći po dijete na adresu oca (osim ako se roditelji drugačije ne dogovore o preuzimanju djeteta)

Svaki od roditelja ima pravo na telefonski kontakt s mal.djetetom jednom dnevno u vrijeme kada je mal.dijete kod drugog roditelja.

III. Privremenom mjerom se nalaže ocu UP novčano doprinosi za uzdržavanje maloljetnog djeteta KP počev od donošenja ove privremene mjere pa ubuduće sa iznosom od 350,00 Eur mjesečno, s plaćanjem do 10. u mjesecu za tekući mjesec, sa zakonskom zateznom kamatom određenom člankom 29.st.2.Zakona o obveznim odnosima i koja teče od dospijeća svakog mjesečnog obroka do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve na račun majke mal. djeteta, ovdje tužiteljice-protutužene.

IV. Ova privremena mjera u točkama I, II i III izreke ovog rješenja će trajati do pravomoćnog okončanja ovog postupka ili drugačije odluke suda .

V. Žalba izjavljena protiv ovog rješenja o privremenoj mjeri u točkama I, II i III izreke ovog rješenja ne odgađa njegovu ovrhu.

VI. Odbija se kao neosnovan prijedlog tuženika-protutužitelja za donošenjem privremene mjere da mal. dijete stanuje sa ocem, da se privremenom mjerom odrede osobni odnosi mal. djeteta sa majkom i uzdržavanje mal. djeteta od strane majke, te da mu se privremenom mjerom odobri da samostalno i bez suglasnosti majke mal. djeteta KP, ĆP, poduzme sve pravne radnje i druge poslove vezane za ispis mal. djeteta KP iz osnovne škole Manuš u Splitu i upis maloljetnog djeteta KP u Osnovnu školu Petra Berislavića u Trogiru.

VII. Svaka stranka snosi svoj trošak ovog postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 17.kolovoza 2022. podnijela tužbu protiv tuženika radi roditeljske skrbi o mal.djetetu, navodeći da je u partnerskom odnosu stranaka rođeno dijete mal.MP **.**.2016., da je partnerska zajednica prestala postojati početkom 2020.g a mal.dijete da živi sa majkom u [adresa]. Da u zadnje vrijeme roditelji ne mogu postići dogovor o viđanju mal.djeteta sa ocem a to da nisu uspjeli ni tijekom obveznog savjetovanja pred CZSS Split, te da nisu izradili plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Otac da uzima dijete iz vrtića kada to želi i da tako dijete ne može redovito pohađati vrtić ni druge slobodne aktivnosti. Zatražila tužbenim zahtjevom presuditi da će mal.dijete stanovati sa majkom na prijavljenom prebivalištu majke [adresa],da će se osobni odnosi oca sa mal.djetetom ostvarivati srijedom od 16,00 sati do 20,00 sati u tjednu kada dijete vikend provodi sa majkom, svaki drugi vikend od subote od 10,00 sati kada će otac uzeti dijete u stanu majke do nedjelje do 20,00 sati, kada otac treba dovesti- vratiti dijete u stan majci, nadalje svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan, te polovicu školskih ljetnih i zimskih praznika i to po tjedan dana naizmjenično kod jednog i drugog roditelja. Zatražila naložiti tuženiku da plaća za uzdržavanje djeteta 1.350,00 kn mjesečno na račun majke djeteta, počevši od dana prestanka partnerske zajednice pa nadalje, da se presudi da će roditelji razmjenjivati informacije u vezi sa mal.djetetom putem telefona i SMS poruka.Potom je kao predlagateljica osiguranja 29.kolovoza 2022. podnijela prijedlog privremene mjere, uz ponovljene navode kao i u tužbi, te zatražila da mal.dijete stanuje s njom uz osobne odnose oca sa djetetom u vrijeme i na način kako je predložila i u tužbi, te naložiti protivniku osiguranja da na ime uzdržavanja djeteta plaća 1.350,00 kn mjesečno na njen račun. Navedeni prijedlog za donošenje privremene mjere je sud zaprimio pod poslovnim brojem R1 Ob 722/22 te ga je sud potom spojio na parnični predmet P Ob 431/2022 radi zajedničkog raspravljanja i odlučivanja.

2. Rješenjem od 21.rujna 2022. sud je mal.djetetu imenovao posebnog skrbnika iz Centra za posebno skrbništvo radi njegova zastupanja i zaštite prava i interesa.

3. Odgovorom na tužbu 03.10.2022. tuženik je podnio ujedno protutužbu i prijedlog privremene mjere, usprotivio se tužiteljičinom prijedlogu za određivanje privremene mjere, njenoj tužbi i tužbenom zahtjevu jer da su netočni navodi tužbe da nakon prestanka zajednice mal. dijete živi s majkom, da je netočno da tuženik uzima dijete iz vrtića na način da dijete ne može redovito pohađati vrtić. Dalje naveo da je nakon prestanka zajednice mal.dijete živjelo s ocem godinu dana a majka dolazila u stan oca i viđala dijete. Potvrdio je da nisu postigli dogovor o načinu ostvarivanja roditeljske skrbi, o čemu je upoznat CZSS Split.Predložio da sud donese presudu da će mal. dijete stanovati s ocem na adresi [adresa], majka ostvarivati osobne odnose s djetetom prema odluci suda, presudom naložiti tužiteljicu da doprinosi uzdržavanje za mal. dijete 1.310,00 kn, na račun oca mal.djeteta. Isto je predložio i prijedlogom privremene mjere, osim što je za uzdržavanje djeteta zatražio tadašnjih 1.200,00 kn mjesečno. Po protutužbi sud je formirao parnični predmet P Ob 534/2022 koji je potom pripojen predmetu P Ob 431/2022 radi zajedničkog raspravljanja i odlučivanja.

4. Tužiteljica kao protutužena se usprotivila protutužbi i protuprijedlogu privremene mjere kao neosnovanom. Tijekom postupka je mijenjala svoj zahtjev o čemu će dalje biti riječi.

5. Sud je proveo dokaze pregledom rodnog lista za dijete MP, pregledom izvješća CZSS Split od 4.4.2022. o obveznom savjetovanju prije pokretanja sudskog postupka, pregledom scana spisa ODO Split Kir-DO-616/2022 (KP-DO-1699/2022), pribavom i pregledom stručnog tima HZSR PU Split od 23.1.2023. i nadopune od 17.11.2023., pregledom potvrđene optužnice protiv UP, podignute od ODO Split pod brojem KOz-DO-3/23, 3.1.2023., pregledom priloženih poruka mobitelom između stranaka, pregledom priloženih prijava tužiteljice CZSS-u, pregledom obavijesti II PP Split od 11.10.2023. žrtvi nasilja u obitelji, saslušanjem stranaka, pregledom izvoda iz zdravstvenog kartona djeteta (str. 180 – 182 spisa) i povijesti bolesti, potvrde Claritudo d.o.o. od 25.10.2023., pregledom e-maila tužiteljice doktorici ĆPM od 8.12.2022., priloženih fotografija djeteta i stana tuženika i fotografije na str. 206 spisa, pregledom zapisnika HZSR PU Split od 10.11.2023., pregledom potvrde Obiteljskog centra od 13.11.2023., pregledom uredovnih bilješki HZSR-a od 12.9.2022. i 12.12.2022., pisanog očitovanja Zavoda od 14.9.2022. i službene zabilješke od 20.7.2022., pregledom priloženog scana osobne iskaznice djeteta, pregledom svjedodžbe za mal. dijete od OŠ Manuš od 25.6.2024., pregledom priložene whatsapp komunikacije majke i djeteta (str. 390 – 391 spisa), pregledom Zapisnika HZSR PU Split od 27.6.2024., pregledom dopisa Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Samostalnog sektora za upravni i inspekcijski nadzor u socijalnoj skrbi, od 7.10.2024. (str. 434 – 435 spisa), pregledom priložene Presude Općinskog Prekršajnog suda u Split posl. br. Pp-15035/2023 od 24.9.2024. u odnosu na okrivljenog UP, pregledom mišljenja stručnog tima HZSR PU Split od 9.12.2024., utvrđenjem mišljenja i volje djeteta po posebnom skrbniku i pregledom podneska posebne skrbnice mal. djeteta od 28.1.2025., pregledom nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještaka dr. Nikola Sikirica, spec. psihijatra i Anđelke Božinović, spec. kliničke psihologije od 2.2.2025., te usmenim obrazlaganjem nalaza i mišljenja i očitovanje vještaka na prigovore tuženika-protutužitelja na ročištu od 14.10.2025., pregledom nepravomoćne Presude Općinskog suda u Splitu posl. br. Kzd-100/2023 od 28.4.2025. i žalbe ODO-a u Splitu na tu presudu od 20.5.2025., pregledom potvrde OŠ Manuš – Split od 9.10.2025. o sudjelovanju roditelja u školskim obvezama, pregledom izvatka iz e-dnevnika – kartice učenika za razdoblje od 1.1.2023. – 31.12.2025. od OŠ Manuš (str. 508 – 210 spisa), pregledom potvrde NK Pomak od 12.6.2024., pregledom whatsapp komunikacije roditelja (str. 512 spisa), pregledom oglasa o nogometnim turnirima (str. 513 – 514 spisa), pregledom potvrdi Porezne uprave ispostava [adresa] od 21.11.2025. za tuženika-protutužitelja.

6. Nakon tako provedenih dokaza sud je odbio izvođenje daljnjih dokaza koje je predlagao tuženik-protutužitelj. Sud je po ocjeni i analizi provedenih dokaza na način kako propisuje čl.8.Zakona o parničnom postupku (NN RH 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08,123/08, 57/11, 148/11, 25/13,89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP) odlučio na način kao u izreci ove presude i rješenja iz slijedećih razloga.

7. Predmet spora po tužbi odnosno protutužbi je postupak radi rješavanja pitanja o roditeljskoj skrbi, ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s roditeljem i uzdržavanju djeteta, postupak iz čl. 408. st. 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj: (NN 103/15, 98/19,47/20, 49/23, 156/23 - dalje Obz) Kako je svaki je svaki od predmetnih roditelja tražio da mal.dijete stanuje s njim, a drugi se tome protivio,to je sud proveo opsežan postupak. Nesporno je među strankama a i sudu razvidno iz priloženog rodnog lista mal.KP da su oni njegovi roditelji te da je dijete rođeno **.**.2016. Nesporno je među strankama da više ne žive u obiteljskoj zajednici i da među njima nema sporazuma o tome s kojim će roditeljem mal.dijete stanovati a posljedično tome ni o osobnim odnosima djeteta s onim roditeljem s kojim neće stanovati ni o uzdržavanju mal.djeteta.

8. Mjerodavne za odlučivanje su odredbe čl.413. st.1. točka 1., čl.119. Obz-a . U ovom postupku sud je na osnovu provedenih dokaza i očitovanja sudionika postupka utvrdio slijedeće. Sud je u početnoj fazi postupka zatražio od tadašnjeg CZSS Split da sudu dostavi socijalnu anamnezu, da provedu obradu roditelja i dostave sudu nalaz i mišljenje stručnog tima s prijedlogom s kojim bi roditeljem mal.dijete trebalo stanovati i prijedlog osobnih odnosa mal.djeteta s drugim roditeljem. Utvrđeno je iz dopisa CZSS Split od 12.12.2022. da je tada obrada još bila u tijeku, te da su radi boljeg uvida u obiteljsku dinamiku i nemogućnost dogovora roditelja, istima 14.10.2022. izrekli obiteljsko pravnu mjeru intenzivne stručne pomoći i nadzora u odnosu na njihovo mal.dijete. Izvijestili sud i da su tijekom tada protekla dva mjeseca roditelji na prijedlog CZSS-a uspostavili dogovor da mal.dijete boravi sedam dana u kontinuitetu kod majke, sedam kod oca. Majka je na sudskom ročištu od 13.12.2022. ustvrdila da od 13.08.do 22.09.2022 nije vidjela dijete ni mogla ostvariti kontakt s ocem djeteta te da je stoga radi viđanja i kontakta s djetetom postigla privremeni dogovor u pogledu boravka djeteta kod oca odnosno majke na način 7/7,ali da s time nije suglasna jer da uočava promjene u ponašanju djeteta koje se ogledaju u njegovom nefunkcioniranju u uobičajenim svakodnevnim aktivnostima.Istakla da je pred ODO-om u Splitu u tijeku kazneni postupak protiv ovdje tuženika zbog kaznenog djela nasilja u obitelji koje da je trajalo od kraja 2017. do 1.9.2021., a predmet da se vodi pod brojem Kir-Do-616/22. Otac je na istom ročištu osporavao njene navode navodeći da je tražio od Czss-a uputu kako će se ponašati u situacijama vezanima za ponašanje tužiteljice pa tako u kolovozu 2022. preuzeo dijete iz vrtića i o tome obavijestio majku a u vezi navedenog kaznenog postupka naspram njega, ustvrdio da prijave tužiteljice mogu biti samo rezultat njene želje da ga prikaže kao nasilnika s ciljem da poboljša svoju pravnu poziciju u ovom postupku te da je baš suprotno, tj da postoje dugogodišnji problemi u ponašanju tužiteljice, a posebno vezano za osobe s kojima se tužiteljica druži a o svemu upoznat czss.Vezano za dogovor roditelja da dijete boravi sa svakim od roditelja po 7 dana, ustvrdio je da to tada uredno funkcionira ali on ostaje pri prijedlogu da mal. dijete stanuje s njim a da s majkom ostvaruje osobne odnose. Majka je na tom ročištu osporavala prednje tvrdnje oca djeteta o njoj, predložila zajedničku skrb , a otac ustvrdio da je od prestanka zajednice stranaka u lipnju 2020. pa do rujna 2021. mal. dijete stanovalo s ocem u [adresa], pohađalo vrtić u [adresa], a dok je dijete bilo kod oca majka je viđala dijete, znala i prespavati u stanu tuženika.Uz podnesak od 13.12.2022. tužiteljica protutužena je dostavila a sud pregledao scan spisa Općinskog državnog odvjetništva u Splitu poslovni broj Kir-DO-616/2022 (KP-DO- 1699/2022)

9. Sud je utvrdio pregledom mišljenja stručnog tima HZSR PU Split od 23.01.2023. da im je predmetna obitelj poznata od ožujka 2022.g kada su zaprimili zahtjev majke djeteta za pokretanje postupka obveznog savjetovanja a koje je okončano 4.04.2022,radi nemogućnosti postizanja dogovora o Planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi.Prema socijalnoj anamnezi majka djeteta potječe iz tročlane obitelji. Roditelji joj nisu bili u braku niti stanovali zajedno, otac joj stanovao u najmu na adresi [adresa] gdje tada i majka stanuje s mal.djetetom.Podaci su da je njena majka preminula kada ova imala 18 godina, da je imala psihičkih poteškoća te bi nekad radi istog bila prisilno hospitalizirana u psihijatrijskoj bolnici Ugljan a da se razboljela nakon što je rodila tužiteljicu,dalje da nikada nisu živjeli zajedno kao obitelj te da njena majka zbog svojih poteškoća nije mogla odgajati ĆP o kojoj je brinula baka po majci, NP kojoj je tužiteljica bila najviše privržena. Ista s očeve strane ima polusestru rođenu 1990g. koja radi u New York-u a s kojom tužiteljica ima vrlo rijedak kontakt. Podaci su da je tužiteljica navodila da je imala lijepo djetinjstvo jer među roditeljima nije bilo svađa te da je odrasla u toleranciji i razumijevanju. S ocem je tijekom odrastanja imala kontakt povremeno odlazeći kod njega u Njemačku. Iako nije bio prisutan u njenom životu, brinuo se o njoj, redovito je kontaktirao i pomagao, navela da je bio dobar otac.Završila je srednju ekonomsku školu, struci administrativni tajnik. Rodila kćer Ć u dobi od 18.g. , s ocem te kćeri bila u vezi od 16. godine, sklopili brak u srpnju 1999. g, u kojem su dobili i kćer U koja je preminula krajem 2009.g s 3. godine od komplikacija koje su iznenada nastupile, a naknadno je dijagnosticirana leukemija te se roditelji teško nosili s gubitkom. Taj njen brak je razveden u siječnju 2016.g iako su se oni separirali dvije godine prije presude o razvodu braka kojom je određeno da će njihova kćer M stanovati s majkom, dok je s ocem ostvarivala susrete i druženja. Tužiteljica navela su se oni uspješno dogovarali oko svega oko kćeri i da ima dobar odnos s bivšim suprugom i njegovom sadašnjom suprugom te da se njen sin MP druži sa njihovim sinom budući su istog uzrasta. Podaci su da je tužiteljičina kćer završila gimnaziju, u vrijeme izrade mišljenja stručnog tima bila na studiranju u Amsterdamu, majka navodila odličan odnos sa kćeri, Podaci su da je tužiteljica navela da prihode ostvaruje od rada u agenciji za prodaju nekretnina i ima prihod od stana kojeg je dobila nasljedstvom, a kojega iznajmljuje.

10. Prema socijalnoj anamnezi tuženiku-protutužitelju je otac preminuo,majka rođena u mirovini, ima brata koji živi s majkom, ima dvije udane sestre koje sa djecom i obiteljima stanuju u [adresa]. Podaci su da negira psihopatološke bolesti u obitelji i opisuje dobre odnose s primarnom obitelji, naglu smrt oca opisuje kao obiteljsku traumu, ali zajednički prebrođenu te da mu je djetinjstvo proteklo bez većih odstupanja.Završio srednju ugostiteljsku školu, tijekom godina se bavio raznim vrstama posla, uglavnom u djelatnosti turizma. Jedno vrijeme držao agenciju koja se bavila rent a carom, a koju je potom prodao. Sada se bavi iznajmljivanjem svojih nekretnina, koje posjeduje u vlasništvu s majkom. Naveo da ima dobre prihode. Podaci su da stanuje u svom stanu,da ima adekvatnu socijalnu podršku u vidu svoje majke i drugih članova obitelji koji stanuju u neposrednoj blizini, da je stupio u novu emocionalnu vezu, a partnerica stanuje u inozemstvu.

11. Prema socijalnoj anamnezi za mal.dijete stranaka rođeno **.**.2016. g., iz uredne trudnoće i urednog poroda, urednog je razvoja i u vrijeme izrade mišljenja stručnog tima zavoda pohađao vrtić u Splitu, trenirao nogomet i taekwando, urednog socijalnog funkcioniranja i prilagodbe, u vrtiću imao nekoliko prijatelja, a u [adresa] ekipu prijatelja iz susjedstva te rođake slične dobi koji također žive u krugu 50 m. Podaci o partnerskom odnosu predmetnih roditelja su da se poznaju od tužiteljičine 15 -16. godine,da su ljubavnu vezu zasnovali dvije godine prije sinova rođenja, krenuli u zajednički život 2016.g kada je tužiteljica zatrudnjela, došla živjeti u [adresa] gdje su zajedno živjeli oko tri godine. Podaci su da je navela da je njena kćer dobro prihvatila tuženika i da joj se svidjela njegova obitelj i bilo joj drago što joj majka „neće ostati sama“ budući je tužiteljičina kćer željela studirati u inozemstvu. Podaci su da je tuženik naveo da je tijekom tri i pol godine zajedničkog života on vodio računa o financijama, dok im je njegova majka svakodnevno kuhala, da je tijekom odrastanja mal.sina, a posebno nakon što je napunio godinu dana, dijete bilo više privrženo ocu nego majci da je tijekom zajedničkog života, prema navodima oca mal.dječak svaku noć odlazio spavati s njim. Otac naveo i da je on učio dijete čitati, da je s njim išao u šetnje te da mu se dosta posvetio obzirom da mu je to jedino dijete te da je on provodio više vremena s djetetom. Podaci su da majka potvrđuje da je otac kao roditelj bio posvećen djetetu, ali da je i ona mnogo vremena provodila s djetetom posebno kada je otac djeteta radio u sezoni pa je ona bila isključivo s djetetom. Prvih godinu dana navela da je bila isključivo posvećena sinu i da ga je dugo dojila te ona tvrdi da je mal.sin spavao samo s njom te da je njoj bio privrženiji, za razliku od oca djeteta koji tvrdi suprotno. Podaci su dalje da majčina kćer nije živjela s majkom u [adresa] jer je 4.razred gimnazije pohađala u Zagrebu. Podaci sud da je majka navela da je odnos nje i njene kćeri bio jako dobar i regularan „kao svaka majka i kćer u pubertetu“, dok je tuženik njihov odnos opisao „izuzetno promjenjivim“ te da je više vremena tužiteljičina kćer provodila s ocem jer s majkom nije imala dobar odnos, opisujući njihov odnos „oscilirajućim“, od toga da kao „prijateljice razgovaraju dok zajedno puše, (M imala tada 14 godina)“ do momenta kada bi ĆP govorila „mrzim je“ ili Đ u svađi vikala: „zašto sam te rodila“ Podaci su dalje da tuženik smatra da je upravo radi obiteljskih odnosa tužiteljičina kćer „pobjegla“ u Zagreb te da je takav njen izbor u tom trenu svima odgovarao. Podaci su da je tužiteljica negirala te njegove navode. Dalje su podaci da je tijekom vođenja postupka u CZSS-u navedena kćer tužiteljice nekoliko puta slala e-mailove službi zavoda kritizirajući tuženikovo ponašanje tijekom njihova zajedničkog života te inzistirala na razgovoru u centru i uglavnom im potvrdila majčine navode o verbalnom nasilju tuženika prema tužiteljici kao i jedan verbalan ispad kojem je prisustvovala, od strane tuženika u odnosu na mal.sina. Podaci su da je tuženik naveo da ta tužiteljičina kćer nikada nije živjela s njima te da mu je potpuno jasno da će zauzeti stranu svoje majke, ali smatra da u tom slučaju treba saslušati i tužiteljičinog bivšeg supruga i njegovu sadašnju suprugu, ukoliko se želi dobiti prava slika tužiteljičinog funkcioniranja. U odnosu na partnersku vezu i okolnosti koje su dovele do prekida, podaci su da je tuženik naveo da su stalno bile prisutne tenzije i da je tužiteljica često radila „scene“ i neugodne situacije. Opisao ju je izrazito kontrolirajućom i ljubomornom osobom jer ga je nerijetko optuživala za nevjeru. Kada ne bi bio kod kuće da bi ga zvala na mobitel više puta dok se ne javi, da bi često „planula“ na sitnicu i da nije znala održavati odnos s ljudima te da mu je stvarala probleme u odnosu s drugim ljudima i njegovom obitelji, da nije voljela raditi i da je mnogo trošila na česte odlaske u Split s njihovim mal.sinom.Opisao da su se svađali često radi svakodnevnice, financija i odnosa prema mal.sinu te ga najviše boli to što je osim prema njemu, imala „kratak fitilj“ i „znala ispaliti“ i prema mal. sinu, a jednom da ju je i čuo kada mu je rekla u ljutnji „šta te nisam abortirala“. Naveo da je on u novoj partnerskoj vezi od svibnja 2022. godine te smatra da se s time tužiteljica teško nosi. Tužiteljica stručnom timu za tuženika navela da je presudila fizička privlačnost, ali da ju je privuklo i to što je imao veliku privrženost obitelji, tj. djelovao joj je kao obiteljski čovjek te ga je smatrala moralnom osobom, smatra da je to u početku bila njegova kvaliteta, dalje, da priznaje ljubomoru tijekom početka veze radi čega su se znali svađati, da je navela da je imala razlog za sumnjičavost i ljubomoru budući je on prethodno imao „veliku ljubav“ s odvjetnicom iz Zagreba te da je tijekom veze s tužiteljicom inzistirao da ona vodi njegov sudski postupak, radi čega bi se nalazio s njom. Za tuženika navela da je imao „stil života katastrofa“, da je bio pasivan i živio neradničkim stilom života,a ona voli raditi. Vezano za financijski aspekt tijekom života s njim, navela da je upala u financijske dugove radi njega jer da je ona isključivo financirala sve za mal.sina, da je bila nezadovoljna životom u [adresa] gdje mal.sinu nije mogla pružiti nikakve sadržaje osim vrtića. Zbog monotonog života u tom „gradu duhova“ opisala da su ona i tuženik vrijeme provodili bez društvenog života, gledajući TV i konzumirajući marihuanu te navela stručnom timu da misli da on još uvijek konzumira marihuanu jer mu je to „stil života“,a ona da je prestala s tom navikom. Smatra da se on udaljio od nje kada je rodila sina i da je tome kriv njegov stil života kojeg opisuje besposličarenjem budući on živi od turizma, odnosno od onoga što je naslijedio. Zbog velikog nezadovoljstva da je bila sve nesretnija u vezi s njim. Dalje su podaci da je prekid partnerskog odnosa nastupio u ožujku 2020.g, ali da je ona ostala stanovati u [adresa] do ljeta 2020.g, a o samom prekidu također dali stručnom timu oprečne izjave. Tako da je on bio na putu u Budimpešti sa bratom s čim se ona nije slagala zbog pandemije i navela da je zbog gubitka djeteta bila traumatizirana od mogućnosti dobivanja korone te da je između njih došlo do značajnijeg sukoba, navela da je u tom periodu on odlučio da više ne želi biti s njom i da je krenuo u „bespoštednu borbu“ protiv nje skupa sa cijelom obitelji. Ona ostala još dva mjeseca stanovati u [adresa] u kojem da joj je život bio pakao, da su joj „preko noći svi okrenuli leđa“, da je na ulici nisu pozdravljali i potpuno je ignorirali te je ostavili bez financija te da ako joj njen otac nije poslao novac, ona da bi bila gladna. Tuženik pak naveo da se ona nije pomirila s prekidom te ga je danonoćno maltretirala pozivima i porukama te da, kako on nije htio pomirbu s njom, naveo da je ona u jednoj od njihovih rasprava prijetila da će ubiti sebe i maloga. U jednoj takvoj svađi kontaktirali su i policiju te su i o tome imali dvojake izjave jer su oboje tvrdili da su upravo oni pozvali policiju,tužiteljica iz straha i nemoći, a tuženik zbog ozbiljnih prijetnji koje je ona uputila. O navedenome stručni tim zavoda nije imao službena saznanja. Neposredno pred događajem u kojem je tužiteljica, kako je navela, izbačena iz stana od strane tuženika, navela da je radila u uredu cijeli dan, a da je tuženikova sestra čuvala dijete, nije joj se javljala te priznala da je potom tuženikovoj sestri poslala prostu, groznu poruku. Dalje su podaci da je 1.7.2020.g tuženik po tužiteljičinim navodima ušao nasilno u stan, stisnuo je u kuhinji uza zid i naredio joj da unutar nekoliko sati mora izaći iz stana.Ona je stručnom timu navela da je u par sati spakirala stvari, napustila [adresa] sa mal.sinom i dva dana spavala kod prijateljice, a potom u hotelskom smještaju do 1.9.2020. g kada se odselila u svoj stan. Nakon toga, da je mal.sin kraći period išao u vrtić u [adresa]. Dalje su podaci da je Zavodu u nekoliko navrata izjavljivala da je istina da je tuženik bio posvećen otac, ali da je njegova narav bila nepredvidiva, a ponekad da je prema njoj uz prisutnost djeteta bio verbalno agresivan. Dalje, da ista smatra da roditelji nisu jednaki u roditeljstvu i da je posebno u ranoj dobi djetetu potrebnija majka. Tuženik je pak stručnom timu za tužiteljicu naveo da se boji njenih reakcija, da je nepredvidiva te da želi vještačenje da bi se utvrdilo njeno psihičko stanje.Naveo da zbog njenih naglih promjena strahuje za dijete jer smatra da ona ne uviđa svoje poteškoće, nego iste projicira na mal.sina. Stručnom timu zavoda tužiteljica nije mogla jasno objasniti kako to da je nakon prekida partnerskog odnosa, još godinu dana ostala u intimnoj vezi s tuženikom.Podaci su da je pokušava objasniti da ga se nije bojala, da je tuženik bio agresivan samo „u situacijama kada bi ona iznijela svoje mišljenje za njihov život ili prigovor, odnosno da nije konstantno bio takav (agresivan). Stručni tim je u mišljenju sudu naveo da je to kontradiktorno u odnosu na ostale njene tvrdnje. Dalje su podaci da iako nije mogla jasno objasniti navedeno, netom nakon toga im nastavila govoriti o tuženikovim prijetnjama i manipulacijama, da je ona „od prvog dana htjela doći u Centar“, ali da se bojala tuženika budući da joj je, kako navodi, on telefonski prijetio („…samo probaj, polomit ću ti obe noge, oduzet ću ti MP…“) i uvijek da se protivio tome da se obrate službi zavoda. Stručni tim zavoda je podsjetio na prvi telefonski razgovor obavljen s tužiteljicom u srpnju 2022. povodom zaprimljene anonimne prijave, u kojem je majka djeteta kada se povuklo pitanje o tome da do sada nigdje nije prijavila obiteljsko nasilje koje spominje, iznijela da ima strah i nepovjerenje prema službama, navodeći da je u strahu i od institucija i sustava koji ne valjaju, da bi stručnom timu zavoda nakon par mjeseci navela da nikad nije došla u Czss i zatražila pomoć jer je bila od strahu od prijetnji oca spram nje, te da je navela da tuženik savršeno manipulira sa stručnim timom jer je simpatičan i pristojan, ali da je to sve maska koju je teško razotkriti. Podaci su da je dalje navela da je on po pitanju „emocija i ljubavi divan“, a što se tiče „požrtvovnosti i odgovornosti ništa“, da se ona što se tiče odgovornosti, već pet godina brine za dijete, a da se otac s djetetom samo igra. Navela da mal.sin dosta vremena provodi na ekranima, intenzivnije kada je kod oca.

12. Utvrđeno je da je Zavod bio zaprimio anonimne prijavu u kojoj je stajalo da je važno njihovu pažnju usmjeriti na dobrobit mal. djeteta jer da je ugrožen ponašanjem majke i složenosti partnerskog odnosa roditelja, pa je stručni tim zavoda 1. srpnja 2022.g kontaktirao roditelje, otac ostao u šoku i nije mu bilo jasno tko bi to napisao, socijalnoj radnici ukratko opisao situaciju s tužiteljicom i naveo na koji način tad ostvaruje osobne odnose sa sinom. Po upitu o sigurnosti mal.sina dok je kod majke,naveo da je imala traumatični gubitak svog djeteta i da on vidi neke promjene na njoj, no da nije zabrinut da bi ona ugrozila život ili zdravlje njihova mal. sina. Bilo mu je važno da zavod pri kontaktiranju tužiteljice njoj istakne da on nema veze s anonimnom prijavom. Stručnom timu se otac te prigode doimao razuman, brižan (za vrijeme razgovora je bio s mal.sinom), pokazivao interes za ostvarivanjem što više vremena s mal. djetetom. Potom je stručnom timu majka navela da je do te zime u dogovoru funkcionirao način o viđanju oca i mal. djeteta, no kad je otac htio češće viđati mal.sina ona je odlučila pokrenuti postupak obveznog savjetovanja prije pokretanja sudskog postupka jer je smatrala da nije u najboljem interesu djeteta tako često mijenjati adrese te „da to nije dobro za njegovu afirmaciju“. Na obveznom savjetovanju bili u ožujku 2022. i nisu se uspjeli usuglasiti i dogovoriti.Podaci su da se otac nadao da će dogovoriti učestalost viđanja mal.sina a majka im navela da je ona u strahu od njega jer da joj je govorio da će joj polomit noge, zapalit stan, opisala da ju je jednom “ulovio za vrat ispred mal. djeteta”. Majka im je dalje navela da prema djetetu otac nikad nije bio nasilan. Istakla im da se zadnji put navedeno nasilje dogodilo u jesen 2021.g, od tada ništa slično da se nije ponovilo. Navela da u tada zadnje vrijeme otac provodi dosta vremena s mal.sinom i da nije zanemarujući prema mal.sinu . Od stručnog tima upoznata je bila da će navedeno nasilje biti prijavljeno Policiji te da je njezina odgovornost isto prijaviti nadležnim službama a ona navela da je u strahu i od institucija i sustava koji ne valjaju. Što se tiče sigurnosti mal.sina kad je kod oca, iako im je prethodno navela da ne smatra da je otac zanemarujući prema djetetu, podaci su da im je kasnije u razgovoru navela da je zabrinuta za dijete kad je kod oca s obrazloženjem da ga iznosi na sunce prečesto, da sinu treba stabilnost jednog doma, da ima uredan život. Stručni tim je naveo u mišljenju sudu da se kroz razgovor stekao dojam zbunjene i zabrinute majke, koja ima potrebu obilno verbalizirati trenutnu situaciju, oko koje, ne poduzima puno. Stručnom timu zavoda je u dogovorenom savjetodavnom razgovoru 08.07. 2022.g majka izrazila želju za odvojenim razgovorom u kojem po prvi puta navela da je sve ranije funkcioniralo uredno, no da u tada zadnje vrijeme primjećuje promjene na mal. djetetu, da je pretjerano povučen i plašljiv, a o vremenu kada je počela uočavati to ponašanje navela da je to još od kad su živjeli u [adresa]. Stručni tim je kroz razgovor s ocem saznao kontradiktorne činjenice u odnosu na one izjavljene od majke, otac im naveo da je komunikacija s majkom otežana i komplicirana, poricao nasilje u obitelji, a za nasilje o kojem je majka djeteta govorila, ustvrdio da on nije bio nasilan, već da je ona prijetila da će ubiti sebe i mal. dijete i zaključala se u stanu te je on zvao policiju. Dalje su podaci da je 22.07.2022. Czss nazvala majka navodeći zabrinutost oko odvođenja djeteta kod psihologa obzirom da otac s tim nije bio suglasan, te navela „zastrašivanje“ mal.sina od strane oca pričama koje nisu primjerene djetetovoj dobi. Podaci su da je savjetovana da sve što procjenjuje nasiljem ili ugrožavajućim za mal. dijete, prijavi policiji te stručni tim naknadno saznao da je to učinila ,putem e-maila poslala podnesak koji je podnijela i policiji te navela da je na policiji dobila naputak da se njima to ne prijavljuje, već Centru, koji će onda to njima prijaviti. Podaci su da je istog dana obavljen razgovor s policijskom službenicom koja im je navela da nije dala tužiteljici ranije spomenuti naputak o prijavljivanju nasilja te da je navela i da je suradnja s istom otežana, da se ona ponekad odaziva policijskim pozivima, ponekad ne, mijenja iskaze i slično te im je teško pohvatati kronologiju i istinitost svih prijava.

13. Stručni tim zavoda do 17. kolovoza 2022.g nije imao kontakta s roditeljima, sve dok otac djeteta nije obavijestio službu zavoda o događaju prijetnje prema njemu od strane tužiteljičinog partnera u prisutnosti nje i mal.sina stranaka. Taj događaj je prijavljen nadležnoj Policijskoj postaji 17. kolovoza 2022. g.Otac je tijekom razgovora u zavodu iskazao veliku zabrinutost i nepovjerenje u majčin odabir sigurne okoline i pouzdanih osoba za mal.sina, naveo im da je dijete ugroženo u toj okolini i tražio savjet stručnog tima na koji način bi mogao zaštititi dijete te se raspitivao i o svojim roditeljskim pravima te je upoznat da i on i majka imaju jednaka prava budući da ne postoji sudska odluka kojom bi bila uređena skrb o djetetu. Savjetovan je da ima roditeljsku odgovornost i dužnost, kao i majka, zaštititi mal. dijete od bilo kakve ugroze. Kako se raspitivao o preuzimanju mal.djeteta iz vrtića, podaci su da je savjetovan da o svojim budućim postupanjima svakako obavijesti majku djeteta kao i Zavod te je upućen da mora majci omogućiti kontakt s mal. djetetom odnosno da moraju doći do sporazuma oko ostvarivanja osobnih odnosa s mal. djetetom, dok ne pokrenu sudski postupak i dok sud ne donese presudu. Dalje su podaci da se isti dan, na adresi stanovanja oca, dogodilo nasilje u obitelji između oca i majke djeteta u prisutnosti mal. djeteta, da je intervenirala policija te da je na policijski poziv na teren izašla i dežurna socijalna radnica CZSS-a Trogir, da se nasilje dogodilo jer je majka željela doći do mal. djeteta koje je otac preuzeo iz vrtića, a otac to nije dopuštao. Budući da su i majka i otac uhićeni, dežurna socijalna radnica je nazvala nadležnu socijalnu radnicu i tražila savjet gdje bi mogla odvesti mal.dječaka po odlasku roditelja a ova procijenila da je baka po ocu sposobna pobrinuti se za mal.dječaka dok su roditelji u pritvoru. Dana 22.08.2022. održani su odvojeni savjetodavni razgovori s roditeljima, majka zahtijevala odvojeni razgovor od oca, nakon njene prvotne uznemirenosti i rastresenosti se umirila te da se pokušalo doći do neke vrste uređenja odnosa nje s mal. djetetom, kao i oca. Podaci su da je majka tada predložila da mal.sin stanuje s njom u [adresa], a da oca viđa svaki drugi vikend te u tjednu kada je na redu vikend kod majke, da dva dana provodi kod oca, preuzimanje bez kontakta roditelja, odnosno da će ga jedan roditelj ujutro ostaviti u vrtiću, a drugi popodne preuzeti. Kasnije je obavljen razgovor s ocem koji prvotno nije htio pristati na majčin prijedlog, predložio je tjedan kod majke pa tjedan kod oca, no kroz razgovor se složio s majčinim prijedlogom.Stručnom timu se doimao zabrinutim i razočaranim, verbalizirao zabrinutost oko sigurnosti mal.sina kod majke, no istovremeno nudio opciju da je 7 uzastopnih dana mal. dijete s majkom. Dogovorili su se sve navedeno izjaviti na zapisnik no podaci su da je otac slijedeći dan odbio potpisati navodeći da jednostavno na to ne može pristati jer mal.sin kod majke nije siguran te je ponovo spominjao njezinu psihičku rastresenost i neuravnoteženost, kao i nesposobnost o sigurnom odlučivanju o životu mal.sina (spominjao odabir partnera koji da je kriminalac), predlagao da preko tjedna mal. dijete bude kod njega, da ga svaki dan vodi u vrtić, a da ga majka preuzme petkom iz vrtića i u ponedjeljak vrati u vrtić. U naknadnim razgovorima s majkom, nije pristala na očev prijedlog. Dalje je razvidno iz mišljenja stručnog tima da se sa svim navodima o nasilju od strane tuženika prema tužiteljici postupalo prema Protokolu o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, pa i u slučaju nasilja koje je tužiteljica sama već bila prijavila nadležnoj policijskoj postaji. Na pitanja stručnog tima o poduzetim radnjama nadležnih institucija po prijavama nasilja, stručni tim naveo da im je tužiteljica davala nejasne odgovore te da se uočio nesrazmjer opisanog nasilja s navodnim postupanjima nadležnih institucija. Budući da je nasilje opisivala kao ugrožavajuće za svoj život, podaci su da je upoznata s mogućnošću smještaja u sigurnu kuću što je odbila navodeći da za to nema potrebe jer je kako im je navela „njen otac je njena sigurna kuća“. Dalje su podaci da je majka tijekom kolovoza i rujna 2022. e-mailom izvještavala stručni tim o broju dana koje nije provela s djetetom, dok im je otac sve učestalije ukazivao na psihičko funkcioniranje majke i iskazivao strah od toga da majka djetetu govori nepotrebne stvari i opterećuje ga sa svojim problemima. Tijekom razgovora stručnog tima s roditeljima u rujnu 2022.g podaci su da su oboje roditelja iskazivali poteškoće u komunikaciji s onim drugim te nemogućnost bilo kakvog dogovora, da je majka navodila da ne može ostvariti susret s djetetom, da je otac navodio da je majka nestabilna, manipulativna i vrlo opasna za dijete. Dalje, da je majka navela da se obratila Czss-u zbog toga što je primijetila „određene promjene“ na mal.sinu radi čega je zatražila razgovor kod dječjeg psihologa, kod kojeg na kraju ipak mal.sina nije odvela. Podaci su da ju je u razgovoru otac djeteta pitao koje promjene su to bile kod mal.sina i zašto on o tome nije obaviješten, te da je majka naširoko objašnjavala da je dijete doživjelo traumu njihovim „izbacivanjem iz kuće oca“, te da je kontinuirano pratio njihov loš odnos i kako ona od službe czss-a traži da njen mal.sin bude dobro ne pojašnjavajući na koji način smatra da bi službe czss- a trebale pomoći mal.djetetu. Stručni tim je naveo da majka ponovo nije pojašnjavala koje su to psihičke poteškoće koje je dijete počelo iskazivati, pa tek na ponovni upit psihologinje navela da je vidjela da su mu crteži mračni, da se povlači u sebe i čini joj se zabrinut. Podaci su da im je navela da dijete nema hrabrost u kolektivu da se zauzme za sebe, da ima noćne more kad spava s njom, da priča „grozne priče“ a koje da mu je tata ispričao te da ponekad mokri u krevet, da je ona o svemu tome razgovarala s psihologinjom kako bi se interesirala o mogućim daljnjim postupcima, a koja da joj je rekla da je djetetovo stanje alarmantno. Na pitanje, nije se mogla sjetiti imena te psihologinje. Stručni tim zavoda u daljnjem razgovoru saznao da odgajateljice u vrtiću nisu primijetile niti upozorile majku da na djetetu vide promjene, a majka smatrala da je razlog tome prekapacitiranost vrtića te nemogućnost odgajateljica da se svima kvalitetno posvete. Podaci su da majka nije upoznala oca djeteta s djetetovim poteškoćama jer drži da on to ne bi shvatio ali želi da se otac uključi ukoliko stručnjaci potvrde njene sumnje. Podaci su da je otac negirao sve majčine navode i naveo da su to „gluposti“ koje je potvrdio i prošli stručni tim czss-a. Podaci su da otac nije odbijao suradnju niti odlazak u psihologa kako bi se pomoglo djetetu ukoliko se za tim pokaže potreba. Podaci su da je majka navela da je službu czss-a već upoznala s činjenicama da je dijete bilo izloženo „psihičkom i emocionalnom zlostavljanju majke“ od strane oca djeteta, da je tijekom tog majčinog izlaganja, otac istu prekidao i tražio pojašnjenja takvih „zlostavljanja“, da je naveo da ona iznosi neistine i gluposti te joj kazao „kako sam te zlostavljao kad smo do listopada prošle godine imali intimne odnose“. Stručni tim naveo da se ona na isto podsmjehivala. Otac im navodio da ga je majka djeteta lažno optužila za nasilje kako bi postigla svoj cilj i dijete odvojila od oca, da mu je poslala svog novog partnera koji da mu je otvoreno prijetio te je otac naveo da se ona služi neistinama kako bi ga diskreditirala u ulozi oca. Podaci su da je majka isto negirala te pomirljivo mu nudila mogućnost dogovora, da je navela da želi da se „zaboravi“ sve loše što se dogodilo te mu navela „ti znaš da je sve to istina“ te se opravdavala da ga nije željela prijaviti za nasilje, već da je samo socijalne radnice upoznala s istinom i izričito im rekla kako „ga ne želi prijaviti“. Podaci su da nije mogla pojasniti zbog čega je došlo do takve situacije, ali da vjeruje da se stvari mogu popraviti ukoliko oboje to žele. Podaci su da je otac tražio da ona kaže o kakvom se nasilju prema njoj radi te da opiše to nasilje. Stručnom timu zavoda je majka u tom razgovoru bila nevjerodostojna, rečenice kojima je opisivala nasilne situacije bile zbrkane, bila kontradiktorna u izjavama te da dok govori djeluje neiskreno a da je otac mnogo konkretniji u razgovoru i da je isti otvoreno tvrdio da je izmanipuliran, da je pristao na sve što je tražila od njega da bi mal.sina dovela k sebi, ali da on ne može dozvoliti da mu ona uzme dijete i ono malo vremena koje on s njim provodi, da smatra da je ona u vezi s kriminalcem i da se on boji za svoga sina. Podaci su da je otac majku suočio s činjenicom da je on bio dao svoj pristanak da majka dijete odvede iz [adresa] u [adresa], da ga upiše u vrtić u Splitu te da su imali dogovor da dijete dolazi svaki vikend u [adresa]. Podaci su da se otac pitao što se dogodilo u kolovozu, kada su već imali sporazum i krenuli popunjavati Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi,dalje, da je pojašnjavao da ona priča neistine i tvrdio joj da je nikad nije udario ni grubu riječ rekao ispred mal.sina, da joj je rekao da neka ne laže, da ona zna kakav je on čovjek i otac, sve revoltiran cijelom situacijom koju je ona kako je kazao, inscenirala u kolovozu 2022. te je pitao zašto mu svakodnevno šalje duge poruke ako ga se tako boji, kako sama navodi. Podaci su da joj je u tom razgovoru kazao da se boji da je ona nestabilna i da on i nadalje želi da liječnici utvrde jeli se sposobna brinuti o djetetu, da će on pristati na sve što se od njega traži, samo ukoliko odgovorne osobe utvrde da je majka emocionalno zdrava osoba, naveo da majka zbog svoje nestabilnosti djetetu „puni glavu“ svakakvim glupostima i da ukoliko itko dijete povrijedi, da će to biti upravo majka. Naveo da želi da se majčin novi partner ukloni iz djetetova života jer se boji za njegovu sigurnost. Podaci su da je majka u tom razgovoru potvrdno odgovorila i kazala da je raskinula s partnerom te da je i nadalje voljna otići na vještačenje kako bi se utvrdilo njeno psihičko stanje. Kako je stručni tim ipak pokušavao što hitnije iznaći rješenje o viđanjima majke i djeteta, to su podaci da je tijekom tog razgovora u czss-u otac dao prijedlog da se njih oboje vještače i da bi on snosio sve troškove,a kako bi se utvrdilo funkcioniranje istih, a sve kako bi se spoznalo je li majka može samostalno brinuti o djetetu. Podaci su da je majka bila suglasna s istim. Stručni tim je roditeljima pojasnio kako se vještačenje provodi, na inzistiranje roditelja dogovoreno da će im oni preporučiti nekoliko privatnih psihijatara, a potom roditelji izabrati.Podaci su da je otac inzistirao da se svi troje uključe u pregled, podaci su da su se roditelji bili dogovorili oko izbora psihijatra, no stručni tim kasnije doznao od oca da se majka nije odazvala na razgovor, majka im to i potvrdila da ona ne vidi razlog zbog kojeg bi odlazila kod psihijatra, samo „zato jer je to UP odlučio“. Iz mišljenja stručnog tima je dalje proizišlo da je u czss-u dogovoreno da će dijete boraviti sedam dana u kontinuitetu kod jednog pa sedam dana kod drugog roditelja, da će otac preuzeti sina u vrtiću i dijete boraviti sedam dana u kontinuitetu s ocem. Podaci su da je majka negodovala zbog ovakvog dogovora jer i nadalje smatrala da će sin biti „zakinut za majku“, dok je otac ponovno iskazao zabrinutost radi majčinog psihičkog stanja, ne znajući tada još da se majka neće odazvati dogovorenim pregledima psihijatra. Dalje, stručnom timu su 14.09.2022. roditelji doveli na razgovor mal.sina s kojim je razgovor proveden zasebno od roditelja po psihologu kojem je dječak nacrtao obitelj,dječak u sredini, otac s njegove lijeve, a majka s njegove desne strane.Crtež je bio uredan i sukladan kronološkoj dobi, nisu zamijećena patološka odstupanja obzirom na majčine navode da su djetetovi crteži „mračni“. Dijete je navelo koliko ima godina, da ide u vrtić, da je povezan sa vršnjacima, da provodi vrijeme u igri, trenira nogomet, da je kazao da se tijekom tog ljeta kupao i to najviše s tatom u [adresa] te da se također s tatom vozio brodom, da je sa mamom išao na izlet u Murter, a da je s tatom bio u hotelu u Zadru. Kod mame, u kućanstvu da još živi djed, tj. majčin otac te da on provodi vrijeme s djedom kad mama radi a u [adresa] da on i tata sami žive u stanu. S djetetom su u razgovoru provjereni navodi majke vezano za djetetove poteškoće koje da su se javile kao posljedica različitih neprimjerenih ponašanja oca.NO u razgovoru s djetetom nisu zamijećena neka zabrinjavajuća doživljavanja ili iskustva, uzevši u obzir majčine navode prilikom prethodnog razgovora.Dječak je negirao da ima ružne snove (noćne more) kod mame ili kod tate, potvrdio da su mu poznate priče koje je majka bila iznijela službi czss da je djetetu otac pričao, no u mišljenju stručnog tima se navodi da način na koje je dijete ispričalo te priče nije bio surov ni brutalan na način kako je to majka iznijela, odnosno temeljem djetetovih odgovora nije se dobila potvrda da su djetetu navedene priče (od strane oca) ispričane na neprimjeren način niti da su ga prestrašile. Dječak je negirao da mu je otac pričao priče o duhovima, nije ni znao što su duhovi. Sveukupno je stručni tim utvrdio da temeljem djetetovih odgovora nisu potvrđeni navodi majke. Dalje je utvrđeno da je stručni tim Zavoda zbog navoda roditelja o nemogućnosti kvalitetnog dogovora oko provođenja osobnih odnosa roditelja s mal.djetetom te aktualnog sudskog postupka, smatrao potrebnim roditeljima postaviti obiteljsko pravnu mjeru iz njihove nadležnosti, te im za voditeljicu intenzivne mjere imenovao FP, dipl.ped., a mjera je izrečena s danom 12.10.2022.godine. Od majke su dalje bile dobivene informacije da je dijete odvela kod dječjeg psihijatra dr. Vujnovića zbog kako im je navela, djetetovog stalnog nezadovoljstva te kako primjećuje da kada dođe od tate da je često tjeskoban i anksiozan, a ona smatrala da je razlog tome taj što je raspored provođenja vremena djeteta s roditeljima onakav kakav su dogovorili czss i roditelji, takav da to negativno utječe na mal.dječaka i da ona smatra da nema njene odgovornosti u cijeloj toj situaciji već isključivu odgovornost vidi u ocu djeteta koji da je psihički i fizički nasilnik kojeg da je sin gledao dok je vršio nasilje nad njegovom majkom. Podaci su da je majka te prigode navela da smatra i da je odgovornost czss-a velika jer da su prešutno dozvolili da sin ne vidi majku skoro mjesec dana. Iz tog razgovora s majkom stručni tim saznao da je dječji psihijatar nakon razgovora s djetetom otklonio sumnje na bilo kakve emocionalne poteškoće kod djeteta te potrebu za daljnjim dolascima i da je majci rekao da „pripazi na dijete“. Saznali i da majka nije informirala oca o tome da je sa mal.sinom otišla kod dječjeg psihijatra, ne navodeći valjan razlog zašto to nije napravila. Potom su kontaktirao voditeljicu mjere i informirali je o onome što su doznali od majke, voditeljica mjere potom obavila razgovore s roditeljima povratno izvijestila stručni tim da je otac bio ljut i shrvan kada je dobio informaciju da je majka ponovno na svoju ruku bez dogovora s ocem, odlučila odvesti dijete liječniku, te da je odlučio otići kod djetetove pedijatrice da provjeri što je sve majka kazala o djetetu i što ona kao liječnica misli o mal. sinu ali i o majčinim odlukama vezano za dijete. Dalje su bili podaci da stručni tim iz izvješća voditeljice u tom periodu od mjesec dana saznaje da oboje roditelja surađuje s voditeljicom, ali da majka donosi samostalne odluke vezano za dijete bez da o istome informira oca ili voditeljicu. Nakon što je od voditeljice saznao da je majka odvela dijete kod psihijatra bez njegova znanja, otac je otišao kod pedijatrice djeteta i zatražio informaciju radi kojih poteškoća kod djeteta je izdana uputnica za pregled kod psihijatra.Podaci su da mu je pedijatrica odgovorila da je to učinila na traženje majke bez da je vidjela dijete. Nadalje, podaci su da je voditeljica mjere navela da se majka nikako ne može „pomiriti“ s prijedlogom czss-a da dijete boravi sedam dana kod jednog sedam dana kod drugog roditelja. O kontaktu oca i mal. sina voditeljica mjere navela da je njihov odnos izvrstan i da su jako vezani i da mu se dječak veseli, u izvješću navela da postoji bojazan da je majka upisala dijete na još jedan sport samo da otac ima više „problema“ kada je njegov tjedan jer ga mora stalno voziti iz [adresa] u [adresa], redovito u vrtić a potom i na dvije slobodne aktivnosti. Podaci su dalje da se majka redovito potuži voditeljici ukoliko otac ranije uzme dijete iz vrtića, tj. da se majka potuži na način da to predstavlja kao očevo nerazumijevanje sinove potrebe da se druži s vršnjacima. Isto to da majka radi po pitanju slobodnih aktivnosti ukoliko otac sina redovito ne odvodi na sport. Otac je o suradnji s voditeljicom mjere iznosio da je dobra i mu je najvažnije da ista odlazi kod majke djeteta kako bi provjerila njeno „psihičko stanje“. U odnosu na dijete otac navodio da je sretan kad je s njim, da dijete odbrojava dane kada ide kod majke i da sa svakim danom bude sve tužniji. Otac tvrdio da uvijek djetetu afirmativno priča o majci te da mu pokušava odlaske učiniti manje stresnima i sve nastoji prebaciti u igru i šalu. Otac da nije optimističan po pitanju budućnosti i dogovora s majkom djeteta te da se boji da ovakvo njeno ponašanje može ugroziti emocionalni razvoj djeteta. Smatra da je majka stalno „u nekoj tenziji“ te da je jako nezadovoljna svojim životom. Opisao je depresivnom zbog svega što joj se u životu događalo te da će svojim strahovima „ugušiti“ sina.Stručni tim zavoda je 29.11.2022. obavio najavljeni terenski izvid na adresi majke,zatečeni majka i dijete te uredan i prostran stan, adekvatno opremljen i moderno uređen, primjeren za potrebe mal. djeteta, majka im tad izrazila svjesnost o potrebi roditeljske suradnje, nije problematizirala trenutne susrete i raspored viđanja djeteta i oca te bila vrlo pomirljiva no potom ih je 30.11.2022. kontaktirao otac i naveo da ga majka djeteta „zasipa“ porukama da za sina nije dobro da bude sedam dana kod jednog sedam kod drugog roditelja te da će ona prekršiti taj dogovor. Da mu je napisala da „radi njega“ dijete proživljava traumu i da mora odlaziti kod psihologa i logopeda. Naveo da je zabrinut radi takvih majčinih poruka i da djetetu ne treba logoped jer nema problema s govorom a o potrebi za psihologom kazao da se boji da će majka „maloga izludit i na kraju će mu i trebat psiholog“. Podaci su da se otac boji za sinovo „zdravlje“ i o svemu što se događa izvještavao i voditeljicu mjere. Otac nije bio suglasan s majčinim prijedlogom i ponovno smatrao najboljom opcijom da se ista vještači kako bi se utvrdilo je li sposobna brinuti o djetetu. Nakon toga je stručnom timu majka 02.12.2022. poslala e-mail da „plan viđanja 7/7 nikako ne dolazi u obzir“ jer da „ne može više dozvoliti da dijete toliko pati“ te navela svoj prijedlog viđanja djeteta s ocem. Stručni tim zavoda bio zatečen naglom promjenom stava majke u pogledu viđanja djeteta s ocem u tako kratkom roku pa kako im je majka navela da ne želi poštivati dogovor „7-7“, to su roditelji ponovno pozvani na razgovor na koji se majka odazvala(07.12.2022. g.), dok otac nije mogao doći jer je imao problema s leđima. Majka tad upitana za razlog nagle promjene stava nakon nedavnog razgovora na terenskom izvidu, odnosno zašto nije iznijela poteškoće tada, te su podaci da je majka navela da nije htjela isto iznositi pred mal.sinom,dalje opisivala dodatne djetetove teškoće za koje smatra da govore u prilog potrebi za promjenom dotadašnjeg rasporeda viđanja 7-7.Podaci su da je navela da taj tjedan dijete, iako je bilo predviđeno, nije išlo kod oca jer je otac javio da su ga ukočila leđa te navela da kada je mal.sin čuo da može ostati u Splitu, odnosno da ne treba ići u [adresa] kod oca, da ju je dijete jako zagrlilo, izražavajući olakšanje.Majka im navela i da mal.sin snažno iskaljuje bijes i da se „bijes budi u njemu“. Upitana u kojim situacijama se isto manifestira, navela da je to u situacijama kada djetetu kaže „ne“, tj. „kada nije po njegovom“, primjerice kada mu kaže da ne može igrati Playstation. Navela da se mal.sin „zatvara u sebe“, navela im djetetove govorne poteškoće i da ga je uključila u logopedinje pri Claritudo centru u Solinu gdje je bio par mjeseci godinu ranije,da je i tada imao poteškoće u govoru, dodajući da pretpostavlja da je to bilo od djetetovih „trauma“. Upitana kakve govorne teškoće dijete ima, navela da mal.sin opet frflja, govori tiho, slova krivo izgovara te je dijete odvela u dječjeg psihijatra dr. Vujnovića te da je isti samo proveo opservaciju djeteta te joj rekao da vidi određene poteškoće, ali da nije toliko strašno. Navela im da je željela odvesti dijete na psihoterapiju te da smatra da je dotadašnji raspored viđanja prvenstveni izvor štete za dijete i da je „narušio“ dijete, tj. njegovo funkcioniranje. Verbalizirala da dijete „sigurno osjeća i njenu nervozu“, priznajući da je rastresena, a kao razlog im navela zabrinutost zbog cijele situacije. Od kada ona i otac djeteta prakticiraju raspored 7-7, navela da sin više ne pohađa redovito slobodne aktivnosti i smatra da je djetetu nastao „opći kaos“. Majci je iznesen stav stručnog tima da je za dijete te dobi od veće važnosti kontakt i razvijanje odnosa i povezanosti s roditeljima, u odnosu na izvannastavne aktivnosti.Kasnije im navela da se s tim ne slaže, da smatra da je za dijete važnije pohađanje slobodnih aktivnosti i njegovanje prijateljstava s drugom djecom. Navela im da ima prijateljice koje imaju djecu te da je sin sklopio nekoliko prijateljstava u vrtiću. Upitana kako dijete reagira kada treba ići kod oca, navela da sin voli ići kod oca i da ona to ne osporava, za što stručni tim u mišljenju sudu navodi da je to pomalo kontradiktorno njenoj prethodnoj izjavi kako je dijete osjetilo olakšanje kada je saznalo da ne mora ići kod oca. Navela im je da smatra da je djetetu kod oca jako lijepo i da otac ima vremena koje onda može posvetiti djetetu i igri s njim, da dijete kada se vrati od oca bude sretno, ali dodala da dijete pokazuje da mu ona nedostaje, da je grli i drži je za ruku.Priznala da joj se dogodi da nekada plače kada dijete ide kod oca jer joj bude teško pa su joj objasnili da to može negativno utjecati na dijete i njegovo viđenje susreta s drugim roditeljem te joj je savjetovano da prilikom odlaska djeteta kod oca nastoji ne pokazivati negativne emocije koje bi mogle poslati poruku djetetu da ona ne odobrava djetetov odlazak kod oca i da je žalosna radi istoga. Nekoliko dana nakon tog razgovora s majkom, roditelji su ponovno pozvani na zajednički razgovor u Zavod, majka navela da ona isključivo gleda samo sinovu dobrobit i radi toga želi novi dogovor s ocem djeteta, da ona smatra da je sin „izluđen“ od svega i da dijete ima poteškoće u emocionalnom razvoju, da mu je puno da ne vidi sedam dana jednog od roditelja i da je za sinovo dobro napravila novi prijedlog kojeg je uputila i Centru i ocu. Otac ju je pitao da objasni ako je djetetu puno da ne vidi drugog roditelja sedam dana, zašto mu ga onda ona još više oduzima svojim novim prijedlogom.Majka ponavljala da je to prijedlog za sinovu dobrobit a otac tvrdio da ona ne govori istinu budući su zakinuti samo on i sin u tjednu kada je sin kod majke jer se u pravilu u tom tjednu otac i sin uopće ne vide, dok u tjednu kada je sin kod oca, majka svaki dan sina viđa. Otac naveo i da je majka bez njegove suglasnosti odlučila da sin odlazi na dva sporta: ponedjeljkom, srijedom i petkom trening nogometa, a utorkom i četvrtkom taeakwando, što je potvrdila i voditeljica u svojim izvješćima. Zbog takvog rasporeda otac je ukazao da on vrlo malo vremena može provoditi s djetetom i obzirom na objektivnu udaljenost [adresa] i [adresa], u tjednu kada je sin kod oca, majka ga odvodi na treninge (pa ga tada viđa), a otac ga uzima nakon treninga te je to bio razlog što je otac u potpunosti bio protiv majčinog prijedloga i u njemu nije vidio smisao ni dobrobit za sina. Majka se s tim nije slagala i navodila da sin radi njihovog odnosa ima psihičkih poteškoća, da grize nokte, da više nema iskreni osmijeh, da ima poteškoća u govoru, zatvara se u sebe i sl. Tim navodima je otac bio jako uznemiren i naveo da je sin s njim sretan i jedino što na sinu primjećuje je da mu treba vremena da se „vrati u normalu“ kada dođe od majke. Otac naveo da nije primijetio govorne poteškoće kod djeteta i ponavljao da je dijete izluđeno od majke koja umjesto da „sebe liječi“ odvodi dijete od 6 godina kod psihijatra bez njegova znanja te predočio izvješće pedijatrice dr. VP u kojem je majka navela doktorici (koja dijete nije vidjela) da je dijete "uplašeno, povučeno, autodestruktivno, prisutno psihogeno povraćanje, apetit smanjen, vidno smršavio te da majka sumnja na psihičko zlostavljanje od strane oca. Crteži sumorni, imao jedan napadaj panike. Bio u tretmanu logopeda, ponovno blaga dislalija“ a pedijatrica na ovakve navode majke, istoj izdala uputnice za dječjeg psihologa i psihijatra, nakon čega je majka bez znanja oca, dijete odvela kod dr.Vujnovića. Podaci su da se majka branila da je takvo sinovo stanje nastupilo nakon 28 dana razdvojenosti od majke, a oca nije obavijestila jer joj on, kako je navela, ne odgovara na poruke te majka smatra da je u tom vremenskom periodu otac napravio veliku štetu djetetu, da ga je otuđio od majke te ga je „psihički zlostavljao“ jer ga otac nije odvodio u vrtić niti na treninge i na druženja s prijateljima. Navela da sve njene prijateljice i majke djece s kojima se sin druži primjećuju da sin„nije isti i nije dobro“. To da je prepoznala i sinova pedijatrica koja joj je rekla da ide „hitno u psihijatra sa sinom“ te joj je dala dvije uputnice za dječjeg psihijatra te za „psihoterapiju“. Stručni tim je na toj uputnici uočio da je pedijatrica preporučila da se dječak uključi kod dječjeg psihijatra i kod dječjeg psihologa, dakle ne na psihoterapiju.Otac je tražio od majke da jasno objasni kako to „dijete nije dobro“ i „zašto sin nije takav kod njega“ te naveo da majka zdravo dijete vodi u psihijatra kako bi opravdala svoje laži, te tvrdio da nitko osim nje kod dječaka nije uočio poteškoće koje ona navodi, nazivajući je „bezosjećajnom majkom“ koja gleda samo sebe, te da sina upravo ona „zlostavlja“ sa svime što mu radi a njega strašno pogađa to što je majka sve napravila bez dogovora s njim te je saznanja o istome dobio od voditeljice i Centra. Opisao dalje da je istina o njegovom „zadržavanju“ sina drugačija nego što je navela majka pa naveo da je ona u to vrijeme bila „neuračunljiva“, prijetila mu s „dečkom nasilnikom i narkomanom“, lažno ga optuživši za nasilje prema njoj uz ružne scene koje je radila ispred djeteta. On smatra da je sina zaštitio od toga da ne gleda „ludu mater“ i njihove svađe i prepirke. Ponovio joj kako da su se njih dvoje tad u CZSS-u našli zbog nje jer se nije željela držati dogovora o susretima i uskraćuje mu pravo na viđanje sina. Stručnom timu zavoda je te prigode bio vidljiv manjak razumijevanja i suprotstavljena stajališta među roditeljima koja su tijekom razgovora u jednom trenu dovela do toga da su se oboje vrlo intenzivno i bez suzdržavanja počeli svađati, optužujući jedno drugoga i to majka oca da je neradnik 16 godina, da se napušava po cijele dana umjesto da bude primjer sinu kako se treba prema ženi ponašat, da se ponaša kao kreten i da on želi maknuti dijete od nje. Otac majci da je ona djetetu dovela kriminalca i dilera u kuću koji je njemu (tuženiku) prijetio. Tužiteljica na to rekla da je policija u [adresa] korumpirana i da se ne želi s njima bavit. Podaci su da su se prepirke nastavile uz psovke i osobne uvrede koje je stručni tim prekinuo, otac ponavljao da nikada nije želio dijete uzeti od majke to potvrđujući činjenicom da je majka dijete uz njegovu dozvolu odvela u Split, promijenila mu prebivalište, upisala u vrtić i sportove. Majka je par puta ponavljala da želi dogovor s ocem, no dogovor nije bio moguć jer majka nije imala prijedlog na koji bi otac pristao. Stručnom timu je bilo nejasno što majka tada u konačnici želi za sina jer je u razgovoru navodila da tijekom perioda od sedam dana sinu otac nedostaje, pa potom navodila da otac zlostavlja sina i da otac ne vidi sinove poteškoće za koje je on krivac (28 dana razdvojenosti od majke) te na koncu želi da se otac uključi u sinove sportove, ali ne želi da to bude u danima kako je tada dogovoreno već tražila od oca prijedlog koji bi bio za „dobrobit sina“. Utvrđeno je da je majka tražila od oca da ode kod dr. Vujnovića koji želi razgovarati s ocem djeteta te su podaci da otac nije pristao na to jer da ne želi ulaziti u majčine igre. Majka u tom razgovoru često naglašavala da je ona majka od 18. godine, da je puno toga prošla i intelektualno i psihološki da je u pravu, da nije luda, nego jaka kao manijak, te da joj je dosta da je se diskreditira po tom pitanju.

14. Stručni tim zavoda je obavljenim terenskim izvidom na adresi stanovanja oca utvrdio da stanuje u samom centru grada, u neposrednoj blizini vrtića, škole, igrališta, u trosobnom stanu koji je cjelovito renoviran te da je prostor adekvatno opremljen i odgovara potrebama oca i djeteta. Dalje je utvrđeno da su stručnom timu 11. siječnja 2023.po dogovoru pristupili roditelji i mal.dijete koje je došlo s majkom jer je tada boravio s njom, dječak ocu donio nekoliko crteža koje je ujutro doma crtao. Od strane psihologa provedena je opservacija interakcije roditelja s mal.djetetom. Prvo su opservirani otac i mal.dječak, potom majka i mal.dječak, te potom opservirano oboje roditelja s djetetom. Podaci su da po ulasku oca i dječaka u prostoriju, dječak uzeo loptu te se počeo dodavati s ocem, nakon toga zajedno crtali, sjedili blizu jedan drugoga, otac hvalio sina govoreći mu da puno bolje crta od njega te pritom crtao po uzoru na sina koji je prilikom crtanja pisao i riječi. Dječak naveo da ga je otac naučio pisati, listom sa slovima. Otac objasnio da je na taj način sina učio pisati. Iz toga i dalje opisane opservacije interakcije jer stručnom timu bila zamjetna bliskost i dvosmjernost komunikacije oca i djeteta, da otac pozitivno potiče mal. dijete i daje mu pohvale, prilagođava se djetetovoj razini te je emocionalno topao spram mlt. djeteta. Nije zamijećeno da dijete osjeća strah ili nelagodu u prisutnosti oca, štoviše dijete je bilo opušteno te se u nekoliko navrata spontano obraća ocu iznoseći svoja zapažanja i misli što ostavlja dojam prisnog odnosa oca i djeteta.

15. Utvrđeno je da je po završetku opservacije oca i djeteta, majka ušla u interakciju s djetetom, te je stručnom timu iz opisane interakcije bilo vidljivo da je majka topla i pažljiva prema sinu i trudi se ugoditi mu, često se obraćala djetetu, Uspoređujući interakciju majke s interakcijom koju je otac imao s djetetom, stručni tim zavoda je zamijetio da je interakcija oca i djeteta bila dvosmjernija, tj. da se u interakciji s ocem dječak češće samoinicijativno obraćao ocu i iznosio svoja zapažanja i misli. Iz potom provedene zajedničke interakcija roditelja s mal.sinom, utvrđeno da su svi bili usmjereni na aktivnost zajedničkog crtanja obitelji na velikom papiru. Svatko crtao sebe, pri čemu je mal.dječak u sredini, a roditelji sa strane. Interakcija je uredno protekla, roditelji i dijete su bili pozitivnog raspoloženja. Roditelji se uglavnom nisu obraćali jedno drugome, bili usmjereni na dijete, ono nije puno verbalizirao, iako se smješkao na komentare roditelja. Nakon toga su obavili razgovor sa dječakom koji je nabrojio više prijatelja, da se s njima nekad druži vani na otvorenom a ponekad neki od njih dođu kod njega doma, kazao da je vidio seku koja je bila kod mame jedan tjedan, da on i seka nisu ništa skupa radili te da mu seka nedostaje. Kada je bio kod tate tijekom blagdana, da su igrali nogomet te slagali Lego kockice. Kako je dječak tada pohađao vrtić i treninge taekwondo-a i nogometa, naveo je da rado ide na treninge te na prvo mjesto, kao najdraže, rangirao taekwondo, pa nogomet, a na treće zadnje mjesto vrtić. Taekwondo i nogomet su mu dragi jer se vidi s nekim prijateljima. Kazao je da mu je draže ostati s tatom doma, nego ići u vrtić, a što se tiče treninga taekwondo-a i nogometa da mu je draže otići na iste, nego ostati doma s tatom, jer voli što se može vidjeti s nekim prijateljima. U odnosu na to kako provodi vrijeme kod mame, naveo da nakon povratka iz vrtića ruča, pa ide na trening a kad se vrati prijatelj ga zove da igraju online Play Station, pa nakon toga ide spavati. Upitan o vremenu koje provodi kod tate, kazao da se on i tata igraju, crtaju, gledaju neki film, pa igra malo Play Station, pa ide spavati a na pitanje što radi zajedno s mamom naveo d se mama s njim jedino igra i da je to to, a upitan što pod time misli, kazao da mu mama samo „daje ideje za crtanje“, tj. sugerira mu što bi mogao nacrtati i da bi volio da se mama više s njim igra, misleći pritom na aktivniju zajedničku igru. Upitan je bude li mu teško kada odlazi od mame/tate i ide kod drugog roditelja te je dječak kazao da mu isto ne padne teško. Na traženje da procijeni kako se osjeća kada je kod svakog od roditelja temeljem ljestvice emocija prilagođene za djecu, podaci su da je dječak dao najvišu ocjenu, tj. da i kod mame i kod tate bude „baš sretan“. Upitan o tome je li se dogodilo da mu je tata nešto ružno i grubo rekao (obzirom na navode dječakove polusestre) podaci su da dječak bez puno razmišljanja odgovara da mu tata „nije nikad rekao nešto ružno“. Također, obzirom na navode majke da je mal.sin spavao s ocem i njegovom partnericom u krevetu, podaci su da je dječak naveo da „nikad nije spavao s tatinim prijateljicama“, odnosno da je isključivo s tatom spavao. Pri razgovoru o tome kako roditelji reagiraju kada on odlazi,dječak naveo da mama bude „srednje tužna“ kada on ide kod tate, a da tata ne bude tužan kad on odlazi kod mame. Dalje je utvrđeno da je stručni tim s dječakom pričao i o njegovim odlascima kod maminog bivšeg supruga i njegove sadašnje supruge i njihovog mal.sina budući da je isto majka spominjala u prethodnim razgovorima.Dječak je naveo da srednje često odlazi kod istih te da kada je tamo, da se igra s dječakom, s lego kockicama i na Play Stationu i da mu je tamo lijepo, da je tamo nekoliko puta i prespavao i da voli kada tamo prespava. Dalje je dječak naveo da bi mu bilo dobro kada bi podjednako stanovao s oboje roditelja te da „najviše voli i Split i Trogir“. Upitan što bi mu bilo najdraže, podaci su da je naveo da bi „najradije živio sam“. Iz dodatnih pitanja u svezi istoga stručni tim zavoda je stekao dojam da je dječak dao takav odgovor jer donekle osjeća pritisak po pitanju toga s kojim roditeljem će stanovati te da ne želi da se nitko od roditelja ljuti na njega ili bude povrijeđen.Dalje saznali iz razgovora s njim da zapravo najviše želi da se roditelji „pomire“ i da „,može ići spavati kad god želi s njima“, misleći pritom na to da može spavati s oba roditelja u isto vrijeme. Pokazao im najveselijeg smajlića i kazao kako bi se tako osjećao kada bi svi skupa živjeli, tj. oba roditelja i on. U slučaju kad bi sa svakim roditeljem podjednako živio, pokazao kako bi se osjećao kao drugi po redu veseli smajlić. U odnosu na situaciju da stanuje s mamom i tatu primjerice viđa par dana u periodu od 10 dana, pokazao da bi se tada osjećao kao najtužniji smajlić od ponuđenih. Prema mišljenju stručnog tima zavoda dječak je kao i mnoga djeca razvedenih roditelja priželjkivao da roditelji ponovno budu zajedno, istodobno primjećivao različite reakcije roditelja jedno na drugo. Koristeći se ljestvicom emocija prilagođenoj za djecu, dječak pri opisivanju toga kakve su tatine emocije prema mami odabrao najveselijeg smajlića. Objašnjavao da je tata „super“ spram mame, da „ne kaže ništa loše o mami“. Što se tiče mame, dječak je odabrao nezadovoljnog smajlića, kazujući kako mama „nije baš prema tati dobra“. Upitan da malo više pojasni to, naveo da je zaboravio. Kasnije u razgovoru naveo da mama „zna reći ružno za tatu“ i naljutiti se na tatu. Upitan u vezi svađa roditelja, opisao da je jednom kada je imao 2 ili 3 godine čuo roditelje kako se svađaju, da su vikali jedno na drugo, a da je on pobjegao u krevet radi toga. Naveo i da rado odlazi na treninge radi prijatelja koje tamo ima, a u odnosu na vrtić, naveo da mu je draže biti kod oca nego odlaziti u vrtić. Od dječaka se ne saznaje tad o konkretnim zajedničkim aktivnostima i aktivnom provođenju vremena s majkom, verbalizirao da mu majka jedino daje ideje za crtanje te da bi volio da se majka više s njim igra. U odnosu na oca saznalo se o brojnim zajedničkim aktivnostima, pored toga da ga je otac naučio pisati. Dječak je naveo da se bez teškoća i osjećaja tuge odvaja od roditelja kada ide na susret kod drugog roditelja te iznio da mu je lijepo prilikom boravka kod svakog od roditelja. Od dječaka se nije doznalo o verbalno grubim i neprimjerenim ponašanjima oca spram njega, naime dječak je kazao da mu tata nikad nije rekao nešto ružno,niti su potvrđeni majčini navodi da je očeva partnerica spavala zajedno s djetetom u krevetu. Sukladno priznanju majke da ponekad plače kada sin odlazi kod oca, dječak je naveo da mama bude „srednje tužna“, a da tata ne bude tužan. Saznalo se da dječak ponekad zna otići k obitelji maminog bivšeg supruga gdje je nekoliko puta i prespavao. Doznalo se o tome da majka zna iznositi neprimjerene informacije o ocu ispred djeteta te iskazivati ljutnju spram oca, radi čega dječak smatra da mama „nije baš prema tati dobra“. Za oca dječak naveo da je „super“ prema mami i da ne govori ništa loše o njoj. Najviše bi volio kada bi svi zajedno živjeli kao obitelj, a ne bi mu smetalo ni kada bi podjednako živio s oba roditelja.

16. Sud je utvrdio da je zaključak i prijedlog stručnog tima CZSS Split u mišljenju od. 23.siječnja 2023. bio da mal.dijete stanuje s ocem, a da s majkom ostvaruje susrete i viđanja na način da svaki petak iza vrtića/škole, majka preuzima dijete te da dijete boravi s majkom do ponedjeljka, kada će ga ista odvesti u vrtić/školu.Predložili su i da polovicu školskih praznika dijete provodi sa svakim od roditelja, a državne praznike i vjerske blagdane dijete da provodi naizmjence sa svakim roditeljem. Otac se podneskom od 30.03.2023. suglasio sa zaključcima i prijedlozima stručnog tima zavoda od 23.01.2023.g. Majka je podneskom od 6.4.2023.stavila primjedbe na mišljenje i prijedlog stručnog tima,te priložila optužnicu ODO Split protiv tuženika-protutužitelja, od 4.siječnja 2023. broj KOz-DO-3/2023, potvrđenu od strane ovog suda 23.veljače 2023.g (zapisnik s ročišta). Uvidom u optužnicu razvidno je bilo da se tereti za razdoblje od siječnja 2018 do rujna 2022 da je u stjecaju počinio dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece, od čega jedno — povredom djetetovih prava — djelo opisano i kažnjivo po čl. 177. st. 2. Kaznenog zakona (NN 125/1 1 i 144/12. 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21) te jedno kazneno djelo — nasiljem u obitelji — djelo opisano i kažnjivo po čl. 179.a Kaznenog zakona, sve u svezi čl. 51. Kaznenog zakona. Majka je prigovorila da je HZSR u nalazu i mišljenju zanemario navedenu optužnicu te je istakla i daljnje primjedbe. Otac je podneskom od 17.4.2023. predložio donošenje privremene mjere kojom bi se odlučilo da, zbog polaska djeteta u školu, otac bude ovlašten samostalno i bez suglasnosti majke djeteta poduzimati sve pravne radnje druge poslove vezane za upis mal.djeteta u OŠ u Trogiru. Tom prijedlogu privremene mjere se majka usprotivila kao neosnovanom, neopravdanim i protivnim interesu djeteta, pozivajući se na potvrđenu optužnicu, te je tim podneskom predložila privremenu mjeru da je majka ovlaštena samostalno i bez suglasnosti oca djeteta poduzimati sve pravne radnje i duge poslove vezane za upis mal.djeteta u OŠ u Splitu. Otac je podneskom od 25.4.2023. usprotivio kao neosnovanima i neistinitima navodima majke djeteta o bilo kakvom zlostavljanju od strane tuženika, te da bi otuđivao dijete od majke. Iz daljnjih podnesaka stranaka i to tuženika od 11.09.2023. i tužiteljice od 3.10.2023.g je utvrđeno da je dijete krenulo u OŠ u Splitu jer je djetetu od ranije prijavljeno prebivalište u [adresa] pa kod nesuglasja roditelja o tome koju će školu pohađati je upisano u školu u Splitu prema upisnom području tj. prijavljenom prebivalištu u [adresa]. No otac i dalje tražio da pohađa školu u [adresa] i da s njim stanuje. Majka je podneskom od3.10.2023. prigovorila da dijete kada je kod oca učestalo kasni u školu, da ga otac vozi iza sebe na motoru, da je dijete kod oca vozilo bicikl i palo i ozlijedilo se u području oka (dostavila fotografiju djeteta s modricom) te to prijavila HZZSR-u. Otac je pak podneskom od 11.10.2023.g. opisao da je 10.10.23. došao po dijete,da je majka ranije preuzela dijete iz škole, on pokušavao uspostaviti telefonski kontakt s majkom ali bezuspješno, a dijete bilo naručeno u zubara u 18 sati, te je prijavio policijskoj postaji da ne zna gdje mu je dijete i da majku djeteta ne može dobiti na telefon. Opisao da je 11.11.2023 došao u školu po dijete i dobio informaciju da dijete taj dan nije bilo u školi. S druge strane majka podneskom od 24.10.2023. tvrdila da otac kontinuirano vrši psihičko nasilje nad tužiteljicom, da uznemiravajući je nasilno vrši nedozvoljeni pritisak na nju da ona potpiše pristanak da dijete živi s njim te da je to kulminiralo 9.10.23 kada da je počinio verbalno nasilje nad njom na igralištu nakon djetetova treninga na igralištu i da je kod nje i djeteta prouzročio uznemirenost, strah vičući na igralištu da sin ide sutradan s njim i da će biti kod njega sedam dana i da o tome nema rasprave. Ona mu je rekla da se smiri a on njoj da je bolesnica i da je za psihijatriju. U vezi toga da nije znao gdje mu je dijete i prijave policiji o tome, navela da je dijete 10.10.2023 bilo s njom jer je trebalo biti jer nije postojao dogovor da bi taj dan trebao biti s ocem. A 10.10.23 ocu poslala poruku da je dijete zaspalo i da se čuju sutra, a 11.10.2023 dijete da je imalo virozu i temperaturu i otac da je bio upoznat s tim je r je tog dana komunicirao s djetetom. Tvrdila i da je tražio od nje da povuče ranije prijave za nasilje protiv njega.

17. Na ročištu od 25.10.2023.g majka priložila izvod iz zdr.kartona za dijete tvrdeći da je protivno navodima zavoda i oca, dijete odvela kod pedijatra 19.9.2022., za dijete navedena u liječničkom kartonu dijagnoza smetnje ponašanja i emocije, a 3.11.2022. dijagnoza promatranje zbog složenih obiteljskih odnosa. Otac se na istom ročištu protivio navodima majke iz podneska od 24.10.2023 a vezano za izvod iz zdravstvenog kartona djeteta te u vezi onog što ona naglašava ustvrdio da se radi o njenom manipulativnom ponašanju i da ona ne preza da prikazuje dijete s zdravstvenim problemima kojih nema, a sve s ciljem umanjivanja uloge oca u životu djeteta i diskreditiranja oca djeteta. Ponašanje majke,posebno u rujnu i listopadu 2023. on tvrdi da je bila izrazita samovolja majke u pogledu djeteta, što je kulminiralo time da usprkos ranijem dogovoru da će dijete provoditi po 7 dana kod svakog roditelja, prema kojem je otac trebao preuzeti dijete 7.10.2023., majka to onemogućila. Otac dijete preuzeo 7.10.2023. te je dijete trebalo biti kod njega 7 dana, a majka je dijete uzela 9.10.2023. i onemogućila ocu da provede vrijeme sa djetetom. Opisao da je od 9.10. - 23.10.2023. dijete bilo s ocem 2 dana pa je otac dijete tek preuzeo 23.10.2023. Tvrdio da ne vrši pritisak na nju i da nije bilo njegova psihičkog nasilja nad njom. Majka je glede događaja od 9.10.2023. prijavljenog policiji istakla da je tuženiku izrečena zabrana prilaska njoj i tražila nadopunu mišljenja stručnog tima radi njenih prigovora i zbog njene tvrdnje da je on promijenio mjesto stanovanja, te da stoga stručni tim ponovo izađe na teren i utvrdi stambene prilike oca djeteta. Za tu zabranu prilaska ona da samo ima saznanja da je izrečena na udaljenost od 100 metara, te izrečena od policije. Tuženik je osporio da mu je izrečena takva mjera zabrane ali da ga je prijavila policiji 11.10.2023. prijavila policiji koja mu je zabranila približavanje i kontaktiranje tužiteljice na rok od 7 dana. Istakao i da su roditelji na HZSR-u godinu ranije postigle dogovor 7/7 i da se to realiziralo u životu djeteta sve dok majka nije odlučila drugačije kada je početkom školske godine taj dogovor počela opstruirati, što je kulminiralo u listopadu kad je onemogućila da dijete bude sa ocem 7 dana već je bilo samo 2 dana. Istakao da su 25.9.2023. roditelji bili na HZSR-u i dogovorili da do donošenja odluke suda se pridržavaju dogovora 7/7. Ustvrdio da je neistinito da on više ne živvi na istoj adresi, upitnim naveo stambene prilike majke za dijete jer da je dijete živjelo dva mjeseca u stanu koji nema tople vode, te ukazao da se o tome također raspravljalo pred stručnim timom Zavoda 25.9.2023.Ove navode o nedostatku tople vode je osporila majka kao netočne,a glede vođenja djeteta kod psihijatra, majka istakla da je to kao i sve drugo učinila u suradnji i prema savjetima pedijatra i HZZSR PU Split. Tako dr.psihijatar Vujnović tražio da otac dođe na razgovor jer je uočio određene smetnje kod djeteta i zakazao termin za oca, majka o tome obavijestila oca, a on nije došao. Navela je dalje da je psihijatar na kraju smatrao da nije potrebno za sada nikakva terapija djetetu u ovoj fazi. Dalje navela da je prema savjetovanju sa pedijatrom i zbog toga što je primijetila određene poteškoće kod govora, odvela dijete logopedu,a otac smatrao da su to konstrukcije majke da našteti ocu. Dijete mjesecima išlo kod logopeda, zbog smetnji u govoru. Otac pak prigovorio da prema povijesti bolesti iz ordinacije dr. K od 19.9.2022. proizlazi da je majka došla kod pedijatra bez djeteta, navodeći da ne živi sa izvanbračnim partnerom već dvije godine, navodeći da je dijete uplašeno, povučeno i sl. te otac smatra da je na taj način majka dobila uputnicu za psihijatra djetetu, o čemu se nije savjetovala sa ocem djeteta. Ustvrdio da je dijete bilo kod psihologa na Zavodu nekoliko dana prije toga, te nije bilo govora o tome da dijete ima bilo kakve probleme koje je majka navela pedijatrici K. S druge strane majka ustvrdila da je dr.VP navedene prigode vidjela dijete, majka da je u istom danu dva puta posjetila ordinaciju dr. K i prilikom prvog posjeta došla bez djeteta jer je imala potrebu ispričati liječnici što se događa i kakve promjene u ponašanju ista vidi na djetetu, bez da dijete to čuje te da je u dogovoru sa pedijatricom, dijete dovela istoga dana dva sata kasnije i majka je dalje navela da je usputno pedijatrica obavila sistematski pregled djeteta što je vidljivo iz izvoda iz zdr kartona i majka je navela da je navedena liječnica zajedno sa njom utvrdila da dijete ima poteškoća u govoru i da joj se čini da je malo povučen.

18. Saslušanjem tužiteljice-protutužene na ročištu od 25.10.2023.g. utvrđeno je da ista živi na adresi [adresa], a da je prijavljenog prebivališta [adresa], da je do prestanka zajednice života stranaka došlo u srpnju 2021. Na okolnost kako je od izrade mišljenja stručnog tima pa do tog ročišta,dijete boravilo kod svakog od roditelja,iskazala je da je to učestalo bilo po sistemu 7/7 usprkos tome što se s tim ona i dalje ne slaže. Dijete je školske godine 2023/24 počelo pohađati 1. razred OŠ Manuš u Splitu,na nastavi od 8-16 sati jer je upisan u produljeni boravak iz razloga što ona radi.U tu OŠ dijete je upisano prema upisnom području jer je djetetu prijavljeno prebivalište [adresa]. Iskazala da se otac direktno nije protivio upisu djeteta u tu školu, jer sa njom nije komunicirao.Potvrdila je da dijete u produljeni boravak u školi nije upisano uz suglasnost oca. Zaposlena je u agenciji za nekretnine,radno vrijeme nije fiksno ali kreće se od 8-16 sati. Ostala je iskazom pri tvrdnji da tuženik kontinuirano vrši psihičko nasilje nad njom, da je uznemirava, da vrši pritisak na nju da potpiše sporazum na način da dijete živi u [adresa], da pohađa nastavu u [adresa] i da plan viđanja bude 7/7. Ostala je pri navodu da je 9.10.2023. tuženik počinio verbalno nasilje nad njom na igralištu nakon treninga djeteta koje je tome bilo nazočno. Dijete da je dan ranije, kad je dovedeno majci, prije toga provelo 4 dana u kontinuitetu sa ocem a na okolnost zašto nije provelo s ocem 7 dana, navela da otkad je počela škola djetetu, tih 7/7 nije funkcioniralo. Naglasila da je tijekom kolovoza 2023. dijete puno više vremena provelo sa ocem nego sa majkom zato te u vezi toga majka navodi da je to bilo zato jer je ona nesebično uvijek bila suradljiva i uzimala u obzir potrebe i dogovore djeteta i tate, bez dogovora sa njom. U odnosu na navod tuženika da neko vrijeme nije bilo tople vode kod nje, ustvrdila da je to netočno, ali da su doduše 20 dana tijekom ljeta imali problema sa protočnim bojlerom i čekali dijelove naručne od servisera. U vezi vođenja djeteta kod psihijatra, a na upit jeli o tome prethodno rekla ocu djeteta, majka je iskazom potvrdila da mu nije rekla jer smatra da je otac vršio emocionalno psihički pritisak na dijete u vezi bilo kakvih odluka ili što dijete treba reći. Dijete je do iskaza majke bilo kod psihijatra dr. Vujnovića jednom,u studenom 2022. Od kojeg dr. nije dobila nikakav nalaz niti je djetetu odredio ikakvu terapiju niti djetetu postavio dijagnozu djetetu.Iskazala da joj je dr.Vujnović samo usmeno rekao da se na djetetu vide samo mala odstupanja, ali da nema potrebe za psihijatrijskim liječenjem. Zakazala je kod istog psihijatra termin 3.12.2023.da i otac dođe razgovarati u vezi s djetetom,no otac odbio kazujući da ga ne zanimaju njene lude manipulacije. Osim što je dijete bilo kod psihologa u HZZSR PU Split, dijete nije bilo ni kod kojeg drugog psihologa.Priložiola potvrdu Klaritudo d.o.o. iz Solina od 25.10.2023.da je mal.sin dolazio u pratnji roditelja na tretmane logopedske terapije od 19.2.2021. do 19.8.2021. te od 2.12.2022. -7.4.2023. i da se terapija provodila jednom tjedno. Dijete je na te logopedske tretmane nekad vodila majka, nekad otac. Od 7.4.2023. dijete više ne ide na logopedske tretmane. Majka drži da plan viđanja 7/7 za dijete nije primjeren zato što otac živi u [adresa], a kako je dijete počelo pohađati školu u Splitu, majka smatra da se dijete bespotrebno fizički i psihički preopterećuje ranim buđenjem, učestalim vožnjama naprijed i nazad, te mu dodatno otežava okolnosti i izvanškolskih aktivnosti. Iskazala da je razlog njenog napuštanja zajednice s tuženikom bio da ju je tokom dana izbacio iz stana zajedno sa njihovim djetetom. Iskazala da je nakon toga dolazila u njegov stan u [adresa] i s njim imala intimne odnose još narednu godinu dana, a na okolnost kako to ako ga je istovremeno prijavljivala da je bio prema njoj bio nasilnik, iskazala je da je nasilje vršeno više s verbalne i psihološke vrste, to da je ona imala nadu da će tuženik promijeniti svoje ophođenje. Ustvrdila da je nakon prestanka zajednice bilo nasilja ispred djeteta, a upitana zašto je unatoč tome i dalje dolazila u stan tuženika i kao majka "dozvoljavala" takav obrazac ponašanja tuženika za koji tvrdi da je postojao, iskazala je da kada je ona potvrdila da se verbalno i psihičko nasilje i dalje događalo od strane tuženika prema njoj u prisutnosti njihova djeteta, ta nasilja da nisu bila u tolikoj mjeri učestala, te da se nisu odvijala u tuženikovom stanu u [adresa], nego u više navrata u Splitu kada bi tuženik došao po dijete, kada bi se popeo u stan i kada bi ona s njim pokušala razgovarati o odgovornosti roditeljstva,tražeći da pristupe CZSS-u ili obiteljskom centru da im pomognu da se suglase oko viđanja zajedničkog djeteta, kako bi umanjili konflikt. Što se tiče uputnice djeteta za psihijatra iskazala da kako je vanbračna zajednica prestala već više od 4 godine, prvu godinu nakon prestanka iste je ostvarivala intimne odnose s tuženikom i u početku trudila da imaju zdrav odnos i komunikaciju, međutim kada je dijete od strane dr. K dobilo uputnicu za psihijatra, opisala da su tada već itekako bili narušeni odnosi nje i tuženika i komunikacija bila skoro pa nemoguća, da su ona i pedijatrica zajedno odlučile da djetetu treba logoped, majka ga pronašla i plaćala zajedno sa tuženikom te potvrdila da ga nije obavijestila o logopedu nakon što je s pedijatrom dogovorila da će dijete ići kod logopeda, i to o prvom pregledu, što je obrazložila narušenim odnosima i otežanom komunikacijom s tuženikom.Ustvrdila je da ne iznosi djetetu neprimjerene informacije o ocu, a u vezi toga što je dijete pred stručnim timom Zavoda navelo da "mama grubo govori o tati", "nije baš prema tati dobra", te da se doznaje da majka zna iznositi neprimjerene informacije o ocu ispred djeteta, te da ispred djeteta zna iskazivati ljutnju spram oca, majka je iskazala da kada je dijete pred stručnim timom zavoda navedeno reklo, majka smatra da je dijete tada bilo otuđeno od majke 30 dana te i zato što je nazočilo verbalnom nasilju i uslijed prijašnjih događanja gdje su se dogodila 2 fizička nasilja tuženika prema tužiteljici u nazočnosti djeteta, pa majka smatra da je dijete počelo reflektirati očevo ponašanje prema njoj pa iskazala da je djetetu bila prisiljena objasniti da takvo ponašanje oca nije u redu ali i da je djetetu rekla da ga tata puno voli i da će se svi zajedno potruditi da se tata više tako ne ponaša. Vezano za to što je iskazala da ona nije bila primjerena u ponašanju prema djetetu, opisala je da ju je dijete hvatalo za vrat, davilo, tuklo, odbijalo sve njene sitne roditeljske odgojne mjere, tipa pranja zubiju i slično pa je iskazala da je sjela sa sinom i s njim porazgovarala i rekla mu da bez obzira što je vidio takvo ponašanje oca prema njoj, da takvo – njegovo djetetovo ponašanje, nije u redu. To da se dogodilo negdje u 10. ili 11. mjesecu 2022. Za komunikaciju nje i voditeljice nadzora FP, opisala da je znalo biti iscrpljujuće, smatra da se voditeljica sa nepovjerenjem odnosila prema njoj, da je bila pristrana ocu djeteta. Na okolnost jesu li majka i otac postigli dogovor pred CZSS-om da će viđanje biti 7/7, tužiteljica je iskazala da nisu, da je ona pred CZSS-om više puta izjavila da se s tim planom ne slaže te tvrdi da je prilikom tada zadnjeg zajedničkog sastanka u HZSR-u od 2,5 sata vršen pritisak na nju od strane tuženika, navedene voditeljice mjere te soc. radnice OP, te iskazala da su joj ukazale da je protuzakonito upisala dijete u školu, pa da ona nije tada znala da su ti njihovi navodi netočni, te da je stoga iz pritiska, straha i nemoći koju uvijek osjeća u tim prostorijama Czss-a, u trenu slomljeno posustala, ali isto tako naglasila da će ona to samo pokušati jer i dalje stoji pri tome da sinu plan 7/7 za zdravi psihofizički razvoj i dalje nije primjeren.U odnosu na to što je ravnateljica Zavoda ŽP dostavila sudu podnesak datiran sa 12.12.2022. u kojem se navodi da su tijekom tada protekla 2 mjeseca, roditelji na prijedlog Czss-a uspostavili dogovor da mal. sin boravi 7 dana u kontinuitetu kod majke i 7 dana kod oca, iskazala da to ne znači da je ona i dalje pristala provoditi taj plan, iskazala da nikada nije ništa potpisala u tom smislu i da je više puta Centar e-mailom obavještavala da se s tim N ne slaže sa argumentima koji se odnose na sina jer je kako iskazuje vidjela poteškoće emocionalnog razvoja djeteta. Potvrdila je iskazom da oboje roditelja idu u školu na informacije o djetetu i da oboje uče s djetetom . Kako je iskazala da otac vrši pritisak na nju i dijete, upitana na koji način vrši pritisak na dijete, majka je iskazala da kako nije prisutna susretima oca i djeteta, da onda ona ne može činjenično tvrditi na koji način otac vrši pritisak nad djetetom, ali kada se dijete vrati majci od oca, iskazala da vrlo često bude opterećen sa činjenicom da taj i taj dan mora kod tate, da će toliko i toliko dana morati provesti kod tate. S djetetom je razgovarala o situaciji u kojoj se obitelj nalazi, o upisu u školu, te gdje bi živjelo, navela da je sin prva dva tjedna u školi bio sretan i zadovoljan sa školom i prijateljima međutim kako je otac djetetu govorio da će ići u školu u [adresa], te kako škola u Splitu dugo traje (produljeni boravak),sin da je počeo pokazivati blagi otpor prema pohađanju škole u Splitu, pa su je iz škole zvali više puta da dijete plače, da ga boli glava, trbuh itd. Iskazala da joj je sin kazao da podjednako želi živjeti i u [adresa] i u [adresa] te da shodno tome ne zna koja mu je škola draža. Iskazala da joj se dijete većinom nije požalilo da mu je naporno putovati iz [adresa] (kad je kod oca) u Split u školu ,nego da zna ponekad negodovati. Na upit jeli smatra da sinu u vrijeme iskaza treba tada psihološka pomoć ili pomoć psihijatra, iskazala je da to smatra ali i da stručna služba OŠ Manuš u kojoj ima psiholog ima dovoljno kompetencija u blagoj mjeri pomoći djetetu da se nosi sa iracionalnim strahovima kako je iskazala. Dijete tad nije bilo u tretmanu psihologa ili stručne službe te škole. Glede toga što u nekim slučajevima nije obavijestila oca o određenim informacijama o djetetu, majka je o tim slučajevima obavijestila CZSS. Potvrdila je da se sa CZSS-om nije dogovarala vezano za svoje odluke vezane za djetetovo zdravlje ni obavještavala vezano za upis djeteta u školu jer da nije znala da ih treba obavijestiti.Tijekom travnja 2023g. više puta napomenula tuženiku da dijete ima termin za testiranje za upis u školi, a on da se na te njene navode oglušivao. U odnosu na odluku da dijete ide kod psihijatra na pregled, iskazala da nije znala ni smatrala da bi czss trebao biti obaviješten. U srpnju 2022.g CZSS obavijestila o verbalnom i psihičkom nasilju tuženika prema njoj u prisutnosti djeteta. Ona da uviđa poteškoće u sinovoj svakodnevici,da je previše plačljiv i da joj prepričava strašne priče koje mu je tata pričao,te da je onda samoinicijativno razgovarala da bi se savjetovala, sa stručnom psihologinjom privatno putem telefona jeli djetetu doista potrebna stručna pomoć ili razgovor sa psihologom pa dalje iskazala da kako joj je privatna psihologinja UPM to potvrdila i predložila da ne bi bilo loše da sa sinom netko porazgovara, da se uvidi koji je razlog tom ponašanju, tada da je tužiteljici CZSS rekao u slučaju da se otac ne složi s tim da dijete ode na psihološku obradu kod privatnog psihologa, da će joj onda CZSS dati suglasnost da ona učini isto, međutim nakon toga da su joj odbile dati suglasnost na zakazanim terminima sa obrazloženjem da oni to ne mogu.

19. Utvrđeno je da je posebna skrbnica 30.listopada 2023 g razgovarala s mal.dječakom na okolnosti ovog postupka, upoznala ga s tijekom postupka, kao i pravom da aktivno sudjeluje u istom izražavanjem vlastitog mišljenja, a o čemu je izvijestila sud podneskom od 2.11.2023.g Dječak joj iskazao da pohađa 1.razred O.Š.“Manuš“ u Splitu, produljeni boravak, imenovao najboljeg prijatelja, da trenira nogomet (ponedjeljak, srijeda i petak), da mu u vezi škole pomažu oba roditelja i njima oboje se obraća za pomoć ovisno kod kojeg se nalazi u tom trenu. Zadovoljan je u školi, a na upit o drugoj školi naveo da nije „probao“ školu u [adresa] iako bi možda htio „probati“ kako bi mu bilo u školi u [adresa]. Kod roditelja mu se najviše sviđa što mu uvijek dozvole da se igra s prijateljima, a u odnosu na roditelje ne bi ništa mijenjao. Na upit kako provodi slobodno vrijeme naveo da kod mame ima prijatelje, igra košarku i nogomet, a ne može se sjetiti kako on i majka provode vrijeme. Kada je kod tate također se druži s prijateljima, igra nogomet, igraju se lovice, grupa traži grupu, vozi bicikl, a ne može se sjetiti kako on i otac provode vrijeme. Najveća želja bi mu bila da su roditelji zajedno i nije mu važno gdje bi živjeli, napomenuo da bi želio promijeniti klub odnosno da trenira u Hajduka ili u [adresa] u „Slavena“. Dječak je pristao na razgovor o obiteljskoj situaciji pa mu je posebna skrbnica pojasnila termine sudac, mišljenje HZSR, te o čemu sudac mora odlučiti i dr. te je dječak naveo da ga roditelji ne opterećuju predmetnim postupkom, te s njima nesmetano komunicira. Naveo da je živio u [adresa], a nakon što su se roditelji razdvojili s majkom je otišao u Split, te je živio malo u [adresa] kod oca, a malo kod majke. Od kada je počela škola više ne živi 7-7, već je rjeđe kod oca, a tome ne zna razlog. Naveo je u tom razgovoru da bi volio da može biti više kod oca. Na upit ima li kakav prijedlog, dječak je naveo da ne zna što bi predložio, na upit naveo da mu 7-7 baš ne odgovara jer ima treninge pa se mora stalno voziti [adresa], a ostalo mu odgovara i to da mu nije problem ići iz [adresa] u školu iako se mora probuditi malo ranije.Dobro mu je da kada ima trening, poslije škole ide kod mame, pa na trening, te da otac dođe po njega poslije treninga. Kada mu je objašnjen prijedlog HZSR, zahtjevi roditelja, dječak se nije želio izjašnjavati,vidno mu je bilo nelagodno, te je od posebne skrbnice upućen da je njegovo pravo i reći „ne znam“ ili „ne želim odgovoriti“.

20. Na ročištu od 3.11.2023.g tužiteljica je dostavila pisanu komunikaciju mobitelom između stranaka da je obavijestila oca da dijete treba ići kod logopeda. Sud je navedeno pregledao i radi se o datumima komunikacije 28.11.2022., majka je oca doista obavještava o tome da dijete opet treba u logopeda. No sud ističe da je iskazom majka potvrdila da o prvom zakazanom terminu kod logopeda za dijete ona nije obavijestila tuženika. U istom mailu majka je navela ocu djeteta da se ona više neće pridržavati plana 7/7. Na ročištu od 3.11.2023 je dostavlja i komunikaciju e- mailom da ona obavještava pedijatricu da mal.sin ima smetnje te da treba pomoć logopeda. Sud je navedeno pregledao i utvrdio da se radi o tužiteljičinom mailu od 8.12.2022.u kojem majka traži od pedijatrice da napiše potvrdu da sin treba pomoć logopeda zbog lošeg govora, u mailu navodi da je pedijatrica već upućena u problematiku djetetovih roditelja, pedijatrici navela probleme o uvažavanju njenih stavova na CZSS-u i toga da otac smatra da djetetu ne treba logoped i da bi stoga dopis pedijatrice majci o potrebi logopeda za dijete puno pomogao. Sud je pregledao daljnju priloženu pisanu komunikaciju roditelja mobitelom od 2.11.2022 iz koje je razvidno da je majka oca obavijestila o tome da je to jutro dijete bilo s njom kod dječjeg psihijatra po uputnici dr.K i da tuženika obavještava da je tuženiku zakazan termin kod psihijatra 8.12.2022. Iz odgovora tuženika na to je vidljivo da nije znao zbog čega je liječnica poslala dijete kod psihijatra, da se čudi zašto je tužiteljica tuženiku zakazala termin kod psihijatra i da je pita zašto je ona odvela dijete kod psihijatra bez da je o tome rekla tuženiku. Dalje je navela na ročištu da prilaže 2 fotografije, starog i novog stana tuženika, iz kojeg da je vidljivo da tuženik ne stanuje više na istoj adresi. Sud navodi da se iz samih fotografija to ne može utvrditi, kao niti kada su slikane ni gdje su slikane. Dalje je navela da dostavlja njene prijave zavodu za socijalni rad od 13.9.2023. djelatnicama OP i AP, te e-mail od **.**.2023. FP na okolnost da je tužiteljica prijavila tuženika za neodgovorno i rizično postupanje prema djetetu, odnosno za događaj kada je isti vozio na cross motoru dijete na stražnjem mjestu (o tome priložila fotografiju) Uvidom suda u te mailove utvrđeno je da je tužiteljica doista prijavila tuženika za vožnju djeteta na motoru.Sud je pregledao njenu mail komunikaciju sa djelatnicima HZZSR-a od 15.9.2023. koju je navela da dostavlja na okolnost da je suradna po pitanju djetetova provođenja vremena s ocem te navela da tako tata može doći svaki dan u Split i provesti vrijeme sa sinom, da tata može svaki trening doći po dijete i odvesti ga na trening i provesti kvalitetno vrijeme sa sinom na treningu tako da ga gleda tokom treninga kao i većina roditelja , da ga bodri i bude mu podrška, te da otac može svaki utorak i četvrtak uzeti slobodno popodne sa svojim djetetom i viđati ga. Tužiteljica je priložila i poruku mobitelom od voditeljice mjere FP, **.**.2022. u kojoj navodi majci da ju je zvao otac djeteta da se čuo sa sinom i da mu je sin rekao da ide razgovarati s nekom tetom u koga će živjeti, te voditeljica majci navodi da oca zanima o čemu se radi. Tužiteljica joj odgovorila da će dobiti službeni odgovor putem maila. Iz priloženog tužiteljičnog maila od **.**.2030. FP je razvidno da ga joj je i poslala i izvijestila da je posebna skrbnica djeteta tjedan ranije zvala oca da se s njim dogovori razgovor s djetetom jer je dijete tada bilo kod oca, ali da se tuženik nije javio na telefon posebnoj skrbnici, pa ga je skrbnica o tome obavijestila na ročištu od 3.11.23. IZ daljnjih priloženih mailova tužiteljice zavodu za socijalni rad razvidno je da je 31.10.22 izvijestila da u srijedu dijete ima termin kod dječjeg psihijatra dr.F. Iz maila tužiteljice zavodu od 2.12.2022. je razvidno da navodi da ne pristaje na plan viđanja 7/7 i da dalje izvještava o djetetu, prijavljuje poteškoće kod djeteta i dostavlja im fotografije djeteta jer tužiteljica navodi da ne postoji povjerenje tog tijela prema majci, a iz kojih fotografija ističe vidljivim da dijete ima izgrižene nokte i prste do krvi. Navela da je to sve jer iz nalaza i mišljenja stručnog tima i navoda tuženika proizlazi da bi majka manipulirala u predmetu zlonamjerno se koristeći zdravljem djeteta. Dalje je tužiteljica priložila mail od 21.09.2022. zavodu u kojem ih obavještava zbog čega i temeljem čega je dijete bilo upisano u školu bez pristanka oca. U tom mailu prijavljuje i tuženikovu verbalnu agresivnost.

21. Tuženik-protutužitelj je na ročištu od 3.11.2023. priložio za dijete ispis povijesti bolesti iz ordinacije pedijatrice dr.ĆPM prema kojoj je majka 19.09.2022. došla bez djeteta, navela joj da ne živi sa ocem djeteta već dvije godine, da je mjesec dana ranije otac prisilno odveo dijete iz vrtića i odvojio ga od majke 28 dana, da ga nije vodio u vrtić ni na treninge, da je dijete vraćeno na nalog czss-a, da je majka navela da je dijete uplašeno, povučeno, autoagresivan, prisutno psihogeno povraćanje, apetit smanjen, vidno smršavio, da majka sumnja na psihičko zlostavljanje djeteta od strane oca, crteži sumorni, da je imao jedan napad panike, da je bio u tretmanu logopeda, ponovo blaga dislalija, te je dr. dala uputnicu za ambulantno praćenje psihologa i dječjeg psihijatra. Tuženik je na ročištu 3.11.23. izvijestio da je bio na konzultaciji kod iste doktorice te joj rekao da je dijete urednog ponašanja, zaigrano, veselo, bez poteškoća u ponašanju, a što je kasnije potvrdio i psihijatar. Ukazao i da su roditelji bili na HZZSR-u zajedno sa djetetom, da je dijete razgovaralo sa psihologom u Zavodu, te da nikakvi problemi koje majka izmišlja nisu uočeni kod djeteta te da se radi o manipulativnom ponašanju majke. Glede razgovora posebne skrbnice s djetetom ustvrdio da nije znao da će obaviti i kada, da je na ročištu od 25.10.23 doista posebna skrbnica pitala kod koga će biti dijete no punomoćnica tuženika istom nije pojašnjavala o čemu se radi.

22. Prema iskazu oca djeteta na ročištu od 3.11.2023, isti živi na adresi prijavljenog prebivališta [adresa], iskazao da je do prestanka zajednice života stranaka došlo u ožujku 2020.g kad su zaključili da više neće biti zajedno, no tada nisu prestali živjeti zajedno već opisao da je dopustio da tužiteljica na njeno inzistiranje živi kod njega još 4 mjeseca, da bi mogla zaraditi dovoljno novaca do rujna 2020.g iznajmljujući svoj stan u [adresa]. Međutim da je došlo do eskalacije njihovih problema jer da je ona pravila probleme i njemu i čitavoj obitelji. Naveo i da su bili u intimnim odnosima do prosinca 2021. i cijelo to vrijeme ona dolazila kod njega u [adresa] i ostajala kod njega spavati. Opisao da su u ožujku 2020.bili razdvojeni 7 dana jer da mu nije dala da dođe u stan u kojem su tada zajedno živjeli, opisao da mu je zabranila dolazak u taj njegov stan jer je inzistirala na tome da je on bolestan i da će zaraziti nju i dijete, no on tvrdi da bolestan nije bio. 7 dana nakon toga da su komunicirali isključivo preko poruka i telefonski, nije dolazio u svoj stan, sedmi dan ujutro u 7 sati da je vidio dosta poruka koje mu nisu bile "normalne" te da je nakon toga nazvao tužiteljicu na telefon a ona mu rekla jeli on želi da ona baci sebe i dijete kroz prozor. Dalje iskazao da je tada došao u svoj stan u kojem nije bio 7 dana, tužiteljica da je bila zatvorena u wc-u a on da je čuo (jer da je ona bila na razglasu) kako ona zove policiju. On ostao u stanu jer je smatrao da nije za ništa kriv i čekao policiju, a nakon dolaska policije iskazao da je policajac nakon što mu je tuženik objasnio što mu je tužiteljica rekla, rekao tužiteljici da pazi što govori jer u slučaju da je tuženik to prijavio na policiju da bi ona morala biti privedena i hospitalizirana. Dalje je opisao da su nakon toga oboje ostali u stanu,to bio početak prvog lock downa, nakon toga nije bilo nikakvih problema među njima ni postupanja policije, da je daljnja dinamika bila ta da joj je na njeno inzistiranje dopustio da boravi u njegovom stanu još 4 mjeseca, da je u srpnju 2020. došlo do raskida njihove veze i njenog odlaska iz stana te potvrdio da je u početku prvih nekoliko dana, dijete bilo s njom. Nakon toga sin išao u [adresa] u vrtić do rujna 2021. i do tada živio sa tuženikom u [adresa]. Opisao iskazom da su ga tada prebacili u Split u vrtić koji je koštao 800,00 kn mjesečno i tuženik tvrdi da ga je uvijek on plaćao. U svibnju 2022.g došlo do eskalacije jer je na HZZSR stigla anonimna prijava protiv tužiteljice zbog zanemarivanja djeteta od strane nje. Naglasio iskazom da do tada nije bilo nikakvih prijava o nasilju tuženika prema tužiteljici, već da nakon te anonimne prijave naspram tužiteljice, kreću njene prijave naspram njega. Tvrdio da on nema ništa s tom anonimnom prijavom, niti zna tko ju je podnio. U srpnju 2022. tužiteljica da ga je sačekala u mračnom dijelu ulice blizu njenog stana u [adresa], zajedno sa ČP, njenim tadašnji momkom, te iskazao da je taj dan doveo sina da ga majka preuzme na 7 dana, da bi mu navedeni ČP ušao u auto, prijetio, govorio mu da će on određivati kada će tuženik vidjeti svoje dijete, te prijetnje tuženik prijavio policiji, policijski inspektor mu ukazao na to da je ČP osuđivani kriminalac i diler i nakon toga tuženik da se jako zabrinuo za sigurnost svog djeteta. Nakon toga, u dogovoru sa HZZSR-om, a kako je želi zaštititi dijete od takvih ljudi, opisao da je u dogovoru sa Zavodom preuzeo sina iz vrtića i poslao majci djeteta poruku, također u dogovoru sa Zavodom, u kojoj poruci da joj je napisao da je sin kod njega, majka isti ili drugi dan došla kod tuženika u stan sa prijateljicom, da je majka agresivno lupala na vrata, derući se u vezi toga što je preuzeo dijete iz vrtića u dogovoru sa Zavodom.Iskazao da kako je sin tada bio tu kada je majka došla i da kako je bila jako neugodna i agresivna, to da je tuženik zatvorio vrata stana i nije dao tužiteljici da uđe.Potom došla policija koju je pozvala tužiteljica, te su oboje o otišli u policijsku postaju [adresa]. Tvrdi da je tamo on od strane tužiteljice i njene prijateljice lažno prijavljen da je bacio njih dvije niz skale. Prilikom pritvaranja da je zatražio od policije da pozovu hitnu pomoć da pregledaju njih dvije da utvrde je li one imaju ikakve ozljede, jer su tvrdile da ih je on bacio niza skale. Iskazao da su obje dva puta odbile liječničku pomoć, te da zato policija nije pozvala hitnu pomoć. Iskazao da su taj dan pritvoreni i on i tužiteljica do sutrašnjeg dana i dolaska kod prekršajnog suca kod kojeg da je tužiteljica rekla da je tuženik nije bacio, a njena prijateljica da je rekla da je tuženik bacio i jednu i drugu i da su obje pale 12 stepenica dolje niz skale. Tuženik tvrdi da je to laž. Iskazao da je nakon svega toga sin bio kod tuženika oko 20-25 dana jer da se bojao za djetetovu sigurnost zbog majčinog odabira partnera i svega ostalog što je ona radila. Dalje iskazao da su u dogovoru sa Zavodom u rujnu 2022. oboje dogovorili sa djelatnicama u Zavodu psihijatrijsko vještačenje roditelja, on otišao na prvi sastanak sa psihijatricom, kod koje je i tužiteljica trebala otići tjedan nakon tuženika, no ona ponovo odbila bilo kakav pregled. Nakon toga ga prijavila HZSR-u da on djetetu priča strašne priče, da sini ima noćne more i mokri u krevet pa je zamolio psihologicu u HZSR-u AP da razgovora sa djetetom jer je on tvrdio da sve što majka kaže o djetetu, nije istina te da mu je psihologinja to i potvrdila nakon obavljenog razgovora sa djetetom, da ništa što je majka prijavila u vezi djeteta ne stoji. Iskazao da je majka 5 dana nakon toga samoinicijativno odvela dijete kod psihijatra, on o tome bio obaviješten od HZSR-a nakon što ih je psihijatar zvao da je dijete dovedeno kod njega na pregled. Dalje, u rujnu 2023. on preuzeo sina u petak nakon treninga, vidio da je prljav ali ne od treninga nego od ranije ga pitao kad se zadnji put tuširao i dijete mu reklo da mu mama nije dala dva dana ranije da se tušira kod prijatelja, jer nemaju tople vode kući od kada su tamo bili prijatelji majčinog oca pa je tuženik zaključio da je to 2 mjeseca bez tople vode a sin pričao da mu je pričao da mama kuha vodu na špakeru da bi ga oprala.Iskazao da je nakon toga djetetu bio rođendan 4.10.2023. ,dijete taj tjedan bilo kod majke sedam dana a inače da je petkom preuzimanje djeteta među roditeljima pa opisao da je taj petak preuzeo dijete i u nedjelju mu napravio rođendansku zabavu u [adresa], nakon kojeg da je majka samoinicijativno i bez dogovora sa tuženikom odvela dijete sa rođendana u Split, iako je dijete trebalo biti sveukupno 7 dana kod oca,bez da mu kaže zašto. Dalje, da su 25.9.2023.bili u HZSR i da ga je tužiteljica ispred djelatnica zavoda molila da se dogovore i završe sa svime a on time želi reći da on nije radio pritisak na nju, nego ona na njega te joj rekao da se taj dan ne želi s njom ništa dogovarati jer su već 100 puta dogovorili da će napraviti dogovor pa od toga nikad nije bilo ništa. Tjedan nakon djetetovog rođendana, dok je dijete trebalo biti kod tuženika, iako je majka znala da sin ima dogovoren termin kod zubara, uzela sina u školi sat vremena prije tuženika, opravdavajući učiteljicama da ga vodi kod zubara i nije se javljala tuženiku na 20a poziva. Potom daje opet zanemarila djetetov termin kod zubara i od tada pa narednih 14 dana tuženik da je dijete vidio samo 2 dana koja je sin proveo kod tuženika, jer da je tužiteljica tako odredila. Nakon dogovora sa djelatnicama u HZSR-u kojima je rekao da ne želi više ni na jedan način komunicirati sa tužiteljicom iz razloga što od nje stalno dobiva lažne prijave, iskazao je da je zamolio voditeljicu FP da preko nje roditelji komuniciraju vezano za preuzimanje djeteta jer svaki dogovor koji bi dogovorili nije bio ispunjen po dogovoru. Tvrdi da nisu točne tvrdnje tužiteljice da je suradljiva sa njim i da on može vidjeti dijete kad hoće, te da nije točna njena tvrdnja da dijete ostavlja kod njega i više nego što treba, a pri tom se referirao na njenu izjavu od kolovozu 2023. kad je navela da je dijete jako dugo bio kod tuženika u kolovozu. Naglasio da je majka sina nakon jedan dan kod nje u kolovozu 2023., sutradan ga vratila tuženiku sa slatkim krastama te je tuženik potvrdio da je sin stvarno bio kod tuženika kući 15 dana jer nije mogao van izlaziti zbog slatkih krasta, a majka dijete za to vrijeme majka nije došla ni posjetiti. Vodio je dijete kod doktora nakon 10 dana bolesti. Naglasio je da se nikad nije slagao s tim da dijete ide kod logopeda, ali da je zbog "mira u kući" prihvatio da ga vode kod logopeda, pa su ga zajednički vodili kod logopeda i zajednički plaćali.Otac smatra da je dijete zdravo i da mu ne treba nikakva pomoć psihijatra ni psihologa. Tvrdio da nikad ništa nije napravio tužiteljici ni nasamo ni ispred njihova djeteta a glede pravomoćne optužnice naspram njega, smatra da je istom optužen i za to da je od djeteta napravio psihijatrijski slučaj, za što tuženik drži da nema veze sa stvarnošću i ističe da je to već tri puta utvrđeno u djetetovom razgovoru sa psihologom u HZZSR-u. Nije kazneno osuđivan,a prekršajno jest zbog prekršaja u prometu tj zbog brze vožnje.Potvrdio je da je dijete vozio na motoru ali naveo da su zajednički i tužiteljica i tuženik vozili na motoru njihovo dijete tad od 1,5 g. pa se pozvao na fotografije o tome. Tvrdio da je cijelo vrijeme kooperativan na HZSR-u. Složio se s mišljenjem i zaključkom stručnog tima zavoda te iskazom tražio da dijete stanuje s njim na adresi [adresa],da na toj adresi bude djetetu prijavljeno prebivalište, da on i majka djeteta imaju zajedničku roditeljsku skrb, a da se dijete viđa s majkom prema dostavljenom prijedlogu stručnog tima Zavoda. Potvrdio da dijete stalno ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa], iako je živjelo u [adresa] od rođenja 2016.g do rujna 2021.g, jer su se roditelji tako bili dogovorili u vezi adrese prebivališta djeteta. Potvrdio da se samo privremeno bio preselio na adresu [adresa] krajem travnja 2023., što je samo 50 m dalje od ranije adrese i najavio da se vraća nazad u svoj stan na adresi [adresa] za tjedan dana . Privremeno se bio preselio zbog renovacije i iznajmljivanja stana na adresi [adresa], turistima.

23. Otac je tvrdio iskazom da dijete kod njega nikad nije imalo pojavnosti kakve je majka opisala pedijatrici nakon čega je ista izdala uputnicu za dijete za psihijatra. On nije primijetio takve poteškoće kod govora djeteta da bi zbog njih morao kod logopeda.Tvrdio da mu u vezi vođenja djeteta kod psihijatra, majka ništa nije rekla ni tražila od njega suglasnost za upis djeteta u produljeni boravak u školu. Prema njegovu iskazu, ako bi sud odlučio da dijete stanuje sa njim, dijete bi pohađalo OŠ Petra Berislavića u [adresa] koja je oko 100 m od kuće u kojoj tuženik živi, te ne bi išlo u produljeni boravak, nego u uobičajenu dvosmjensku nastavu. Na upit kako bi dijete tada nastavilo trenirati nogomet,iskazao da je sin već izrazio o želju da nastavi trenirati u NK Slaven u [adresa]. Ukazivao da bi bilo moguće da trenira tamo nogomet iako bi mu škola bila tjedan ujutro, tjedan popodne, jer taj NK ima treninge za djecu u suprotnoj smjeni od smjene u školi. Tvrdio da prema majci i prema djetetu nikad nije počinio nikakvo psihičko nasilje niti nasilje kakve druge vrste. Na okolnost jeli ikako dijete odbijao dati majci, odnosno omogućiti joj osobne odnose sa djetetom, potvrdio je da jest ali samo onda kad se bojao za djetetovu sigurnost zbog majčine veze sa ČP. Ne zna je li ta njena veza sa navedenim prestala, pa naveo da je ona više puta na Zavodu govorila neistine u vezi toga, a bila sa navedenim, te da je govorila na HZSR-u da ona ne zna za kriminalnu prošlost navedenog.

24. Tuženik je priložio a sud pregledao izvod iz povijesti bolesti iz ordinacije dr.ĆPM od 3.11.2022. i u istom stoji da je otac došao na konzultaciju radi upućivanja djeteta psihologu i dječjem psihijatru, da je savjetovanje oca obavljeno, da je dr.zabilježila da je pregled indiciran radi složenih obiteljskih odnosa, te da je prema riječima oca dijete urednog ponašanja, zaigran, veseo, bez poteškoća u ponašanju. Sud je zatražio od stručnog tima HZSr-a očitovanje na prigovore majke na nalaz i mišljenje,pa je u nadopuni mišljenja stručnog tima od 17.11.2023. bilo razvidno da su u odnosu na nasilje u obitelji za koje je tužiteljica prijavila tuženika, zaprimili obavijest ODO-a da su protiv ovdje tuženika podigli optužnicu početkom siječnja 2023. g. pred ovim sudom zbog kaznenog djela povrede djetetovih prava te zbog kaznenog djela nasilja u obitelji, da je taj postupak i dalje u tijeku dok se služba HZSR-a očitovala da u svim svojim intenzivnim i višekratnim postupanjima od kada im je ova obitelj ušla u tretman, nisu prepoznali postojanje zlostavljajućih ponašanja oca spram djeteta niti je otac procijenjen ugrožavajućim roditeljem, već je stručni tim mišljenja da dobivena saznanja govore u prilog neprikladnih ponašanja majke usmjerenih na osporavanje i zakidanje drugog roditelja.Naveli i da je bio sastanak 20. rujna 2023.g na koji su pozvani otac, majka i mal dijete, te voditeljica mjere obiteljsko-pravne zaštite, budući se majka ponovno službi HZSR-a obratila podneskom s nekoliko pritužbi na ponašanje oca u odnosu na mal. dijete. Tom prilikom saznali da je dječak upisan u 1. razred OŠ „Manuš“ u cjelodnevni boravak te da otac nije bio kontaktiran od majke te da shodno tome nije ni dao svoju suglasnost za isto. Majka im kazala da je pokušala uspostaviti dogovor s ocem, ali budući nisu imali sporazum oko toga, samostalno je upisala dijete. Stručni tim je naveo da je majka dakle donijela samostalnu odluku oko upisa djeteta u školu kao i da dijete pohađa cjelodnevni program, da im je već od ranije poznato da je dijete upisala na dvije sportske aktivnosti bez suglasnosti oca te da smatra da je dijete potrebno odvoditi u psihijatra, također bez suglasnosti drugog roditelja, te da majka za sve samostalno donesene odluke ima objašnjenje da ih ona, „primarno kao majka koja poznaje najbolje djetetove interes“ može isključivo sama donositi pa je stručni tim ukazao da majka o djetetu govori isključivo u trećem licu („ono“) svojatajući ga cijelo vrijeme u razgovoru kao „moje dijete“, „svom djetetu“, uzdižući vlastitu važnost i ulogu kao roditelja, istovremeno zanemarujući činjenicu o postojanju oca u djetetovom životu. Naveli i da je voditeljica mjere obiteljsko pravne zaštite mišljenja da majka sebe želi prikazati kao dobrog roditelja, a oca kao zanemarujućeg, što voditeljica smatra apsolutnom neistinom te kazala da nju-voditeljicu otac često kontaktira radi poteškoća u ostvarivanju osobnih odnosa sa sinom, za koje i voditeljica mjere smatra da mu ih majka uskraćuje,posebno od početka školske godine kada otac, zbog svih obaveza djeteta (nastava, cjelodnevni boravak, treninzi), nema kada uzeti mal. sina i provesti s njim kvalitetno vrijeme. Stručni tim u nadopuni naveo da se u razgovoru majka koristi prenaglašenim, teškim riječima, pa tako za raspored viđanja 7:7 s kojim se majka ne slaže, govori da se time djetetu radi „trauma“, optužuje službu zavoda da „zlostavlja nju i dijete“, te da vrši „genocid nad njom i djetetom“. Naveli i da se tijekom razgovora u Zavodu majka protivila vještačenju,za koje otac već duže vrijeme izražava spremnost, no majka navodila da je isto suvišno,na kraju razgovora izrazila spremnost na dogovor s ocem, pri čemu je otac pristao na kompromis, no par dana nakon sastanka u službi zavoda, majka opovrgla dogovor s ocem. Prema nadopuni mišljenja stručni tim je procijenio da majka usprkos velikoj želji za dogovorom od strane oca, ne vidi dobrobit djeteta, već isključivo svoju partnersku povrijeđenost i vlastite negativne emocije koristi kako bi se preko djeteta obračunala s ocem djeteta. Stručni tim zavoda u razgovoru s djetetom ističe da se nisu dobile informacije o ugrožavajućoj vožnji na motoru od strane oca, niti o zanemarujućem ponašanju od strane oca u odnosu na djetetov pad s bicikle, a koje je majka prijavila. Saznalo se o majčinim reakcijama ljutnje na dijete i oca u slučaju kad dijete zakasni kod majke nakon susreta s ocem. Stručni tim zavoda u nadopuni mišljenja naveo i da je bilo vidljivo da je dječak tijekom razgovora bio zaštitnički nastrojen prema oba roditelja te da je oprezno verbalizirao nastojeći ne izložiti niti jednog roditelja,da je dječak na početku razgovora naveo da se osjeća sretno iz razloga jer će „dobiti nagradu, Nike patike, pošto je ovih dana u Splitu“ pa stručni tim zavoda naveo da je dakle nagradu trebao dobiti od mame iz razloga jer boravi u [adresa] s njom koja mu je odabrala Nike patike kao nagradu jer je znala što on želi, a kupiti će ih nakon razgovora u službi zavoda. Nastavno na navedeno kazano od dječaka, stručni tim zavoda je stekao dojam da je majka kupnjom željenih patika pokušala pridobiti dijete i potencijalno utjecati na djetetove izjave pri službi HZSR-a . Zaključno su u nadopuni mišljenja iznijeli sudu svoj zaključni stav o kojem će sud dalje navesti.

25. Pregledom zapisnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad od 10.11.2023.g utvrđeno je da je zavod tad izrekao mjeru stručne pomoći i potpore roditeljima u ostvarivanju skrbi o zajedničkom mal.djetetu , u trajanju od šest mjeseci, a nastavno slijedećim utvrđenjima: da je majka 4. ožujka 2022.pri toj službi podnijela zahtjev za obaveznim savjetovanjem prije pokretanja ostalih sudskih postupaka o ostvarivanju roditeljske skrbi i ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, da je utvrđeno da predmetni roditelji ni uz poticaj stručnih osoba, nisu uspjeli urediti niti jedno područje iz plana zajedničke roditeljske skrbi te su upućeni na pokretanje postupka obiteljske medijacije, da je služba zavoda u više navrata u predmetnoj obitelji određivala mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti mal. djece, a kao posljednja, rješenjem zavoda klasa: UP/I-552-06/23-05/30 određena je mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o mal. djetetu, u trajanju od 6 mjeseci, tj. počevši od dana 13. travnja 2023. do dana 13. listopada 2023. Dalje, utvrđeno je da je partnerski odnos između roditelja iznimno narušen, a što za posljedicu ima destruktivnu komunikaciju i nemogućnost postizanja dogovora o svakodnevnici mal. djeteta. Utvrđeno je da majka djeteta problematizira kako mal. dijete mnogo vremena provodi u [adresa] kod oca te zbog toga ne ma dovoljno vremena za druženje sa vršnjacima u Splitu niti za izvanškolske aktivnosti dok otac izražava nezadovoljstvo jer majka bez očeve suglasnosti donosi odluke u odnosu na mal. dijete. Utvrđeno je da je 20. rujna 2023. proveden razgovor s mal. djetetom po nadležnom psihologu iz kojeg je razvidno da je djetetov zdrav emocionalni razvoj u trenutnoj obiteljskoj dinamici ugrožen. Utvrđeno je da je evaluacijom zadanih ciljeva mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta utvrđeno da isti nisu u potpunosti ostvareni te je potrebno dodatno vremensko razdoblje za njihovu realizaciju. Utvrđeno je da je ispunjavanjem Lista za procjenu sigurnosti djeteta te Lista za procjenu razvojnih rizika djeteta, procijenjeno od zavoda da u obitelji postoji srednja razina razvojnog rizika djeteta te je daljnjim intervencijama i mjerama obiteljsko-pravne zaštite potrebno otkloniti vjerojatnost razvojne štete po dijete. Utvrđenoj je da je svrha predmetne mjere koja je tad određena, praćenje obiteljske situacije, stvaranje stabilnih uvjeta za zadovoljavanje potreba djeteta, savjetodavni rad s roditeljima kako bi se povećali roditeljskih kapaciteta za primjerenu skrb o djetetu i uspješan psihofizički razvoj te je za voditeljicu navedene mjere imenovana EP,dipl.ped., koja je upoznata sa potrebama obitelji mal. Tome i čija znanja i kompetencije odgovaraju obitelji. Utvrđeno je da se predmetna mjera određuje u vremenskom razdoblju od šest mjeseci.

26. Majka je podneskom od 20.11.2023 navela da je nakon zadnjeg ročišta, radi izbjegavanja konflikata ponovno popustila ocu na način da je isti preuzeo u tu subotu (4.11.) nakon ročišta dijete na 7 dana, iako je dijete prethodno bilo kod majke manje od 7 dana.Naglasila da dok je dijete kod oca 7 dana u kontinuitetu, majka i dijete, osim što se ne viđaju za to vrijeme, isti se i ne čuju redovito, što nije dobro za dijete koje je tek krenulo u školu i ima školske obveze a kad je dijete kod majke 7 dana, navela da se otac i dijete čuju kada god to žele, te da se i viđaju iako je to majčino vrijeme, međutim majka da to uvijek dopušta zbog interesa djeteta. Ustvrdila da otac učestalo uzima dijete iz škole puno ranije nego bi trebalo (to joj potvrdila učiteljica) i bez opravdanih razloga .Otac da uporno otuđuje dijete iz škole u Splitu kada je njegov tjedan i narušava djetetu rutinu i uspjeh u školi, zanemaruje mišljenje majke, samoinicijativno, bez dogovora određuje način viđanja djeteta, zapovijeda, sam donosi nove planove po pitanju djeteta, a majku samo obavijesti porukom, bez mogućnosti prostora za dogovorom, a nekada niti to. U odnosu na navode da majka nije obavijestila oca o upisu u školu, istakla pisane poruke s tuženikom iz travnja 2023. da je bio upućen u upisivanje djeteta u školu kojoj po prebivalištu pripada, te da ga obavještava kada je djetetu testiranje za školu. Dostavila potvrdu Obiteljskog centra od 13.11.2023. iz koje je razvidno da se istom potvrđuje da im se obratila 2021.g. radi savjetodavne podrške u uvjetima složenih obiteljskih okolnosti te su s njom obavljena tri savjetodavna razgovora te je ista upućena da se za pomoć obrati CZSS-u. Time majka tvrdi da problemi nisu počeli kako je tuženik iskazao, anonimnom prijavom czss-u pa se pozvala na pisanu poruku tuženika od 14.3.2020 da je čeka i da dođe , ona njemu da će zvati policiju, a on njoj da ih slobodno zove, pa je navela da je to shvatila ozbiljno jer da je i prije bio nasilan , fizički je napadao, davio. Dostavila cijeli niz pisanih poruka mobitelom među njima za koje drži da govore o neprimjerenom nekomuniciranju tuženika s njom u vezi djeteta.

27. Na ročištu od 21.11.2023. roditelji su naveli da dijete boravi kod svakog od roditelja 7/7 . Posebna skrbnica mal. djeteta je na ročištu od 21.11.2023 navela da je iz razgovora sa mal. djetetom saznala da mu u odnosu na dosadašnji režim funkcioniranja najteže pada kada se u jednom danu, a za vrijeme dok je kod oca, mora voziti nekoliko puta na relaciji [adresa] i to u danima kada ima trening te je u odnosu na to predložio posebnoj skrbnici da bi u tim danima kada ima trening bilo najbolje da iz škole ide kod majke, a radi se o periodu kad je kod oca, od nje ode na trening, a nakon treninga da ga preuzme opet otac. Posebnoj skrbnici je iz razgovora s djetetom evidentno da je dijete privrženo roditeljima, da zbog privrženosti ima problem eksplicitno izraziti svoje mišljenje, ali po navodima djeteta ne bi mu bilo problem, izuzev prethodno navedene situacije, biti s roditeljima u jednako podijeljenom vremenu. Kako roditelji nisu uspjeli uspostaviti bilo kakav dogovor u vezi roditeljske skrbi a navedeno opterećuje dijete, posebna skrbnica je predložila privremenom mjerom privremeno odrediti da mal. dijete jednako vrijeme provodi s jednim i s drugim roditeljem, dijelom zbog izostanka dogovora roditelja i nedavnog problematiziranja u svezi održavanja osobnih odnosa,a posebno zbog mišljenja stručnog mišljenja zavoda koji je stava da bi dječak trebao stanovati s ocem a sa majkom ostvarivati osobne odnose te da iz dopune mišljenja stručnog tima posebnoj skrbnici proizlazi da stručni tim izrazito "inkriminira" majku da nema adekvatnog uvida u svoje postupke, da diskreditira oca, opstruira njegove susrete sa djetetom, ne misleći pritom na interese svog djeteta te da navedeno uvelike kompromitira roditeljske kompetencije majke. Posebna skrbnica istakla da obzirom na razgovor sa djetetom drži neophodnim provesti kombinirano psihijatrijsko-psihologijsko vještačenje a do tada da sud donese privremenu mjeru kako je predložila. Navela dalje da nije predlagala promjenu škole, jer se ne može prejudicirati konačni ishod predmetnog postupka te da drži da promjena škole u vrijeme tog ročišta nije svrsishodna i da za time nema potrebe.

28. Majka djeteta se na istom ročištu priklonila navodima posebne skrbnice, navela da je što se tiče podjednakog viđanja to i sama predlagala od početka u CZSS-u ali da "princip 7/7" ne bi bio dobar za dijete pa se tužiteljica jedino s tim 7/7 ne slaže, ali da nema ništa protiv da roditelji podjednako viđaju dijete. Otac je prijedlog i te navode posebne skrbnice mal.djeteta ocijenio nejasnim. Posebna skrbnica mal.djeteta potom navela da drži da bi prijelazni period, a do donošenja konačne odluke, bilo uputno urediti obzirom na neslaganje roditelja a u odnosu na promjenu prebivališta i škole djeteta navela na ročištu od 21.11.2023. da kod činjenice da dijete pohađa školu već jedno polugodište, ne vidi kakav bi u tom trenu bio interes djeteta da ga se pred kraj polugodišta, a bez konačne odluke, koja će urediti buduće odnose, prebaci u drugu školu. Glede mišljenja i prijedloga stručnog tima zavoda i nadopune, posebna skrbnica mal.djeteta je navela da nije ni za ni protiv istog, jer da se ne može očitovati do provođenja vještačenja obzirom na mišljenje mal. djeteta i obavljen razgovor sa djetetom.

29. Prema iskazu oca djeteta s ročišta od. 21.11.2023., na upit jeli od tužiteljice dobio poruku u travnju 2023.g da se dijete treba upisati u školu, ne zna o kojoj se poruci radi, drži mogućim da ga je tužiteljica obavijestila da se sin mora testirati za školu. Upitan od tužiteljice jeli mu ona rekla telefonski ili porukom da ona želi da baci sebe i dijete kroz prozor, iskazao da mu je to rekla telefonski, a glede daljnjeg upita zbog čega je onda u kaznenom postupku te i pred HZZSR-om rekao da postoje pisane poruke o tome i da je zato zvao policiju, iskazao je da nije točno da je on zvao policiju i da je rekao da postoje te poruke te naveo da je njemu tužiteljica cijelu noć slala poruke neprimjerenog sadržaja prije tog telefonskog poziva koji se dogodio ujutro u 7 sati. Na okolnost zbog čega smatra da dijete ne bi trebalo nastaviti živjeti s majkom, tuženik se izjasnio da ne smatra da dijete ne bi trebalo živjeti s majkom, ali da smatra da njen kapacitet da mu bude dobra majka nije dovoljan i smatra da se to vidi iz izvješća Czss-a, te toga što je dijete kod majke 2 mjeseca bilo bez tople vode, zbog upisivanja u cjelodnevni boravak u školi, vođenja kod psihijatra itd. Iskazao i da ne smatra da bi sistem 7/7 bio dobar za mal.sina. Na upit jeli mu poznato da je zadnjih mjesec dana prije tog ročišta iskaza tuženika, djetetova pedijatrica izdala uputnice i tražila da mal. dijete obavi 4-5 spec. pregleda, željeza i slično, tuženiku prema njegovu iskazu o tome nije poznato jer mu majka djeteta za tih 4-5 spec. pregleda nije ništa govorila, niti je dobio od nje poruke za 4-5 pregleda, a ako i jest, naveo je da onda te poruke nisu tako koncipirane. Nije se sjećao jeli dobio poruke od tužiteljice za 3 spec. pregleda djeteta izjasnio se da se ne sjeća obzirom na previše poruka koje dobiva od tužiteljice jer da je dobivao previše poruke od nje. Opisao da kad je dijete kod njega, vodi dijete u školu pa se vrati u [adresa], te potom preuzima dijete iz škole.Na okolnost jeli smatra da bi bilo dobro dijete seliti u drugu školu obzirom da već pohađa školu u Splitu, utvrđeno je iz tog iskaza oca da smatra pozivom na to da mu je sin više puta izrazio želju da ide u [adresa] u školu i da ne ide u cjelodnevni boravak u školi. Kako je otac djeteta govorio da je zabrinut za psihičko stanje tužiteljice i inzistirao na psihologijskom vještačenju, upitan da pojasni zbog čega joj je onda ostavljao dijete i na deset dana kada je bio na putu i kako se tada nije bojao za sigurnost djeteta kod majke, iskazao je da se više puta bojao za sigurnost djeteta i da zato i jest u dogovoru sa socijalnom službom preuzeo dijete dok je tužiteljica bila u vezi sa navedenim ČP, kojeg je nazvao kriminalcem koji mu je prijetio i iskazao da je tada sina i uzeo jer mu je navedeni ČP prijetio a tuženik se zato bojao za sinovu sigurnost. Na okolnost zašto je pristao i sugerirao i inzistirao na CZSS-u na sistem 7/7 ako se bojao za sigurnost djeteta kod majke, otac je iskazao da je to zato što su djelatnice u czss-u vršile pritisak da bi za dijete bilo najbolje da bude 7 dana kod jednog roditelja, 7 dana kod drugog roditelja, dakle tvrdi da nije on na tome inzistirao ali da su tada na CZSS-u dogovorili takvo viđanje 7/7. Iskazao i da sin ima puno prijatelja u [adresa],da se druže svaki dan kada imaju vremena i kad nije škola a njih dvojica često provode kvalitetno zajedničko vrijeme, voze se na biciklu i slično, te i da ima podršku svoje obitelji, majku, dvije sestre i brata i da svi žive skoro u neposrednoj blizini, osim jedne sestre. Iskazao da je mal.sin privržen njegovoj široj obitelji. Vezano za školu u [adresa], iskazao da se sinu ta opcija jako sviđa jer ne bi bio u cjelodnevnom programu u školu i imao bi više vremena za druženje sa prijateljima. Iako nije bio obaviješten o upisu djeteta u školu u Splitu, misli da je majka dijete upisala u cjelodnevni boravak u školi da bi zakomplicirala sinov i njegov odnos što više, da bi otac što manje vremena imao za provesti sa djetetom.Tvrdi da nikad nije priječio majci djeteta da se čuje telefonski s djetetom kada je dijete kod njega, a da majka djeteta njemu jest. Na okolnost jeli kada je dijete kod oca, tužiteljica zove tuženika da se ona čuje s djetetom, otac je to potvrdio i da on to ne brani a majka dijete zvoe na djetetov mobitel, a ako ga ne može dobiti, zove i na tuženikov. Misli da tužiteljica nije baš najbolja majka pri čemu se pozvao da na to da je dijete dva mjeseca kod nje bilo bez tople vode, a drugih se razloga nije mogao sjetiti. Na pitanje posebne skrbnice mal.djeteta jeli on misli da je bolji roditelj od majke i ako misli, zašto to misli, iskazao je ne bi rekao da su na nekom natjecanju, ali da misli da je za dijete bolje da stanuje sa njim jer su on i dijete jako povezani te misli da on sinu može dati veću podršku i brigu nego majka, te misli da on i dijete imaju dublji kontakt nego sin sa majkom.Obraćao se zavodu zbog problema vezanih za ostvarivanje roditeljske skrbi više puta, skoro na dnevnoj bazi, isticao da je kooperativan sa zavodom od početka, da im se obraćao prvenstveno radi nemogućnosti viđanja djeteta, zbog čestih majčinih izigravanja dogovora, za prijave prijetnji od strane ČP za vrijeme dok je dijete bilo tu, za daljnje nemogućnosti dogovora između tuženika i tužiteljice po pitanju bilo čega u vezi djeteta, zbog izrazite samovolje tužiteljice i nedostatka bilo kakvog dogovora, te iskazao da su to sve razlozi zbog kojih predlaže da dijete živi sa njim. U odnosu na dio iskaza tuženika o toploj vodi, utvrđeno je da tužiteljica tvrdi da to nije trajalo 2 mjeseca nego 20 dana koliko je trajao popravak bojlera radi naručenog dijela bojlera za popravak, a za ČP navela da je s njim bila kratkotrajno, navela da dijete nije bilo u nikakvoj interakciji s njim te da bilo kakvo nasilje od strane navedenog ČP nije počinjeno u prisutnosti bilo tužiteljice, bilo djeteta.

30. Tužiteljica-protutužena je uz podnesak od 27.11.2023.dostavila uredovnu bilješku stručnog tima HZSR-a od 12.9.22, te drugu od 12.12.2022, očitovanje zavoda od 14.09.2022. na podnesak majke djeteta, službenu zabilješku czss Split od 20.srpnja 2022.g., što je sve sud pregledao i zaključio da su podaci iz svega navedenog već u bitnom navedeni u mišljenju stručnog . Sud je dopisima od 24.05.2024. tražio od stranaka da se očituju jeli u predmetnoj obitelji došlo do promijenjenih okolnosti, te ako jest kojih, te kakva je dinamika boravka mal.djeteta kod svakog od roditelja. Sud je zatražio i od posebne skrbnice mal.djeteta izvijestiti sud jeli ima saznanja jeli u predmetnoj obitelji došlo do nekih novih, promijenjenih okolnosti. I od zavoda za socijalni rad je sud isto zatražio, te jeli ostaju pri prijedlogu svog stručnog tima ili postavljaju drugačiji prijedlog. HZSR i posebna skrbnica djeteta se sudu nisu bili očitovali, a otac djeteta je podneskom od 29.05.2024. izvijestio da dijete provodi sa svakim od roditelja po 7 dana naizmjenično, no otac ustrajao u svom prijedlogu privremene mjere. Majka djeteta je podneskom od 12.06.2024.ostala pri svojim dotadašnjim navodima i dostavila whatsapp komunikaciju između roditelja i novu osobnu iskaznicu za dijete da je dijete svježe prijavljeno na adresi u [adresa] uz dogovor s ocem, obzirom da je djetetu osobna iskaznica istekla pa je bilo potrebno izraditi novu osobnu iskaznicu. Ukazala da dijete uredno pohađa školu, ima izvrsne ocjene, živi više od 4 godine u Splitu,da je stekao prijatelje u školi, navela njegove nogometne treninge i obveze s tim u vezi i da bi mu bilo naporno putovati na treninge iz drugog grada te da dijete s ocem provodi vrijeme,da uključujući i vikende otac i dijete odlaze na putovanja u inozemstvo kada god to oni požele, te da majka to ne brani te je navela da otac i sada viđa dijete i vremenski i količinski podjednako s majkom, ako ne i više, jer dijete često vikende boravi s ocem. Otac je pak podneskom od 20.06.2024. osporavao navode majke iz tog podneska i ukazao da je dao djetetu bila istekla osobna iskaznica i da je dao suglasnost ali to ne znači da je promijenio mišljenje i ustrajao je u svom prijedlogu privremene mjere ističući da dijete obožava život u [adresa] s ocem, da dijete u [adresa] ima prijatelje i voli način života s ocem, a što je dijete reklo ocu a iz izviješća voditeljice mjere proizlazi da je izvrstan odnos oca i djeteta, da su jako vezani. Otac drži da majka donosi samostalne odluke pa dijete upisuje na nove sportove samo da bi otac imao više problema kako bi odvodio dijete na upisane aktivnosti.

31. Sud je u toj fazi postupka utvrdio da je mišljenje stručnog tima HZSR-a bilo, osnovom praćenja dinamike u obitelji da je evidentno da se roditelji nalaze u visoko konfliktnom raskidu partnerske zajednice, što je i sud utvrdio osnovom iskaza predmetnih roditelja, da je obitelj u intenzivnijem praćenju HZSR-a nakon što su zaprimili navedenu anonimnu prijavu početkom srpnja 2022. g. da je dobrobit mal.djeteta ugrožena ponašanjem majke i složenosti partnerskog odnosa roditelja djeteta, te su da roditeljima i djetetom proveli višekratne razgovore u službi HZSR-a PU Split, kroz razgovore došlo da različitih saznanja ,da su roditelji iznosili različite informacije o drugom roditelju, od verbalnog nasilja, neprimjerenog stila života do zanemarujućih ponašanja, da je glede suradnje roditelja, otac od ulaska obitelji u tretman službe zavoda, tijekom kontakta s dva stručna tima (obzirom na promjenu prvog stručnog tima), od početka vrlo suradan i prihvaća savjete i sugestije, u kontaktu otvoren i neposredan a da je majka sklona prikazivati se u socijalno poželjnom svijetlu, da opširno verbalizira te da se kod majke nerijetko uočava nekonzistentnost i nejasnost njenih navoda, da majka povremeno daje neuvjerljiva objašnjenja nekih situacija, naglo mijenja stav i slično te je stručni tim zavoda stekao dojam da je majka u svojim navodima nerijetko kontradiktorna te su na strani majke zamijećena određena manipulativna ponašanja. Tako je stručni tim ukazao da ista dok govori o strahu od tuženika i njegovim prijetnjama, godinu dana nakon prekida veze i dalje s njim održavala intimne odnose, te da iako je navodila da u strahu od njegovih prijetnji nije mogla ići u zavod iako da je to željela „od prvog dana“, stručni tim je ukazao da je im je ista prilikom inicijalnog telefonskog razgovora (povodom anonimne prijave) navela da dotada nigdje nije ništa prijavljivala jer ima nepovjerenje i „strah od institucija i sustava koji ne valjaju“. Stručnom timu je u prilog tome nejasno kako je onda otac djeteta nakon odlaska majke, istoj dopustio da odvede dijete sa sobom u Split, promijeni mu prebivalište i tamo ga upiše vrtić, budući je prema majčinim navodima otac prijetio da će joj oduzeti dijete ukoliko ode na Centar. Majka je stručnom timu zavoda navodila da je otac djeteta iznimno topao i emotivan spram djeteta te u inicijalnom razgovoru sa socijalnom radnicom 1. srpnja 2022. g., kad je o tome upitana navela da otac prema djetetu nikad nije bio nasilan, dok ga je onda nakon nekoliko mjeseci optužila za verbalno nasilje spram djeteta iz doba zajedničkog života koje ona prijavljuje dvije godine nakon događaja, tijekom obrade za ovaj postupak. Mišljenje je stručnog tima da to pokazuje da majka ili vrlo kasno reagira i nije u mogućnosti pravovremeno zaštititi dijete ili pak istim manipulira radi sudskog postupka što dovodi u pitanje istinitost njenih navoda. Prema tom mišljenju stručnog tima majka se koristi i određenim manipulativnim roditeljskim ponašanjima, primjerice pokazuje tugu i nezadovoljstvo pred djetetom prilikom odlaska djeteta drugom roditelju, prebacuje roditeljske odgovornosti na dijete za donošenje odluka koje ne bi trebalo samostalno donositi, konkretno u slučaju djetetova pohađanja, jedno vrijeme, dva sporta, ružno govori o drugom roditelju i iskazuje netrpeljivost prema drugom roditelju pred djetetom te je mišljenje stručnog tima bilo da ta ponašanja u konačnici štete mal. djetetu i negativno utječu na djetetovu sliku i odnos s drugim roditeljem. Naveli i da majka kontinuirano u razgovorima ukazuje na široki spektar djetetovih poteškoća za koje tijekom višekratnih razgovora iznosi različite razloge, da je navodila da su teškoće djeteta u zadnjem periodu prije izrade mišljenja stručnog tima bile posljedica nedostajanja majke djetetu radi rasporeda viđanja te od ranije posljedica očevih neprimjerenih ponašanja za vrijeme partnerske veze, izbacivanja nje i djeteta iz stana te odvojenosti djeteta od majke 28 dana tijekom ljeta 2022. g. kada je dijete bilo kod oca pa je stručni tim ukazao u vezi prednje navedenog da je otac djeteta pri razgovorima u zavodu bio spreman odmah predati dijete majci ukoliko stručna osoba procijeni da je majka urednog psihičkog funkcioniranja, pri čemu nije izbjegavao vlastiti pregled te je tražio da se oboje roditelja i dijete podvrgnu procjeni.U vezi navedenih poteškoća djeteta koja je majka naglašavala, za koje je otac navodio da ih nije zamijetio kada je dijete s njim, stručni tim utvrdio da o istima ni odgajateljice u vrtiću koji je dijete tada pohađalo, i koje odgajateljice su sa dječakom svakodnevno provodile veći dio vremena u vrtiću, nikad nisu zamijetile ni ukazale roditeljima na poteškoće a slično je stručnom timu navela i voditeljica mjere tj. da nije primijetila poteškoće kod djeteta, a ni psiholog stručnog tima u razgovorima s djetetom također nije zamijetio patološka odstupajuća doživljavanja ili ponašanja djeteta. U mišljenju stručnog tima se navelo i da je dječji psihijatar nakon razgovora s djetetom otklonio sumnje na bilo kakve emocionalne poteškoće kod djeteta te potrebu za daljnjim dolascima djeteta psihijatru. Utvrđeno je da je majka tijekom opservacije u zavodu sa djetetom bila topla i brižna prema djetetu, iako je po mišljenju stručnog tima dovedena u pitanje njena objektivnost i motivacija po pitanju djetetovih poteškoća koje iznosi. Utvrđeno je da je voditeljica mjere bila dojma da je majka fiksirana na poteškoće koje dijete nema pa kako službeno nema potvrde o djetetovim poteškoćama na način kako ih je majka iznosila, stručni tim HZSR-a je zaključio da se može se reći da majka na dijete projicira teškoće koje potom koristi kao dokaz za svoje navode u pokušaju diskreditiranja oca i prikazivanja istog kao odgovornog za djetetove teškoće. U mišljenju sudu su naveli temeljem dostupnih informacija, kako od samog djeteta tako i od voditeljice mjere,da majka ne provodi značajno vrijeme s djetetom kada je dijete kod nje, da je voditeljica mjere tako navela da majka u tjednu koji provodi s djetetom, budući da je dijete tada ujutro išlo u vrtić, nakon toga na trening, pa potom na spavanje, ne provodi kvalitetno niti sadržajno s djetetom vrijeme te da smatra da je to kontradiktorno majčinoj tvrdnji da ona nedostaje djetetu kada je dijete s ocem, jer dijete nema značajniji kontakt s njom u njenom tjednu. Stručni tim zavoda je istakao da je navedeno potvrđeno i u razgovoru psihologa s djetetom jer se od djeteta nije saznalo o aktivnom provođenju vremena s majkom, te je dijete izrazilo želju da se mama više igra s njim. Prema tom zaključnom mišljenju stručnog tima, majka je u razgovorima često naglašavala svoju roditeljsku važnost za dijete, da ona djetetu nedostaje kada dijete ide kod oca i da smatra da se zbog toga kod djeteta javljaju poteškoće, dok istovremeno umanjuje važnost uloge oca te da samo na verbalnoj razini govori o emocionalnoj bliskosti oca i djeteta, ali svojim prijedlogom viđanja oca i djeteta isto ne uzima u obzir.U mišljenju je stručni tim ukazao i da osim što majka smatra da bi otac u puno manjem opsegu trebao viđati dijete,da je majka stava u razgovorima kada je dijete pohađalo vrtić, da je za dijete važniji vrtić i treninzi u odnosu na provođenje vremena s ocem i stvaranje odnosa s njim. Stručni tim zavoda je utvrdio, a sud ističe da je tako proizišlo i iz saslušanja roditelja na sudskim ročištima, da je majka u nekim situacijama samostalno, bez uključivanja i obavještavanja oca i voditeljice izrečene mjere, donosila važnije odluke vezane za dijete, primjerice odvođenje djeteta kod dječjeg psihijatra, sve u pokušaju da potvrdi djetetove teškoće za koje tvrdi da su prisutne. Utvrđeno je da je stručni tim zavoda stekao dojam da majka nije u mogućnosti razlikovati vlastite osjećaje i potrebe od djetetovih osjećaja i potreba te da se doima da to proistječe iz nepotpunog razrješenja partnerskog odnosa, a isto ometa roditelja da postupa i donosi odluke koje bi bile u prvenstvenom interesu djeteta stranaka. Dalje je sud utvrdio iz tog zaključnog mišljenja stručnog tima HZSR-a da osnovom opservacije interakcije s roditeljima nije zamijećeno da dijete osjeća strah ili nelagodu u prisutnosti oca, već naprotiv da je dječak bio opušten, dobro raspoložen, više puta se spontano obraćao ocu, te je bila zamjetna bliskost i dvosmjernost komunikacije oca i djeteta, otac bio emocionalno topao i podržavajući te se prilagođavao djetetovoj razini a uspoređujući interakciju majke s interakcijom koju je otac imao s djetetom, utvrđeno je da je stručni tim HZSR-a zaključnog mišljenja da je interakcija oca i djeteta dvosmjernija, tj. da se u interakciji s ocem dječak češće samoinicijativno obraćao ocu i iznosio svoja zapažanja i misli te je mišljenje stručnog tima da je djetetovo trčanje u zagrljaj ocu i traženje njegove “utjehe“ nakon završenog razgovora s djetetom dodatno ukazalo na djetetovu privrženost ocu i blizak odnos s njim. Slično tome, voditeljica mjere izvijestila je zavod o jako dobrom odnosu i povezanosti oca i djeteta te da se dijete ocu veseli.

32. Utvrđeno je da je stručni tim HZSR-a procijenio da je otac adekvatnih roditeljskih kapaciteta, da predstavlja stabilnu roditeljsku figuru, da uredno odgovara na potrebe djeteta, da je emocionalno topao i da kvalitetno provodi vrijeme s djetetom te da u odnosu na majku djeteta, otac bolje kontrolira svoje emocije i impulse u prisutnosti djeteta, pa tako pred djetetom ne daje naslutiti o narušenom odnosu s majkom, već pozitivno priča djetetu o majci, ne iskazuje negativne emocije spram nje ili pokazuje tugu prilikom djetetovog odlaska kod majke. Iz Nadopune mišljenja stručnog tima zavoda za socijalni rad od 17.11.2023.g proizlazilo je da su utvrdili da je majka djeteta u ponašanjima usmjerena na degradaciju drugog roditelja i dokazivanje njegove neadekvatnosti, pri čemu iz fokusa gubi dobrobit djeteta te da nerijetko svojim ponašanjima nastoji neopravdano isključiti drugog roditelja iz donošenja važnih odluka za dijete te je stava da isključivo ona može donositi odluke koje su u interesu djeteta. Dalje, da je majka sklona naglim promjenama stavova i odbacivanju dogovora postignutim u pomirbenom tonu pred službom zavoda s drugim roditeljem. Prema nadopuni mišljenja stručnog tima zavoda, otac je s druge strane adekvatno pozicioniran u roditeljskoj ulozi, u kontaktu je s realitetom te dobro prepoznaje potrebe djeteta a nakon što je razriješio emocionalni odnos s majkom, na prvom mjestu mu je dobrobit djeteta. Sud je dalje utvrdio iz nadopune mišljenja stručnog tima zavoda do 17.11.2023 da zaključno stručni tim čvrsto stoji iza mišljenja da majka nema adekvatnog uvida u svoje postupke, odnosno da iste čini u nastojanju da diskreditira oca i opstruira njegove susrete s djetetom, ne misleći pritom na interese svoga djeteta a zbog upitnih motiva, načina komunikacije i načina ponašanja na strani majke, stručni tim zavoda je ukazao opravdanim provođenje kombiniranog psihijatrijsko-psihologijskog vještačenja oba roditelja, a posebno skrenuta pozornost na opservaciju ponašanja djeteta dok je s oba roditelja u interakciji jer je stručni tim zavoda nedvojbeno utvrdio veliku razinu emocionalne bliskosti i povezanosti oca i djeteta.

33. U naprijed navedenim utvrđenim okolnostima i temeljem mišljenja i prijedloga stručnog tima HZSR-a sud je držeći da je zaključno mišljenje i razlozi stručnog tima značajniji za donošenje privremene mjere da će mal.dijete stanovati sa ocem, od činjenice da je naspram oca djeteta potvrđena optužnica naprijed navedena optužnica te imajući u vidu da je pregledom priloženog scana spisa predmeta ODO-a Split o postupku naspram ovdje oca, sud utvrdio da je HZSR znao za taj postupak (a potrebe istog na traženje ODO-a Split dostavili su im svoje Izviješće od 28.11.2022.za predmetnu obitelj) te imajući u vidu da i nakon saznanja za potvrđenu optužnicu naspram oca djeteta, sudu nisu izmijenili prijedlog stručnog tima, to je sud odredio provođenje kombiniranog psihijatrijsko-psihologijskog vještačenja roditelja i djeteta, te znajući da će zbog toga postupak još potrajati, dana 18.srpnja 2024.g donio privremenu mjeru da će mal.dijete stanovati sa ocem u [adresa], uz zajedničku roditeljsku skrb i regulirao privremenom mjerom način i vrijeme osobnih odnosa majke sa mal.djetetom , naložio majci da počev od donošenja privremene mjere doprinosi za uzdržavanje djeteta 160,00 eur mjesečno, odobrio ocu da samostalno bez suglasnosti majke djeteta poduzme sve pravne radnje i druge poslove vezane za ispis mal.djeteta iz OŠ Manuš u Splitu i upis maloljetnog djeteta u OŠ Petra Berislavića u [adresa], odlučio da će ta mjera trajati do pravomoćnog okončanja ovog postupka ili drugačije odluke suda, odbio kao neosnovan majčin prijedlog privremene mjere da dijete stanuje s njom, d se odrede osobni odnosi oca sa djetetom i ocu odredi plaćanje uzdržavanja za dijete i da se majci odobri da samostalno i bez suglasnosti oca poduzima sve pravne radnje i druge poslove vezane za upis mal.djeteta u školu.

34. Sud je tim rješenjem naglasio da ga je donio radi privremene regulacije nastalog spornog odnosa, a uz vođenje računa o najboljem interesu mal.djeteta. Sukladno do tada utvrđenome. Drugostupanjski Županijski sud u Osijeku je rješenjem Gž Ob 96/2024 od 22.kolovoza 2024. žalbu i dopunu žalbe majke djeteta uvažio kao osnovane, te ukinuo rješenje ovog suda P Ob 431/2022 od 18.srpnja 2024.g i predmet vratio ovom sudu na ponovni postupak. U ukidnom rješenju drugostupanjski sud je naglasio da iz podneska posebne skrbnice mal.djeteta od 2.11.2023 i njenih navoda na ročištu od 21.11.2023. ne proizlazi da je razgovarala s djetetom o tome s kojim bi roditeljem stanovao, da li bi i dalje stanovao sa majkom ili bi stanovao s ocem, te je drugostupanjski sud naveo da imajući u vidu navedeno i dob djeteta koje je u trenu određivanja privremene mjere imao nepunih 8 godina i završio 1.razred OŠ, zaključio da pobijano rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama zašto sud nije utvrdio mišljenje djeteta te dao uputu ovom sudu u ponovljenom postupku otkloniti bitnu povredu postupka na koju je ukazano. Po zaprimanju ukidnog rješenja ovaj sud je rješenjem od 11.rujna 2024g. naložio posebnoj skrbnici mal.djeteta da u roku od 15 dana na način kako je naloženo, ponovo obavi razgovor sa mal.djetetom radi utvrđenja mišljenja mal.djeteta kroz razgovor o tome s kojim bi roditeljem stanovalo te radi utvrđenja mišljenja mal.djeteta o načinu i vremenu ostvarivanja osobnih odnosa s roditeljem s kojim neće stanovati.

35. Do tada, tužiteljica-protutužena je uz podnesak od 19.10.2024. dostavila dopis koji je zaprimila od Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Klasa: 052-02/24-01/378 od 7. listopada 2024. Sud je uvidom u isti utvrdio da je u navedenom sektoru tog ministarstva proveden izvanredni upravni nadzor nad zakonitošću i pravilnošću rada i postupanja u HZSR PU Split u predmetu ove obitelji, koji nadzor je pokrenut povodom njene pritužbe od 23.2.2024, te da su provedenim izvanrednim upravnim nadzorom utvrdili da HZSR PU Split nije pravovremeno ni cjelovito sukladno zakonskim odredbama, poduzimao radnje u svrhu zaštite prava i dobrobiti mal.djeteta te zaštite ovdje tužiteljice-protutužene kao žrtve nasilja, da je HZSR PU Split u mišljenju i prijedlogu o roditeljskoj skrbi za sud ,od 23. siječnja 2023.g, zanemario optužnicu ODO-a protiv ovdje tuženika zbog kaznenih djela „povreda djetetovih prava“ i „nasilje u obitelji“, na način da u mišljenju i prijedlogu Područni ured nije naveo činjenice i saznanja do kojih je došao zaprimanjem obavijesti drugih tijela. Dalje stoji da su utvrdili da je mišljenje za potrebe sudskog postupka sastavljeno na temelju nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, ne uvažavajući sve činjenice u spisima predmeta te je Područnom uredu naloženo da revidira i prema procjeni dopuni mišljenje i prijedlog za sud te pravilno i potpuno utvrdi činjenično stanje, na način da posebnom pažnjom uzme u obzir činjenice o počinjenju nasilja u obitelji te izvješća drugih tijela koje provode kazneni progon počinitelja kaznenih djela. Utvrdili i da Područni ured nije poduzimao aktivnosti s ciljem realizacije ostvarivanja osobnih odnosa djeteta i majke u periodu od 13. kolovoza do 13. rujna 2022. te nije upozorio oca da je dužan suzdržavati se od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem, sukladno čl. 119. st. 2. Obiteljskog zakona, te da su nadzorom utvrdili da Područni ured nije upozorio oca na ugrožavanje sigurnosti djeteta vožnjom istog na motoru, već suprotno tome isto je deklarirao kao „neugrožavajuće“, unatoč jasnim zakonskim odredbama o zabrani vožnje djeteta mlađeg od 12 godina na motoru. Po nadzoru, naložili su HZSR-u mjere koje trebaju poduzeti radi uklanjanja utvrđenih nedostataka.

36. Uz podnesak od 06.12.2024. tužiteljica-protutužena je dostavila presudu Općinskog Prekršajnog suda u Splitu od 24. rujna 2024. poslovni broj Pp- 15035/2023 od 24.rujna 2024.g. Ovaj sud je uvidom u istu utvrdio da je istom ovdje tuženik-protutužitelj kao tamo okrivljenik proglašen krivim što je 9. listopada 2023. u 19:30 sati u Splitu, u Ulici Viška 12, počinio psihičko nasilje u obitelji spram svoje bivše izvanbračne supruge ĆP (1981.), u prisutnosti njihovog zajedničkog maloljetnog djeteta KP (2016.) na način da je došao na školsko igralište Osnovne škole „Pojišan“ i nakon završenog treninga prišao V je rekao da on sutra njihovog sina vodi u zubara i da će idućih sedam dana biti s njim, te da o tome nema nikakve rasprave, a kada mu je ĆP rekla da se smiri, istoj se vičući obratio riječima: "Neću se s tobom raspravljati, bolesnice bolesna, idi se liječiti na psihijatriju“, čime je kod ĆP izazvao osjećaj uznemirenosti zbog čega je sami događaj prijavila policiji, dakle, počinio psihičko nasilje u obitelji koje je kod žrtve prouzročilo uznemirenost, čime je počinio prekršaj opisan u članku 10. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavak 3. istog Zakona, pa mu je na temelju čl 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, izrečena novčana kazna u iznosu od 920,00 eur. Uvidom u e spis za taj predmet, utvrđeno je da je tuženik u odnosu na tu presudu izjavio žalbu samo zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji tražeći obročnu otplatu novčane kazne, pa je Visoki prekršajni sud presudom Ppž-11206/2024 od 12.11.2025. njegovu žalbu prihvatio i pobijanu presudu preinačio u odnosu o kazni i naloženo mu navedenu novčanu kaznu platiti u tri jednaka mjesečna obroka. Dakle, pravomoćno je osuđen zbog navedenog djela prekršaja iz čl.22.st.3.Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

37. Sud je pregledom mišljenja stručnog tima HZSR PU Split od 09.prosinca 2024. utvrdio da je novi stručni tim pozvao roditelje za 19. kolovoza 2024.g radi razgovora o aktualnim obiteljskim okolnostima te kako bi se ustanovile eventualne promijenjene okolnosti o kojima bi zavod trebao izvijestiti sud, pa je 03. rujna 2024.g majka dovela dijete s kojim je psihologinja zavoda obavila razgovor, u prvom susretu s njim kod dječaka uočila napetost, nesigurnost, izbjegavanje kontakta očima, pucketao prstima, grickao nokte, bila je vidljiva anksioznost te dosta promišljanja o odgovorima koje daje, čak i po pitanju neutralnih tema a isti dojam bio prisutan prilikom dolaska dječaka u područni ured HZSR-a u pratnji majke, kao i na terenskom izvidu na majčinoj adresi koji je stručni tim obavio 18.09.2024.g i tom prilikom obavljen razgovor s djetetom i majkom odvojeno pa su podaci da je dječak u razgovoru bio uglavnom zatvoren, ostavio im dojam da želi zaštiti i majku i oca, pazeći pri tome koje informacije iznosi pokazujući nesigurnost u svoje odgovore, ali i oprezno prateći eventualnu reakciju stručnog tima. U razgovoru s majkom dobili podatke da je dječakov raspored ispunjen gotovo cijeli dan školskim i izvanškolskim obavezama, jer pohađa produženi boravak u školi do 16 sati, nakon čega odlazi doma te u predvečer ide na trening. 0 konkretnijim aktivnostima između majke i dječaka naveli da ne doznaju a sa ocem djeteta su 23.10.2024.g obavili razgovor u HZSR-u nakon kojeg je obavljena kratka opservacija dinamike između oca i mal.djeteta pa zapazili da otac u kontaktu s dječakom pokazuje toplinu, zainteresiranost, znatiželju za teme koje dijete predloži te u razgovoru iznosili neka zajednička iskustva, dječak u kontaktu s ocem bio dosta spontan, topao, češće spontano inicira komunikaciju te otac adekvatno odgovarao na isto. Kako je roditeljima bila izrečena mjera stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o mat. djetetu u razdoblju od 10.11.2023.g do 27.06.2024.g. stručni tim zavoda je naveo da iz izvješća i u kontaktu s voditeljicom mjere FP, služba HZSR-a nije imala saznanja o većim teškoćama ili nesuglasicama između ovih roditelja u odnosu na dijete, da su se viđanja uređivala po dogovoru roditelja na način da je mal.dječak boravio 7-7 sa svakim od roditelja zbog toga što roditelji nemaju privremenu mjeru. Kroz izvješća voditeljice mjere stručni tim naveo da je bilo razvidno da majka uglavnom nije bila potpuno zadovoljna navedenim načinom stanovanja djeteta te je isto opravdavala time da učestalo putovanje iz [adresa] u [adresa] i obrnuto, dijete umara, ali stručni tim naveo da nije bilo većih poteškoća oko dogovora medu roditeljima te da su susreti i viđanja bili maksimalno prilagođeni djetetu te da roditelji u tom razdoblju nisu kontaktirali stručni tim. Dana 27.06.2024.g stručni tim je izrekao mjeru stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o mal.djetetu u trajanju od 12 mjeseci pa kako nema privremene mjere i obzirom na konfliktnu prošlost, stručni tim je procijenio potrebnim ponovno izreći mjeru stručne pomoći. Roditelji su se odazvali na termin izricanja mjere za dan 27. lipnja 2024.g U izvješću za svibanj 2024.g stručni tim naveo saznanja da viđanja nisu bila strogo određena u smislu da dijete živi kod majke 7 dana, a potom 7 dana kod oca jer je radi djetetove rutine, škole i treninga, otac pokazao fleksibilnost po pitanju organiziranja susreta. U narednim mjesecima susreti su se zbog školskih praznika odvijali na način da je dijete 7 dana boravilo kod oca, a 7 kod majke, iako majka nikada nije favorizirala takav oblik susreta. U izvješću za srpanj 2024. kad je donesena privremena mjera, se saznaje da majka teško prihvaća privremenu mjeru i da je prema navodima voditeljice mjere, za oca i dalje koristila neprimjene riječi, ukazivala da otac nema adekvatne uvjete i stambene kapacitete, navodila da stan u kojem otac živi nije u njegovom vlasništvu, a otac voditeljici prikazao dokumentaciju kojom potvrđuje vlasništvo nekretnine. Nakon ukidanja privremene mjere podaci su da je dječak nastavio pohađati školu i treninge u Splitu, a roditelji postigli dogovor da dijete preko tjedna boravi kod majke, dok vikendom boravi kod oca. U izvješću voditeljice mjere za rujan su podaci da je unatoč dogovoru da dijete provodi vikende s ocem, majka u jednom navratu tražila da ga otac vrati u Split kako bi vikend proveo sa sestrom koja putuje u Amsterdam.Stručni tim HZSR-a naknadno doznaje kroz izvješća voditeljice mjere da dječak uopće nije proveo dan sa sestrom, nego je bio s majkom kod njezine prijateljice i družio se njezinim sinom u vremenu od 9:00-18:00 sati. Dalje se navelo da je prilikom nenajavljenog posjeta voditeljica mjere došla do zaključka da dječak provede gotovo cijeli dan u školskim i izvanškolskim aktivnostima, pa da samim time i ne provodi kvalitetno vrijeme s majkom, a stručni tim naveo da su to uočili već u ranijim posjetama jer dječak ide u školu u 7,30 sati, u školi boravi do 16,00 sati, trening nogometa ima u 18,30 do 20,00 sati. Stručni tim drži da je dječaku neophodno školovanje, socijalizacija kao i hobi u obliku fizičke aktivnosti, ali i da mu je potrebno i kvalitetno vrijeme provedeno s majkom, a kojega da je jako malo. Glede toga što dječak pohađa produženi boravak u školi drže ga poželjnim, ali drže da nije nužan obzirom da s dječakom, barem povremeno, može boraviti majka te s njim nakon škole i prije treninga provesti kvalitetno vrijeme, pisati zadaću, učiti ili se igrati. Naveli su u mišljenju sud da prema izvješću voditeljice majka telefonske pozive između djeteta i oca stavlja na razglas. Navode da se stječe dojam da majka želi biti upoznata sa svakim segmentom odnosa između oca i djeteta i da se to ponašanje više može objasniti željom za dobivanjem informacija.Navodi se u mišljenju i da se stječe dojam da ponašanje koje se može okarakterizirati kao pomalo kontrolirajuće majka opravdava brigom i željom za bliskošću, a koja ne ide u prilog činjenici da je dječak gotovo cijeli dan odvojen od majke. U izvješću za listopad 2024.g podaci su da su kontakti s roditeljima redoviti, međutim, istaklo se da je majka dosta usmjerena na isticanje stambenih uvjeta koje otac ima, da je ukazivala voditeljici mjere na propuste oca da se on često seli iz jednog stana u drugi te da ne plaća troškove treninga za dijete, da majka optužuje instituciju da je činila sve kako bi oduzela dijete majci i preselila dijete u drugi grad. Stručni tim je dalje naveo da se u izvješću navodi da je majka, unatoč dogovorenom rasporedu da dječak prespava kod oca te da ga otac sljedeći dan vozi u školu, kontaktirala oca i tražila da dječak dođe u Split spavati. Kao opravdanje navodi se poštivanje rutine dječaka odnosno procjena majke je bila da je za dječaka bolje da istu večer dođe u Split te da se sljedeći dan ne diže rano kako bi putovao iz [adresa]. Kroz navedeno stručni tim zavoda naveo da se stječe dojam da je otac spremniji izlaziti u susret majci onda kada procijeni da je to interesu djeteta, odnosno da otac pokazuje spremnost zanemarivanja vlastitih želja, ali i konfliktnih odnosa za dobrobit mal.sina. Dalje je razvidno iz mišljenja novog stručnog tima od 9.12.2024. da su 30.10.2024.g zatražili od OŠ Manuš izvješće o funkcioniranju djeteta i suradnji s roditeljima, te uputili dopis dr. med. ĆPM, pedijatrici mal.dječaka radi izvješća o zdravstvenom stanju djeteta i drugim relevantnim podacima koji su procijenjeni važnima. Podaci su da je prema izviješću škole dječak urednog ponašanja, poštuje pravila, postiže odličan uspjeh te se s vršnjacima slaže bez teškoća, da i majka i otac redovito dolaze na razgovore sa stručnim djelatnicima. lzvješće od pedijatrice stručni tim zavoda nije zaprimio do izrade mišljenja stručnog tima od 9.12.2024 . U odnosu na novonastale okolnosti u predmetnoj obitelji , stručni tim zavoda se tim mišljenjem sudu očitovao da u razdoblju od 23.siječnja.2023.g do tog mišljenja od 9.12.2024. nije došlo do okolnosti koje bi utjecale na promjenu prijedloga prethodnog stručnog tima te i taj novi stručni tim zaključio osnovom praćenja dinamike u obitelji da su roditelji u konfliktnim odnosima koji se potencijaIno mogu negativno reflektirati na emocionalno stanje njihova mal.djeteta. Sud je daljnjim pregledom tog mišljenja utvrdio da stručni tim zavoda drži, u odnosu na suradnju s roditeljima, da otac od samog početka iskazuje otvorenost, suradnju, prihvaća savjete te ne nastoji degradirati majku i njene kapacitete te da je otac usmjeren isključivo na dobrobit mal.dječaka i da pokazuje fleksibilnost u planovima kako bi se prilagodio dječaku pa kao primjer naveli da je otac odveo dječaka u Split u nedjelju, iako je u pravilu trebao dječaka odvesti u ponedjeljak u školu. Otac da prema izvješćima voditelja mjere izlazi majci u susret. Primjerice, pristao da mal.sin. subotu provede sa sestrom jer ista putuje, umjesto da bude s ocem. Stručni tim ukazuje da to svakako ukazuje na dostatne kapacitete, kao i činjenicu da su ocu želje i potrebe mal.sina na prvom mjestu. U mišljenju stručnog tima se navelo i da se kroz opservaciju stječe dojam da se dječak češće samoinicijativno i spontano obraća ocu koji adekvatno reagira na njegove potrebe, djeluje opušten i slobodan u kontaktu s ocem te emocionalno topao. Glede majke, prema podacima iz mišljenja stručnog tima zavoda od 9.12.2024., majka se uredno odazivala na razgovore, surađivala sa službom zavoda, no u mišljenju stručnog tima se navodi da je majka u razgovorima s voditeljicom mjere povremeno usmjerena na degradiranje oca te isticanje nedostataka kojima bi potkrijepila uvjerenje da je ona adekvatniji roditelj u odnosu na oca, primjerice navodeći stambene uvjete koje otac ima, a koji nisu neadekvatni za dijete koliko majka misli da jesu. Stručni tim je dalje stečenog dojma da se u pojedinim situacijama ne uzimaju u obzir potrebe i želje djeteta, primjerice naveli da se u izviješću voditeljice navodi da je majka tražila da se dječak vrati u subotu u Split kako bi se družio sa sestrom, pa se naknadno doznaje da je bio kod majčine prijateljice cijeli dan te stručni tim upitnim drži postoje li kod majke elementi kontrolirajućeg ponašanja, primjerice dok dječak i otac telefonski razgovaraju upaljen je razglas, pa majka može čuti sadržaj razgovora. Stručni tim je stečenog dojma da se navedeno ponašanje opravdava brigom, potrebom za zaštitom i željom za bliskošću, a koja ne ide u prilog činjenici da je dječak gotovo cijeli dan odvojen od majke, čak i kada majka ima vrijeme kada može biti s njim (npr. produženi boravak). Istakli su bitnim da dječak može nabrojati više konkretnijih aktivnosti koje čini s ocem nego s majkom. Sud je utvrdio iz tog mišljenja stručnog tima HZSR-a da osnovom svih provedenih radnji procjenjuju da je otac adekvatnih roditeljskih kapaciteta, da predstavlja stabilnu roditeljsku figuru, uredno odgovara na potrebe djeteta, emocionalno je topao i kvalitetno provodi vrijeme s djetetom i sukladno svemu navedenome i vodeći se interesima i dobrobiti djeteta predložili u mišljenju sudu da dječak do kraja školske godine 24/25 živi s majkom u Splitu te završi 2.razred u OŠ Manuš koju pohađa, a da s početkom nove školske godine dječak počne živjeti s ocem te pohađati školu u [adresa], a da s majkom ostvaruje susrete i viđanja svaki petak iza škole kad da majka preuzima dijete te da dijete boravi s majkom do ponedjeljka, kada da ga majka odvodi u školu. Predložili i da polovicu školskih praznika dijete provodi sa svakim od roditelja, a državne praznike i vjerske blagdane dijete da provodi naizmjence sa svakim roditeljem.

38. Dalje je sud utvrdio pregledom podneska posebne skrbnice mal.djeteta od 28.1.2025 da je sa dječakom 15.siječnja 2025. razgovarala na okolnosti predmetnog postupka, ponovo ga upoznala s tijekom postupka i pravom da aktivno sudjeluje u istom izražavanjem vlastitog mišljenja. Razgovor je obavljen u prostorijama Centra za posebno skrbništvo, a dijete došlo u pratnji oba roditelja.Podaci su da je dječak upućen od posebne skrbnice i objašnjeni mu pojedini instituti obzirom da ne zna tko je sudac, šta radi (osim nogometni), kakve odluke donosi i slično te je dječak uvodno naveo da tada pohađa 2.razred O.Š.Manuš u Splitu, produljeni boravak do 16 sati. Odličan je učenik. Najviše voli tjelesni i informatiku .U svezi škole pomažu mu po potrebi oba roditelja .Od izvannastavnih aktivnosti da trenira nogomet u Splitu, da mu je trening ponedjeljkom, srijedom i petkom, a privatno ide na trening i utorkom i četvrtkom od 18,30 do 19,30, da su mu utakmice ponekad vikendom, a najčešće ga na treninge vodi majka. Dječak je naveo da mu takav ritam treninga nije naporan. Dalje je dječak naveo da aktualno živi s majkom preko tjedna, a svaki vikend bude s ocem. Ponekad kada vikendom ima utakmicu otac ga dovede, a po završetku utakmice majka dođe po njega.Naveo je da je prije stanovao sedam dana kod oca, pa sedam dana kod majke te je dječak naveo da mu je takav ritam bio naporan.Naveo je i da se roditelji uvijek bez problema dogovore ako njemu šta treba i naveo je da on misli da se oni dobro slažu. Dječak je posebnoj skrbnici naveo da mu je najveća želja da mama i tata ponovno žive skupa. Nije se mogao sjetiti kako provodi vrijeme s roditeljima.,ali npr. da sa majkom slaže legiće, ona mu čita, a s tatom ponekad voze bicikle, ali kad je kod njega najčešće se on druži sa svojim prijateljima vani, pa ne provode puno vremena zajedno. Dječak je naveo da voli provoditi vrijeme i s majkom i s ocem, naveo i da ga roditelji ne opterećuju sa svojim problemima, naveo da kada ima neki problem prvo se obrati majci jer ga ona kako je kazao : „više utješi“. Posebna skrbnica je prenijela sudu tim podneskom i da je dječak naveo da bi on i nadalje želio živjeti s majkom u Splitu, jer mu je tu škola, treninzi i prijatelji i to ne bi volio mijenjati. Dječak je naveo da i u [adresa] ima prijatelje, ali škola mu je daleko i sada ne bi htio mijenjati školu. Naveo i to da on ne želi živjeti u [adresa] i da to nema veze s roditeljima, te pojasnio da primjerice , kada bi tata živio u [adresa] onda bi mu bilo svejedno s kim bi živio ,ili kod majke ili kod oca. No naveo da bi sada ostao u Splitu, prvenstveno zbog škole, prijatelja i treninga, a oca bi, naveo je, viđao svaki vikend i za praznike.

39. Pregledom zajedničkog pisanog nalaza i mišljenja sudskih vještaka dr.Nikole Sikirica spec.psihijatra i Anđelke Božinović spec.kliničke psihologije od 02.veljače 2025.g sud je utvrdio da je zaključak, mišljenje i preporuka ovih vještaka nakon provedenog vještačenja da je u ovom slučaju bitno poštivanje načela kontinuiteta i posebice imajući u vidu sadržaj podneska posebne skrbnice djeteta o obavljenom razgovoru s djetetom, mal.dijete ostane stanovati s majkom uz zajedničku roditeljsku skrb te su vještaci preporučili da mal.dijete ostane stanovati s majkom, uz zajedničku roditeljsku skrb. Sud je utvrdio i da je preporuka oba vještaka da se osobni odnosi oca sa mal.djetetom odvijaju tako da dječak vikende provodi s ocem i to od petka poslije podne do nedjelje navečer, da dijete pola školskih praznika provede s ocem, pola s majkom, blagdane i praznike naizmjenično s jednim i drugim roditeljem, te da tijekom radnog dijela tjedna otac ima pravo na viđanje sa djetetom u popodnevnim satima još jedan dan u tjednu po dogovoru u razdoblju od 16 do 20 sati u skladu s djetetovim školskim obvezama i sportskim aktivnostima. Preporuka je vještaka i da svaki od roditelja u danima kada dijete nije kod njega ima pravo na telefonski kontakt s djetetom kada nije kod njega.

40. U odnosu na vještvo, tužiteljica-protutužena se na ročištu od 24.3.2025. uvodno izjasnila da nema prigovora na nalaz i mišljenje vještaka a odmah potom, kako su vještaci predložili boravak djeteta sa ocem svaki vikend, predložila da jedan vikend u mjesecu dijete provede sa majkom. S druge strane, tuženik-protutužitelj se na istom ročištu usprotivio prijedlogu sudskih vještaka u vještvu, te naveo prigovore na isto Slijedom navedenog, a posebice uvažavajući mišljenje mal. djeteta, posebna skrbnica nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka. Također, drži da bi s obzirom na navode punomoćnice tuženika-protutužitelja da se osobni odnosi aktualno i u kontinuitetu odvijaju u višem opsegu od predloženog u nalazu i mišljenju sudskih vještaka, posebna skrbnica predlaže strankama da se u odnosu na navedeno pokušaju sporazumjeti, a sve u interesu mal. djeteta. Posebna skrbnica mal.djeteta se istom ročištu sudu izjasnila da nema primjedbi na vještvo. Nastavno prigovorima tuženika na prijedlog vještaka sud je zakazao ročište radi usmenog obrazlaganja odnosno očitovanja vještaka na prigovore tuženika-protutužitelja. Na ročištu od 14.listopada 2025. u odnosu na prigovor tuženika da je prijedlog sudskih vještaka o tome s kojim će roditeljem mal. dijete stanovati i o načinu ostvarivanja osobnih odnosa mal. djeteta s drugim roditeljem neskladan s onim što su oni kao sudski vještaci utvrdili i naveli prilikom obrade te naveli u svom nalazu i mišljenju, vještaci Božinović i Sikirica su taj prigovor otklonili kao netočan i ustvrdili da su nalazi prilikom obrade i zaključci podudarni i logički povezani. U odnosu na prigovor tuženika da prijedlog sudskih vještaka nije u interesu mal. djeteta, vještaci su u ustrajali u mišljenju da je u interesu djeteta da stanuje sa majkom i ostvaruje osobne odnose s ocem. U odnosu na prigovor tuženika da je prijedlog sudskih vještaka baziran prema načelu kontinuiteta, a da to prema mišljenju oca djeteta nije u najboljem interesu djeteta, vještaci su bili ustrajni u tome da je prijedlog vještaka u najboljem interesu djeteta. U odnosu na navod tuženika s ročišta od 24.3.2025. da dijete trenutno provodi više vremena s ocem od onog što su vještaci predložili i da tuženiku nije jasno koji je ratio da bi se skraćivalo vrijeme koje dijete provodi s ocem, vještaci su ustvrdili da to što dijete provodi više vremena od predloženog sa ocem, samo upućuje na relativno dobru suradnju roditelja, što je u interesu mal. djeteta.

41. Tužiteljica je na ročištu od 14.listopada 2025. priložila nepravomoćnu kaznenu presudu ovog suda na spram ovdje tuženika kao tamo okrivljenika. Uvidom u istu sudu je razvidno da je nepravomoćno proglašen krivim za radnje odnosno djela detaljno navedena u izreci te presude, u bitnom da je fizički i psihički u više navrata zlostavljao ovdje tužiteljicu-protutuženu u nazočnosti njihova djeteta, time da je zlostavljao dijete i teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time da je kod člana obitelji izazvao osjećaj straha za njezinu sigurnost i doveo je u ponižavajući položaj a djelo da je počinjeno prema bliskoj osobi, pa da je time u stjecaju počinio dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece, od čega jedno-povredom djetetovih prava-djelo opisano i kažnjivo po čl.177.st2. KZ/11 te jedno kazneno djelo-nasiljem u obitelji-djelo opisano i kažnjivo po čl.179.a.KZ/11 sve u svezi čl.51.KZ/11 pa su mu tom nepravomoćnom presudom prethodno utvrđene kazne zatvora za svako navedeno djelo od po 7 mjeseci, pa mu izrečena jedinstvena kazna zatvora od godinu dana a potom mu izrečena uvjetna osuda time da mu se izrečena jedinstvena kazna zatvora neće izvršiti ako u roku od 3 godine ne počini novo kazneno djelo po pravomoćnosti te presude.

42. Na ročištu od 14.10.2025. tužiteljica je priložila i potvrdu OŠ Manuš od 9.10.2025. u kojoj dijete pohađa 3.razred. Uvidom u istu razvidno je da se radi o potvrdi škole o sudjelovanju roditelja u školskim obvezama djeteta i da je majka tijekom šk.god 23/24 bila na 4 roditeljska sastanka i na 4 individualna razgovora sa razrednicom djeteta, da je majka tijekom šk.godn.24/25 bila na 2 roditeljska sastanka, za jedan opravdala izostanak i da je te ško.godine bila na 6 indiv.razgovora sa razrednicom,te da je majka kako dijete pohađa program produženog boravka bila na individualnom razgovoru kod djetetove popodnevne učiteljice 16.12.2024 a otac 23.10.2024. te da je u ovoj ško.godini majka bila jednom roditeljskom sastanku.

43. Tužiteljica je na ročištu od 14.10.2025. tražila od vještaka usmeno mišljenje u vezi prijedloga vještaka iz pisanog nalaza i mišljenja (da dijete svaki vikend boravi kod oca), bi li u interesu djeteta bilo da otac tijekom radnog tjedna ima susrete više od onog predloženog od vještaka u pisanom vještvu a da majka onda ima također vikende sa djetetom (majčini izneseni razlozi za to su da bi onda postojala podjela između roditelja u pogledu vikenda kako bi se ravnomjernije podijelile obveze i slobodno vrijeme između roditelja, pogotovo zbog činjenice da dijete pohađa produženi boravak u školi i ima učestale treninge nogometa pa je i majčino slobodno vrijeme sa djetetom zbog objektivnog stanja stvari značajno reducirano tijekom radnog tjedna.) Vještaci su uz uvažavanje prijedloga tužiteljice, te po upoznavanju sa nepravomoćnom kaznenom presudom i navedenom potvrdom škole, u konačnici predložili da dijete provede jedan vikend mjesečno sa majkom, a da otac u tom smislu dobije još jedan dan za viđanje djeteta kroz tjedan, u rasponu od 16,00h do 20,00h i to u onom tjednu kad dijete vikend provodi s majkom. U odnosu nepravomoćnu presudu Kzd-100/2023 od 28.4.2025. sud je utvrdio da je mišljenje vještaka da je unatoč tome najbolji indikator trenutnih međusobnih odnosa između roditelja to što se racionalno dogovaraju o načinu viđanja djeteta koje je i izvan okvira predloženog, što vještaci drže svakako pozitivnim i u dobrobiti za psihološki razvoj djeteta.

44. Po provedenom vještačenju, majka je po punomoćnici podneskom od 05.studenog 2025.g. (uz koji je priložila dokaze uplata majke za školarinu za dijete i uplate za nogometni klub Pomak) predložila donošenje presude da mal.dijete stanuje s majkom na majčinoj adresi boravišta [adresa], uz zajedničku roditeljsku skrb, da se presudi da će se susreti i druženja između oca i mal.djeteta održavati na način da dijete boravi kod oca jedan vikend mjesečno, počev od petka iza škole od 16,00 sati pa do nedjelje do 17,00 sati te jednom tjedno i to utorkom iza škole od 16,00 sati do 19,00 sati, a sve na način da će otac dolaziti po mal. dijete ispred škole djeteta i vraćati dijete majci na adresu boravišta. Predložila i da blagdane mal. dijete provodi sa svakim roditeljem naizmjenično, ljetne praznike prvu polovicu s majkom, a drugu polovicu s ocem pa tako naizmjenično. Zatražila da se ocu naloži doprinositi za uzdržavanje djeteta sa 350,00 eur mjesečno počevši od dana podnošenja tužbe 17. kolovoza 2022. g. pa ubuduće.

45. Na ročištu od 05.studenog 2025g. tuženik –protutužitelj tvrdio da nije obiteljski nasilnik, da ne postoji pravomoćna odluka suda o tome, a u odnosu na navedenu nepravomoćnu kaznenu presudu pozvao se na presumpciju nevinosti sve dok ne postoji pravomoćna odluka.Usprotivio se konačnom prijedlogu majke djeteta glede opsega njegovih osobnih odnosa sa djetetom samo jedan vikend.

46. Tužiteljica je na ročištu od 5.11.2025 navela da dijete provodi vrijeme sa roditeljima na način da je dijete kod majke cijeli tjedan do petka navečer ili subote ujutro, ovisno o sportskim obvezama djeteta, dijete dakle svaki vikend bude kod oca, ili od petka navečer ili subote ujutro pa do nedjelje navečer ili ponedjeljka ujutro. Tuženik-protutužitelj pak naveo da on dijete preuzme vikendom, ponekad petkom navečer iza treninga ili ako ima utakmicu onda subotom tokom dana i vraća dijete u većini slučajeva u nedjelju u 19 ili 20sati, nekad i ranije. On dolazi po dijete u Split i vraća dijete iz [adresa] u [adresa]. Naveo i da sudjeluje financijski i svemu ostalim vezanim za dijete, na način da mu kupuje sve što mu treba i od robe i od stvari, te da sudjeluje u svemu ostalom u čemu majka kaže da on ne sudjeluje, a to se odnosi na to da on kao otac sudjeluje u troškovima financijskim i za školu i za sport. Naveo da su mu mjesečna primanja 1.200,00 EUR koje prima od zakupa poslovnog prostora te naveo da drugih primanja nema. Na okolnost jeli do tog ročišta novčano doprinosio za uzdržavanje djeteta na način da bi majci djeteta uplatio neki novčani iznos na bankovni račun, poslao poštom na adresu ili dao na ruke iste, tuženik je potvrdio da joj nikad nije slao neki novčani iznos poštom na adresu. Naveo da joj je većinom davao na ruke, bez pisane potvrde o plaćanju jer da je imao povjerenja u nju, te da je bilo i nekih uplata na njen bankovni račun Na okolnost kad joj je to davao novac na ruke, koliki je to iznos novca bio, iskazao je neodređeno tj. da to nije uvijek bio isti iznos već da joj je davao onoliko koliko bi ona od njega prethodno tražila,a u većini slučajeva da bi to bio iznos za školu i za trening, odnosno cca 100,00 EUR.

47. Na ročištu od 1.prosinca 2025. tužiteljica je navela glede pitanja retroaktivne naplate alimentacije od dana podnošenja tužbe, da je mal. MP prvu šk. godinu živio po principu 7-7, s time da je majka plaća sve obveze za dijete. Drugu školsku godinu da je dijete preko tjedna boravilo kod majke, a vikende s ocem, s time da je i tada majka plaćala obveze za dijete, izuzev što je svega par puta vršio pojedine uplate. Treću školsku godinu u tijeku navela da je dijete preko tjedna sa majkom, a vikend s ocem, od petka od 21h nakon što dijete završi sa izvannastavnim aktivnostima, do nedjelje u 20h. Ostala je pri prijedlogu za donošenje presude na način kako je predloženo u njenom podnesku od 5.11.2025. što se tiče načina i ostvarivanja osobnih odnosa djeteta sa ocem, kao i da otac doprinosi za uzdržavanje djeteta 350,00 EUR mjesečno , ali počev od rujna 2024. pa ubuduće, pa je u vezi toga navela da je to zato što uvažava da je do rujna 2024. dijete živjelo po principu 7 dana kod jednog roditelja, 7 kod drugog roditelja.

48. Na istom ročištu od 1.12.2025. tuženik-protutužitelj je u vezi protivljenja konačnom zahtjevu majke da otac s djetetom provodi samo jedan vikend u mjesecu, predlagao da sud od HZSR PU Split zatraži dopunu mišljenja, ukazao da je dječak vještacima rekao da bi volio da tata bude više s njim. Naveo da je u zadnju godinu i pol dana tuženik sa djetetom bio 3, a ponekad i 4 vikenda u mjesecu i to počev od petka navečer u 21h, nakon završetka izvanškolskih aktivnosti djeteta do nedjelje u 18h (u većini slučajeva nedjeljom od 18h), u koji sat bi dijete doveo na adresu majke a dijete da je preko tjedna samo povremeno provodilo vrijeme sa ocem obzirom na školske i izvanškolske obveze djeteta (jer dječak ima nastavu do 16,00 sati, ima treninge 3 puta tjedno: ponedjeljkom, srijedom i petkom od 19,30h do 21h, te subotom i nedjeljom ponekad ima utakmice, kako kad, mjesto utakmica se mijenja kako koje godine, ove godine se utakmice održavaju u Stobreču). Otac je naveo i da je dijete provodilo sa ocem pola svih školskih praznika, a vjerske blagdane koji su neradni dani dijete je provodilo naizmjenično kod svakog roditelja. Osim što je tražio na tom ročištu dopunu nalaza i mišljenja zavoda, predlagao je i da sud pribavi sva izvješća voditeljice mjere FP i da se ista sasluša, predlagao da se potom ponovo saslušaju sudski vještaci obzirom na najnoviji prijedlog majke, a podredno da se provede novo psihologijsko-psihijatrijsko vještačenje. Naveo je i da je nakon prethodnog ročišta pokušao mirno postići sporazum sa majkom djeteta, predlagao da dijete boravi kod njega 3 vikenda u mjesecu i predložio da plaća 300,00 EUR mjesečno. Ustvrdio da nikakav odgovor nije dobio od majke.Usprotivio se majčinom prijedlogu da doprinosi mjesečni iznos od 350,00 eur za dijete, ukoliko bi sud donio odluku da dijete živi sa majkom.

49. Sud je nakon ovako opsežno provedenog dokaznog postupka odbio izvođenje daljnjih dokaza kao suvišno jer sud smatra da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri raspravljeno i utvrđeno da se na temelju istog može donijeti zakonita odluka a daljnje provođenje dokaza predloženih od tuženika-protutužitelja je nepotrebno i samo bi pridonijelo nepotrebnom odugovlačenju ovog postupka a time i odugovlačenju sudske presude a i moglo bi doprinijeti narušavanju odnosa među roditeljima, koji odnosi su se izvan sudskog postupka ipak u proteklu godinu i pol dana bili donekle poboljšali i među njima funkcionirao boravak djeteta vikendima (3- 4)kod oca a preko tjedna kod majke. Osim toga sud je imao u vidu da se posebna skrbnica mal.djeteta nije protivila prijedlozima sudskih vještaka a sud posebno naglašava da se nije usprotivio ni HZSR PU Split. Naime, sud je uz dopis od 19.11.2025. HZSR-u PU Split dostavio zapisnik s ročišta od 14.10.2025 sa usmenim očitovanjem vještaka na prigovore tuženika te i na prijedlog tužiteljice s tog ročišta, a prije toga im je sud dostavio i pisani nalaz i mišljenje vještaka. Sud je pozvao HZSR PU Split da se sudu najkasnije do ročišta 1.12.2025 očituju vezano za navedeni zajednički nalaz i mišljenje sudskih vještaka a ukoliko se ne očituju, sud im je naznačio da će se smatrati da se istom ne protive. Nisu se očitovali. To znači da se nalazu, mišljenju i prijedlogu predmetnih sudskih vještaka ne protive. Što se tiče samih ranije od vještačenja dostavljenih mišljenja stručnih timova HZSR-a, analizirajući ista te dovodeći ih u vezu sa dokazima koje je sud proveo u postupku, odnosno iskazima stranaka i njihovim podnescima, sud ovom presudom nije prihvatio prijedlog da mal.dijete stanuje s ocem. Naime, iako sud zaključuje da su stručni timovi HZSR-a naveli u mišljenjima dinamiku u obitelji između roditelja i sa djetetom onako kako se ona i odvijala te naveli svoja zapažanja i dojmove, podatke o suradnji roditelja, ipak sud zaključuje da su dali pogrešan prijedlog sudu da se mal.dijete povjeri ocu. To kada se uzme u obzir naknadno po posebnoj skrbnici i vještačenjem utvrđeno mišljenje i volja djeteta, te kada se uzmu u obzir nalaz i mišljenje vještaka o roditeljima, s time da osim toga sud nije prihvatio ovom presudom raniji od vještačenja prijedlog stručnog tima zavoda i iz razloga što je sud utvrdio da je u međuvremenu presuda Općinskog prekršajnog suda u SPlitu naspram oca postala pravomoćna za prekršajno djelo iz čl.22.st.3.Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično i pravno opisano u izreci te presude. Što se tiče donesene nepravomoćne kaznene presude naspram oca, vrijedi presumpcija nevinosti za djela za koja je optužen , no sud je imao u vidu da za djela za koja je nepravomoćno osuđen, postoji pravomoćno potvrđena optužnica.

50. Glede samog nalaza i mišljenja predmetnih sudskih vještaka psihologa i psihijatra, sud ga je u cijelosti prihvatio držeći da stručnim, obrazloženim, nepristranim , cjelovitim i danim u interesu mal.djeteta. Izrađeno je sukladno pravilima struke, tuženik-protutužitelj ga nije uspio osporiti svojim prigovorima jer su iste vještaci uspješno otklonili usmeno na ročištu. Osim toga sud je imao u vidu da se i posebna skrbnica mal.djeteta sudu izjasnila da nema primjedbi na pisani nalaz i mišljenje vještaka, a nije istakla ni prigovore na njihovo usmeno na ročištu otklanjanje prigovora tuženika ni na konačan prijedlog vještaka usmeno na ročištu o opsegu vremena osobnih odnosa oca sa mal.djetetom. Sud je ocjenjujući i prihvaćajući nalaz i mišljenje vještaka imao u vidu i cijenio da su vještaci sveobuhvatno proveli vještačenje tako da su pregledali cjelokupan spis predmeta pa se njihov nalaz i mišljenje temelji na uvidu u predmet, dakle svemu onom iz predmeta koji sadrži i iskaze stranaka, mišljenjima stručnih timova zavoda, cjelokupnoj dokumentaciji u predmetu, da se temelji i na psihijatrijskom pregledu roditelja, psihologijskoj obradi roditelja i djeteta, opservaciji interakcije roditelja i djeteta, te su vještaci iznijeli u vještvu i sve ono što su im roditelji i dijete iskazali a što je sud pročitao i u bitnom su roditelji i vještacima iskazivali kao i sudu u ovom postupku.Tako je sud osnovom provedenog vještačenja i prihvaćanjem nalaza i mišljenja vještaka utvrdio da je majka djeteta urednog intelektualnog funkcioniranja, bez odstupanja u tijeku misli, i sadržaju misli, da je umjereno ekstrovertirana, anksiozna, pasivna, nižeg energetskog nivoa i samopoštovanja, da su kod nje prisutni indikatori depresivnosti, da joj je otpornost na frustracije zadovoljavajuća, da impulse dobro kontrolira, da su kod nje teškoće moguće u suočavanju s preprekama i njihovom prevladavanju. Utvrđeno je vještačenjem da je majka u odnosu na dijete emocionalno topla, brižna, da dobro prepoznaje njegove potrebe i adekvatno na njih odgovara i da je majka dostatnih roditeljskih kapaciteta. S druge strane utvrđeno je vještačenjem da je i otac urednog intelektualnog funkcioniranja, da se eksploracijom ličnosti ne nalaze kod njega psihopatološka odstupanja,da je umjereno introvertiran, hladnokrvan, konvencionalan, da impulse dobro kontrolira,da je visoke samozaštite, pasivniji, da je nešto nižih empatijskih kapaciteta. Vještačenjem je utvrđeno da je otac u odnosu na sina brižan, emocionalno povezan s njim, da dobro prepoznaje djetetove potrebe i da adekvatno na njih odgovara, da je otac dostatnih roditeljskih kapaciteta.

51. Utvrđeno je osnovom vještačenja da je mal.sin stranaka komunikativan, emocionalno topao i spontan dječak, urednih intelektualnih sposobnosti, pažnje i koncentracije, da je umjereno ekstrovertiran, dosta visoke otpornosti na frustracije,da iz vještačenja proizlazi da se za sada kod dječaka ne nalaze veća emocionalna oštećenja, koja nisu isključena ukoliko ponovo eskaliraju verbalni sukobi roditelja. Sukladno tome sud upućuje predmetne roditelje da obrate pozornost na prednje navedeno. Utvrđeno je predmetnim vještačenjem da je dječak emocionalno upućen na oba roditelja, utvrđeno je vještačenjem da su oboje roditelja u sadašnjoj situaciji dostatnih roditeljskih kapaciteta i počeli su primjereno međusobno komunicirati i dogovarati se oko djeteta. Vještaci su u zaključnom mišljenju u vezi mal.djeteta koje već duže vrijeme živi s majkom u Splitu, utvrdili da sam dječak, iako je upućen i dobro emocionalno povezan s oboje roditelja, izražava želju da ne mijenja sredinu ( škola, trening) i da nastavi živjeti u [adresa] i dječak bi volio da roditelji žive u istom mjestu pa bi mogao živjeti sedam dana s mamom, a sedam s ocem. No tome nije slučaj jer majka živi u [adresa], otac u [adresa], pa je dalje utvrđeno vještačenjem da predmetni roditelji iako imaju adekvatnu emocionalnu povezanost sa mal.sinom, nisu do sada uspjeli uspostaviti kvalitetniju i prihvatljivu međusobnu komunikaciju, niti sagledati svoju odgovornost za ovakvu obiteljsku situaciju te se njihova komunikacija i dalje svodi na međusobno osuđivanje i osporavanje roditeljske adekvatnosti i svatko od njih bi željelo da dijete živi s njim. Utvrđeno je vještačenjem da je dječak emocionalno upućen na oboje roditelja i da rado provodi vrijeme sa svakim od roditelja i da ta druženja protječu bez većih problema. Vještvom je istaknuto,a takvog je mišljenja i sud, da su za dječakov daljnji zadovoljavajući obrazovni, socijalni i emocionalni razvoj potrebni poticajni, strukturirani i kontrolirani uvjeti i da roditelje treba kontinuirano upućivati u tom smjeru putem rada i suradnje sa stručnim savjetodavnim službama HZSR-a.

52. Vještačenjem je utvrđeno zaključno mišljenje predmetnih sudskih vještaka da je u ovom slučaju poštivanje načela kontinuiteta bitno, a posebice su vještaci istakli podnesak posebne skrbnice mal.djeteta od 29.01.2025.g , dakle ono što je dijete iskazalo kao svoju volju i mišljenje. Sud je kao i vještaci uvažio to mišljenje i volju djeteta da stanuje s majkom, jer sudu razlozi koje je dijete navelo da to nisu protivni njegovom najboljem interesu i dobrobiti. Sud je cijenio i uvažio zaključno mišljenje sudskih vještaka glede načela kontinuiteta da je ono za dobrobit djeteta primjenjivo u situaciji kada nema jasnih kompromitirajućih faktora koji bi bitnije reducirali roditeljski kapacitet jednog ili drugog roditelja i donijeli prevagu u tom kontekstu. U tom smislu prema zaključnom mišljenju sudskih vještaka, u ovom slučaju bi davanje prednosti drugom roditelju tj. ocu uključivalo značajnu promjenu životne sredine , a ne uvažavajući želju djeteta prema onome što je dijete iskazalo posebnoj skrbnici a ona to navela u podnesku od 29.01.2025.godine, te bi izložilo dijete stresnom procesu prilagodbe i uklapanja među vršnjake što bi u ovom trenutku predstavljao nepotrebnu psihološku traumu jer kako otac djeteta živi u [adresa], kada bi se odlučilo da živi s ocem, to bi zahtijevalo ili promjenu škole ili kluba (jer mu je škola i nog.klub u Splitu) ili svakodnevno putovanje na relaciji [adresa]. Stoga su sudski vještaci predložili da mal.dječak ostane živjeti s majkom u Splitu, uz zajedničku roditeljsku skrb te predložili osobne odnose djeteta s ocem koji prijedlog su korigirali usmeno na ročištu pa je u konačnici njihov prijedlog u bitnom onakav kakav je naveden u točki II izreke ove presude.

53. Prema čl.86.st.1.Obz-a roditelji i druge osobe koje skrbe o djetetu dužni su poštovati mišljenje djeteta u skladu s njegovom dobi i zrelosti. Prema st.2. istog članka, mišljenje djeteta se uzima u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelošću. U postupcima u kojima se odlučuje o osobnim i imovinskim pravima i interesima djeteta sud će omogućiti djetetu da izrazi svoje mišljenje (što je sud u konkretnom slučaju mal.djetetu omogućio) osim ako se dijete tome protivi ( mal.dijete stranaka se nije protivilo) sukladno čl.360.st.1.Obz-a s time da će se prema stavku 3.toga članka djetetu mlađem od 14 godina (mal.dijete stranaka je mlađe od 14 godina) omogućiti da izrazi mišljenje putem posebnog skrbnika ili druge stručne osobe. Kako je sud naprijed i naveo, sud je omogućio djetetu da izrazi svoje mišljenje i volju, utvrđeno je mišljenje i volja mal.djeteta da želi stanovati s majkom u Splitu i ostvarivati osobne odnose s ocem svaki vikend kako je rekao posebnoj skrbnici. Valja dodatno istaći i ono što je dijete kazalo prilikom razgovora vještaka sa dječakom a to je da je išao u vrtić prvo u [adresa], pa onda u Splitu, da je u Splitu imao više prijatelja u vrtiću, a u [adresa] na rođendanu koji je slavio,da ima prijatelja i u [adresa], ali u Splitu ima malo više prijatelja, da u školi u Splitu ima dosta prijatelja, da nogomet trenira 4 godine, da ga trening vodi mama, a tata petkom dođe po njega, da oboje roditelja navijaju kad je utakmica, da je on preko tjedna kod mame kad je škola, a vikendom kod tate, da kad mu škola završi malo se igra pa ide na trening koji mu nije samo utorkom i četvrtkom, da su prije živjeli u [adresa] u jednom stanu, da je bilo dobro, da su se roditelji nekad svađali i on bi ih čuo i bilo ga je strah i bilo mu je teško kad bi se oni svađali, ali nikad nije s nikim o tome razgovarao. Dječak je naveo da se nikad nisu tukli, sjeća se da je dolazila policija. Kazao i da je kada je on bio u [adresa], mama došla po njega, onda je on zatvorio vrata i onda je ona pala niz skale i on bio tužan. Za roditelje je vještaku kazao da se oni sad se više ne svađaju i da se sada uspiju dogovoriti. Osmi rođendan je slavio malo u školi, pa ga je slavio u Splitu i onda išao na rođendan u [adresa]. Opisao je igre s roditeljima, te da kad je s tatom ne pričaju o mami, niti s mamom ne priča o tati. I s mamom i s tatom zna ponekad gledati zajedničke slike. Za mamu je naveo da je dobro kod nje što se igra s njim. Dječak je vještaku kazao i da kad mu je puno teško kaže to mami, kazao je da ga ona voli, dogovara se s njim, zna se šaliti i dječak je kazao da ništa ne bi mijenjao kod nje. Za tatu je dijete kazalo vještaku da je i tata isto dobar prema njemu, da se tata zna igrati i šaliti,te se dječak može i njemu povjeriti kad mu je teško. Dječak ni kod oca ne bi ništa mijenjao . Upitan kako bi se osjećao da sud donese odluku da živi s mamom, dječak je kazao da bi se dobro osjećao, da bi i mama bila dobro i da bi i tata isto bio dobro a u slučaju da odrasli donesu odluku da on živi s tatom, dječak je kazao da se ne bi baš dobro osjećao, da bi mama tada bila loše, a tata dobro. Na koncu, dječak je kazao da mu je najbolje ovako. Ne želi mijenjati sredinu. Sud ističe da je pozorno čuo što je dijete kazalo i posebnoj skrbnici iza ukidnog rješenja, kao i vještacima i sud je mišljenja da je dijete sada i starije i zrelije nego onda kada je posebna skrbnica prije ukidnog rješenja razgovarala s djetetom i kada dijete nije ovako jasno artikuliralo svoju volju i mišljenje. Sud se nada da će i roditelji pozornije „čuti“ ovo prednje što je dijete kazalo putem posebne skrbnice i vještaka. Da je dječak kazao što osjeća i što želi sud zaključuje i iz rezultata vještakove opservacije kontakta dječaka sa oboje roditelja, jer iz vještva proizlazi da je u druženju s roditeljima opušten, spontan, otvoren, dobro raspoložen , da se podjednako obraća kako majci tako i ocu a da su roditelji tijekom rješavanja zajedničkog zadatka oboje uzimali podjednako učešće i poticali dijete i na primjeren način mu pomagali kada je to bilo potrebno.

54. Nastavno svemu utvrđenom kao i temeljem nalaza, mišljenja i prijedloga predmetnih sudskih vještaka, imajući u vidu i da je dano i na temelju mišljenja i volje mal.djeteta, imajući u vidu da se posebna skrbnica mal.djeteta složila s istim, imajući u vidu da se nalazu, mišljenju i prijedlogu vještaka nije usprotivio ni HZSR, te zaključujući nakon svega da nije protivno najboljem interesu maldjeteta da stanuje s majkom u Splitu na navedenoj adresi, koja ima uredne stambene uvjete i posao, sud je tako i odlučio na način u točki I izreke ove presude jer je i prihvatio i poštovao mišljenje djeteta koje je takve dobi i zrelosti da može izraziti svoje mišljenje koje nije protivno njegovoj dobrobiti i najboljem interesu. Dalje, točkom I izreke je presuđena i zajednička roditeljska skrb u vezi s kojom je odluka po prijedlogu majke da će roditelji razmjenjivati informacije u vezi s mal.djetetom putem telefona i poruka , te će sva buduća sporna pitanja rješavati u obiteljskoj medijaciji. U vezi presuđene zajedničke roditeljske skrbi je za navesti da je odredbom čl. 104. st. 1. Obz-a upravo i propisano da roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb, a stavkom 4. određeno je da su roditelji dužni prilikom zajedničkog ostvarivanja roditeljske skrbi sporna pitanja rješavati sporazumno

55. Što se tiče odluke o osobnim odnosima mal.djeteta sa ocem, sud je prihvatio kao osnovan konačan prijedlog sudskih vještaka jer su i vještaci kao i sud imali u vidu detaljno opisanu i utvrđenu dinamiku odnosa u obitelji, odnos roditelja prema djetetu, emocionalnu povezanost oba roditelja s djetetom i djeteta sa roditeljima, da je zdravo dijete, da ide u školu u Splitu u produženom boravku do 16,00 sati, da tjedno ima treninge, uzeta je u obzir i sadašnja životna dob djeteta, da otac živi u [adresa], da otac nije zaposlen, da su [adresa] i [adresa] povezani prometnicom i sa oko 30 minuta vožnje, da je majka iskazala vještacima za oca djeteta da je divan otac i da je mal.sin podjednako vezan za njih oboje. Sud je imao u vidu da je dijete iskazalo posebnoj skrbnici da bi želio oca viđati svaki vikend i za praznike. Sud je imao u vidu da su i vještaci temeljem tako iskazane želje djeteta postavili prijedlog osobnih odnosa u pisanom vještvu ali i da su ga usmeno na ročištu korigirali i predložili osobne odnose na način kao u izreci ove presude iz razloga koje su naveli a koje uvažava kao valjane i sud jer se na presuđeni način i majci omogućuje da ima vikend s djetetom (a i djetetu s majkom), a ocu se kao nadoknada za taj jedan vikend daje još jedno poslijepodne s djetetom u onom tjednu kada dijete neće biti vikend kod oca. Nema nikakvog osnova zadnji prijedlog majke i to nakon provedenog vještačenja i konačnog prijedloga vještaka, da otac po tom majčinom prijedlogu ima samo jedan vikend u mjesecu kad će dijete boraviti kod njega. Takav prijedlog majke nije u interesu djeteta, niti je nakon konačnog prijedloga vještaka istakla opravdane razloge za taj svoj zadnji, odnosno konačni prijedlog, niti je osporila konačan prijedlog vještaka o načinu i vremenu osobnih odnosa oca sa mal.djetetom.

56. Kako to proizlazi iz odredbe čl.18.st.1.Konvencije o pravima djeteta (NN, Međunarodni ugovori, 12/93 i 20/97), oba roditelja su zajednički odgovorna za odgoj i razvoj djeteta i naglašava se roditeljima da oni imaju najveću odgovornost za odgoj i razvoj njihova djeteta čija im dobrobit mora biti njihova temeljna skrb. Predmetnim roditeljima se naglašava da prisutnost i angažiranje oba roditelja u podizanju zajedničkog mal.djeteta doprinosi pravilnom psihofizičkom razvoju i pravilnom formiranju ličnosti djeteta. Nadalje, kako se u ovom postupku odlučuje o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem-ocem, a radi se o parničnom postupku, to sud sukladno svojoj obvezi iz čl. 417.st.l. Obz-a upozorava roditelje da je ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s roditeljem od posebne važnosti za dobrobit djeteta. Sud smatra da je majka s kojom dijete nastavlja stanovati toga svjesna i da je voljna da se dijete viđa s ocem, to i predlaže, kao što je za razliku od oca, ona predložila da imaju zajedničku roditeljsku skrb. Sud za slučaj budućih spornih pitanja u odnosu na roditeljsku skrb , predmetne roditelje potiče na sudjelovanje u postupku obiteljske medijacije. Za slučaj bitno promijenjenih okolnosti u budućnosti, strankama je na dispoziciju pokretanje novog postupka radi donošenja nove sudske odluke o osobnim odnosima mal.djeteta s roditeljem s kojim ne stanuje. Presuđeno je i da svaki od roditelja ima pravo na telefonski kontakt s mal.djetetom jednom dnevno u vrijeme kada je mal.dijete kod drugog roditelja, pozivom na čl.121.st.2.Obz-a

57. Sukladno odredbi čl.417.st.3.Obz-a, a kako se radi o parničnom postupku, sud u obrazloženje odluke unosi pisano upozorenje o pravnim posljedicama nepoštivanja obveze omogućavanja ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem, i to: 1. mogućnost izricanja novčane kazne u iznosu do 3.980,00 eur, 2. mogućnost izricanja zatvorske kazne od jednog dana do šest mjeseci te 3. mogućnost promjene odluke s kojim će roditeljem dijete stanovati. Predmetnim roditeljima se naglašava i to da ni jedna sudska odluka kojom se reguliraju osobni odnosi djeteta i roditelja s kojim dijete ne stanuje, ne isključuje mogućnost drugačijeg dogovora roditelja, neovisno jeli to sadržano u izreci odluke, osim u situaciji ako je sud izrijekom ograničio ili zabranio takve susrete i druženja radi zaštite dobrobiti djeteta. Što se tiče preuzimanja djeteta među roditeljima, sud je presudio da je u interesu djeteta da ga otac radi osobnih odnosa dolazi preuzimati na adresu na kojoj dijete stanuje s majkom, a da majka dolazi po mal.dijete u [adresa] nakon završenih osobnih odnosa oca i mal.djeteta, jer je sudu poznato iz sudske prakse da su stručnjaci koji se bave mentalnim zdravljem djece utvrdili da bi po dijete uvijek trebao dolaziti roditelj koji ga vodi k sebi, da dijete ne bi imalo osjećaj da ga napušta uvijek jedan te isti roditelj.

58. Mjerodavne za presuđenje uzdržavanja mal.djeteta su slijedeće odredbe . Odredbom čl.288.ObZ-a je propisano da su roditelji dužni uzdržavati svoje mal. dijete, a radno sposoban roditelj se ne može osloboditi dužnosti uzdržavanja mal. djeteta. Osim što je zakonska dužnost roditelja uzdržavati svoju mal. djecu, to je i ustavna dužnost roditelja, a i osnovom čl.27.Konvencije o pravima djeteta (NN Međunarodni ugovori 12/93 i 20/97) se izvodi pravo djeteta na uzdržavanje, obzirom da je djetetu priznato pravo na životni standard. U postupcima o uzdržavanju sud je dužan primijeniti pa je i primijenio odredbe čl. 307, 310, 311, 313 ObZ-a, a sve imajući u vidu odredbu čl. 288 ObZ-a. Pri presuđenju uzdržavanja sud je imao u vidu utvrđenja iz iskaza majke da s djetetom živi na adresi [adresa], u podstanarskom stanu u stambenoj zgradi od svibnja 2022., da mjesečno plaća najamninu 80,00 EUR-a, režije cca 200,00 EUR-a (struja, voda, Internet, čistoća, komunalije),da je majka iskazala da ima u vlasništvu stan na adresi [adresa] ali u njemu ne živi, u vrijeme ročišta iskaza je navela da je procesu prodaje jer je prevelik za nju i dijete pa je njena odluka prodati ga. Ima u vlasništvu u Šibensko-kninskoj županiji, u mjestu Roški slap jednu kuću od 50ak m2, koju ne iznajmljuje, planira njenu renovaciju. Drugih nekretnina u vlasništvu nema. Od vrjednijih pokretnina prema iskazu ima u vlasništvu Audi 1, godište 2013. Zaposlena je u vrijeme iskaza kao agent za nekretnine sa mjesečnom neto plaćom 830,00 EUR- a. Ima i drugih primanja osim plaće jer radi na takvoj vrsti posla da ostvaruje proviziju u odnosu na realizaciju kupoprodaje nekretnine. Nema kreditnih obveza. Plaća 100,00 eur mjesečno produženi boravak u školi za mal.sina.Prema iskazu majke, mjesečne potrebe mal. sina su potrebe za prehranom, odjećom, obućom, higijenske potrepštine, školske potrepštine, izvannastavne aktivnosti tj. trenira nogomet, za što majka plaća mjesečnu članarinu 40,00 EUR. Treninge ima ponedjeljkom, srijedom i petkom od , sada od 19,30 do 21 sat ,a na te treninge je dijete upisala uz prethodnu suglasnost oca, ona dijete vodi na treninge, a sa treninga ga uzima nekad ona nekad otac. Dječak je ranije trenirao i taeakwando do svibnja 2023., dakle nije kroz u konačnici utuženo razdoblje od rujna 2024.g pa ubuduće.

59. Procjenjujući mogućnosti oca za uzdržavanje djeteta, sud je imao u vidu utvrđenja iz iskaza oca i dokumentacije u predmetu da je stan na adresi [adresa] na kojoj adresi mu je prijavljeno prebivalište, u suvlasništvu tuženika i njegove obitelji tako da je on suvlasnik tog stana za ½ dijela. Prema iskazu, isti ima u suvlasništvu za ½ dijela poslovni prostor, u naravi dva, na adresi [adresa] a te poslovne prostore suvlasnici iznajmljuju te on od iznajmljivanja mjesečno dobije 850,00 EUR-a i ima prihod od iznajmljivanja prostora u [adresa], koji je u suvlasništvu tuženika, brata mu i majke, a tuženik dobije mjesečno cca 400,00 EUR-a. Dakle ukupno mjesečno 1.250,00 eur. Tuženik je potvrdio da se vodi kao nezaposlen, ali se bavi turizmom, tj. iznajmljivanjem i održavanjem svega oko gostiju.Iskazao da imaju i dvije sobe za iznajmljivanje turistima u [adresa], te da od njih godišnje dobije cca 6.000,00 EUR-a (proizlazi da je to prosječno mjesečno za svaki od 12 mjeseci 500,00 eur). Prema iskazu, na adresi [adresa] je kuća koju su unajmili on i njegova obitelj, tu kuću renovirali i uz suglasnost vlasnika je iznajmljuju sezonski turistima. Iskazao da je po tom osnovu prije covid-a godišnje ta kuća donosila tuženiku, bratu i majci cca 10-15 tisuća eura ukupno, a od toga bi bila 50% tuženikova zarada. Sud navodi da ako se uzme da tuženika onda od toga pripada prosjek tj. 7.500,00 eur godišnje, onda je to 625,00 eur mjesečno. Kada se zbroji onih 1.250,00 eur sa 500,00 eur i 625,00 eur,to proizlazi da tuženik mjesečno ostvaruje prihode od cca 2.375,00 eur, što je onda sud imao u vidu pri presuđenju visine uzdržavanja te ne može prihvatiti navod oca s ročišta od 5.11.2025. da su mu mjesečna primanja 1.200,00 eur koje prima od zakupa poslovnog prostora. Nastavno na sve naprijed navedeno, uz ta novčana sredstva od zakupnine koja iznose ne manje od 1.250,00 eur, ima i navedene prihode od turizma kako je i navedeno. Stoga nije od odlučnog značaja sadržaj potvrdi porezne uprave od 21.11.2025. prema kojima u razdoblju 2024.tuženik-protutužitelj ima evidentiran samo dohodak od imovine i imovinskih prava u iznosu od 1.226,40 Eur, a u razdoblju siječanj –kolovoz 2025. u iznosu od 817,60 eur. Tuženik-protutužitelj nakon ročišta svog iskaza nije ni dokazivao da više ne bi imao prihode od turizma odnosno iznajmljivanja soba i apartmana. Osim toga iz vještva je razvidno da je i vještacima naveo da iznajmljuje sobe i apartmane u sezoni i rentira neke prostore.

60. Sud je bio dužan utvrditi i utvrdio je ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje odnosno ukupne materijalne potrebe djeteta stranaka za razdoblje od rujna 2024. pa dalje (jer je majka u konačnici zatražila od rujna 2024.g uvažavajući da je do tada dijete boravilo kod svakog roditelja po sedam dana ). Sud je imao u vidu da je dijete zdravo, uzeta je u obzir njegova životna dob kroz razdoblje od rujna 2024.g pa dalje, da sada ima nepunih 9,5 godina. Utvrđeno je da se materijalne potrebe mal.djeteta odnose na troškove stanovanja, prehranu, odijevanje (odjeća i obuća), higijenu odnosno higijenske potrepštine, odgoj, obrazovanje i s tim u vezi troškovi za školu, školske potrepštine, skrb o djetetovu zdravlju i dr. slične troškove djeteta primjerice troškovi za izvannastavne aktivnosti tj. treniranje nogometa , sud je utvrdio da mjesečne materijalne potrebe mal.djeteta stranaka mogu biti zadovoljene sa zatraženim mjesečnim iznosom od 350,00 eur a i da otac ima financijskih mogućnosti plaćati toliki mjesečni iznos jer je sud bio dužan utvrditi i utvrdio je ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja te je pri tome sud uzeo u obzir sve njegove prihode (od zakupnine i turizma) i imovinske prilike (da je suvlasnik navedenih nekretnina i da nije podstanar) Dakle iako se ne vodi kao zaposlen, sud je imao u vidu da ima mogućnosti stjecanja zarade neovisno od radnog odnosa i to od zakupnine i iznajmljivanja apartmana. Iako nije zaposlen, nije upitno da je radno sposoban. Sud je imao u vidu i da otac nema druge djece osim mal.djeteta stranaka i da jedino njega ima zakonsku obvezu uzdržavati. Sud je imao u vidu Odluke o tablicama o prosječnim potrebama mal.djeteta objavljenima u NN 49/24 i 75/25 kojom se određuju iznosi uzdržavanja prema prosječnim potrebama mlal.djeteta u skladu s dobi djeteta, prihodima roditelja obveznika uzdržavanja prema platnim razredima i prosječnim troškovima života u RH, ali je sud pri odlučivanju imao u vidu i opseg vremena koje će mal.dijete provoditi sa ocem, da otac za vrijeme boravaka s djetetom notorno ima novčanih troškova za dijete, jer dijete i kada će boraviti kod oca jede, obavlja higijenu, potrebna mu je obuća, odjeća koju je potrebno i prati i peglati , ima troškove za socijalne kontakte prilikom izlazaka s ocem ,dalje, da dijete s majkom živi u [adresa] a otac u [adresa], da time postoje novčani troškovi u vezi odvođenja djeteta. Dakle, sve prednje je sud imao u vidu kada je određivao visinu iznosa uzdržavanja jer je osim materijalnih potreba djeteta kod majke imao u vidu i novčane troškove oca za vrijeme kada dijete boravi s ocem, a sud je osim toga imao u vidu i da otac ima potreba za vlastitim uzdržavanjem. Slijedom svega utvrđenog i obrazloženog ,sud smatra da egzistencija oca djeteta neće biti ugrožena određivanjem mu plaćanja novčanog doprinosa za uzdržavanje djeteta u iznosu od zatraženih 350,00 eur mjesečno od rujna 2024.g pa ubuduće.

61. Sud je imao u vidu u vezi dosuđenja od rujna 2024.g da tuženik nije dokazao neko novčano davanje majci djeteta za dijete u tom razdoblju. Naime, na ročištu od 5.11.2025 je naveo da sudjeluje financijski u svemu vezanom za dijete na način da mu kupuje sve što mu treba i od robe i od stvari, te da sudjeluje u svemu ostalom u čemu majka kaže da on ne sudjeluje, a to da se odnosi na to da on kao otac sudjeluje u troškovima financijskim i za školu i za sport. Na upit na tom ročištu je li do sada novčano doprinosio za uzdržavanje djeteta majci djeteta na način da bi joj uplatio neki novčani iznos na bankovni račun, poslao poštom na adresu ili dao na ruke iste, tuženik je potvrdio da joj nije nikad slao neki novčani iznos poštom na adresu, nego da joj je većinom davao na ruke, te da je bilo i nekih uplata na njen bankovni račun. No u vezi navoda da je davao većinom majci djeteta novac na ruke za uzdržavanje djeteta, potvrdio je da nije bilo pisanih potvrda o plaćanju. Sud ističe da onda navode o tim davanjima na ruke nije dokazao, kao što nije dokazao ni navode da kada joj je davao da to nije uvijek bio isti iznos, već da joj je davao onoliko koliko bi ona od njega prethodno tražila, a u većini slučajeva da bi to bio iznos za školu i za trening, odnosno cca 100,00 EUR. U takvim okolnostima kada nije dokazao te svoje navode, niti ih je majka djeteta potvrdila , sud ga je morao obvezati presudom na plaćanje doprinosa od rujna 2024.g pa dalje u iznosu od zatraženih 350,00 eur mjesečno. Majka djeteta je dužna pravovremeno dostaviti ocu djeteta broj računa i kod koje banke se vodi, sve radi plaćanja uzdržavanja za dijete. Tuženik- protutužitelj je svoju obvezu dužan podmirivati u vrijeme i na način kako je navedeno u izreci presude. Za zakašnjenja u plaćanju, presuđene su zakonske zatezne kamate od dospijeća svakog mjesečnog iznosa pa do isplate. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl.29.Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/21, 156/22, 155/23- dalje ZOO)

62. Obzirom na opća načela iz Obiteljskog zakona koja se primjenjuju i u postupcima po prijedlogu za donošenje privremene mjere, te načela propisana UN Konvencijom o pravima djeteta i Europskom Konvencijom o ostvarivanju dječjih prava, a kojima se ponajprije štiti najbolji interes djeteta, te imajući u vidu čl.529. Obz-a sud je donio privremenu mjeru da će mal.dijete stanovati s majkom uz zajedničku roditeljsku skrb, osobne odnose s ocem i uzdržavanju mal.djeteta, sve istovjetno kao i istovremeno presudom jer i dalje postoji potreba regulacije spornog odnosa privremenom mjerom. Sud je odlučio i o trajanju ove privremene mjere. Dakle, u interesu mal.djeteta je sud odlučio temeljem čl.538.st.l. i 539.st.1.ObZ-a privremenom mjerom kao u izreci glede uzdržavanja mal.djeteta, te o trajanju ove privremene mjere. Odredbom čl.539.st.2.Obz-a je propisano da je protiv rješenja o privremenoj mjeri radi uzdržavanja mal.djeteta dopuštena posebna žalba, te da žalba ne odgađa provođenje ovrhe. Nastavno i posljedično točkama I, II, III, IV izreke rješenja o privremenoj mjeri, valjalo je odbiti kao neosnovane prijedloge tuženika- protutužitelja za donošenjem privremene mjere da mal.dijete stanuje sa ocem da se privremenom mjerom odrede osobni odnosi mal.djeteta sa majkom i uzdržavanje mal.djeteta od strane majke, te da se privremenom mjerom ocu odobri da samostalno i bez suglasnosti majke mal.djeteta poduzima sve pravne radnje i druge poslove vezane za ispis mal.djeteta iz OŠ Manuš u Splitu i upis mal.djeteta u osnovnu školu u [adresa].

63. Na ročištu na kojem je zaključena glavna rasprava stranke su predložile da svaka stranka snosi svoj trošak ovog postupka. Odluka suda o troškovima postupka temelji se na tom suglasnom prijedlogu stranaka i na odredbi čl.366.st.1.Obiteljskog zakona, pri čemu je sud vodio računa o svim navedenim okolnostima slučaja i ishodu spora.

U Splitu, 02. veljače 2026.g.

S U D A C

DIJANA SELAK

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU : Protiv ove presude i rješenja je dopuštena žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka ove presude i rješenja.

DNA:

-punomoćniku tužiteljice-protutužene

-punomoćniku tuženika-protutužitelja

-posebnoj skrbnici mal.djeteta

-HZSR PU Split