REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLIT

Gundulićeva 27

21000 Split

R1-797/2018-66

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po suci ovog suda Vesni Šprljan Prelević, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagatelja AM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku odvjetnicima iz OD Ljubičić, Vrdoljak & partneri d.o.o. u Splitu, protiv predloženika EM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po pun. Ana Perković Žaja, odvjetnica u Splitu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, dana 02. veljače 2026.

r i j e š i o j e :

1.Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnine u zemljišnim knjigama označene kao čest. zem. [katastarska čestica] (k. č. [katastarska čestica]) ZU 6063 KO [katastarska općina], oranica, površine 507 m2, koja nekretnina u naravi predstavlja kuću tlocrtne površine 152 m2 (slobodnostojeću stambenu zgradu, nezavršena, kosog krovišta, katnosti Su+P+1, sa sveukupno dvije stambene jedinice) s dvorištem površine 355 m2, u nalazu i mišljenju sudskog vještaka Ante Bošnjaka, koji nalaz i mišljenje je sastavni dio izreke ovog rješenja prikazana linijom crvene boje i označena točkama 1-2-3-4-5-6-1 na način da:

- predagateljici SM na ime njezinog suvlasničkog dijela pripada u nalazu i mišljenju sudskog vještaka Josipa Šituma od 12. rujna 2022. godine, koji je nalaz i mišljenje sastavni dio izreke ovog rješenja označen kao „STAN S2 na 1. katu“, koji se nalazi na etaži kata s pristupom preko zajedničkog unutarnjeg i vanjskog stubišta, a sastoji se od dijela stubišta, 5 prostorija, hodnika i zahoda, korisne površine 93,68 m2, te sporednih dijelova, i to garažnog mjesta 15,60 m2, ostave 22,57 m2 na etaži suterena i vrta 114,48 m2 (41,97 + 72,51 m2) te betonskog platoa 60,37 m2 (26,04 + 34,37 m2) pripadajućeg okoliša

- predloženiku EM na ime njegovog suvlasničkog dijela pripada u nalazu i mišljenju sudskog vještaka Josipa Šituma od 12. rujna 2022. godine, koji je nalaz i mišljenje sastavni dio izreke ovog rješenja označen kao „stan S1 u prizemlju“, a koji se nalazi na etaži prizemlja, u koji se pristupa preko zajedničkog vanjskog i unutarnjeg stubišta, sastoji se od kuh + bl + db, kupaonice, zahoda i hodnika i 3 spavaće sobe, ukupne korisne površine 84,94 m2 i sporednih dijelova i to natkrivena terasa 24,70 m2, nenatkriveno vanjsko stubište 9,63 m2 na etaži prizemlja, garažno mjesto 19, 97 m2, dvije ostave 23,26 m2 (19,82+3,44 m2) i natkriveni prolaz 7,29 m2, na etaži suterena te od vrta 114,87 m2, betonskog platoa 52,91 m2 (35,72 + 17,19 m2) i kamina 5,8 m2 pripadajućeg okoliša

- dio nekretnine koji je u nalazu i mišljenju sudskog vještaka Josipa Šituma od 12. rujna 2022. koji je nalaz i mišljenje sastavni dio izreke ovog rješenja označen kao „ZAJEDNIČKI DIJELOVI“, a predstavlja dijelove koje koriste svi posebni dijelovi i sastoji se od vanjskog pristupa korisne površine 2.69 m2, vanjskog nenatkrivenog stubišta 5,67 m2, vanjskog natkrivenog stubišta 3,82 m2 na etaži prizemlja, unutarnjeg stubišta 9,50 m2 na etaži suterena i unutarnjeg stubišta 9,70 m2 na etaži prizemlja te od ostave/strojarnice 20,32 m2 na etaži suterena, ostaje zajednički nepodijeljeni dio predlagateljice i predloženika.

2. Dužan je predloženik u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti predlagateljici iznos od 23.520,00 EUR-a uvećan za zakonske zatezne kamate koje teku od dana donošenja rješenje do isplate.

3. Dužan je predloženik nadoknaditi predlagateljici trošak ovog postupka u iznosu od 852,45 €, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Dana 19. prosinca 2018.g. zaprimljen je prijedlog predlagateljice protiv predloženika, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice. U prijedlogu je navedeno kako su stranke suvlasnici nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], ZU 6063 k. o. [katastarska općina], oranica, površine 507 m2. Predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu stranaka. Iste su sklopile 5. prosinca 2014. Ugovor o diobi bračne imovine temeljem kojeg se predlagateljica upisala u zemljišne knjige kao vlasnica za ½ idealnog dijela predmetne nekretnine. Na navedenoj nekretnini izgrađena je i obiteljska kuća, slobodno stojeća manje zahtjevna zgrada, visine suteren/garaža sa pomoćnim prostorima prizemlje i jedan kat pod kosim krovom građevinske bruto površine 313,58 m2. Predlagateljica predlaže geometrijsku diobu na način da se razvrgne suvlasnička zajednica u zemljišnim knjigama označena kao čest. zem. [katastarska čestica], ZU 6063 k. o. [katastarska općina], oranica površine 507 m2, u naravi obiteljska kuća, slobodno stojeća manje zahtjevna zgrada, visine suteren/garaža sa pomoćnim prostorima prizemlje i jedan kat pod kosim krovom građevinske bruto površine 313,58 m2 i to baš na način da predlagateljici i predloženiku bude izdvojen fizički dio koji ogovara ½ dijela ove nekretnine, a za slučaj da ovakva dioba nije moguća neka se provede civilna dioba predmetnog stana te da svakoj od stranaka ovog postupka pripadne ½ postignute vrijednosti.

2. U odgovoru na prijedlog predloženik se ne protivi razvrgnuću suvlasničke zajednice te navodi kako nisu sporni suvlasnički udjeli.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom dokumentacije priložene spisu, pregledan je z.k. izvadak čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Ugovor o diobi bračne imovine od 5. prosinca 2014., proveden je očevid na licu mjesta, pročitan je nalaz i mišljenje sudskog vještaka Ante Bošnjaka od **.**.2019., AMČ od 14. siječnja 2020., očitovanje sudskog vještaka AMČ od 6. kolovoza 2020., drugo očitovanje od 23. studenog 2020. te treće očitovanje od 12. svibnja 2021., nalaz i mišljenje sudskog vještaka Josipa Šituma od 12. rujna 2022. koji je saslušan na ročištu od 16. svibnja 2023.

4. Pregledom zk uloška broj [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], razvidno je kako je čest. zem. [katastarska čestica], u naravi oranica 507 m2, upisana na ime DM i TM za po ½ dijela.

5. Na očevidu od 30. kolovoza 2019. utvrđeno je kako se radi o izgrađenoj građevnoj kući, koja se sastoji od prizemlja, prvog kata i potkrovlja s ograđenom okućnicom. U prizemlju se nalazi jedna garaža sa dva ulaza te podrum s ulazom za unutarnje stepenice na I kat. Sa sjeverne strane su stepenice za ulaz na I kat. Na I katu je stan koji se sastoji od dnevnog boravka sa blagovaonicom, hodnikom, tri sobe, velikom kupaonom sa WC-om i malim WC-om te vanjskom terasom i balkonom. Prostor je kompletno uređen. S unutarnjim stepenicama penje se u potkrovlje koje nije građevinski dovršeno-grubi građevinski radovi. Isti raspored prostorija kao na I katu uz manji balkon i terasu. U stan na I katu može se pristupiti kroz dvorišni prostor stepeništem sa južne strane.

6. Pregledom nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka od 5. prosinca 2019. koji je izvršio identifikaciju predmetne nekretnine i to čest. zem. [katastarska čestica] (k. č. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], ukupne površine 507 m2. Predmetna nekretnina je na skici lica mjesta prikazana linijom crvene boje i označena točkama 1-2-3-4-5-6-1. Predmetna nekretnina je sa svih strana omeđena kamenim i betonskim zidovima i suhozidima. Tlocrtna površina kuće iznosi 152 m2, a dvorišta 355 m2.

7. U nalazu i mišljenju od 14.01.2020. sudski vještak AMČ navodi kako je na k.č.z. 4220/4 (462/7) k. o. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa], izgrađena slobodnostojeća, stambena zgrada, nezavršena, kosog krovišta, katnosti Su+P+1, sa sveukupno dvije stambene jedinice. Trosobni stan na etaži prizemlja (S1) i trosobni nezavršeni stan, izveden u grubim građevinskim radovima, sa postavljenim zatvorima, na etaži 1. kata (S2). Vertikalna komunikacija omogućena je dvokrakim unutarnjim stubištem, i to od suterena do 1. kata. Pristup zgradi predviđen je na sjevernom pročelju, preko jednokrakog stubišta.

Stan 1, na etaži prizemlja ima direktan izlaz na teren na južnom pročelju preko terase i vanjskog stubišta.

Na etaži suterena predviđena su 2 garažna mjesta, strojarnica i ostave. Za stambenu zgradu ishođeno je pravomoćno Rješenje o izvedenom stanju klase: UP/I-361- 02/12-02/0245 u [adresa], od 24.01.13. god. Svaki stan oznake S1 i S2 predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu. Posebnim dijelovima pripadaju pridruženi i/ili nepridruženi sporedni dijelovi, i to je označeno grafički i tablično. Svaki posebni dio bit će vlasništvo pojedinog suvlasnika. Zajedničke dijelove oznake ZP su dijelovi koje koriste svi posebni dijelovi. Podjela posebnih dijelova zgrade izvršit će se točno kako je to prikazano u crtežima grafičkog djela ovog plana etažiranja, prema površinama u tabelarnim prikazima te prema izračunatim suvlasničkim omjerima koji su dobiveni iz vrijednosti korisnih površina.

Zajednički dijelovi i zemljište na kojem je izgrađena zgrada bit će u suvlasništvu vlasnika posebnih dijelova razmjerno njihovim suvlasničkim udjelima u vrijednosti korisnih površina posebnih i sporednih dijelova.

Predloženi način podjele predviđa zajedničke servisne površine (strojarnica) na etaži suterena i komunikacijske površine za pristup stanovima, kako sa vanjskog terena tako i s etaže suterena, uz napomenu da je potrebno izvesti manje građevinske radove (omogućiti komunikaciju do zajedničke strojarnice i stubišta za stan 2, odnosno oštemat otvor za vrata u nosivom zidu stubišta i u zidu između prostorije 3 i 6, na etaži suterena, potrebno je zatvoriti postojeći otvor u zidu između prostorije br 4 i 3). Udio korisne vrijednost stana S1 iznosi 50,69%, dok udio stana S2 iznosi 49,31%. Budući je stan 2 nezavršen, radovi na završavanju stana 2 iznose 173.637,71 kn bez PDV-a odnosno 217.047,13 kn sa PDV-om.

NAČIN PODJELE: S1-stambeni prostor, označen zeleno, koso šrafiran, na etaži prizemlja, u koji se pristupa preko zajedničkog vanjskog i unutarnjeg stubišta, sastoji se od kuh+bl+db, kupaonice, zahoda, hodnika i 3 spavaće sobe, ukupne korisne površine 84,94 m², te sporednih dijelova, označenih zeleno, mrežasto šrafirano, natkrivena terasa 24,70 m2, nenatkriveno vanjsko stubište 9,63 m2 na etaži prizemlja, garažno mjesto 19,97 m2, dvije ostave 23,26 m2 i natkriveni prolaz 7.29 m2, na etaži suterena, te od vrta 136,37 m2, betonskog platoa 50,95 m2 i kamina 5,8 m2 pripadajućeg okoliša.

S2-stambeni prostor, označen crveno, koso šrafiran, nalazi se na etaži kata, sa pristupom preko zajedničkog unutarnjeg i vanjskog stubišta, sastoji se od dijela stubišta, 5 prostorija, hodnika i zahoda, korisne površine 96,95 m2, te sporednih dijelova, označenih crveno, mrežasto šrafiranih, garažnog mjesta 15,60 m2, ostave 22,57 m2 na etaži suterena i vrta 92,74 m2 te betonskog platoa 60,37 m2 pripadajuće čestice.

ZP – zajednički prostor, označen plavo bez šrafure, predstavlja dijelove koje koriste svi posebni dijelovi i sastoji se od vanjskog pristupa korisne površine 2,69 m2, vanjskog nenatkrivenog stubišta 5,67 m2, vanjskog natkrivenog stubišta 3,82 m2 na etaži prizemlja, unutarnjeg stubišta 9,50 m2 na etaži suterena i unutarnjeg stubišta 9,70 m2 na etaži prizemlja te od ostave/strojarnice 20,32 m2 na etaži suterena. U tabelarnom prikazu prikazana je korisna površine zgrade i korisne vrijednosti površine zgrade po etažama, tako da je za stan 1 iskazana površina 84,94 m2 (posebni dio) te 272,17 m2 (sporedni dio) – sveukupno 357,11 m2. Za stan 2 iskazana je površina 96,95 m2 (posebni dio) te 209,30 m2 (sporedni dio) – sveukupno 306,25 m2. Korisna površina posebnih dijelova je 181,89 m2, korisna površina sporednih dijelova je 481,47 m2, odnosno sveukupna korisna površina je 663,36 m2. Sveukupna površina zajedničkih dijelova je 49,01 m2 (okoliš – 2,69 m2, suteren – 29,82 m2, prizemlje 19,19 m2). Prikazan je i tabelarni prikaz suvlasničkih udjela na način da jedan iznosi 507/1000 udjela ili 50,69% te drugi 493/1000 udjela ili 49,31%.

Za upis korisne površine posebnih i sporednih dijelova zgrade u zemljišnim knjigama koristit će se korisne površine pojedinih dijelova zgrade. Za izračun suvlasničkih omjera u odnosu na cijelu zgradu koristit će se vrijednost korisnih površina ( odnosno umnošci neto podnih površina i pripadajućih koeficjenata prema HRN ISO 9836:2011 i Pravilniku o metodama procijene vrijednosti nekretnina 105/15 ). U izračun korisnih površina ulaze površine svih podova u prostorijama od zida do zida, ukoliko im je svijetla visina prostorije veća od 30cm, sve površine elemenata stana koji su niži od 100cm (npr kade, obzidi cijevi odvodnje iza vodoklotlića), sve niše u zidovima u punoj visini od stropa do stropa. U izračun korisnih površina ne ulaze prolazi kroz zidove (vrata), niše koje nisu od poda do stropa, obzidi viši od 100 cm, te površine gdje je svijetla visina prostora < od 30 cm. Posebni dio smatra se zatvoreni dio stana, poslovnog prostora ili garaže, a koji su cjelina sama za sebe. Sporedni dio (pripadak) su balkoni, lođe, ostave, vrtovi, parkirališna mjesta, i dr. te prostori na istoj čestici kojima se ne može pristupiti direktno iz posebnog dijela. Zajedničkim dijelom zgrade smatraju se svi dijelovi koji su nužni za funkcionalnost kao što su: temelji, nosivi zidovi, fasade, krov, dimnjaci, instalacije, zemljište pod građevinom te dijelovi koji omogućavaju pristup pojedinim dijelovima i pripadcima u zgradi.

Napravljena je i analiza nezavršenog dijela zgrade-Stan 2, koji je u grubim građevinskim radovima, NKP nezavršenog dijela iznosi 87,13 m2. Procijenjena je vrijednost radova i materijala za završetak Stana 2, uz izradu projektne dokumentacije i ishođenje Uporabne dozvole bez PDV-a 173.637,71 kn odnosno s PDV-om 217.047,13 kn.

7.1. U odnosu na nalaz i mišljenje sudskog vještaka AMČ predlagateljica predlaže da se vještak očituje kako je moguće da stambeni prostor koji je potpuno neuređen, kolokvijalno rečeno u matunima, bez provedene struje i vode može vrijediti jednako kao stan u prizemlju koji je u potpunosti uređen. Predlagateljica također predlaže da se vještakinja izjasni kojom logikom se vodila prilikom prijedloga podjele okoliša pa je tako stanu na prvom katu dodijelila cjeloviti dio okoliša takvog oblika kakav se može koristiti za bilo što dok je nasuprot tome stanu u potkrovlju dodijelila rascijepani dio okoliša praktično samo uski pojas oko kuće koji je gotovo pa neupotrebljiv pa po stavu predlagateljice bez obzira na kvadraturu ne može vrijediti jednako kao okoliš koji je stavljen kao pripadnost stanu na prizemlju.

Nadalje predlagateljica predlaže da vještakinja odgovori na pitanja: - Iako se iz nalaza i mišljenja da zaključiti da bi stranka kojoj pripadne stan 1 trebala stranci kojoj pripadne stan 2 platiti obračunat u nalazu i mišljenju pod „Analiza nezavršenog dijela zgrade“ to ipak nije izrijekom navedeno pa se predlaže da se vještakinja o ovome očituje, odnosno da odgovori da li po njezinom prijedlogu stranka kojoj pripadne stan 1 trebala stranci kojoj pripadne stan 2 platiti obračunat u nalazu i mišljenju pod „Analiza nezavršenog dijela zgrade.“ Predlagateljica nadalje ističe da prigovara ovakvom načinu podjele okoliša jer po toj podjeli stanu 1. pripada široki južni dio dvorišta u koji se maltene može staviti bazen i koji je maksimalno iskoristiv dok nasuprot tome stanu 2 pripada pojas oko kuće koji se uzak, većinom sjeverne orijentacije te je znatno manje iskoristiv. Stoga predlagateljica drži da se ne radi o okolišu jednake vrijednosti iako se radi o sličnim kvadratima. Predlaže se stoga da vještakinja da bar još jedan prijedlog podjele okoliša. Predlagateljica predlaže da vještakinja u spis dostavi prijedlogu sa šafurom u bojama kako bi predlagateljica mogla postaviti ovršiv tužbeni zahtjev. Predlagateljica ujedno izvještava sud da je nakon razvoda braka promijenila svoje prezime iz DM u SM pa stoga označava tužiteljicu kao AM.

7.2. Podneskom od 06. kolovoza 2020. sudski vještak AMČ odgovara na primjedbe predlagateljice te dopunjuje vještvo.

8. Podneskom od 02. rujna 2020. predlagateljica potvrđuje primitak nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje AMČ. Predlagateljica nema primjedbi na navedeni nalaz te sukladno istom uređuje zahtjev za razvrgnuće na način da isti glasi: „1. Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnine u zemljišnim knjigama označene kao čest. zem. [katastarska čestica] (k. č. [katastarska čestica]) ZU 6063 KO [katastarska općina], oranica površine 507 m2, koja nekretnina u naravi predstavlja kuću tlocrtne površine 152 m2 (slobodnostojeću stambenu zgradu, nezavršena, kosog krovišta, katnosti Su+P+1, sa sveukupno dvije stambene jedinice) s dvorištem površine 355 m2, u nalazu i mišljenju sudskog vještaka Ante Bošnjaka, koji nalaz i mišljenje je sastavni dio izreke ovog rješenja prikazana linijom crvene boje i označena točkama 1-2-3-4-5-6-1 na način da:

- predagateljici na ime njezinog suvlasničkog dijela pripada u nalazu i mišljenju sudske vještakinje AMČ iz siječnja 2020.godine, koji je nalaz i mišljenje sastavni dio izreke ovog rješenja označen: S2- stambeni prostor, označen crveno, koso šafiran, koji se nalazi na etaži kata s pristupom preko zajedničkog unutarnjeg i vanjskog stubišta, a sastoji se od dijela stubišta, 5 prostorija, hodnika i zahoda, korisne površine 93,68 m2, te sporednih dijelova, označenih crveno, mrežasto šafiranih i to garažnog mjesta 15,60 m2, ostave 22,57 m2 na etaži suterena i vrta 114,48 m2 (41,97 + 72,51 m2) te betonskog platoa 60,37 m2 (26,04 + 34,37 m2) pripadajućeg okoliša - predloženiku na ime njegovog suvlasničkog dijela pripada u nalazu i mišljenju sudske vještakinje AMČ iz siječnja 2020.godine, koji je nalaz i mišljenje sastavni dio izreke ovog rješenja označen: S1- stambeni prostor, označen zeleno, koso šafiran, na etaži prizemlja, u koji se pristupa preko zajedničkog vanjskog i unutarnjeg stubišta, sastoji se od kuh + bl+db, kpaonice, zahoda i hodnika i 3 spavaće sobe, ukupne korisne površine 84,94 m2, te sporednih dijelova, označenih zeleno, mrežasto šafiranih, natrkivena terasa 24,70 m2, nenatkriveno vanjsko stubište 9,63 m2 na etaži prizemlja, garažno mjesto 19, 97 m2, dvije ostave 23,26 m2 (19,82+3,44 m2) i natkriveni prolaz 7,29 m2, na etaži suterena te od vrta 114,87 m2, betonskog platoa 52,91 m2 (35,72 + 17,19 m2) i kamina 5,8 m2 pripadajućeg okoliša - dio nekretnine koji je u nalazu i mišljenju sudske vještakinje AMČ iz siječnja 2020.godine, koji je nalaz i mišljenje sastavni dio izreke ovog rješenja označen kao ZP- zajednički prostor, označen plavo bez šafure, a predstavlja dijelove koje koriste svi posebni dijelovi i sastoji se od vanjskog pristupa korisne površine 2.69 m2, vanjskog nenatkrivenog stubišta 5,67 m2, vanjskog natkrivenog stubišta 3,82 m2 na etaži prizemlja, unutarnjeg stubišta 9,50 m2 na etaži suterena i unutarnjeg stubišta 9,70 m2 na etaži prizemlja te od ostave/strojarnice 20,32 m2 na etaži suterena, ostaje zajednički nepodijeljeni dio predlagateljice i predloženika 2. Dužan je predloženik u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti predlagateljici iznos od 217.247,13 kn.

3. Dužan je predloženik nadoknaditi predlagateljici trošak ovog postupka u roku od 15 dana.“

9. Podneskom od 01. studenog 2020. predloženik navodi kako je suglasan sa točkom 1 uređenog zahtijeva za razvrgnuće. U odnosu na točku 2. gdje se predlaže da predloženik u roku od osam dana i pod prijetnjom ovrhe isplati predlagateljici iznos od 217.247,13 kn. U nalazu i mišljenju stalne sudske vještakinje AMČ se navodi da budući je stan S2 nezavršen, radovi na završavanju stana S2 iznose 173.653,71 kn bez PDV-a, odnosno 217.047,13 kn sa PDV-om. Kako je donji stan S1 završen u cijelosti za vrijeme trajanja bračne zajednice, to znači da je predlagateljica zajedno sa predloženikom doprinijela izgradnji tog stana za polovicu njegove vrijednosti. Sukladno navedenom, jednako tako da bi se završili radovi na stanu S2 stranke trebaju sudjelovati svaka za polovicu njegove vrijednosti, iz čega proizlazi da bi predloženik trebao isplatiti predlagateljici pola iznosa od 217.047,13 kn, odnosno 108.047,13 kn. Dakle, predlagateljica je prepustila vrijednost polovice stana S1 predloženiku, jednako kao što bi predloženik financirao polovicu radova na završavanju stana S1 koji bi razvrgnućem suvlasničke zajednice pripao predlagateljici. Zbog navedenog predloženik se protivi točki 2. uređenog zahtjeva za razvrgnuće suvlasničke zajednice u iznosu od 217.047,13 kn, a koliko iznosi vrijednost radova i materijala za završavanje stana S2.

10. U odnosu na primjedbu predloženika sudski vještak AMČ navodi da u slučaju da stranci X pripadne stan 1, a stranci Y stan 2, da li je stranka X dužna stranci Y za završavanje stana 2 isplatiti puni iznos od 173.637,71 kn bez PDV- a odnosno 217.047,13 kn sa PDV-om?“ U slučaju da stranci X pripadne stan 1, a stranci Y stan 2, stranka X je dužna financijski sudjelovat na završavanju stana 2, prema udjelu od 50% , a ne za cijeli iznos, što izraženo u kunama iznosi 86.818,86 kn bez PDV-a (108.523,57 kn sa PDV-om). Nadalje, s obzirom da udio stana 1 iznosi 50,69 % umjesto 50%, odnosno 145,66 m2 umjesto 143,68 m2, više za 1,98 m2 od stana 2, uz prosječnu cijenu stanova na toj lokaciji od 12.750,00 kn, ovu razliku u cijeni od 25.245,00 kn bi također trebalo isplatiti stranci 2, pa bi ukupna isplata stranci Y od strane X iznosila: 86.818,86 kn + 25.140,00 kn = 111.958,86 kn bez PDV-a, odnosno 139.948,58 kn sa PDV-om.

11. Na ročištu od 08. ožujka 2021. predlagateljica ističe kako je dodatno očitovanje sudske vještakinje protivno njezinom osobnom nalazu i mišljenju a isto je također u potpunosti i neobrazloženo jer nije uopće jasno temeljem čega to vještakinja odjednom mijenja nalaz i mišljenje te za čak polovinu iznosa smanjuje isplatu koju bi stranka kojoj pripadne stan I. trebala isplatiti stranci kojoj pripadne stran II. Tvrdnje predloženika iz podneska od 20. listopada 2020. godine da bi ovo bilo iz razloga što bi stan br. I. i to izrađen u cijelosti za vrijeme trajanja bračne zajednice nemaju nikakve veze sa činjeničnim stanjem u ovom predmetu. Predmetna nekretnina je uknjiženo suvlasništvo stanaka svakoga za ½. U postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice sud razvrgava nekretninu sukladno suvlasničkim udijelim pa ukoliko bi neka stranka smatrala da je svojim ulaganjem stekla veći ili manji suvlasnički udio u nekretnini tada to pitanje ne može rještavati u ovom postupku. Dakle, predlagaljica ustraje u prijedlogu da se predmetna nekretnina razvrgne sukladno suvlasničkom dijelu, ističe kako u tom smislu nema prigovora na osnovni nalaz i mišljenje sud. vještakinje, ali svakako prigovora na ovog dodatno očitovanje pa predlaže sudu ili imenovanu vještakinju pozvati da se očituje ili imenovati novog vještaka.

Pun. predloženika nema prigovara na očitovanje stalnog sudskog vještaka - pojašnjenje od 11. studenoga 2020.

12. Vještakinja Šarić Leko dodatno pojašnjava kako očitovanje pod rednim brojem 2 koje je dostavila nakon izrade vještva, nije protivno etažnom elaboratu, pogotovo točci 2.1.3. Analiza nezavršenog dijela zgrade, nego je sukladno istom te ga nadopunjava. U navedenoj točci 2.1.3. izračunat je iznos troškova koje je potrebno uložiti u stan kako bi se osim geometrijske podjele osigurala i podjela u vrijednost nekretnine u suvlasničkim omjerima 50:50. Pri tom je uzela u obzir i stanje uređenog stana, kako bi osigurala da oba stana, imaju istu vrijednost nakon završavanja nezavršenog stana. U navedenoj točki nigdje nije navela način na koji se isplaćuje izračunati iznos, jer se iz spisa podrazumijeva da se podjela vrši temeljem suvlasničkih udjela 50:50. Svaka druga podjela bila bi matematički netočna i rezultirala bi krivim suvlasničkim udjelima. Također, nadopuna nije obrazložena jer se iz spisa podrazumijeva da se podjela vrši temeljem suvlasničkih udjela 50:50. Prema navedenom, predlagateljica pogrešno, u svoju korist iščitava i tumači podatke iz dostavljenog elaborata i nadopune. Također, pri izračunu nije imala podatke o ulaganjima, niti ih je mogla uključiti u izračun, već je isti napravljen isključivo temeljem suvlasničkih udjela. Na upit kako obrazlaže neslaganje između osnovnog nalaza i njezinog dodatnog očitovanja od 23.11.2020. god. koje se odnosi na činjenicu da je u zaključku nalaza i mišljenja navela da bi se u isplatnom razlikom 217.047,13 kn sa PDV-om dobila ista vrijednost stanova da bi potom u očitovanju ovaj iznos umanjila za 50% uzimajući u obzir da se suvlasnička zajednica razvrgava na način da svaka stranka dobije nekretnine jednake vrijednosti…“ Neslaganja između elaborata i nadopune nema. Iznos od 217.047,13 kn sa PDV-om je iznos koji treba uložiti u nezavršeni stan kako bi oba stana imala istu vrijednost, te bi se osim geometrijske podjele zadovoljila i podjela prema vrijednosti nekretnina, sve u skladu sa suvlasničkim udjelima 50:50. U elaboratu se nigdje ne navodi da jedna stranka treba isplatiti cijeli iznos. To bi bilo matematički netočno, poremetili bi se traženi omjeri 50:50. U elaboratu se navodi iznos, a u nadopuni način na koji se iznos dijeli (iako u spisu piše da su udjeli ½, što nije imala potrebu posebno naglašavati). Predlagateljica pogrešno, u svoju korist iščitava i tumači podatke iz elaborata. Ako jednoj stranci pripadne završeni stan, a drugoj nezavršeni stan, iznos koji je potrebno uložiti ne podmiruje u cijelosti stranka kojoj pripadne završeni stan, već ga podmiruju prema suvlasničkim udjelima, pola jedna pola druga stranka. S obzirom na sve navedeno, smatra da je elaborat sa dodatnim očitovanjem napravljen u skladu sa strukom, te da je podjela napravljena u skladu sa suvlasničkim udjelima.

13. Podneskom od 30. rujna 2021. predlagateljica navodi kako vještak nije utvrdio vrijednosti predmetne nekretnine, svakog stana nego isključivo utvrdio neto korisnu površinu, što je pogrešno. Stranke su suvlasnici za ½ dijela, nužno je utvrditi vrijednost poredbenom metodom vrijednost uređenog stana i vrijednost stana u rohbau stupnju izgrađenosti te utvrditi razliku. Ukoliko bi se utvrđivali potrebni radovi koje je nužno izvesti da bi stanje nekretnine u rohbau bilo jednako uređenom stanu, potrebno je izraditi troškovnik potrebnih radova i unutarnjeg uređenja stana u rohbau stupnju izgrađenosti, što je u vještvu potpuno izostalo. Ne može se prihvatiti da je za radove, instalacije, opremanje potrebno svega 217.000,00 kuna za potpuno uređenje stana od 87,3 m2. U svakom slučaju postoji sumnja u objektivnost sudskog vještaka pa se predlaže da sud odredi novog vještaka u sudskom postupku. Ovo iz razloga jer predlagateljica ne može biti sigurna u objektivnost sudskog vještaka jer očito da je vještak, bez naloga suda, telefonski, komunicirao sa strankom u postupku te na temelju navedenog daje nalaz i mišljenje bez naloga suda.

14. Određeno je provesti dokaz vještačenjem po vještaku građevinske struke Josipu Šitumu, koji je izradio nalaz i mišljenje radi utvrđivanja postojećeg stanja predmetne nekretnine te se izjasnio o mogućnosti geometrijske diobe, imajuću u vidu suvlasničke udjele stranaka, koji u nalazu od 12. rujna 2022. navodi prijedlog diobe. Vještak u pisanom nalazu i mišljenju iznosi procjenu tržišne vrijednosti predmetne nekretnine u kojoj navodi kako je za vrijednost zemljišta uzeta poredbena metoda a za procjenu tržišne vrijednosti zgrade troškovna metoda.

Što se tiče procjene tržišne vrijednosti građevnog zemljišta čest. zem [katastarska čestica] KO [katastarska općina] vještak procjenjuje istu na 57.577,72 eura.

Što se tiče procjene troškovne vrijednosti zgrade istu procjenjuje na 233.472,08 eura. Uračunata je vrijednost komunalnog doprinosa od 28.615,02 eura, vrijednost uređenja terena od 18.647,87 eura. Vještak tržišnu vrijednost potpuno završenih objekata procjenjuje na iznos od 315.187,31 eura. U rekapitulaciji procjenjuje ukupnu vrijednost građevinskog zemljišta (57.577,72 eura) i tržišna vrijednost zgrade-završenih objekata (315.187,31 euro) odnosno sveukupno 372.765,03 eura ili 1.120,93 eura/ m2. Ovakvim izračunom dobila bi se vrijednost nekretnine kada bi zgrada bila u potpunosti dovršena. Budući je prvi kat zgrade izveden samo ugrubo, vještak vrijednost zgrade daje u odnosu na stvarno zatečeno stanje na dan očevida, te daje procjenu u zaokruženom iznosu od 334.990,00 eura (bez obračuna PDV-a). Prema prijedlogu diobe budući su stranke suvlasnici predmetnih nekretnina za po ½ dijela svakoj bi pripala vrijednost u iznosu od 167.495,00 eura (1.259.500,00 kuna). Vještak je mišljenja da se predmetna nekretnina može geometrijski podijeliti na način da stan S- 1 u prizemlju s pripatcima ukupno procjenjuje za neto površinu od 365,22 m2 odnosno NKP 151,50 m2 u iznosu od 1.277.014,24 kune. Zajednički dijelovi za ½ iznose neto površine 26,39 m2, odnosno NKP 18,90 m2 te je procijenjena vrijednost 159 299,10 kuna odnosno sveukupno za neto površinu od 391,61 m2 odnosno NKP 170,40 m2 u iznosu od 1.436.313,35 kuna.

Za stan S2 na prvom katu s pripadcima za neto površinu 306,99 m2 odnosno NKP 143,25 m2 procjena je iznosa od 923.313,19 kuna. Zajednički dijelovi su procijenjeni u identičnoj kvadraturi i vrijednosti kao i za stan S1 u prizemlju u iznosu od 159. 299,10 kuna odnosno sveukupno za stan S2-332,68 m2 te NKP 162,15 m2 u iznosu od 1.082.612,29 kuna. Ukupna procijenjena vrijednost za 724,29 m2 te NKP 332,55 m2 u iznosu od 2.518.925,64 kune. Ovakvom podjelom dijelu nekretnine koja je vezana uz stan S1 u prizemlju pripala bi veća vrijednost u iznosu od 23.520,00 eura (1.436.313,35 kuna – 1.259.500,00 kuna = 176 850,35 kuna). Djelu nekretnine koja je vezana za stan S2 pripala bi manja vrijednost u iznosu od 23.520,00 eura (1.082.612,29 – 1.259,500,00 kuna = - 176. 850,00 kuna). Stranka kojoj bi pripao stan S1 u prizemlju iznos od 23.520,00 eura podmirila bi drugoj stranci iznos u novcu odnosno u pripadcima. Prilikom označivanja pripadaka stanu S1, odnosno stanu S2 koristio je metodologiju koju je u elaboratu iz siječnja 2020. napravila sudska vještakinja Marija Šerić Leko.

14.1. Podneskom od 14. prosinca 2022. predloženik se očituje na način da je kroz tržišnu vrijednost nekretnine određena vrijednost u novcu koju bi stranka kojoj bi pripao stan S1 u prizemlju podmirila drugoj stranci. Međutim, kako se radi o geometrijskoj diobi i to na način da predlagateljici i predloženiku bude izdvojen fizički dio koji odgovara ½ dijela predmetne nekretnine predloženik se ne slaže s iznosom od 176.850,00 kn koje bi trebala podmiriti drugoj strani u novcu. Ako stan oznake S2 koji je nezavršen treba dovesti do istog usklađivanja nivoa uređenja kao i stan S1, koliko bi tada to iznosilo u novcu uzimajući za kriterij jedino cijenu građevinskih radova i uključujući umanjenje vrijednosti zbog starosti stana S1. Nedostaje analiza nezavršenog dijela zgrade iz koje bi bilo vidljivo vrijednost radova i materijala za završavanje stana S2 i to NKP nezavršenog dijela površine 87,13 m2, kao što je npr. cijena građenja za područje Splita (kn/m2 NKP bez PDVa), cijena građenja rohbau sistema sa vanjskom stolarijom i sl., a sve umanjeno radi usklađivanja nivoa uređenja stanova, i to umanjenje vrijednosti zbog starosti stana S1. Predloženik je privatno naručio procjenu vrijednosti završnih radova na pokrovlju obiteljske kuće trenutno izvedenog stanja (visoki rohbau) te je od više građevinara dobio ponudu po sistemu ključ u ruke na iznos od cca 240.000,00 kn, po suvlasničkom omjeru 50:50 predloženik bi bio dužan isplatiti predlagateljici iznos od 120.000, 00 kn. Međutim u vještvu se navodi da bi stranka kojoj bi pripao stan S1 u prizemlju trebala podmiriti drugoj stranci iznos od 176.850,00 kn, za koliko iznosi razlika manje vrijednosti stana S2. Kako se radi o razlici od skoro 60.000, 00 kn, a što bi iznosilo i više ako se tome pridoda umanjenje vrijednosti stana S1 radi starosti, poziva se vještak da se izjasni o kojem iznosu bi se radilo ako bi se kao kriterij završetka stana S2 uzele tržišne cijene izvođenja građevinskih radova.

14.2. Predlagateljica nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke Josipa Šituma. U odnosu na podnesak predloženika kojim prigovara navedenom nalazu i mišljenju, ističe kako je ovakav prigovor paušalan, te da praktički ni na koji način predloženik ne ističe iz kojeg bi razloga ovakva procjena od strane vještaka bila previsoka. Ističe se kako je vještak nalaz i mišljenje izradio sukladno pravilima struke te jasno obrazložio svoje vještvo, a nekakve privatne izračune koje predloženik citira, predlagatelj ne namjerava niti komentirati, obzirom kako isti nisu i ne mogu biti dio ovog postupka.

15. Sudski vještak Josip Šitum odgovorio je na primjedbe predloženika na način da ostaje pri svemu što je naveo u svome elaboratu a što objašnjava - iznos od 176.850,00 kn ne predstavlja pola vrijednosti radova koje je potrebno izvesti da bi se uredio stan na prvom katu. Naime, predloženik u svome podnesku previđa činjenicu da je prijedlogom podjele stanu u prizemlju sa pripatcima dodijeljeno 151,5 m2 NKP a stanu na katu sa pripacima 143,25 m2. To bi predstavljalo razliku od 8,25 m2. Ako to pomnožimo sa jediničnom cijenom kvadrata nekretnine od 8.428,97 dobijemo razliku od 69.539,00 kn. Nadalje, da se vidi da iznos od 176.850,00 kn ne predstavlja pola vrijednosti radova uređenja govori činjenica da stan na katu ima površinu od 103,86 m2, ako se od toga oduzme 9,82 m2 stubišta koje je uglavnom u potpunosti završeno ostaje 94,04 m2 koje treba doraditi odnosno izvesti do potpunosti. Ako to opet pomnožimo sa jediničnom cijenom od 8.428,97 i umanjimo za 36 % od pune vrijednosti stana dobijemo iznos od 285.357,72 kn, a što bi bio iznos radova koje je potrebno izvesti da bi se stan na katu doveo do potpunog uređenja. Ako od toga oduzmemo cca 20.000,00 kn što bi predstavljalo troškove nadzora i ishođenja uporabne dozvole dođemo do iznosa od 265.357,72 kn, a što bi bila stvarna vrijednost radova kojima bi se uredio stan na prvom katu. Umanjenje vrijednosti stana u prizemlju kao i cijele zgrade napravljeno je u obračunu u elaboratu.

15.1. Predloženik je dao primjedbu na nalaz i mišljenje sudskog vještaka za geodeziju vezano za podjelu vrta te ističe da se slaže sa prijedlogom podjele vrta kako je podijeljeno u prvom vještvu vještaka AMČ od 1. siječnja 2020. Sudski vještak Josip Šitum navodi kako do sada stranke nisu imale primjedbi na navedenu podjelu, a ukoliko budu inzistirale na toj podjeli tada će se i nalaz i mišljenje sudskog vještaka za građevinu trebati korigirati.

Sudski vještak navodi kako je njegov prijedlog podjele bez oznake stranaka kome bi što pripalo bez podrazumijevanja kome će što pripasti u podjeli.

Predloženik navodi kako bi u ovoj situaciji i ukoliko se prihvati građevinsko vještvo čak prihvatio da ga pripadne u podjeli prvi kat koji nije uređen, a da predlagateljicu pripadne prizemlje u kojem sada predloženik živi. Po mišljenju predloženika neovisno tko bi dobio koji dio vrta od stranaka misli da bi ga trebalo podijeliti na drugačiji način.

15.2. Predlagateljica u odnosu na prigovor na podjelu vrta ističe se kako na to ni jedna od stranaka više od tri godine nije prigovarala osim toga u napomeni vještaka Josipa Šituma, u njegovom vještvu od 12. rujna 2022. jasno je navedeno kako je isti prilikom određivanja pripatku stana S1 odnosno stanu S2 koristio metodologiju koju je u svom elaboratu iz siječnja 2020. primijenila vještakinja AMČ a na koje vještvo se poziva i sam predloženik, stoga je jasno kako nema mjesta daljnjem odugovlačenju postupka da se iznose novi prigovori na stara vještva nakon tri godine. Predloženik se protivi vještvu sudskog vještaka danas iznijetog te predlaže da se primijeni vještvo sudske vještakinje Marije Šarić iz siječnja 2020. u kome jasno određeno koliki dio vrta pripada stanu S1. Ujedno se protivi današnjem vještvu u odnosu na iznos koji bi trebalo uložiti da se dovede svrsi stan S2 jer je u isti uračunati troškovi nadzora a koji troškovi nisu bili dok se radio stan S1.

16. Podneskom od 18. travnja 2024. predlagateljica uređuje prijedlog kao u izreci.

17. Razvrgnuće suvlasničke zajednice: pravo na razvrgnuće, način razvrgnuća, razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva, troškovi razvrgnuća, pravni učinci razvrgnuća te pitanje tuđih prava propisani su odredbom iz članka 47 – 56. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN RH br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje ZV). Ovi propisi govore samo o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice, a ne propisuju sam postupak razvrgnuća kod suda.

Nakon stupanja na snagu ZV-a, na sam postupak razvrgnuća i dalje se primjenjuju pravna pravila Zakona o sudskom izvanparničnom postupku (Službene novine od 01. kolovoza 1934. godine, broj 175-XLV) koja se primjenjuju na temelju odredbe iz članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. godine ("Narodne novine" broj 73/95).

Prema odredbi paragrafa 267. stavak 2. pravnih pravila Zakona o izvanparničnom postupku, sud u izvanparničnom postupku odlučuje da li će i kako provesti diobu zajedničkih stvari samo u slučaju ako među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela. Ako u postupku postoji spor u pogledu jednog od gore spomenutih pitanja, temeljem odredbe pravnog pravila 268. Zakona o izvanparničnom postupku sud će stranku s njezinim zahtjevom radi raskidanja ili diobe suvlasničke zajednice uputiti na parnicu.

Odredbom čl. 50. ZV-a propisan je način sudskog razvrgnuća pri čemu je stavkom 1. navedeno da kad razvrgnuće provodi sud vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona, dok je stavkom 2. propisano da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Prema st. 4. navedenog članka ukoliko nije moguća fizička odnosno geometrijska dioba, a da se ne umanji vrijednost stvari, suvlasništvo takvih nedjeljivih stvari se razvrgava civilnom diobom. U tom slučaju sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli srazmjerno suvlasničkim dijelovima.

18. Iz provedenih dokaza, čiju vjerodostojnost stranke tijekom postupka nisu dovele u pitanje, nalaza i mišljenja izrađenog od strane sudskog vještaka Ante Bošnjaka i Josipa Šituma, koje sud prihvaća kao stručne i dovoljno obrazložene vidljivo je kako je moguće razvrgnuće geometrijskom diobom odnosno da predlagateljici i predloženiku bude izdvojen fizički dio koji odgovara ½ dijela predmetne nekretnine oko čega su se stranke suglasile. Budući predloženik živi u stanu u prizemlju logično je da je taj stan dodijeljen njemu, a predlagateljica u prijedlogu predlaže da joj pripadne stan na I. katu koji nije uređen. Budući je sudski vještak Josip Šitum u nalazu i mišljenu i dopuni detaljno obrazložio kolika bi bila razlika u tržišnoj vrijednosti procijenjenih stanova obzirom na izgrađenost i uređenost, imajući u vidu i procijenu vrijednosti građevinskog zemljišta, vrijednost uređenja terena, vrijednost komunalnog i vodnog doprinosa i priključaka te tržišnu vrijednost potpuno završenog objekta, pri čemu bi svaku stranku obzirom na podjednak suvlasnički udio pripadala vrijednost od po 167.495,00 €. Budući dijelu nekretnine koja je vezana uz stan S1 u prizemlju pripada veća vrijednost u iznosu od 23.520,00 € te ista ta vrijednost je manja uz dio nekretnine koja je vezana uz stan S2 na 1. katu, a kako je predloženiku pripao stan S1 u prizemlju to je odlučeno kao u točki 2. izreke rješenja.

19. Nije sporno, a što proizlazi i iz zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu ZU 6063 k. o. [katastarska općina] da je u na istoj nekretnini, na temelju Rješenja o određivanju privremene mjere ŽS u Splitu posl. br. KIR-US-188/13 od 26. studenog 20213. zabilježena zabrana otuđenja i opterećenja č. zem. [katastarska čestica], vlasništvo EM, koja još uvijek nije brisana. Neosnovan je prigovor predloženika da postojanje ove zabilježbe čini razvrgnuće nemogućim i nedopuštenim. Zabilježba privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine, sama po sebi ne sprečava promjenu stvarnih prava u zemljišnoj knjizi, već samo daje do znanja trećim osobama, odnosno ukazuje na moguće posljedice koje bi se mogle u odnosu na tu nekretninu osnažiti u odnosu na treće osobe koji bi eventualno stjecali neka prava na toj nekretnini, ako se ispune okolnosti odnosno pravne posljedice radi kojih je takva privremena mjera donesena (tako Vrhovni sud Republike Hrvatske u Gzz-8/01-2 od 12. siječnja 2001., Gzz-10/01-2 od 20. lipnja 2001., Rev-3177/15-2 od 23. veljače 2016., Rev-2032/13-2 od 4. srpnja 2017. i dr).

20. Odredbom paragrafa 20. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934.g., koji se u konkretnom slučaju primjenjuje temeljem odredbe čl. 2. Zakona o načinu primijene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941.g., propisano je da ukoliko ovim zakonom nije što drugo naređeno, u izvanparničnom postupku troškove snosi stranka u čijem je interesu postupak proveden.

Prema odredbi čl. 54. ZV-a, propisano je da troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum određuje drugačije.

Što se tiče troškova nastalih tijekom postupka isti se odnose na sudsku pristojbu prijedloga i odluke suda u iznosu od po 26,54 €, te za trošak očevida na licu mjesta, u iznosu od po 49,48 € te trošak vještačenja po vještacima građevinske i geometrijske struke u iznosu od 1.552,86 €, što ukupno zbrojeno daje iznos 1.704,90 €, koji trošak je prethodno snosila predlagateljica. Obzirom su stranke suvlasnice na jednake dijelove predmetnih nekretnina to je navedeni iznos valjalo podijeliti na isti način pa je predloženik dužan naknaditi predlagateljici iznos naveden u II. točki izreke rješenja.

Split, 02. veljače 2026.

S U T K I NJ A

Vesna Šprljan Prelević

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu u tri primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun. predlagateljice

- pun. predloženika

- u spis