REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 78 P-9509/2023-58

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda dr.sc. Ljiljani Matuško Antonić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ND, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Ljiljani Smiljanić, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženice ED, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Zvonimiru Perša, odvjetniku iz Zagreba, radi utvrđenja vlasništva, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 22. prosinca 2025. godine, u prisutnosti punomoćnice tužiteljice Ljiljane Smiljanić, odvjetnice i punomoćnika tuženika KD, odvjetničkog vježbenika, dana 02. veljače 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je ništetan i da ne proizvodi pravne učinke Darovni ugovor sklopljen dana 28. studenog 2005. godine između darovatelja ŽD, iz [adresa] i daroprimateljica ND, iz [adresa] i ED, iz [adresa].

II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

"1. Utvrdjuje se da su tužiteljica ND iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] i tužena ED iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] pravni sljednici pok. ŽD, odnosno da su iste kćeri pokojnog ŽD.

2. Utvrdjuje se da je tužiteljica ND iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] stekla pravni osnov za upis prava suvlasništva u omjeru od 76/100 dijela nekretnine opisane kao zk. čestica broj 1603/47 k. o. [katastarska općina] u naravi [adresa], ukupne površine 251 m2 /dvorište površine 131 m2 i stambena zgrada, [adresa] površine 120 m2/, te zk. čestice broj 1603/705 k. o. [katastarska općina], u naravi dvorište ukupne površine 36 m2, sveukupno 287 m2, sve upisano u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a što je tužena ED iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] dužna priznati i trpjeti upis takvog prava suvlasništva u navedenom omjeru na ime i vlasništvo tužiteljice, a sve temeljem ove Presude.

3. Utvrdjuje se da je tužena ĆD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] stekla pravni osnov za upis prava suvlasništva u omjeru 24/100 dijela nekretnine opisane kao zk. čestica broj 1603/47 k. o. [katastarska općina] u naravi [adresa], ukupne površine 251 m2 /dvorište površine 131 m2 i stambena zgrada, [adresa] površine 120 m2/, te zk. čestice broj 1603/705 k. o. [katastarska općina], u naravi dvorište ukupne površine 36 m2, sveukupno 287 m2, sve upisano u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a što je tužiteljica ND iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] dužna priznati i trpjeti upis takvog prava suvlasništva u navedenom omjeru na ime i vlasništvo tužene, temeljem ove Presude.

5. Nalaže se tuženoj ED iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] da namiri tužiteljici prouzročeni parnični trošak zajedno s pripadajućim zz kamatama na isti, a koje kamate teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate prema stopi koja se odredjuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekuće godine za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."

III. Nalaže se tužiteljici ND, iz [adresa], naknaditi tuženici ED, iz [adresa], parnični trošak u iznosu od 3.706,25 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 02. veljače 2026. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za svako polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi za dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e :

I. Dopušta se objektivna preinaka tužbe i tužbenog zahtjeva isticanjem tužbenog zahtjeva uz postojeći.

II. Tužba povučena u dijelu tužbenog zahtjeva koji glasi:

"4. Nalaže se zemljišno-knjižnom odjelu OGS u Zagrebu da provede naprijed navedeni upis prava suvlasništva kako je navedeno pod točkom 2. i 3. izreke ove Presude kroz zemljišne knjige Naslova, a po pravomoćnosti ove presude, u zk. ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da nakon toga izvrši istovremeno brisanje predbilježbe pod posl.br.: Z - 2415/06 od dana 12.01.2006.g."

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je sada pok. AD temeljem Darovnog ugovora od dana 28.11.2005.g. darovao svojim kćerima ovdje tužiteljici i tuženici svakoj u ½ dijela nekretnine opisane kao zk. čestica broj 1603/47 k. o. [katastarska općina] upisane u zk. uložak broj [broj ZK uloška] (u naravi obiteljska stambena zgrada u [adresa] i dvorište u površini od 83 čhv), koja nekretnina je u katastarskom operatu upisana kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], PL 3692 k. o. [katastarska općina], u naravi kuća broj 17 i dvije zgrade – garaža i šupa u površini od 86 m2 i dvorište u površini od 184 m2. Nadalje navodi da je predmet darovanja činila kuća koju su gradili sada pokojni roditelji ovdje stranaka (stara kuća sagrađena prije 1968.g.) i da je Darovnim ugovorom od dana 28. studeni 2005.g. ugovoreno člankom 5. kako ....“u slučaju da jedan od daroprimatelja nakon sklapanja ovog Ugovora nastavi s dogradnjom, gradnjom ili rekonstrukcijom predmetne kuće, isti će pripasti graditelju, a ugovorne strane neće se protiviti......“. Nadalje navodi da su ona i njezin suprug BD svojim radom i vlastitim novčanim sredstvima izgradili na istoj zk. čestici - 1603/47 k. o. [katastarska općina] stambeni objekt koji je upisan u zemljišne knjige, odnosno tužiteljica je svojim radom i svojim sredstvima nadogradila i dogradila postojeći stari objekt tj. kuću koju je darovao otac tužiteljici tuženici svakoj u ½ dijela, pa je sada u zemljišnoj knjizi upisana nekretnina oznake zk. čbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi [adresa], ukupne površine 251 m2, dvorište površine 131 m2, stambena zgrada, [adresa] površine 120 m2 i zk. čestica broj 1603/705 k. o. [katastarska općina], u naravi dvorište površine 36 m2, sveukupno površine 287 m2, sve upisano u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a na nekrenitni je upisan kao vlasnik AD, [adresa], a pod poslovnim brojem Z – 2415/06 upisana je predbilježba prava vlasništva za korist ĆD (ovdje tuženice) i ČD, (ovdje tužiteljice) i to svaka u ½ dijela, a temeljem Darovnog ugovora od dana 28. studeni 2005.godine. Tužiteljica ističe da Darovni ugovor ne posjeduje tabularnu ispravu te iz tog razloga isti nije bio podoban za provedbu kroz zemljišne knjige radi upis prava suvlasništva za korist tužiteljice i tuženice već je temeljem istog upisana predbilježba prava vlasništva. U odnosu na navedeni novoizgrađeni stambeni objekt nastao dogradnjom i nadogradnjom postojeće – stare - kuće iz 1968.g. koja je činila predmet darovanja oca stranaka pok. ŽD svojim kćerima svakoj u ½ dijela navodi da su ona i njezin suprug BD ishodili pravomoćno Rješenje o izvedenom stanju poslovni broj UP/I-350- 05/2013-007/3503 od dana 06.10.2015.g. i da su ishodili o svom trošku geodetski elaborat za upis novog objekta u zemljišne knjige –stambena zgrada (koja u sebi sadrži i stari objekt i novosagrađeni i dograđeni dio) i da je u odnosu na postojeći objekt na nekretnini – stara roditeljska kuća (predmet darovanja) svojim radom i ulaganjem u dogradnju i nadogradnju postojeće stare kuće povećala vrijednost cijele nekretnine. Tužiteljica predlaže utvrđenje kako ista kuća (stara obiteljska kuća stranaka) nesporno čini suvlasništvo tužiteljice i njene sestre, ovdje tuženice svaka u ½ dijela temeljem Darovnog ugovora od dana 28. studeni 2005.g., a novoizgrađeni i dograđeni dio stare kuće čini samovlasništvo tužiteljice, jer je tužiteljica stekla građenjem uvjete za stjecanje prava samovlasništva u odnosu na novoizgrađeni i dograđeni dio nekretnine u cijelosti, a tuženica i ovdje tužiteljica su suvlasnice svaka u ½ dijela stare kuće (predmet Darovnog ugovora od 28.11.2005.g.). time da tužiteljica predlaže da sud utvrdi da je stekla uvjete za upis prava suvlasništva u odnosu na zk. čestice 1603/47 i 1603/705 k. o. [katastarska općina], u cjelini i to u odnosu na stambenu zgradu u cjelini sagrađenu na navedenoj nekretnini i to u 7/8 dijela (što u naravi čini samovlasništvo stana nalazećeg u novoizgrađenom dijelu i dograđenom dijelu stare roditeljske kuće, te ½ dijela stare roditeljske kuće), a tužena je suvlasnik u 1/8 dijela naprijed navedenih nekretnina što u naravi čini ½ dijela stare roditeljske kuće, a što je ista stekla temeljem darovanja od pok. oca ŽD. Tužiteljica predlaže usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

2. Tuženica u odgovoru na tužbu osporava osnov tužbenog zahtjeva, ističe da se temeljem odredbe čl. 156 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem ( adaptacijom ) zgrada, odnosno prostorija u suvlasničkim prostorijama ne može se steći vlasništvo, već se vlasništvo može steći temeljem sporazuma s vlasnikom zgrade, ovdje s tuženicom, te se tada stjecanje vlasništva stječe temeljem pravnog posla, a u konkretnom slučaju do sačinjenje ugovora – pravnog posla, između stranaka nije nikada došlo. Navodi da je u Darovnom ugovoru od 28.11.2005.g. vlasnik, sada pok. otac stranaka, u čl. 5 st.3. dozvolio mogućnost dogradnje, gradnje ili rekonstrukcije predmetne kuće, pri čemu nisu navedeni detalji gradnje bilo koje od stranaka, te se ovakav navod darovatelja ne može smatrati obvezujućim za bilo koju od stranaka. Tuženica navodi da nije upisana u zemljišnim knjigama kao suvlasnik predmetne nekretnine, kao niti tužiteljica, stoga je tužba na utvrđenje i priznanje trpljenja upisa prava vlasništva koje traži tužiteljica potpuno neosnovano, kao što je neosnovan i zahtjev tužiteljice da se izvrši upis prava vlasništva kako se tužbom traži. Ističe iako se tužiteljica u tužbi poziva na geodetski elaborat za upis objekata u katastar i zemljišne knjige koji je sačinjen po GEO POINT j.d.o.o., i to bez obavijesti tuženici da elaborat nije proveden u zemljišnim knjigama na način da se stranke upišu kao suvlasnici predmetne nekretnine, već je izvršena promjena izgrađenosti objekta to je neosnovan zahtjev tužiteljice. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev.

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u dopise stranka, povijest promjena kućnog broja zgrade (list 8 spisa), smrtni list (list 15-16 spisa), rješenje z.k. odjela ovog suda poslovni broj Z-1893/2021 od 18.01.2021.g. (list 17-19 spisa), izvadak za z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 23-28 spisa), rješenje o izvedenom stanju od 06.10.2015.g. (list 29-32 spisa), Zaključak o preimenovanju ulica (list 33-35 spisa), Darovni ugovor od 28.11.2005.g. (list 36- 41 spisa), Geodetski elaborat od 15.12.2022.g. (list 42-57 spisa), Idejno rješenje od travnja 2006.g. i glavni projekt (list 76-83 spisa), Potvrde banke o isplati zajma od 28.11.2023.g. i od 09.01.2024.g. (list 84-85 spisa), Ugovor od 12.11.2014.g., rješenje od 22.01.2008.g., rješenje o naknadi, građevinsku dozvolu od 28.03.2008.g. (list 86-91, list 93-102 spisa), suglasnost tuženice od 14.01.2008.g. (list 92 spisa), Elaborat o procijeni vrijednosti nekretnine od 30.04.2008.g. (list 102-117 spisa), Darovni ugovor od 28.11.2005.g. (list 118- 120 spisa), Ugovor o darovanju nekretnine od 02.11.2007.g. (list 122-123 spisa), Geodetski snimak (list 124-125 spisa), rješenje ovog suda poslovni broj P-9063/23 od 23.01.2024.g. (list 129-132 spisa), Mapa II statičkog proračuna od lipnja 2007.g., Idejno rješenje, glavni projekt, lokacijsku dozvolu od 10.11.2006.g., procjenu troškova izvedbe elektroinstalaterskih radova, glavni projekt mapa i arhitektonski dio iz lipnja 2007.g. posebne uvjete građenja, projekt akustičke zaštite objekta iz lipnja 2007.g. (list 138-414 spisa), proveden je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka Žarka Željka i Ivana Majića, koje vještake je sud dopunski saslušao, saslušani su svjedoci GD, ZD, PD, SD, ID, RD, VD, TD, MD, LD, HD, FD, NDM, EDM, BD.

Ocjenom provedenih dokaza kako svakog zasebno tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine broj " 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11

- pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 155/23 i 145/25, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

4. Predmet ovog spora je utvrđenje suvlasničkih omjera tužiteljice i tuženice nakon što je tužiteljica dogradila i nadogradila stambeni objekt koji su objekt (obiteljsku kuću) stekle darovanjem na temelju Darovnog ugovora od 28.11.2005.g. od oca ŽD, sada pokojnog.

5. U tijeku postupka tužiteljica protivi se navodima iz odgovora na tužbu, ističe da uvidom u zk izvadak za nekretninu koja je predmet spora upisano ...“pravo predbilježbe“ prava suvlasništva ovdje stranaka – svaka u ½ dijela i to temeljem Darovnog ugovora od dana 28.11.2005.g. koji su stranke ovog postupka, kao daroprimateljice sklopile sa svojim sada pok. ocem ŽD, kao darovateljem, da se činjenično stanje promijenilo nakon sklapanja naprijed navedenog Darovnog ugovora, jer je tužiteljica svojim radom i svojim sredstvima izgradila stan na prvom katu (nadogradnja stare obiteljske kuće), te dogradila stepenište do tog kata (dogradnja stare obiteljske kuće), dakle, tužiteljica je građenjem stekla pravo vlasništva tog dijela nekretnine, te na taj način i povećala svoj pripadajući suvlasnički dio na nekretnini, ali da tužiteljica nema interes zatražiti opravdanje predbilježbe u odnosu na ½ dijela sada upisane nekretnine u zemljišnim knjigama, budući bi na taj način „izgubila“ dio svog pripadajućeg suvlasništva na predmetnoj nekretnini. Navodi da upis predbilježbe prava vlasništva ovlašćuje tužiteljicu na aktivnu legitimaciju u ovom postupku te ima pravo i ovlaštenje tražiti upis prava svog suvlasništva u odnosu na nekretnine koje su sada upisane u zemljišnoj knjizi. Nadalje navodi kao i u tužbi da je Darovnim ugovorom od dana 28.11.2005.g. darodavatelj, pok. otac stranaka izričito dozvolio da se „stara, obiteljska kuća“, nalazeća na adresi [adresa] – rekonstruira, nadogradi i dogradi od strane jedne od sestara (ovdje tužiteljica koja je to i učinila), a druga kći ovdje tuženica, se tome nije protivila, a i odlukom pokojnog oca koji je kao vlasnik te nekretnine izrijekom dozvolio rekonstrukciju, nadogradnju i dogradnju stare obiteljske kuće tužiteljica je stekla pravo suvlasništva predmetne nekretnine nalazeće u Zagrebu, na adresi [adresa] jednim dijelom i temeljem građenja. Navodi da je izvanknjižni samovlasnik dograđenog i nadograđenog dijela stare kuće – u naravi stepenište, te nadograđenog prvog kata – u naravi stan na prvom katu, te tavana, ali je i suvlasnik u ½ dijela stare postojeće kuće – u naravi stan u prizemlju, temeljem odredaba darovnog ugovora. Ističe da se tuženica nikada nije protivila navedenoj nadogradnji ili dogradnji od strane tužiteljice, niti je pokazala interes da počne s gradnjom ili nadogradnjom, već je tuženica osobno izdala pisanu Suglasnost dana 14.01.2008.g. kojom tuženica izričito kao suvlasnica kuće i parcele u [adresa], na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izjavljuje da je suglasna da ND, ovdje tužiteljica i njen suprug BD iz [adresa], ishode građevinsku dozvolu za rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju stambene građevine u [adresa], na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - sve na svoje ime. Navodi da nakon izvršene rekonstrukcije postojećeg starog objekta, nadogradnje i dogradnje istog, tužiteljica ishodila je Rješenje o izvedenom stanju u odnosu na kompletan objekt. Tužiteljica navodi da tuženica cijelo vrijeme dok su se vršili radovi rekonstrukcije, nadogradnje, dogradnje postojećeg starog objekta bila je upoznata s činjenicom gradnje i nadogradnje obiteljske kuće od strane tužiteljice, te niti jednim svojim postupkom nije onemogućila ili prigovorila tužiteljici zašto gradi i dograđuje navedenu obiteljsku kuću i na koji to način ista radi.

6. Sud je na okolnost činjeničnih navoda tužbe i odgovora na tužbu saslušao svjedoke. Sud nije saslušao stranke u ovom postupku iako je predloženo da se tužiteljica i tuženica saslušaju, budući su stranke predložile zaključenje glavne rasprave iako nije proveden dokaz saslušanjem stranaka. Pri tome sud ističe da je tijekom postupka utvrdio sve relevantne činjenice radi odlučivanja u ovoj pravnoj stvari.

Svjedokinja VD iskazuje da joj je poznato da je pok. otac stranaka darovao im staru kuću svakoj u 1/2 i poznato joj je da je tužiteljica ovaj sporni dio kuće dogradila i nadogradila svojim vlastitim sredstvima. Navodi da joj je poznato da je uz kuću postojala garaža koja je bila montažni objekt.

Svjedok RD, ZD iskazuju da im nije poznato što je otac darovao strankama, ali im je poznato da je tužiteljica dogradila i nadogradila svojim sredstvima staru kuću.

Svjedok ID iskazuje da mu je poznato da je pok. otac stranaka darovao im kuću i zemljište kojih je tada on bio vlasnik, te da je tužiteljica dogradila i nadogradila svojim sredstvima kuću.

Svjedoci PD, FD, HD, MD iskazuju da im je poznato da je pok. otac darovao svoju nekretninu strankama po pričanju supruga tužiteljice i isto tako im je poznato da je tužiteljica dogradila i nadogradila svojim sredstvima kuću. Iskazuju da su izvodili radove na toj kući, radili su zajedno sa suprugom tužiteljice. Svjedoci EDM, NDM, TD, LD, GD iskazuju da im o darovnom ugovoru ništa nije poznato, pomagali su suprugu tužiteljice prilikom ove gradnje kuće

Svjedok SD, suprug tuženice, iskazuje da je upoznat s tim da je tužiteljica započela dogradnju i nadogradnju 2008. godine, a radovi su završeni po njegovom sjećanju 2009. godine, da se tuženica složila s ovom nadogradnjom kuće, ali ne da se izvrše i radovi dogradnje. Navodi da je tužiteljica srušila staru garažu koja je bila montažna, ali je temelj bio betoniran i tužiteljica je sagradila novu garažu koja je proširena, da su stranke imale zajedničko potkrovlje u kojem je bila jedna soba i ostalo je bio tavan, a onda je tužiteljica srušila tu sobu i preuredila je u stambeni prostor, a tuženica više nema pristupa ovom potkrovlju, a niti garaži. Nadalje navodi da tužiteljica nije izvodila radove prema građevinskoj dozvoli jer je pokrenula postupak legalizacije garaže i dograđenog dijela kuće, time da je tužiteljica morala srušiti krov kako bi izvršila radove nadogradnje, da je ovu sobu u potkrovlju koju je srušila tužiteljica gradio njihov pokojni otac. Iskazuje da je potkrovlju bio daščani pod i grede koje su bile u dobrom stanju kao i crijep, a njemu i tuženici nije poznato gdje je taj materijal nestao. Svjedok iskazuje da je kompletno potkrovlje gradio otac stranaka 1960. godine. Navodi da na ovo gradilište dolazio je povremeno kada je tužiteljica izvodila radove, da mu je suprug tužiteljice rekao da je nekih 20 cm izašao izvan gabarita postojeće srušene garaže, ali da će on to kompenzirati kao i za ostale dijelove koji nisu u skladu s građevinskom dozvolom. Svjedok navodi da tuženica nije dostavljala darovni ugovor u zemljišne knjige, da je on geodetski stručnjak i zna da se darovni ugovor nije mogao provesti prema stanju zemljišne knjige.

Svjedok BD, suprug tužiteljice, iskazuje da su tužiteljica i tuženica imale dogovor oko dogradnje i nadogradnje jer to i piše u darovnom ugovoru koji je sklopljen s njihovim roditeljima time da je tuženica još posebno dala suglasnost za izvođenje ovih radova i ta suglasnost je ovjerena kod javnog bilježnika. Navodi da su započeli nadogradnju i dogradnju 2008. godine, a uselili su se 2017. godine kada su radovi i dovršeni, da tijekom izvođenja radova tuženica nije iznosila nekakve primjedbe niti je zvala građevinsku inspekciju, dakle nije se izričito protivila. Svjedok navodi da je zajedno s tužiteljicom financirao ovu gradnju, da mu je prije početka radova suprug tuženice rekao da ne dolazi kod njih pozajmljivati novac, a protiv gradnje nema ništa. Iskazuje da su morali srušiti krov kako bi se izveli radovi nadogradnje, da su na tavanu bile daske, a kada su se izvodili radovi onda je vidio da je pod tavana od trstike, žbuke i daske i bili su grede, a kako je otac stranaka sušio gore meso, crijepovi su bili crni i dotrajali, tavan je bio starosti od 60-ih godina. Navodi da je izašao iz gabarita montažne garaže jer je ona bila premala, da su on i tužiteljica izašli izvan građevinske dozvole kod nadogradnje kata i potkrovlja i ove garaže, pa su ishodili rješenje o izvedenom stanju, tvrdi da nije nikakvo zemljište uzeo tuženici, nije nudio nikakvu kompenzaciju suprugu tuženice jer je odstupio od građevinske dozvole. Svjedok navodi da mu je supruga darovala suvlasnički dio stare kuće i to 1/2 suvlasničkog dijela, ne sjeća se kada, misli 2006. godine, da darovni ugovor, ali taj ugovor nije provediv u zemljišnim knjigama.

Iskazima saslušanih svjedoka sud je u cijelosti poklonio vjeru jer su isti iznijeti logično i uvjerljivo osim dio iskaza svjedoka BD u dijelu u kojem navodi da je tuženica dala suglasnost za izvođenje radova i da je suglasnost ovjerena kod javnog bilježnika i da je suprug tuženice SD suglasio se s dogradnjom i nadogradnjom, jer iz provedenih dokaza sud nije mogao utvrditi istinitost takvih tvrdnji svjedoka.

7. Sud je proveo očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka Žarka Željka i Ivana Majića. Na održanom očevidu tužiteljica i tuženica osobno pokazuju koji je dio nadograđen, te dograđeni dio gdje je bila garaža, pokazuju ulaz u nadograđeni i dograđeni dio, te ulaz u podrum. Sud je na održanom očevidu neposrednim opažanjem utvrdio da je kuća i zemljište ograđeno željeznom ogradom. Stranke suglasno navode da su dostavljeni nacrti iz kojih je vidljivo gdje je bila izgrađena garaža koja je srušena.

8. Vještak Ivan Majić u nalazu i mišljenju od 04.10.2024. godine (list 437-451 spisa) navodi su izvršena su mjerenja na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] odnosno z. k. č. [katastarska čestica] upisane k. o. [katastarska općina], radi identificiranja i opisa predmetne čestice u svrhu izrade geodetskog vještva.

1. Opis međa na terenu predmetne k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] (z. k. č. [katastarska čestica] u z. k. o. [katastarska općina])- Južna međa sa susjednom k. č. [katastarska čestica] definirana je geodetskim elaboratom RN 59/2022 iz ožujka 2022. g., izrađenim od tvrtke “GEO - INFORMATIČKI STUDIO d.o.o. za geodetske usluge“ iz Zagreba, na terenu ne predstavlja betonsko-žičanu ogradu koja odvaja područje uživanja navedenih čestica već je cca 20 cm južnije od navedene ograde. Površina područja kojeg zatvara granica uživanja odnosno betonsko-žičana ograda i međa definirana navedenim geodetskim elaboratom iznosi 2 m2. Zapadna međa sa susjednom k. č. [katastarska čestica] definirana je geodetskim elaboratom RN 7/2023 iz studenog 2022. g., izrađenim od tvrtke “ GEODIVIDO d.o.o. za geodetske usluge i trgovinu“ iz Zagreba, na terenu predstavlja betonsko-žičanu ogradu koja pripada predmetnoj katastarskoj čestici [katastarska čestica]. Zapadna međa sa susjednom k. č. [katastarska čestica] definirana je geodetskim elaboratom RN 18/2023 iz prosinca 2022. g., izrađenim od tvrtke “GEO POINT j.d.o.o. za usluge“ iz Zagreba, na terenu predstavlja zid objekta na predmetnoj katastarskoj čestici te betonsko-željeznu ogradu koja pripada predmetnoj katastarskoj čestici [katastarska čestica]. Sjeverna međa sa susjednim k. č. [katastarska čestica] definirana je geodetskim elaboratom RN 18/2023 iz prosinca 2022. g., izrađenim od tvrtke “GEO POINT j.d.o.o. za usluge“ iz Zagreba, na terenu predstavlja betonsko-željeznu ogradu koja pripada predmetnoj katastarskoj čestici [katastarska čestica]. Istočna međa sa susjednom katastarskom česticom [katastarska čestica] definirana je geodetskim elaboratom RN 18/2023 iz prosinca 2022. g., izrađenim od tvrtke “GEO POINT j.d.o.o. za usluge“ iz Zagreba, na terenu na sjeveru predstavlja rub betonsko-željezne ograde a na jugu je uvučena u predmetnu katastarsku česticu cca 50 cm. Površina područja kojeg zatvara granica uživanja odnosno betonsko-željezna ograda i međa definirana navedenim geodetskim elaboratom iznosi 6 m2, a navedeno područje predstavlja dio k. č. [katastarska čestica] (dio z. k. č. [katastarska čestica] u z. k. o. [katastarska općina]). Ovako utvrđene međe kroz navedene provedene geodetske elaborate definiraju oblik i veličinu k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] (z. k. č. [katastarska čestica] u z. k. o. [katastarska općina]) u površini od 251 m2. U odnosu na opis stambene zgrade na predmetnoj k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] odnosno z. k. č. [katastarska čestica] u z. k. o. [katastarska općina] navodi da terenskim mjerenjem ustavljeno je da se na predmetnoj čestici nalazi stambena zgrada površine 120 m2 koja je evidentirana u katastarski i zemljišno knjižni operat. Upis navedene stambene zgrade u katastarski i zemljišno knjižni operat izvršen je na osnovu pravomoćnog rješenja o izvedenom stanju Klasa UP/I-350- 05/2013-007/3503, Ur. broj: 251-13-22-6/002-15-10, izdanog od Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjel za graditeljstvo, Peti područni odsjek za graditeljstvo u Zagrebu 06.10.2015. g. U navedenom dokumentu navodi se da se radi o rekonstrukciji manje zahtjevne stambene zgrade s dvije stambene jedinice. Uvidom u katastarski operat odnosno u parcelacijski elaborat RN- 1522/2007 iz kolovoza 2007. g. izrađenim od tvrtke “GEO 6 d.o.o.“ iz Zagreba, utvrđeno je da je navedena stambena zgrada nastala rekonstrukcijom kuće, označena kao Lik “A“ u grafičkom prilogu 2, i dvije zgrade označene kao Lik “B“ i Lik “C“ u grafičkom prilogu 2, ukupne površine 86 m2 i to na način:

• Kuća označena kao Lik “A“ u grafičkom prilogu 2 se nadogradila za cca 25 cm u smjernu istoka (nosivi stupovi za prvi kat) te se njena površina povećala sa 55 m2 na 57 m2 • Zgrada označena kao Lik “B“ u grafičkom prilogu 2 se nije mijenjala u odnosu na staro stanje

• Zgrada označena kao Lik “C“ u grafičkom prilogu 2 nadogradila se u smjeru sjevera, istoka i zapada.

Nadograđena stambena zgrada se u prizemlju povećala sa 16 m2 na 42 m2, a na prvom katu na 48 m2. Razlika u tlocrtnom povećanju između prizemlja i kata iznosi 6 m2, u stvarnosti je natkriveno dvorište. Visinska razlika između tla i konstrukcijske ploče između prizemlja i prvog kata manja je od 4 m. Ovako rekonstruirana stambena zgrada koja je upisana u katastarski i zemljišno knjižni operat provedenim geodetskim elaboratom ima tlocrtnu površinu 120 m2, a površina ostatka katastarske i zemljišno knjižne čestice je u stvarnosti dvorište tlocrtne površine 131 m2.

Tužiteljica podneskom od 28.10.2024.g. ističe primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka u dijelu u kojem navodi da se zgrada označena kao LIK "C" nije nadogradila već je ista srušena i na tom mjestu je tužiteljica dogradila zgradu LIK "A" te je nadogradila novi dio kuće u prizemlju, a na taj se dio nadogradio dio I kata. Navodi da vještak ne navodi i krovište kuće a isto je izgrađeno do strane tužiteljice, time da je cijeli I kat novo izgrađen i nadograđen i na starom i na novom dijelu kuće. Tuženica nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka.

9. Vještak Ivan Majić se pismeno očitovao na primjedbe tužiteljice dana 08.01.2025.g. te ističe na primjedba tužiteljice na točku nalaza i mišljenja da iste prihvaća budući da se geodetskom strukom ne utvrđuje način nastanka građevina na katastarskim česticama (rekonstrukcija postojeće, izgradnja nove,...) već se utvrđuje položaj, oblik i veličina katastarskih čestica te smještaj jedne ili više građevina na njoj. Vještak odbija primjedbe tužiteljice u preostalom dijelu kao neosnovane. Nastavno na sve navedeno stalni sudski vještak geodetske struke donosi ispravljeni tekst koji se odnosi na opis stambene zgrade na predmetnoj k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] odnosno z. k. č. [katastarska čestica] u z. k. o. [katastarska općina]. Opis stambene zgrade na predmetnoj k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] odnosno z. k. č. [katastarska čestica] u z. k. o. [katastarska općina]:

Terenskim mjerenjem ustavljeno je da se na predmetnoj čestici nalazi stambena zgrada tlocrtne površine 120 m2 koja je evidentirana u katastarski i zemljišno knjižni operat već navedenim geodetskim elaboratom RN 18/2023 iz prosinca 2022. g., izrađenim od tvrtke “GEO POINT j.d.o.o. za usluge“ iz Zagreba. Upis navedene stambene zgrade u katastarski i zemljišno knjižni operat izvršen je na osnovu pravomoćnog rješenja o izvedenom stanju Klasa UP/I-350- 05/2013-007/3503, Ur. broj: 251-13-22-6/002-15-10, izdanog od Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjel za graditeljstvo, Peti područni odsjek za graditeljstvo u Zagrebu 06.10.2015. g. U navedenom dokumentu navodi se da se radi o rekonstrukciji manje zahtjevne stambene zgrade s dvije stambene jedinice. Dio navedene rekonstruirane stambene zgrade, u razini prizemlja je natkriveno dvorište, iznad kojeg se u razini 1. kata nalazi rekonstruirana stambena zgrada. Visinska razlika između tla i konstrukcijske ploče između prizemlja i prvog kata manja od 4 m. Uvidom u katastarski operat odnosno u parcelacijski elaborat RN- 1522/2007 iz kolovoza 2007. g. izrađenim od tvrtke “GEO 6 d.o.o.“ iz Zagreba, utvrđeno je da su se prije rekonstrukcije stambene zgrade na predmetnoj katastarskoj čestici nalazile kuća, označena kao Lik “A“ u grafičkom prilogu 2, i dvije zgrade označene kao Lik “B“ i Lik “C“ u grafičkom prilogu 2, ukupne tlocrtne površine 86 m2. Rekonstruirana stambena zgrada koja je upisana u katastarski i zemljišno knjižni operat provedenim geodetskim elaboratom ima tlocrtnu površinu 120 m2, a površina ostatka katastarske i zemljišno knjižne čestice je u stvarnosti dvorište tlocrtne površine 131 m2.

Nalaz i mišljenje vještaka, dopunu nalaza i mišljenja vještaka Ivana Majića sud je u cijelosti prihvatio jer je dano na jasan i određen način u skladu s pravilima struke. Tužiteljica i tuženica nemaju primjedbi na ispravljeni nalaz i mišljenje te očitovanje vještaka.

10. Vještak Žarko Željko u nalazu i mišljenju vještaka od 27.02.2025.g. (list 482-528 spisa) navodi da površina zemljišta zk.č.br. 1603/47 upisanog u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] je utvrđena prema upisu u zemljišnu knjigu i prema Geodetskom vještačenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Majića, mag.ing.geod.et.geoinf. (strana spisa 437-451), te ista iznosi 251 m2. Površina dijela zemljišta na kojem je tužiteljica izvršila dogradnju i nadogradnju prema Geodetskom vještačenju iznosi 48 m2 – 16 m2 = 32 m2. Neto površina zgrade u naravi, prema stanju zatečenom na uviđaju održanom 5.9.2024. godine (s dograđenim i nadograđenim dijelom) iznosi 322,86 m2, a neto korisna površina iznosi 213,59 m2. Neto površina zgrade prema stanju u vrijeme darovanja iznosi 167,59 m2, a neto korisna površina iznosi 104,33 m2. Procijenjena tržišna vrijednost dijela zemljišta na kojem je tužiteljica izvršila dogradnju i nadogradnju, a koji prema nalazu geodetskog vještaka ima površinu 32 m2, prema cijenama na dan izrade nalaza i mišljenja iznosi 6.490 EUR. Nadalje navodi da procijenjena tržišna vrijednost 1/2 suvlasničkog dijela potkrovlja/tavana, prema stanju prije nadogradnje, prema cijenama na dan izrade nalaza i mišljenja iznosi 6.980 EUR. Procijenjena tržišna vrijednost 1/2 suvlasničkog dijela garaže, prema stanju prije dogradnje, prema cijenama na dan izrade nalaza i mišljenja iznosi 1.050 EUR.

Nalaz i mišljenje vještaka, sud je u cijelosti prihvatio jer je dano na jasan i određen način u skladu s pravilima struke. Tužiteljica navodi da nije potrebno uzimati u obračun površine tavanskih prostorija i površinu garaže niti vrijednost zemljišta na kojem je izvršena dogradnja objekta (podnesak tužiteljice od 25.03.2025.g. - list 533-538 spisa). Tuženica ističe primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka jer da vrijednosti garaže nisu realno prikazane (podnesak tuženice od 12.04.2025.g. – list 543-545 spisa).

11. Na primjedbe stranaka vještak Žarko Željko u pismenom očitovanju od 28.08.2025.g. (list 561-567 spisa) navodi da troškovna metoda je odabrana prema Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/2015) i da s obzirom da u zbirci kupoprodajnih cijena poredbenih nekretnina nisu dovoljno jasno opisana obilježja poredbenih nekretnina, korištena je troškovna metoda procjene vrijednosti garaže. Pri tome su u obzir uzeta sva dostupna obilježja iste, ostaje pri vrijednosti procijenjenoj u Nalazu i mišljenju broj 49/2025 od 20.2.2025. godine.

12. Sud je nakon pismenog očitovanja vještaka Žarka Željka dopunski saslušao vještaka Žarka Željka

Vještak Žarko Željko u dopunskom očitovanju navodi da je u pismenom očitovanju odgovorio na sva pitanja suda kako u pogledu opisa nekretnine, izračuna površina kuće zatečene prilikom uviđaja, te izračuna polovice vrijednosti potkrovlja kuće, a tako i polovice suvlasničkog dijela vrijednosti garaže. Stranke su prigovarale utvrđenim vrijednostima zemljišta, ali kao relevantan dokaz da je procjena izrađena u skladu sa tržišnim uvjetima je plan približnih vrijednosti za područje gdje je predmetna kuća izgrađena je prema istom vrijednost zemljišta za 2024. iznosi 399,00 eur/m2, a za 2025., 330,00 eur/m2. Vještak smatra da je uzeo u obzir sva obilježja nekretnine i da procijenjena vrijednost od 405,78 eur odgovara tržišnim uvjetima te pri istoj ostaje.

Ovakvim dopunskim pismenim i usmenim očitovanjem vještaka Žarka Željka po mišljenju suda otklonjene su sve primjedbe tužiteljice i tuženika.

13. Sud je u tijeku dokaznog postupka u bitnom utvrdio:

- da je u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] bila upisana nekretnina oznake z.k. čbr. [katastarska čestica] - kuća [adresa] i dvorište, da je bio upisan nositelj prava vlasništva AD, iz [adresa] (nesporno između stranaka),

- da je AD, otac tužiteljice i tuženice sklopio s ĆD, ovdje tuženicom, i ND, ovdje tužiteljicom, Darovni ugovor dana 28.11. 2005 godine kojim je darovao nekretninu na z.k. čbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] - obiteljska stambena zgrada i dvorište površine 83 čhv, u naravi kuća br. 17 i dvije zgrade - garaža i šupa u površini od 86 m2 i dvorište površine 184 m2. Nadalje je utvrđeno da se kuća koja je predmet darovanja sastoji od dvije spavaće sobe, dnevnog boravka, kuhinje, ostave, kupaonice i wc-a, predsoblja, podrumske prostorije, tavanske sobe i tavanskog prostora. Člankom 5. Darovnog ugovora stranke su ugovorile da će daroprimateljice (tužiteljica i tuženica) stupiti u posjed darovanih nekretnina nakon smeti darovatelja i njegove supruge, te je ugovoreno ukoliko jedan od daroprimatelja nakon sklapanja ugovora nastavi s dogradnjom, gradnjom ili rekonstrukcijom predmetne kuće isti će pripasti graditelju,a ugovorne strane neće se protiviti (list 36-41 spisa),

- da je na Darovnom ugovoru ovjeren potpis ugovornih strana pod brojem OV-26488/05 dana 05.12.2005.g. po javnom bilježniku Zdenku Frid, iz Zagreba,

- da je dana 12.01.2006. godine zemljišnoknjižni odjel ovog suda rješenjem poslovni broj Z- 2415/06 dopustio predbilježbu prava vlasništva za korist tužiteljice i tuženica,

- tužiteljica i njezin suprug BD, oboje iz [adresa] su kao investitori ishodili građevinsku dozvolu dana 28.03.2008.g. radi rekonstrukcije - dogradnja i nadogradnja stambene građevine (ukupne visine podrum, prizemlje, kat i tavan, s jednim dvoetažnim stanom i pomoćnim prostorom - garažom),

- da je tužiteljica i njezin suprug BD nisu izvodili radove prema građevinskoj dozvoli kod nadogradnje kata i potkrovlja i gradnje garaže (iskaz svjedoka BD),

- da se dogradnja stambene zgrade u prizemlju povećala sa 16m2 na 45 m2, a na prvom katu za 48 m2 (nalaz i mišljenje vještaka i dopunsko očitovanje vještaka Ivana Majića),

- da rekonstruirana stambena zgrada ima tlocrtnu površinu 120 m2, a površina ostatka u stvarnosti je dvorište tlocrtne površine 131 m2 (nalaz i mišljenje i dopunsko očitovanje vještaka Ivana Majića),

- da procijenjena vrijednost dijela zemljišta na kojem je tužiteljica vršila dogradnju i nadogradnju u površini od 32 m2 iznosi 6.490,00 EUR, da procijenjena tržišna vrijednost 1/2 suvlasničkog dijela potkrovlja/tavana prema stanju prije nadogradnje iznosi 6.980 m2, da tržišna vrijednost 1/2 suvlasničkog dijela garaže prije dogradnje iznosi 1.050,00 EUR (nalaza i mišljenje vještaka i dopunsko očitovanje vještaka Žarka Željka),

- da tužiteljica je na tavanu izgradila stan te je isključila i posjeda tuženicu u dijelu tavana a na kojem je bila izgrađena tavanska soba u času sklapanja Darovnog ugovora 2005. godine,

- da tužiteljica je isključivi posjednik garaže koju je novu garažu izgradila u tijeku izvođenja građevinskih radova,

- da je tužiteljica sa suprugom financirala radove dogradnje i nadogradnje kuće koju je darovao otac stranaka u ovom sporu, (nesporno, Potvrde o realiziranim kreditima - list 84- 85 spisa),

- da je tužiteljica provela promjene u katastru zemljišta, izrađen je geodetski elaborat broj s7/2022 i Prijavni list za zemljišnu knjigu (list 42-57 spisa),

- da je promijenjeno zemljišnoknjižno stanje raspisom z.k. čbr. [katastarska čestica] te je upisana novoformirana z. k. č. br. [katastarska čestica] - stambena zgrada u [adresa] i dvorište ukupne površine 287 m2 temeljem Prijavnog lista s diobnim nacrtom nadležnog ureda za katastar i geodetske poslove RN br.1522/07 od 23.08.2007. godine i z.k. čbr. [katastarska čestica] - dvorište površine 36 čm (nesporno između stranaka, upis pod Z-78547/07 od 13.12.2007.g. list - 23-26 spisa),

- da je zk.odjel ovog suda rješenjem poslovni broj Z-21013/23 od 13.04.20023. godine dopustio upis zabilježbe da je za stambenu zgradu u [adresa] sa 120 m2 dostavljeno rješenje o izvedenom stanju od 06. listopada 2015. godine (list 27-28 spisa),

- da je rješenjem o izvedenom stanju oznake Klasa UP/I-350-05/2013-007/3503 od 06.10.2015. godine ozakonjena rekonstruirana manje zahtjevna stambena zgrada izgrađena na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u [adresa] i da je zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju podnijela ND, iz [adresa], ovdje tužiteljica (list 29-32 spisa),

- daje tužiteljica 2007. godine darovala 1/2 suvlasničkog dijela od 1/2 njezinog suvlasničkog dijela suprugu BD koji nije upisan u zemljišne knjige kao nositelj suvlasništva (iskaz svjedoka BD, Ugovor o darovanju nekretnina - list 122-123 spisa),

- da se tuženica suglasila kao suvlasnica nekretnine oznake k. čbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da ND (tužiteljica) i BD ishode građevinsku dozvolu za rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju stambene građevine u [adresa]. Tuženica je izjavu tj. suglasnost dala u svrhu ishođenja građevinske dozvole (list 92 spisa),

14. Nije sporno između stranaka da je AD, otac tužiteljice i tuženice, sklopio 2005. godine s tužiteljicom i tuženicom Darovni ugovor i da j predmet darovanja kuća i zemljište i da je čl. 5. stavak 3. Darovnog ugovora ugovoreno ukoliko jedan od daroprimatelja nakon sklapanja ugovora nastavi s dogradnjom, gradnjom ili rekonstrukcijom predmetne kuće isti će pripasti graditelju, a ugovorne strane neće se protiviti. Tužiteljica tvrdi da za dogradnju i nadogradnju nije trebala suglasnost tuženice, a što tuženica osporava. Nije sporno da je tužiteljica srušila postojeću garažu koju je bila predmet darovanja i da je sagradila novu garažu, te da je na tavanu srušila tavansku sobu te je izgradila dvoetažni stan koji je u isključivom posjedu tužiteljice (prenamijenjeni dio tavana u stambeni prostor i preostali dio tavanskog prostora). Nije niti sporno da je tužiteljica izvršila dogradnju i nadogradnju na zemljištu u ukupnoj površini od 32 m2. Na temelju nalaza i mišljenja vještak Žarka Željka i Ivana Majića sud je utvrdio da neto površina zgrade u naravi sada iznosi s dograđenim i nadograđenim dijelom 322,86 m2, a neto korisna površina je 213,59 m2, a da je neto korisna površina prema stanju u vrijeme darovanja iznosila 167,59 m2, a neto korisna površina iznosila je 104,33 m2, Sud je utvrdio na temelju nalaza i mišljenja vještak Žarka Željka da stambena cjelina u posjedu tuženice nakon dogradnje i nadogradnje stambene zgrade je 72,54 m2, a tužiteljice 141,25 m2, ukupno 213,59 m2. U vrijeme darovanja 2005. godine površine dijelova stambene zgrade iznosila je 52,17 m2 svakoj, ukupno 104,33 m2. Imajući u vidu površine koje su u posjedu tužiteljice i tuženice sada je suvlasnički dio tužiteljice 76/100 a tuženice 24/100 (nalaz i mišljenje vještaka Žarka Željka).

15. Između stranaka sporan je osnov tužbenog zahtjeva. Tužiteljica tvrdi da je stekla suvlasništvo nekretnine u 7/8 suvlasničkog dijela. To iz razloga jer da je dogradnjom i nadogradnjom kuće koju je darovao otac tužiteljice i tuženice povećala vrijednost kuće i svojim vlastitim novcima istu dogradila i nadogradila. Ističe da je čl.5. Darovnog ugovora ugovoreno da svaka daroprimateljica može dogradili ili adaptirati kuću koja je predmet darovanja, a da se tuženica nije protivila dogradnji i nadogradnji stare obiteljske kuće koja je bila predmet darovanja 2005. godine. Navodi da je ishodila rješenje o izvedenom stanju, da je novi objekt upisan u zemljišnoj knjizi, da je upisana predbilježba prava vlasništva za korist tuženice i tužiteljice, ali da su se promijenili suvlasnički omjeri imajući u vidu dogradnju i nadogradnju kuće koja je bila predmet darovanja. Ističe da je stekla suvlasnički dio u 1/2 dijela na kući koja je bila predmet darovanja i da je samovlasnik dograđenog i nadograđenog dijela kuće je njezin suvlasnički omjer 7/8, a tuženice 1/8. Poziva se na odredbu čl. 156. ZV- a.

16. Tuženica se protivi navodima tužiteljice, tvrdi da tužiteljica nije mogla steći suvlasništvo u 7/8 suvlasničkog dijela dogradnjom i nadogradnjom objekta jer se tuženica nije suglasila dogradnjom i nadogradnjom.

Tuženici tvrdi da iz činjeničnih navoda tužbe proizlazi da tužiteljica zahtjeva utvrđenje suvlasničkog dijela po dva osnova i to s osnova Darovnog ugovora koji su sklopile tužiteljica i tuženica kao daroprimateljice sa svojim ocem ŽD svaka u 1/2 suvlasničkog dijela na kući i zemljištu te garaži i šupi koja je kuća bila predmet darovanja, te daljnji suvlasnički dio do 7/8 suvlasničkog dijela s osnova građenja jer je tužiteljica dogradila i nadogradila kuću koju je tužiteljici i tuženici darovao otac i na kojim nekretninama je upisana predbilježba prava vlasništva za korist tužiteljice i tuženice jer Darovni ugovor ne sadrži dozvolu za uknjižbu (clausulu intabulandi). Tuženica navodi da nije dopušteno po dvije osnove zahtijevati utvrđenje vlasništva na nekretnini koja je predmet ovog spora. Navodi da sadržaj čl. 5. stavak 3. Darovnog ugovora kojim je ugovoreno ukoliko jedan od daroprimatelja nakon sklapanja ugovora nastavi s dogradnjom, gradnjom ili rekonstrukcijom predmetne kuće isti će pripasti graditelju, a ugovorne strane neće se protiviti nije obvezujući za tuženicu odnosno bilo koju stranku. Ističe da tužiteljica i tuženica nisu upisane kao suvlasnice nekretnine pa je neosnovan tužbeni zahtjev na utvrđenje i priznanje upisa prava vlasništva kao i zahtjev da se naloži z.k. odjelu ovog suda upis u zemljišne knjige. Osporava aktivnu legitimaciju jer je 1/2 nekretnine tužiteljica darovala. Tuženica navodi da je tužiteljica umanjila površinu zemljišta koje je bilo u suvlasništvu tužiteljice i tuženice dogradnjom kuće koja je bila predmet darovanja.

17. Tuženica u tijeku postupka osporava osnov stjecanja suvlasništva u 1/2 suvlasničkog dijela nekretnine temeljem Darovnog ugovora od dana 28.11. 2005 godine na koji se tužiteljica poziva kao osnov stjecanja suvlasništva na nekretnini koju im je darovao njihov otac pokojni AD. Navodi da Darovni ugovor od 28.11.2005. godine nije sklopljen u valjanoj formi, pa je isti ništetan a na koju ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti.

18. Odredbom čl. 53. stavak 1. točka 3. Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine" broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09. i 120/16.i 57/22, dalje ZJB) propisano je da je javnobilježnički akt potreban osobito za pravnu valjanost među inim i darovanih ugovora bez predaje stvari u neposredan posjed daroprimca. Člankom 5. stavak 1. Darovnog ugovora od 28.11.2205.g. stranke su ugovorile da će daroprimateljice (ovdje tužiteljica i tuženica) stupiti u posjed darovanih nekretnina nakon smrti darovatelja (otac tužiteljice i tuženice) i njegove supruge JD, dočim su stavkom 2. članka 5. Darovnog ugovora ugovorili da darovatelj AD i njegova supruga JD zadržavaju za sebe pravo doživotnog uživanja i korištenja na svim darovanim nekretninama.

Darovatelj AD, iz [adresa] ovjerio je svoj potpis dana 05.12.2005. godine, a ovjerila je svoj potpis istoga dana i JD, majka stranaka, sada pokojna, ovjera broj OV-26488/05 od 05.12.2005. godine, javni bilježnik Zdenko Frid, iz Zagreba.

Odredbom čl. 322. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 112/11, 78/15, 28/18, 126/21, 156/22, 80/23, 155/23, dalje: ZOO) propisano je da ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan je, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakonom u određenom slučaju ne propisuje što drugo.

19. Između stranaka nije sporno da je darovatelj njihov otac AD umro dana **.**.2007. godine, i da je dana 17.05.2018. godine umrla njihova majka JD (smrtni list 15-16 spisa). Nadalje nije sporno da su tužiteljica i tuženica nasljednice iza pokojnog AD koji je upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nekretnine koja je predmet ovog spora, dočim je upisana predbilježba prava vlasništva za korist tužiteljice i tuženice temeljem Darovnog ugovora iz 2005. godine koja predbilježba prava vlasništva za korist tužiteljice i tuženice upisana je rješenjem ovog suda pod poslovni brojem Z-2415/06 temeljem prijedloga koji je zaprimljen dana 12.01.2006. godine.

Sud je utvrdio temeljem čl. 322.tavak 2. ZOO-a, a u svezi s čl. čl. 53. stavak 1. točka 3. ZJB da je ništetan Darovni ugovor koji su tužiteljica i tuženica sklopile sa svojim ocem dana 28.11.2005. godine, a predmet darovanja je bila obiteljska kuća s pomoćnim objektima garažom i šupom, te dvorište, a temeljem kojeg je za života njihova oca, darovatelja ŽD, a to iz razloga jer nije sklopljen Darovni ugovor u obliku javnobilježničkog akta. Tužiteljica i tuženica tijekom ovog postupka niti ne tvrde da bi stupile u posjed darovane nekretnine istoga dana kada je i Darovni ugovor i sklopljen. Kako je dakle utvrđeno da su ugovorne strane ugovorile da će daroprimateljice stupiti u posjed darovane nekretnine nakon smrti darovatelja i njegove supruge JD a Darovni ugovor nije sklopljen u obliku javnobilježničkog akta to je sud utvrdio da je isti sklopljen protivno prisilnim propisima. Slijedom navedenog sud je odlučio kao pod točkom I. izreke presude.

Pri tome je sud utvrdio uvidom u povijesni zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] da je odbijen prijedlog tužiteljice ND radi upisa zabilježbe opravdanja predbilježbe prava vlasništva na 1/2 dijela nekretnine. Tužiteljici i tuženici moglo je biti poznato da je dopušten upis predbilježbe prava vlasništva u zemljišnoj knjizi jer Darovni ugovor ne sadržava dozvolu uknjižbe prava vlasništva za korist tužiteljice i tuženice kao daroprimateljica pa su iste mogle otkloniti takav nedostatak u Darovnom ugovoru imajući u vidu da je njihov otac (darovatelj) umro dana **.**.2007. godine dakle preko godinu i pol nakon sklapanja Darovnog ugovora, ali isto tako i sklopiti Darovni ugovor u obliku javnobilježničkog akata za života njihovog oca darovatelja.

20. Kako je sud utvrdio da je ništetan Darovni ugovor od 28.11.2005. godine to se tužiteljica neosnovano poziva na čl. 5. Darovnog ugovora u smislu da joj nije bila potrebna suglasnost tuženice radi dogradnje i nadogradnje obiteljske kuće koju je darovao tužiteljici i tuženici pokojni AD.

Pri tome je sud imao u vidu odredbu čl. 129. stavak 1. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19, dalje ZN) kojom je propisano da u času ostaviteljeve smrti nasljednik stječe nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, čime postaje njegovo nasljedstvo. U času smrti oca tužiteljice i tuženice ŽD tužiteljica i tuženica su stekle pravo vlasništva bez obzira na činjenicu da li je proveden ostavinski postupak. I pod uvjetima da bi se majka stranaka u ostavinskom postupku prihvatila nasljedstva iz sadržaja Darovnog ugovora iz 2005. godine imajući u vidu čl. 6. citiranog Darovnog ugovora Ana Rubinić, majka, jasno je da se ista suglasila s darovanjem, imajući vidu da je nekretnina zajednička imovina pokojnog ŽD i JD, koja je zadržala pravo doživotnog uživanja i korištenja na nekretninama koje su bile predmet darovanja. Time i opet tužiteljica i tuženica kao nasljednice iza smrti svoje majke (umrla 2018. godine) stekle pravo suvlasništva svaka u 1/2 suvlasničkog dijela nekretnine.

21. Tužiteljica u tijeku postupka tvrdi da je stekla preko 1/2 suvlasničkog dijela nekretnine koja je bila predmet darovanja dogradnjom i nadogradnjom objekta. Uvidom u dokumentaciju koja prileži u spisu i na temelju nalaza i mišljenja vještaka i dopunskog očitovanja vještaka Ivana Majića sud je utvrdio da je tužiteljica 2007. godine izradila glavni projekt za dogradnju i nadogradnju obiteljske kuće, a kako nisu izveli radove sukladno građevinskoj dozvoli koju je ishodila 2008. godine (list 96-98 spisa) to su tužiteljica i njezin suprug BD podnijeli zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju koje je doneseno dana 0610.2015. godine (list 89-91 spisa).

22. Odredbom čl. 156. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 22/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. – pročišćeni tekst i 94/17. – ispravak pročišćenog teksta, 52/25, dalje ZV) stavkom 1. propisano je da dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem (adaptacijom) zgrada, odnosno prostorija u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim zgradama, kao ni njihovom prigradnjom, ugradnjom, ili ulaganjem u njih, ne može se steći vlasništvo, ako nije što drugo odredio vlasnik dograđene, nadograđene, odnosno prigrađene nekretnine dočim je stavkom 2. propisano pripada li pravo na naknadu onomu tko je dogradio, nadogradio ili preuredio zgradu, odnosno prostoriju iz stavka 1. ovoga članka, ili je ulagao u takvu zgradu ili prostoriju, određuju pravila obveznoga prava.

23. Nije sporno da se tuženica suglasila da tužiteljica i njezin suprug ishode građevinsku dozvolu za rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju stambene građevine u [adresa] (list 92 spisa).

Po stajalištu ovog suda sama činjenica da se tuženica suglasila da tužiteljica i njezin suprug BD ishode građevinsku dozvolu nije samo po sebi dokaz da se tuženica suglasila da tužiteljica stekne iznad 1/2 suvlasničkog dijela nekretnine kako to tvrdi tužiteljica u tijeku ovog postupka. Pri tome tuženica se svakako nije suglasila da se izvode građevinski radovi na nekretnini u suvlasništvu tužiteljice i tuženice protivno građevinskoj dozvoli imajući u vidu da je tužiteljica prenamijenila tavanski prostor na način da je srušila tavansku sobu, te tavan obiteljske kuće prenamijenila u stambeni prostor tako da je sada u samostalnom posjedu dvoetažnog stana i garaže koja je prije izvođenja građevinskih radova bila montažna i koju je tužiteljica srušila i sagradila novu (u većoj površini) i koja je garaže u samostalnom posjedu. Time je tužiteljica bez sugalsnoti tuženice umanjila njezin suvlansički dio na zemljištu tj. dvorištu. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka Ivan Majića i Žarka Željka sud je utvrdio da je tužiteljica povećala neto površinu zgrade s dograđenim i nadograđenim dijelom pa sada iznosi 322,86 m2 a u vrijeme darovanja neto površina zgrade je bila 167,59 m2, time da je tužiteljica izvršila dogradnju i nadogradnju na površini dijela zemljišta (dvorišta) koje je u suvlasništvu tužiteljice i tuženice i u površini od 32 m2. Nadalje je utvrđeno da je tužiteljica dogradnjom i nadogradnjom povećalu korisnu površinu zgrade sa 52,17 m2 koliko je iznosila korisna površina 2005. godine dijela stambene zgrade kada je AD darovao nekretninu tužiteljici i tuženici, a koje su dakle naslijedile iza njegove smrti, a eventualno i iza smrti njihove majke JD imajući u vidu da su stranke u Darovnom ugovoru suglasno utvrdile da je nekretnina koja je predmet darovanja zajednička imovina ŽD i JD (pod uvjetom da i se JD odrekla nasljedstva nakon smrti ŽD tada su tužiteljica i tuženica stekle nekretninu časom smrti ŽD, oca, a ako se ne bi odrekla nasljedstva tada bi stekle suvlasništvo 1/2 svaka nakon smrti majke). Pri tome za naglasiti je da je tužiteljica povećala dogradnjom i nadogradnjom neto korisnu površinu dijela stambene zgrade kojeg je dijela u samostalnom posjedu na 161,43 m2 (Darovni ugovor iz 2005. godine ništetan kako je prethodno navedeno i obrazloženo).

24. Iz iskaz svjedoka BD, supruga tužiteljice, sud je utvrdio da su on i tužiteljica financirali radove dogradnje i nadogradnje stambenog objekta i da mu je tužiteljica kao suprugu Darovnim ugovorom prenijela 1/2 suvlasničkog dijela nekretnine koje je naslijedila od svog oca ŽD. Navodi da nije nudio tuženici da joj plati bilo kakvu naknadu za zemljišta na kojem je dogradio tj. izgradio novu garažu koja je u posjedu tužiteljice i njega.

Iz iskaza svjedoka SD, supruga tuženice, proizlazi da je njemu poznato da je tužiteljica započela dogradnju i nadogradnju 2008. godine, a radovi su završeni po njegovom sjećanju 2009. godine, da se tuženica složila s ovom nadogradnjom kuće, ali ne da se izvrše i radovi dogradnje, da je tužiteljica srušila staru garažu koja je bila montažna, tužiteljica je sagradila novu garažu koja je proširena, da su stranke imale zajedničko potkrovlje u kojem je bila jedna soba, ostalo je bio tavan, a onda je tužiteljica srušila tu sobu i preuredila je u stambeni prostor, a tuženica više nema pristupa ovom potkrovlju, a niti garaži, da je tužiteljica morala srušiti krov kako bi izvršila radove nadogradnje, da je u na tavanu bio daščani pod i grede koje su bile u dobrom stanju kao i crijep.

25. Prema stajalištu ovog suda tužiteljica neosnovano ističe stvarnopravni zahtjev za utvrđenjem da je suvlasnica u 76/100 suvlasničkog dijela nekretnine upisane na z.k. čbr. [katastarska čestica] te da je tuženica dužna priznati i trpjeti upis prava suvlasništva za korist tužiteljice. Obzirom da je utvrđeno kako je tužiteljica vlastitim sredstvima izvršila dogradnju i nadogradnju tužiteljici pripada eventualni obveznopravni zahtjev. To iz razloga jer ne postoji sporazum o zajedničkoj dogradnji i nadogradnji stambene zgrade, a posebno ne takav sporazum da će tužiteljica dogradnjom i nadogradnjom steći suvlasništvo u toj zgradi tj. dograđenom i nadograđenom dijelu. Slijedom navedenog prema stajalištu ovog suda nema osnove u pravnim pravilima imovinskog prava, a niti u čl. 156. ZV-a za stjecanje suvlasništva preko 1/2 suvlasničkog dijela za korist tužiteljice. Ovo zato jer se radi o dogradnji i nadogradnji a ne o izvornom građenju na tuđem zemljištu, jer samo ulaganje rada i sredstava u dogradnju i nadogradnju ne predstavlja pravni osnov za stjecanje suvlasništva preko 1/2 dijela za korist tužiteljice, dok postojanje sporazuma o zajedničkoj dogradnji i nadogradnji kao pravnom osnovu za stjecanje prava suvlasništva u tijeku ovog postupka nije utvrđeno. U ovoj konkretnoj pravnoj stvari nadogradnjom I. kata kuće i tavanskog prostora tj. prenamjene u stambeni prostor i građenjem nove garaže prema stajalištu ovog suda ne može se steći vlasništvo (suvlasništvo), već tužiteljica u svezi dogradnje, nadogradnje ili preuređenja (adaptacije) i prostorija, (u ovom konkretnom slučaju tavanskog prostora) može postaviti obveznopravni zahtjev prema pravilima obveznog prava prema tuženici jer dogradnja prvog kata, prenamjena tavanskog prostora u stambeni prostor te gradnja garaže predstavlja izvođenje takvih građevinskih zahvata na postojećoj građevini kojima se ne izgrađuje nova građevina odnosno kojom nadogradnjom prvog kata se ne stvara nova građevina već se povećava postojeći obujam (površina) dotadašnje stambene zgrade pa se na taj način ne stječe stvarnopravni već obveznopravni zahtjev jer se ne radi o znatnijim radovima nakon kojih je prvobitna građevina u pretežitom dijelu prestala postojati.

26. U odnosu na činjenicu da je tužiteljica dostavila prijavni list radi upisa kuće u zemljišne knjige sud ističe kako je tužiteljica legalizirala nadograđeni i dograđeni dio objekta protivno izdanoj građevinskoj dozvoli, pa je ishodila rješenje o izvedenom stanju, a potom je temeljem geodetskog elaborata i prijavnog lista izvršena promjena oblika, površine i izgrađenosti z. kč. br. [katastarska čestica] koja je upisana z z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Obzirom da je izvršena promjena izgrađenosti zemljišta to tužiteljica neosnovano ističe da bi bio izvršen upis u zemljišne knjige novog objekta. Pri tome i u rješenju o izvedenom stanju navodi se da se ozakonjuje rekonstruirana manje zahtjevna stambena zgrada s dvije stambene jedinice (tužiteljica jedna stambena jedinica i druga stambene jedinica koja je u posjedu tuženice). Imajući u vidu da nije izvršen upis nove građevine kako to tvrdi tužiteljica niti je izgrađena nova stambene zgrada to se tužiteljica neosnovano poziva da bi stekla veći suvlasnički dio na nekretnini temeljem prava građenja (čl. 150.-156. i drugi ZV-a).

27. Kako ne postoji pravna osnova za stjecanje prava suvlasništva na spornoj nekretnini, pa ni kod utvrđenih činjenica da su tužiteljica i njezin suprug u građevinskoj dozvoli za predmetnu dogradnju i nadogradnju navedeni kao suinvestitori, te da su financijski sudjelovali u dogradnji i nadogradnji obiteljske kuće tužiteljice isto ne dovodi do izmjene stvarnopravnih odnosa na nekretnini koja je predmet spora nego do eventualno obveznopravnog zahtjeva, a sve to jer i prema odredbi čl. 156. ZV-a osnova za stjecanje stvarnog prava, pa i po bliskom srodniku, postoji samo kada o tome postoji sporazum o stjecanju prava suvlasništva.

U ovoj pravnoj stvari nije utvrđeno da je između tužiteljice i tuženice postojao bilo izričiti ili prešutni sporazum o tome da će tužiteljici na ime nadogradnje i dogradnje biti priznato pravo suvlasništva na zgradi i okućnici kao cjelini, radi čega ne postoji pravna osnova za stjecanje prava suvlasništva na spornim nekretninama sve iz razloga kako je prethodno navedeno i obrazloženo. U odnosu na navode tužiteljice da je postojao dogovor da će pripasti u suvlasništvo tužiteljici dograđeni i nadograđeni dijelovi stambene zgrade takve tvrdnje tužiteljica nije dokazala tj. da bi postojao dogovora unutar obitelji, pa i konkludentnim radnjama tj. ponašanjem tuženice za vrijeme gradnje, pa i kasnije koje ukazuju na pravu volju stranaka glede stjecanja suvlasništva, kao i postojanja sporazuma o investicijama tužiteljice i njezinog supruga sa svrhom stjecanja suvlasništva. Pri tome niti iz članka 5. stavak 3. Darovnog ugovora od 28.11.2005. godine ne proizlazi jasno i nedvosmisleno da bi daroprimateljici koja nastavi dogradnju, gradnjom ili rekonsturkcijom kuće pripalo stvarno pravo na nadograđenom ili dograđenom dijelu kuće budući se navodi da će dograđeni ili nadograđeni dio pripasti graditelju, a druga strana se tome neće protivi. Samo značenje riječi pripasti može se tumačiti i na način da će pripasti u posjed takav dio građevine, a ne da će steći suvlasnički dio tj. stvarno pravo na dograđenom ili nadograđenom dijelu.

Slijedom navedenog sud je odbio tužbeni zahtjev kao pod točkom II. podtočka 2. i 3. izreke presude.

28. Pri odlučivanju od tužbenom zahtjevu sud je imao u vidu i pravila o upravljanju stambenom zgradom (čl.86.-89. ZV-a). Naime svjedok BD tvrdi da je promijenio daske na tavanskom prostoru (koji je tužiteljica sa suprugom prenamijenila u stambeni prostor) jer su iste bile trule. U takvom slučaju tužiteljica ima obveznopravni zahtjev prema tuženici ako je poduzimala nužne popravke, a što tužiteljica u tijeku ovog postupka nije dokazala.

29. U tijeku postupka tužiteljica je podneskom od 07. studenog 2025. godine objektivno preinačila tužbeni zahtjev tako da uz postojeći tužbeni zahtjev predlaže utvrđenje da su tužiteljice nasljednice iza pokojnog ŽD odnosno njegov kćerke. Prema odredbi čl. 191. st. 1. ZPP-a preinaka tužbe je promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći, a prema st. 3. istog članka tužba nije preinačena ako je tužitelj promijenio pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, ako je smanjio tužbeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode tako da zbog toga tužbeni zahtjev nije promijenjen. Nadalje u konkretnom slučaju tužiteljica je objektivno preinačila tužbeni zahtjev na način da je uz postojeći prvobitno postavljeni tužbeni zahtjev zahtijevala i utvrđenje kako je prethodno navedeno i obrazloženo. Sud je stajališta kako je objektivna preinaka svrsishodna da se riješi svi prijepori između stranaka u ovoj pravnoj stvari. Slijedom navedenog sud je odlučio kao pod točkom I. izreke rješenja.

30. Tužiteljica uređenim tužbenim zahtjevom iz podneska od 09.10.2025.g. zahtjeva da sud utvrdi da su tužiteljica i tuženica pravne slijednice pokojnog ŽD odnosno da su iste kćeri pokojnog ŽD. Sud je odbio tužbeni zahtjev kao pod točkom I. podtočka 1. kao u izreci presude kao neosnovan. Naime u tom dijelu tužbeni zahtjev odnosi se na utvrđenje činjenica koje ne mogu biti predmet spora u parničnom postupku. Naime pravni slijednici tj. nasljednici iza pokojnog ŽD utvrđuju se u ostavinskom postupku kako je to i propisano odredbama Zakona o nasljeđivanju, a činjenica da su tužiteljica i tuženica kćerke pokojnog ŽD tužiteljica (iako ih tuženica ne čini spornim) nisu predmet ovog spora niti je tužiteljica dostavila dokaz na takvu okolnost (primjerice rodne listove).

Tužiteljica na glavnoj raspravi održanoj dana 07.11.2025.g. (list 586-587 spisa) navodi povlači dio tužbenog zahtjeva pod točkom 4. iz podneska od 09.10.2025.godine. Kako je tužiteljica povukla djelomično tužbeni zahtjev to je sud odlučio kao pod točkom II. izreke rješenja.

31. Sud je o zahtjevu za naknadu troškova postupka odlučivao na temelju odredbe čl. 154 stavak 1 ZPP-a, a koji trošak tuženice se sastoji od sastava odgovora na tužbu od 20.12.2023.g. (Tbr. 8. točka 1. OT-a) u iznosu od 200,00 EUR, sastav podneska od 19.02.2024.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8 točka 1. OT-a), pristup na ročište dana 10.06.2024.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr.9.točka 1. OT-a), pristup na očevid dana 05.09.2024.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr.9.točka 1. OT-a), sastav podneska od 25.11.2024.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8 točka 1. OT-a), pristup na ročište dana 13.12.2024.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr.9. točka 1 OT-a), sastav podneska od 12.04.2025.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8 točka 1. OT-a), pristup na ročište dana 30.09.2025.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. točka 1 OT-a), sastav podneska od 30.10.2025.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8 točka 1. OT-a), pristup na ročište dana 07.11.2025.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. točka 1 OT-a), pristup na ročište dana 22.12.2025.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. točka 1 OT-a), pristup na ročište za objavu presude dana 02.02.2026.g. u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 9. točka 3. OT-a), ukupno 2.300,00, priznat je trošak PDV-a u iznosu od 575,00, priznat je trošak vještačenja u iznosu od 800,00 EUR, trošak pristupa vještaka na ročište u iznosu od 31,25 EUR, tako da je ukupno priznat trošak tuženici u iznosu od 3.706,25 EUR.

Odluka o zateznim kamatama na parnične troškove od presuđenja do isplate dosuđena je prema čl.151. stavak 3. ZPP-a.

Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 02. veljače 2026.

Sudac:

dr.sc. Ljiljana Matuško Antonić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude, nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno, putem ovog suda, u 4 istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.

DNA

1.tužiteljici po pun.

2.tuženici po pun.