REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj Gž Ovr-41/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Kristini Pavičić-Sirotić, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja Republike Hrvatske, OIB 52634238587, za Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku, protiv protivnika osiguranja ĆH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Ovr- 6176/2025-2 od 15. prosinca 2025., dana 2. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba protivnika osiguranja te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Ovr-6176/2025-2 od 15. prosinca 2025.

II. Odbija se zahtjev protivnika osiguranja za naknadom troškova žalbe, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem riješeno je:

„I. Na temelju pravomoćne i ovršne presude Županijskog suda u Osijeku, broj Kmp-4/2022-28 od 11. studenoga 2022. radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja u ukupnom iznosu od 385,61 eura, te radi osiguranja troška ovog ovršnog postupka u iznosu od 50,00 eura.

II. Određuje se osiguranje uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja Republika Hrvatska, OIB:52634238587, za Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, na nekretnini u vlasništvu protivnika osiguranja ĆH, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], [katastarska općina], [adresa], dvorište 500 m[2] , oranica 566 m , kuća i gosp. zgr-e 84 m[2] , sveukupne površine 1150 m .

III. Pri uknjižbi založnog prava u zemljišnoj će se knjizi naznačiti ovršivost tražbine radi osiguranja kojega je uknjižba određena.

IV. Žalba ili prigovor ne odgađaju provedbu rješenja u zemljišnim knjigama.

V. Uknjižba založnog prava i zabilježba ovršnosti tražbine imaju takav učinak da se ovrha na predmetnim nekretninama može provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla.

VI. Nalaže se protivniku osiguranja ĆH, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi predlagatelju osiguranja Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, troškove postupka osiguranja na ime sastava prijedloga za osiguranje u iznosu od 50,00 eura.“

2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedeno rješenje pobija protivnik osiguranja. Ističe da u pogledu potraživanja predlagatelja osiguranja po osnovi ovršne isprave nije dopuštena prisilna naplata podnošenjem prijedlog za ovrhu s obzirom na okolnost da glavnica tražbine radi čijeg osiguranja namirenja je podnesen prijedlog za osiguranjem ne prelazi visinu iznosa propisanog pravilima ovršnog prava, a nije riječ niti o tražbini radi zakonskog uzdržavanja niti tražbini naknade štete uzrokovane kaznenim djelom i s obzirom na okolnost da predmetna nekretnina predstavlja dom protivniku osiguranja i da nema drugih nekretnina u vlasništvu, zatim da vrijednost predmetne tražbine je nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine protivnika osiguranja i stoga bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa protivnika osiguranja i interesa predlagatelja osiguranja, pa imajući u vidu da predmetno pobijano rješenje o prisilnom zasnivanju založnog prava ima učinak rješenja o ovrsi to je nedopušteno i osiguranje novčane tražbine uknjižbom založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja. Stoga tvrdi da je osiguranje određeno na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je mogućnost ovrhe ograničena. Obzirom na navedeno, predlaže da sud njegovu žalbu uvaži, predmetno rješenje ukine i odbaci kao nedopušten prijedlog predlagatelja osiguranja temeljem kojeg je doneseno pobijano rješenje i ukinuti sve provedene ovršne radnje, odnosno obustaviti postupak. Potražuje troškove žalbe.

3. Sa žalbom protivnika osiguranja postupljeno je na temelju odredbe članka 359. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025. - dalje: ZPP) u vezi s člankom 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 6/2024. - dalje: OZ).

3.1. Odgovor na žalbu nije dostavljen.

4. Žalba protivnika osiguranja nije osnovana.

5. Predmetnim rješenjem, na temelju ovršne isprave - pravomoćne i ovršne presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Kmp-4/2022-28 od 11. studenoga 2024., radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u ukupnom iznosu od 385,61 eur, te troškova predmetnog ovršnog postupka, određeno je osiguranje uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretnini protivnika osiguranja i to k. č. br. [katastarska čestica] kuća i gospodarska zgrada, [adresa], oranica i dvorište, ukupne površine 1150 m[2] , upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Istodobno je određeno da uknjižba založnog prava i zabilježba ovršnosti tražbine ima učinak da se ovrha na nekretnini može provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla.

6. Takva odluka suda prvoga stupnja pravilna je i zakonita.

7. Neosnovano žalitelj tvrdi da nije bilo zakonskih pretpostavki za donošenje pobijanog rješenja.

7.1. Naime, postupak osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, reguliran je odredbama članaka 295. - 298. OZ, pa tako:

- na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja (članak 296. OZ);

- odredbama članka 297. OZ propisan je način zasnivanja založnog prava tako da se na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi založno pravo zasniva uknjižbom (stavak 1.), te će se pri uknjižbi založnog prava u zemljišnoj knjizi naznačiti ovršivost tražbine radi čijeg osiguranja je uknjižba određena (stavak 2.), a ukoliko protivnik osiguranja nije upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nekretnine, predlagatelj osiguranja dužan je uz prijedlog dostaviti ispravu podobnu za upis prava vlasništva protivnika osiguranja (stavak 4.).

7.2. Iz navedenoga proizlazi da u postupku osiguranja ovršni sud donosi rješenje o osiguranju kojim određuje zasnivanje založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja uknjižbom tog prava u zemljišne knjige. Temeljna pretpostavka za donošenje takvog rješenja je postojanje ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelja osiguranja koja se osigurava.

7.3. U konkretnom predmetu predlagatelj osiguranja sukladno članka 296. OZ predlaže osiguranje na temelju valjane ovršne isprave - ovršne sudske odluke iz članka 23. točka 1. OZ koju predstavlja pravomoćna i ovršna presuda Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Kmp-4/2022-28 od 11. studenog 2024. iz koje ovršne odluke proizlazi predmetna novčana tražbina (imovinska korist ostvarena kaznenim dijelom). Pritom je osiguranje određeno na teret točno označene nekretnine u vlasništvu protivnika osiguranja za koje je predlagatelj osiguranja dostavio izvatke iz zemljišne sukladno odredbi članka 297. OZ kao dokaz da je predmetna nekretnina upisana kao vlasništvo protivnika osiguranja.

8. Odredbom članka 290. stavkom 2. OZ propisano je da se na osiguranje tražbine ne primjenjuju odredbe toga zakona o nedopuštenosti ovrhe na nekretnini iz članka 80.b OZ.

8.1. Stoga, u odnosu na žalbene navode protivnika osiguranja koji se poziva na članak 80.b stavak 1. i 3. OZ, treba prvenstveno reći da se ovdje ne radi o postupku ovrhe nego osiguranja. Kada se radi o postupcima osiguranja odredba članka 80.b OZ se ne primjenjuje, s obzirom da se prema prethodno navedenoj zakonskoj odredbi na osiguranje tražbine ne primjenjuju odredbe o nedopuštenosti ovrhe na nekretnini iz članka 80.b OZ, tako da su prigovori protivnika osiguranja kojima pobija predmetno osiguranje irelevantni odnosno neosnovani.

8.2. Obzirom na navedeno, kako su u predmetnom slučaju ispunjeni uvjeti za zasnivanje založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, jer predlagatelj osiguranja raspolaže ovršnom ispravom koja glasi na novčanu tražbinu, sud prvoga stupnja pravilnom primjenom materijalnoga prava na utvrđeno činjenično stanje pravilno je postupio kada je donio predmetno rješenje, pri čemu nije počinio ni one bitne povrede postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

9. Slijedom navedenoga, valjalo je na temelju odredbe članka 380. stavka 2. ZPP u vezi odredbe članka 21. stavka 1. OZ, žalbu protivnika osiguranja odbiti kao neosnovanu i odlučit kao u izreci.

10. Odluka o troškovima žalbe temelji se na odredbi članka 166. stavka 1. u vezi sa člankom 154. stavkom 1. ZPP sve u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ.

U Puli-Pola 2. veljače 2026.

Sutkinja:

Kristina Pavičić-Sirotić