Poslovni broj: R1-65/2019-46

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Šibeniku, po sucu Heleni Stojić, u izvanparničnoj stvari predlagateljice BU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Ringu Špaleti, odvjetniku u Drnišu, protiv protustranke TU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Elen Kuvač, odvjetnici u Šibeniku, radi razvrgnuća suvlasništva, po dovršenom postupku, dana 2. veljače 2026. godine

r i j e š i o  j e

I. Razvrgava se suvlasnička zajednica postojeća među strankama na nekretninama oznake kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] i kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], obe k. o. [katastarska općina], na kojima je predlagateljica BU suvlasnica za 7/32 dijela, a protustranka TU za 25/32 dijela, isplatom , na način da se nalaže protustranci TU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da isplati predlagateljici BU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime njezinog suvlasničkog dijela od 7/32 iznos od 92.027,25 eura u roku od 3 (tri) mjeseca od dana pravomoćnosti ovoga rješenja, čime protustranka TU stječe u vlasništvo suvlasnički udio predlagateljice i postaje vlasnikom nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] i kat. čest. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], obe k. o. [katastarska općina] za cijelo.

II. Ovlašćuje se predlagateljica BU na osnivanje založnog prava na nekretninama iz toč. I. izreke ovog rješenja koje su pripale protustranci TU za cijelo, i to za iznos od 92.027,25 eura, sve do isplate. Ne isplati li protustranka predlagateljicu u roku određenom u toč. I. izreke rješenja, predlagateljica može zahtijevati ispunjenje ili naplatu iz vrijednosti zaloga, a može i tražiti da se poništi odluka o razvrgnuću isplatom.

III. Ovlašćuje se protustranka TU temeljem ovoga rješenja i po pravomoćnosti istoga te uz dokaz o isplati, na nekretninama navedenim u toč. I izreke ovoga rješenja zatražiti i postići izbris suvlasničkog udjela s imena predlagateljice u udjelu kako je u zemljišnim knjigama navedeno te suvlasnički udio predlagateljice upisati na svoje ime uz istovremeni izbris s imena predlagateljice.

IV. Nalaže se protustranci TU da na ime troškova postupka isplati predlagateljici BU iznos od od 2.132,79 eura, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Dana 16. siječnja 2015. predlagateljica BU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] podnijela je ovome sudu prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretninama oznake kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] obe u k. o. [katastarska općina], te nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina], protiv protustranaka ad. 1. TU iz [adresa] i ad. 2. KU iz [adresa].

1.1. U prijedlogu je navela da su u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Šibeniku kao vlasnici gore navedenih nekretnina upisani i to na nekretninama oznake kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] obe k. o. [katastarska općina] (u naravi kuća u [adresa]) BUZ za 7/32 dijela te TU za 25/32 dijela, te na nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina] (u naravi vikendica u [adresa]) BUZ za ½ dijela te TU za ½ dijela. BUZ je prednik stranaka i to otac predlagateljice BU i protustranke TU, te suprug protustranke KU, a je isti umro. Prema rješenjima o nasljeđivanju iza pok. HU (Ace) Rogulića pok. B, donesenim od strane Općinskog suda Šibeniku pod posl. bojem O-1044/04 od 16. listopada 2006., 29. studenoga 2006., 10. prosinca 2007., 17. siječnja 2008., izdvajanja bračne stečevine i priznatog nužnog dijela, njegovi nasljednici su TU (sin), BU (kći), KU (supruga) te LU (kći) u različitim omjerima. Oporukom je sada pok. RU priznao svojoj supruzi KU ½ idealnog dijela nekretnina i to kuće u [adresa] i vikendice u [adresa]. Nasljednica LU zatražila je nužni dio obzirom da oporučitelj nije u korist iste oporučno raspolagao. Predmetno nasljedstvo temeljem navedenoga je raspoređeno na način da nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina], u naravi vikendica u [adresa] pripada odnosno istu nasljeđuju BU za 7/16 idealna dijela te LU za 1/16 dijela, a glede prizemlja TU za 7/16 dijela te LU za 1/16 dijela, pri čemu su BU TU i TU suvlasnici dvorišta na jednake dijelove , a nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] obe k. o. [katastarska općina], u naravi kuća u [adresa] pripada, odnosno nasljeđuju TU za 7/32 dijela, BU za 7/32 dijela te LU za 2/32 dijela. Nakon takvog nasljeđivana i rasporeda nasljedstva, između LU i KU je sklopljen Ugovor o diobi od 25. svibnja 2009. kojim je KU kupila za 20.000,00 eura suvlasnički udio LU kojoj pripada u kući u [adresa] i vikendici u [adresa]. Stranke su, dakle po navedenom osnovu suvlasnici predmetnih nekretnina. Predlagateljici da više ne odgovara suvlasnička zajednica nekretnina, pa predložila da sud provede postupak razvrgnuća na nekretninama u k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina].

2. Protustranke u svom odgovoru na prijedlog nisu osporile pravo suvlasništva, suvlasničke kvote niti opseg predmeta diobe na nekretnini u k. o. [katastarska općina], dok su osporile suvlasničke kvote na nekretnini u k. o. [katastarska općina]. Naime, da bi suvlasnici nekretnine u k. o. [katastarska općina] bili protustranka KU za ½ dijela , dok su stranke od svoga prednika pok. HU naslijedile njegovu polovinu prema kvotama određenim u rješenju o nasljeđivanju.

3. Radi donošenja odluke o razvrgnuću suvlasništva u odnosu na nekretninu u k. o. [katastarska općina], sud je u postupku obavio očevid uz sudjelovanje vještaka mjernika Ante Marina i vještaka građevinske struke FU.

4. Po dolasku suda na predmet diobe, nakon što je predmet diobe pregledan, konstatirano je da se isti nalazi u [adresa] na adresi [adresa]. Vještak mjernik je naveo da se predmet diobe sastoji od dva katastarska broja, a moguće i tri, te je istu identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] obe k. o. [katastarska općina]. Nekretnina je kaskadno građen objekt na strmom terenu, s tim da su parkirna mjesta na [adresa], a nekretnina ima izlaz i na ulicu Stara Cesta.

4.1. Stranke su učinile nespornim da predlagateljica BU ima 7/32 dijela, te da je protustranka KU sa svojim sinom protustrankom TU sklopila Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, a koji ugovor je proveden u zemljišnim knjigama.

4.2. Stranke su izjavile da je objekt najvjerovatnije legalan.

4.3. Sudac je upozorio stranke da je očevid određen samo za nekretninu u k. o. [katastarska općina] jer u odnosu na navedenu nekretninu nema spornih pravnih pitanja, dok u odnosu na nekretninu u k. o. [katastarska općina] postoji spor, zbog čega će se postupak obustaviti, a predlagateljica uputiti na parnični postupak. Sud je također naložio strankama da za potrebe vještačenja i izrade pisanog nalaza i mišljenja dostave u spis dokumentaciju u vezi s legalizacijom nekretnine u k. o. [katastarska općina].

5. Stranke nisu dostavite akt o legalnosti za nekretninu u k. o. [katastarska općina], niti je predlagateljica uplatila u za to ostavljenom roku razliku troškova očevida i vještačenja, zbog čega je ovaj sud dana 17. srpnja 2018. donio Rješenje posl. broj R1-65/2019. kojim je u toč. I. izreke toga rješenja odbio prijedlog predlagateljice za razvrgnućem suvlasništva na kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] obe u k. o. [katastarska općina], u naravi kuća u [adresa], dok je u toč. II. izreke toga rješenja obustavljen postupak u odnosu na razvrgnuće suvlasničke zajednice na nekretnini oznake kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća u [adresa], te je predlagateljica BU upućena sa svojim zahtjevom za razvrgnuće suvlasničke zajednice na parnični postupak.

6. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, posl. broj Gž-4838/18-2 od 26. ožujka 21019. odbijena je žalba predlagateljice kao djelomično neosnovana i potvrđeno rješenje Općinskog suda u Šibeniku posl. broj R1-10/2015 od 17. srpnja 2018. u toč. II. izreke toga rješenja, dok je uvažena žalba predlagateljice kao djelomično osnovana, te je ukinuto rješenje Općinskog suda u Šibeniku posl. broj R1- 10/2015 od 17. srpnja 2018. u toč. I. izreke toga rješenja i u tom dijelu predmet vraćen ovo sudu na ponovni postupak.

7. Dakle, u ponovljenom postupku je bio potrebno donijeti odluku o razvrgnuću suvlasništva stranaka u odnosu na nekretninu u k. o. [katastarska općina], oznake kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica].

8. Vještak geodet je dostavio u spis svoj pismeni nalaz i mišljenje-skicu mjesta očevida od 4. ožujka 2020. u kojem je prikazao predmet diobe u k. o. [katastarska općina] te naveo da ukupna izmjerena površina predmetnih nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] iznosi 616 m2.

9. U međuvremenu je došlo do promjene u osobi uredujuće sutkinje, pa je preotvoreno raspravljanje, te je ponovno određen očevid s novim vještakom građevinske struke CU, iz razloga što je vještak Nino Vrcić obavijestio sud da nije u mogućnosti izraditi svoj pismeni nalaz i mišljenje.

10. Pregledom izvatka iz zemljišne knjige, zk. ul. broj [broj ZK uloška] za nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te zk. ul. broj [broj ZK uloška] za nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vidljivo je da su kao suvlasnici upisani BUZ za 7/32 dijela i BUZ TU za 25/32 dijela. Stranke su upozorene na pravno shvaćanje zauzeto na sjednici sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018., broj Su-IV-148/2018 prema kojem su suvlasnici u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice jedinstveni i nužni suparničari te se samo u odnosu na suvlasnike koji sudjeluju u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice može donijeti odluka kojom se razvrgava suvlasnička zajednica nekretnina, ponovno učinile nespornim da je predlagateljica BU suvlasnica na predmetu diobe u 7/32 dijela, a protustranka TU u 25/32 dijela, s tim da predlagateljica BU još nije provela upis svog suvlasničkog dijela u zemljišnim knjigama, već je u istom suvlasničkom dijelu i dalje upisan njen pok. otac BUZ, ali je predlagateljica navela da je u međuvremenu pokrenula postupak radi upisa na svoje ime.

11. Na ponovljenom očevidu održanom dana 13. svibnja 2025. vještak građevinske struke CU je naveo da je pregledom nekretnine utvrđeno da ista predstavlja jednu stambenu kuću sa dva stana. U razini ulice etaža -Suteren1 nalazi se garaža. Garaža u naravi predstavlja radionicu za popravak vozila sa kanalom za popravak. Ista ima automehaničarski alat.. Na cca polovici dubine postavljena je međuetaža, odnosno Suteren 2., gdje je opet radionica finomehanike.

11.1. Strmim stubama koje su izvedene u okolišu razlika cca 8 m nadmorske visine dolazi se do razine stambenog objekta. Etaža1 predstavlja suterenski stan koji se sastoji od ulaznog prostora, kuhinje, ostave, dnevnog boravka , predprostora, WC- a sa kupatilom i spavaće sobe. Stan je uređen i useljiv za stanovanje. Po kazivanju protustranke stan je građen 1959. godine, a veća adaptacija je napravljena 2018.

11.2. Vanjskim stubama se dolazi do razine visokog prizemlja koji predstavlja dvosobni stan, uređen i useljiv. Po kazivanju protustranke veća adaptacija visokog prizemlja je rađena 2019. Izvan stana nalazi se natkrita terasa te posebno odvojena ljetna kuhinja sa malim blagovanjem. Iznad stana (visokog prizemlja) je međukatna konstrukcija isteg-sitno rebrasti strop.

11.3. Upitan vještak da li je u konkretnom slučaju moguća dioba etažiranjem predmetne nekretnine isti izjavio da je moguće na način da se odvoji suteren i visoko prizemlje, dvorište bi ostalo zajedničko, a parkirna mjesta bi se vezala za svaku pojedinu etažu. Graraža koja u naravi predstavlja radionu protustranke TU bi trebala pripasti jednoj od stranaka. Također je utvrđeno da predmetna nekretnina nema akt legalnosti.

11.4. Punomoćnik predlagateljice je predložio da sud naloži vještaku da procijeni tržišnu vrijednost predmeta diobe, a po izradi procjene tržišne vrijednosti će se isti očitovati o eventualnom razvrgnuću etažiranjem.

12. U svom pismenom nalazu i mišljenju od 23. lipnja 2025. vještak građevinske struke je dao procjenu tržišne vrijednosti predmeta diobe i to nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] obe k. o. [katastarska općina]. Naveo je da je pretpostavka dane procijene ishodovanje legaliteta svih građevina. Vještak je nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja u naravi predstavlja Stambeni objekt s dvije stambene jedinice, jednim pomoćnim objektom i dvorom na adresi 11. Šibenske brigade 2 procijenio na iznos od 351.000,00 eura, a nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja u naravi predstavlja građevinsko zemljište na kojem se nalazi dvoetažni pomoćni objekt korisne površine 14,48 m2 (ljetna kuhinja i konoba) procijenio na iznos od 69.696,00 eura. Dakle ukupna vrijednost nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] obe k. o. [katastarska općina] iznosi 420.696,00 eura, od čega vrijednost suvlasničkog dijela predlagateljice BU od 7/32 dijela iznosi 92.027,25 eura, a suvlasničkog dijela protustranke TU od 25/32 iznosi 328.668,75 eura. Naveo da ukoliko se prihvati varijanta dobe isplatom, suvlasnik većinskog dijela je dužan isplatiti suvlasniku manjinskog dijela iznos od 92.027,25 eura. Vještak je naveo da imajući u vidu veliku razliku u suvlasničkim udjelima stranaka na predmetu diobe i to 25/32 : 7/32, odnosno iskazano postotkom 78,13% :

21,88 % fizička dioba nije moguća jer je razlika u iskazanoj vrijednosti i suvlasničkom udjelu stranaka velika, u smislu da vrijednost izdvojene etaže predlagateljice znatno premašuje vrijednost njenog suvlasničkog udjela.

13. Protustranka nije imala primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka , te ustrajala da sud provede razvrgnuće geometrijskom diobom, odnosno etažiranjem predmetne nekretnine na način da se sukladno suvlasničkim udjelima izdvoje posebne građevinske cjeline za svaku od stranaka.

14. Predlagateljica je prigovarala nalazu i mišljenju vještaka u dijelu procjene vrijednosti nekretnina jer da vještak u vrijednost predmeta diobe nije obuhvatio tri pripadajuća parkirna mjesta, slijedom čega bi konačan iznos vrijednosti nekretnine bio viši, pa predložio da vještak u tom dijelu ispravi svoj nalaz i mišljenje, dok u preostalom dijelu nije imala primjedbi na nalaz i mišljenje.

15. U svom pisanom očitovanju na prigovore stranaka vještak je naveo da parkirna mjesta nisu posebno označena kao parking, već da ista postoje kao ukop u stijenu na razini ulice i tu se po potrebi može staviti jedno do tri manja vozila. Naveo da je tržišna vrijednost obračunata u sklopu vanjskog uređenja jer navedeni prostor nema standarde koje zahtjeva Parking mjesto.

15.1. U odnosu na mogućnost geometrijske diobe-uspostavom etažnog vlasništva naveo da takovo razvrgnuće nije moguće dok se ne ostvare preduvjeti i to ishodovanje Uporabne dozvole za cijeli kompleks sa ucrtavanjem svih dijelova i pripadaka. Sa stajališta vještačena isto predstavlja potpuno novi posao koji se bez navedenoga ne bi mogao riješiti u roku od minimalno 3 godine te uz znatne financijske troškove. Radi se o nekretnini koja ima vrlo strmi pješački pristup do kuće, gdje je razlika visine od ulice do platoa zgrade cca 10-12 metara. Dio tih staza bi trebao biti zajednički kao i svih instalacija, koji posao se bez suradnje i dogovora svih stranaka se ne može riješiti u kratkom roku.

16. U nastavku postupka predlagateljica nije imala primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke te se i dalje protivila bilo kakvom etažiranju predmetne nekretnine te ustrajala da se razvrgnuće provede isplatom suvlasničkog dijela u iznosu koji je naznačio vještak . Istaknula da protustranka ima na korištenje i u svome posjedu drugu kuću odnosno stambeni objekt u [adresa] koji je od navedenog udaljen 10-15 kilometara, pa je sasvim logičan zaključak da prodajom jedne od te dviju nekretnine može isplatiti predlagateljicu za njezin udio na predmetu diobe, te da protustranka od smrti njihova oca ne dozvoljava predlagateljici pristup u niti jednu nekretninu, štoviše drugu nekretninu u [adresa] koja je također u suvlasništvu ovdje stranaka iznajmljuje.

17. Protustranka nije imala primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, međutim istaknula da protustranka nije u mogućnosti izvršiti isplatu suvlasničkog dijela predlagateljce, odnosno u mogućnosti je isplatiti iznos od 75.000,00 eura. Glede činjenice da je vještak građevinske struke na očevidu kazao da je moguće izvršiti etažiranje, to ustrajala da sud provede razvrgnuće geometrijskom diobom- etažiranjem. Također istaknuo da u kući koja je predmet razvrgnuća stanuje i majka stranaka sa protustrankom i ta nekretnina predstavlja njihov dom. Protustranka se zbog zdravstvenog stanja majke 2018. godine preselio u nekretninu u [adresa], kada je izvršio i obnovu dijela kuće u kojem danas stanuje sa sinom tijekom godine, pa slijedom toga istaknuo prigovor prava na dom. Istaknuo da predlagateljica od smrti oca ni na koji način nije sudjelovala u održavanju nekretnine u [adresa], a što je po zakonu bila dužna, te da njegova majka ima pravo plodouživanja na nekretnini u [adresa].

18. Predlagateljica je u odnosu na istaknuti prigovor zaštite "prava na dom" navela da predmetna nekretnina ne predstavlja dom protustranke, a što potvrđuje i činjenica da je isti upisan kao suvlasnik na nekretninu na adresi u [adresa], oznake kat. čest. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina] na kojoj adresi protustranka ima prijavljeno prebivalište i tu boravi tijekom cijele godine, a koja nekretnina mu služi i za iznajmljivanje. Stoga da ne postoji pravna osnov da se protustranka u ovom postupku poziva na "pravo na dom". Naime, predmetna nekretnina u [adresa] da predstavlja imovinu koju su stranke naslijedile od svog pok. oca HU pok. B i u toj nekretnini je protustranka također zabranila pristup predlagateljici da se koristi u svom suvlasničkom dijelu. U odnosu na nekretninu u [adresa] predlagateljica je pokrenula postupak radi razvrgnuća suvlasništva iste, a koji prijedlog je zaprimljen kod Općinskog suda u Šibeniku pod posl. brojem R1-34/2025. Dakle, predlagateljici je onemogućen pristup nekretninama u [adresa] i [adresa] kroz vrijeme od više od dvadeset godina, a kroz koje vrijeme protustranka samovoljno i bezobzirno koristi predmetne nekretnine nauštrb predlagateljice. Slijedom svega navedenoga se ukazuje legitimnost zahtjeva predlagateljice za novčanom isplatom njezina manjinskog dijela. Također protivila se isplati iznosa od ponuđenih 75.000,00 eura na ime njezinog suvlasničkog udjela. U odnosu na pozivanje protustranke na pravo doživotnog plodouživanja istaknula da navedeno plodouživanje nema nikakve veze sa razvrgnućem suvlasništva jer je odredbom čl. 238. ZVDSP-a propisano da da ukoliko dođe do sjedinjenja služnosti i vlasništva poslužne stvari u istoj osobi pravo plodouživanja prestaje zbog toga što se ne može imati pravo plodouživanja na vlastitoj stvari, a što potvrđuje i činjenica da pravo plodouživanja nije bilo upisano u zemljišne knjige. Osim toga, da je majka stranaka KU sklopila Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju s protustrankom TU i to na suvlasništvu predmetnih nekretnina, čime je pravo plodouživanja izgubilo razumnu svrhu. Dakle netočna je tvrdnja protustranke da je nekretnina u [adresa] jedini dom majke stranaka jer je ista bila suvlasnica i druge nekretnine u [adresa], koji suvlasnički udio je prenijela navedenim Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju na protustranku.

19. Prema odredbi čl. 47. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 u nastavku ZVDSP) suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je to moguće i dopušteno, koje pravo mu ne zastarijeva.

20. U izvanparničnom postupku razvrgnuća, sud razvrgnuće provodi primjenom odredaba čl. 47. do 55. ZVDSP-a.

20.1. Sud koji određuje način razvrgnuća suvlasništva, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, zatim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća pod uvjetom da takav postoji i da je moguć i dopušten, te pravom na razvrgnuće isplatom koje bi pojedini suvlasnik imao na temelju pravnog posla ili zakona (čl. 50. st. 1. ZVDSP-a). Ako sud nije vezan zakonskim odredbama, sporazumom stranaka ili pravom suvlasnika na isplatu, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski (čl. 50. st. 2. ZVDSP-a). Ako takva dioba nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost stvari, sud će stvar prodati na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način i tako dobiveni iznos podijeliti između suvlasnika u ovisnosti o veličini njihovih suvlasničkih dijelova, odnosno sud će provesti civilno razvrgnuće (čl. 50. st. 4. ZVDSP-a).

21. Odredbom čl. 51. ZVDSP-a propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom ili ako učini vjerovatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima. Suvlasnici čiji su suvlasnički dijelovi zajedno barem devet desetina, ne moraju učiniti vjerovatnim osobito ozbiljan razlog.

22. Odredbom čl. 53. ZVDSP-a propisano je ako suvlasnici odluče da će umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnog dijela suvlasničke nekretnine (uspostaviti etažno vlasništvo), uzima se da je to njihova odluka o načinu razvrgnuća, pa se na odgovarajući način i na nju primjenjuju pravila o razvrgnuću.

23. Odredbom čl. 71. st. 1. ZV-a vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine uspostavit će se na određenom suvlasničkom dijelu ako to zahtijeva suvlasnik te nekretnine koji ima barem odgovarajući suvlasnički dio, te ako su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

24. Odredbom čl. 73. st. 2. ZVDSP-a propisano je da niti jedan suvlasnik nekretnine ne može uskratiti svoj pristanak na uspostavu vlasništva posebnog dijela drugom suvlasniku koji ima odgovarajući suvlasnički dio, osim ako bi se uspostavom novoga vlasništva posebnog dijela u korist toga suvlasnika ukinula ili ograničila prava koja njemu već pripadaju na temelju njegova prije uspostavljenoga vlasništva posebnoga dijela.

25. Dakle, sukladno recentnoj sudskoj praksi, razvrgnuće nekretnine je moguće provesti uspostavom etažnog vlasništva tumačenjem sadržaja odredbi čl. 50., čl. 53. i čl. 73.st.2. ZVDSP-a i u situaciji kada izostane sporazum svih suvlasnika.

26. Protustranka je ustrajala da sud razvrgne suvlasništvo na nekretnini u k. o. [katastarska općina] uspostavom etažnog vlasništva, pozivajući se na navode vještaka s očevida od 13. svibnja 2025. da je etažiranje moguće na način da se odvoji suteren i visoko prizemlje, dok bi dvorište ostalo zajedničko, a parkirna mjesta bi se vezala za svaku pojedinu etažu, a garaža koja u naravi predstavlja radionu protustranke bi trebala pripasti jednoj od stranaka, pritom potpuno zanemarujući dopunu vještva, odnosno očitovanje vještaka iz podneska od 7. listopada 2025. u kojem je vještak decidirano naveo da je u konkretnom slučaju preduvjet da se provede etažiranje da se za predmetnu nekretninu ishoduje Uporabna dozvola za cijeli kompleks, sa ucrtavanjem svih dijelova i pripadaka.

27. Predlagateljica je predlagala da sud provede razvrgnuće isplatom, a sve obzirom na njezin manjinski dio na predmetu diobe, čime se ukazuje opravdani njezin zahtjev.

28. Prema tome, s obzirom da je provedenim građevinskim vještačenjem otklonjena mogućnost geometrijske diobe-etažiranja predmetne nekretnine zbog izostanka Uporabne dozvole za cijeli kompleks, to je u okolnostima konkretnog slučaja, kada stranke nisu postigle valjani sporazum o načinu razvrgnuća, a prema nalazu i mišljenju vještaka građevinske struke nisu ostvarene pretpostavke za razvrgnuće suvlasničke zajednice geometrijskom diobom-uspostavom etažnog vlasništva, ovaj sud je nalazeći postojanje osobito ozbiljnog razloga u smislu odredbe čl. 51. ZVDSP-a donio odluku da se razvrgnuće provede isplatom.

29. Naime, iako prema kogentnoj zakonskoj odredbi članka 50. st. 4. ZVDSP-a u slučaju kada nije moguća geometrijska dioba (čl. 50. st. 2) kao niti mogućnost razvrgnuća uspostavom etažnog vlasništva (čl. 53.) predstoji pravo na razvrgnuće civilnom diobom, sud se u konkretnom slučaju odlučio za razvrgnuće isplatom u smislu odredbe čl. 51. ZVDSP-a, smatrajući da je predlagateljica dokazala postojanje osobito ozbiljnog razloga da protustranci pripadne nekretnina u cijelosti s time da isti isplati predlagateljici njezin suvlasnički dio, a sve imajući u vidu suvlasnički udio stranka na predmetu diobe, pri čemu udio predlagateljice iznosi znatno manje od suvlasničkog udjela protustranke. Dakle radi se o omjerima suvlasničkih dijelova koji se međusobno bitno razlikuju (25/32 : 7/32 odnosno u postocima 78,13% : 21,88%) , a protustrankin dio je po nalaženju ovoga suda opravdavan da se njemu dodijeli čitava nekretnina, a predlagateljici da se isplati njezin suvlasnički dio. Slijedom navedenoga po ocjeni ovoga suda, veličina udjela protustranke na predmetu diobe predstavlja ozbiljan razlog u smislu odredbe čl. 51. st. 1. ZVDSP-a .

30. U odnosu na istaknuti prigovor "prava na dom" za navesti je da je protustranka u tijeku postupka isticao da nekretnina u k. o. [katastarska općina] predstavlja dom njega i majke stranaka ŽU, jer da isti od 2018. godine živi sa majkom i sinom u navedenoj kući i skrbi o majci.

31. Ovim navodima suprostavila se predlagateljica navodeći da je protustranka suvlasnik i nekretnine u [adresa], na kojoj nekretnini ima i prijavljeno prebivalište, za što priložila izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

32. Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine- Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10, dalje Konvencija) koja je u odnosu na Republiku Hrvatsku stupila na snagu 5. studenog 1997., u članku 8. propisuje da svatko ima pravo na poštivanje svoga privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja (stavak 1.) i navedena Konvencija obvezuje sudove između ostalog i prilikom donošenja odluke u postupku razvrgnuća suvlasništva kada se zadire u pravo na dom suvlasnika.

33. Međutim kako je ovaj sud donio odluku da će se u konkretnom slučaju razvrgnuće provesti isplatom i to na način da protustranci pripadne nekretnina u cijelosti, uz obvezu da isplati predlagateljicu za vrijednost njezinog suvlasničkog dijela, to se sud nije upuštao u razmatranje i dodatno obrazlaganje prigovora prava na dom, jer ovakovom odlukom suda se ne dira u "pravo na dom" protustranke, obzirom isti postaje isključivi vlasnik nekretnine za koju tvrdi da predstavlja njegov dom na način kako je to gore navedeno.

34. Slijedom svega navedenoga je odlučeno kao u toč. I.-III. izreke ovog rješenja.

35. Nadalje, predlagateljica je na ročištu rasprave od 21. listopada 2025. zatražili da joj sud dosudi trošak postupka kao u podnesku predanom na raspravi.

36. Odredbom čl. 54. ZVDSP-a propisano je da troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum određuje drukčije.

37. Sud je predlagateljici priznao trošak očevida održanog dana 30. ožujka 2017. u iznosu od zaraženih 663,61 eura, trošak sudske pristojbe na odluku-rješenje od 17. srpnja 2018. u iznosu od 66,36 eura, te trošak očevida održanog dana 13. svibnja 2025. u iznosu od 2.000.00 eura, dok joj nije priznao trošak sudske pristojbe na ime podnesene žalbe od 1.kolovoza 2018. u iznosu od 66,36 eura, obzirom je pregledom spisa utvrđeno da ista nije niti plaćena.

37. 1. Dakle, sud je predlagateljici priznao sveukupni trošak u iznosu od 2.729,97 eura.

37.2. Slijedom navedenog, suda je primjenjujući odredbu čl. 54. ZVDSP-a naložio protustranci da predlagateljici na ime troškova postupka, a imajući u vidu veličinu suvlasničkog dijela protustranke od 25/32, isplati iznos od 2.132,79 eura, pa je odlučeno kao u toč. IV . izreke ovog rješenja.

U Šibeniku, 2. veljače 2026.

SUDAC

Helena Stojić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DN-a:

- punomoćniku predlagateljice

- punomoćniku protustranke.