Poslovni broj: Pn-2487/2020-66

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Ivanu Borkoviću u pravnoj stvari tužiteljice ĆM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Ivica Čuturić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, koga zastupa Branimir Perić, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave 19. prosinca 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja Franke Vugec, odvjetnice u Zagrebu te punomoćnika tuženika, TM **.**.2026.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici 1.805,27 eura sa zateznim kamatama koje teku na iznose od

- 1.481,63 eura od 20.05.2020.

- 34,22 eura teku od 15.04.2020.

- 149,66 eura teku od 15.05.2020.

- 139,76 eura teku od 15.06.2020.

sa zateznim kamatama koje teku do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena

te zatezne kamate koje su na iznos od 66,36 eura tekle od 20. svibnja 2020. do 27. listopada 2020. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku 15 dana.

II Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za iznos od 226,61 eura sa zateznim kamatama na taj iznos.

i

r i j e š i o  j e

I Tužba se smatra povučenom za iznos od 66,36 eura.

II Dopušta se preinaka tužbe od 11. srpnja 2025. u odnosu na visinu izgubljene zarade.

III Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju 3.491,17 eura parničnih troškova sa zateznom kamatom koja teče od 30. siječnja 2026. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je u tužbi navela da je 6. ožujka 2020. stradala u prometnoj nesreći koju je uzrokovao osiguranik tuženika te da je zadobila ozljede i nalazila se na bolovanju zbog čega potražuje naknadu za pretrpljene bolove, strah, smanjenje duševne boli i izgubljenu zaradu. U mirnom joj je postupku tuženik isplatio 14.345,77 kuna, od čega 1.345,77 kuna za imovinsku štetu, a 13.000,00 kn za neimovinsku štetu). Kao dokaze je predložila svoje saslušanje, medicinsku dokumentaciju, medicinsko i financijsko vještačenje, odštetni zahtjev, Zatražila je isplatu ukupno 23.812,72 kn sa zateznim kamatama kako su navedene u tužbenom zahtjevu.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je priznao pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja kao i da je isplatio tužiteljici 14.354,77 kn. Smatra da tužiteljica nije bila propisno vezana sigurnosnim pojasom i tako doprinijela štetnom događaju. Osporava osnovu i visinu tužbe i tužbenog zahtjeva preko nesporno isplaćenog iznosa, potraživanje izgubljene zarade, kao i zatraženi tijek zateznih kamata. Osporio je osnovu, visinu zahtjeva i zatraženi tijek zateznih kamata za imovinskom štetom zbog izgubljene zarade u cijelosti Kao dokaze je predložio priklop cjelokupnog spisa MUP- a – PU zagrebačka – I. PP Zagreb prema broju zapisnika o očevidu 511-19-44/06-K- 28/2020, kombinirano prometno sudsko medicinsko vještačenje na okolnost da li je tužiteljica bila vezana sigurnosnim pojasom, sudsko medicinsko vještačenje, pribavljanje izvornika cjelokupne medicinske dokumentacije. Predložio je odbiti tužbeni zahtjev i traži troškove postupka.

3. Tužiteljica je podneskom od 23. studenog 2020. obavijestila sud da joj je tužitelj nakon utuženja uplatio dodatnih 500,00 kn za koje je smanjila tužbeni zahtjev. Tuženik je na ročištu 27. travnja 2021. naveo da se taj iznos odnosi na tuđu njegu i pomoć. Podneskom od 26. rujna 2024. tužiteljica je specificirala tužbeni zahtjev na način da je tražila 1.948,83 EUR sa zateznim kamatama, koje na iznos od 1.708,24 eura teku od 20.05.2020. pa do isplate, na iznos od 240,59 EUR od 15.16.2020., pa do isplate te isplatiti zatezne kamate na iznos od 66,36 EUR od 20.05.2020. do 27.10.2020. Tuženik se podneskom od 11. listopada 2024. usprotivio povlačenju tužbenog zahtjeva od 26. rujna 2024. dok se nije protivio ranijem povlačenju od 23. studenog 2020. Tužiteljica je podneskom od 11. srpnja 2025. povisila tužbeni zahtjev u odnosu na izgubljenu zaradu.

4. Sud je dozvolio preinaku tužbe od 11. srpnja 2025. u odnosu na visinu izgubljene zarade u skladu s čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, u daljnjem tekstu: ZPP) koji propisuje da tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. Naime, tuženik je tijekom postupka osporavao i osnovu i visinu tužbenog zahtjeva i u odgovoru na tužbu i u narednim podnescima i na ročištima

5. Za dio tužbenog zahtjeva od 66,36 eura za koji je tužitelj snizio tražbinu, tužba se smatra povučenom iz razloga jer se tuženik o navedenom nije izjasnio. Naime, čl. 193. st. 2. Zakona o parničnom postupku ZPP-a propisuje da se tužba može povući sve do zaključenja glavne rasprave, ako tuženik na to pristane. Ako se tuženik u roku od 15 dana od dana obavijesti o povlačenju tužbe ne izjasni o tome, smatrat će se da je pristao na povlačenje. S obzirom da se tuženik nije izjasnio o tom djelomičnom povlačenju tužbe, odlučeno je kao u točki I. rješenja.

6. Tijekom postupka sud je pročitao medicinsku dokumentaciju (str. 7-15 spisa), obračun plaće (16-21), podatke o prometnoj nesreći i kaznenoj prijavi (30-37), pregledao je skicu događaja te fotografije nesreće (52-54), fotografije tužiteljice (65- 67), pročitao je presudu OS Zlatar Kov-197/21 te optužnicu (91-96), liječničku potvrdu (143), provedeno je kombinirano sudskomedicinsko-prometno vještačenje (108-110 i 175-176), medicinsko vještačenje (155-156) te financijsko vještačenje (183-186)

7. Na temelju provedenog dokaznog postupka i ocjenjujući dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

8. Među strankama nije sporno da je tužiteljica 6. ožujka 2020. stradala u prometnoj nesreći koju je uzrokovao osiguranik tuženika, nesporna je osnova izgubljene zarade, pasivna i aktivna legitimacija, da su tuđu pomoć i njegu tužiteljici pružali ukućani. Nije sporno ni da se tužiteljica obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom te da joj je tuženik platio 1.725,40 eura (13.000,00 kn) neimovinske štete, 178,61 eura (1.345,77 kn) imovinske štete i nakon podnošenja tužbe 66,36 eura (500,00 kn) za tuđu njegu i pomoć.

9. Sporna je visina štete, doprinos šteti i tijek kamate.

10. Sud nije ocjenjivao dokaze koji se odnose na činjenice koje među strankama nisu sporne, a dokumentaciju na kojoj se temeljilo vještačenje, sud je ocjenjivao u odnosu procjene je li vještačenje provedeno stručno i pravilno. Stranke su na ročištu na kojem je zaključena glavna rasprava suglasno navele da su svi preostali dokazi izvedeni, odnosno da nije potrebno nijedan dokaz pribaviti ili dodatno izvesti. Stoga nije saslušavana ni tužiteljica što je sama predložila u tužbi kao ni provođeno vještačenje po vještaku medicine rada.

11. Iz nalaza i mišljenja kombinirano sudskomedicinskog i prometnog vještačenja proizlazi da je tužiteljica stradala u prometnoj nesreći kao suvozačica u osobnom vozilu koje je svojim prednjim više lijevim dijelom naletjelo na drugo vozilo. U opisanoj dinamici prometne nesreće došlo je do naglog prisilnog polijetanja tijela tužiteljice izrazito prema naprijed i nešto ulijevo. Ozljede tužiteljice promatrane u kontekstu utvrđene dinamike nesreće govore da je ona u trenutku sudara bila vezana sigurnosnim pojasom pa je u opisanom polijetanju prednjom stranom trupa naletjela na zategnuti sigurnosni pojas (s posljedičnim nastankom prijeloma prsne kosti i krvnog podljeva na prednjoj trbušnoj stjenci (koji odgovara otisku donjeg kraka pojasa) pri čemu su nastale predmetne ozljede.

12. Sud prihvaća nalaz i mišljenje kombiniranog sudskomedicinskog i prometnog vještačenja jer je provedeno stručno, obrazloženo je detaljno i u skladu je s priloženom dokumentacijom, a na njega nije bilo prigovora. Iz provedenog vještačenja proizlazi da je tužiteljica bila vezana, odnosno da je neosnovan prigovor nastanka štetnog događaja.

13. Iz nalaza i mišljenja medicinskog vještaka proizlazi da je tužiteljica trpjela bolove jačeg intenziteta tri dana, srednje jake bolove osam dana, a slabije četiri tjedna. Pretrpjela je primarni kratkotrajni strah do smirenja i regresije akutnih simptoma, jači strah dva dana, srednji tri dana i slabiji 30 dana, a životne aktivnosti su joj smanjene 3%. Tuđa njega i pomoć joj je bila potrebna dva sata dnevno kroz četiri tjedna.

14. Sud prihvaća nalaz i mišljenje medicinskog vještačenja jer je provedeno stručno, obrazloženo je detaljno i u skladu je s priloženom dokumentacijom, a na njega nije bilo prigovora.

15. Iz nalaza i mišljenja financijskog vještaka proizlazi da Izgubljena zarada tužiteljice za vrijeme trajanja bolovanja, temeljem prosječne neto plaće koju je ostvarivala kod poslodavca u razdoblju od tri mjeseca koja su prethodila štetnom događaju, iznosi neto 323,64 eura, s datumima isplate kako su navedeni u tablici nalaza.

16. Sud prihvaća nalaz i mišljenje financijskog vještačenja jer je provedeno stručno, obrazloženo je detaljno i u skladu je s priloženom dokumentacijom, a na njega nije bilo prigovora.

17. Iz provedenog postupka sud je utvrdio da je 6. ožujka 2020. stradala u prometnoj nesreći koju je uzrokovao osiguranik tuženika te da je zadobila ozljede i nalazila se na bolovanju. Prilikom prometne nesreće je bila vezana. Pretrpjela je bolove, strah i posljedice kako su opisani u točki 13. obrazloženja i izgubila zaradu kako je navedenu u točki 15. obrazloženja. Tuženik je isplatio tužiteljici 1.725,40 eura (13.000,00 kn) neimovinske štete, 178,61 eura (1.345,77 kn) imovinske štete i nakon podnošenja tužbe 66,36 eura (500,00 kn) za tuđu njegu i pomoć.

18. Članak 1045. stavak 1. (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, dalje: ZOO) propisuje da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Članak 1046. ZOO-a propisuje da je šteta umanjenje nečije imovine, sprječavanje njezina povećanja i povreda prava osobnosti.

19. Članak 19. Stavak 1. ZOO-a propisuje da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Stavak 2. istog članka određuje da se pod pravima osobnosti u smislu tog zakona razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

20. Sud je utvrdio trajanje i intenzitet straha, bolova, smanjenja životne aktivnosti, a posebno je imao u vidu da je tužiteljica nastradala u mladoj dobi od 25 godina zbog čega će zbog smanjenja životne aktivnosti biti zakinuta u raznim aktivnostima tijekom života, kako privatnim i tako i poslovnim. Nadalje, tužiteljica će morati ulagati pojačane napore u svom budućem životu i radu, a pretrpjela je i posljedice opisane u točki 13. obrazloženja. Iz svega navedenog proizlazi da tužiteljici zbog povrede prava osobnosti pripada iznos od 3.200,00 eura na ime naknade štete.

21. Tome treba pridodati štetu koju je tužitelj imao zbog pružanja tuđe njege i pomoći. Za tuđu njegu i pomoć je utvrđeno da je tužitelju bila potrebna u opsegu od četiri tjedana po dva sata dnevno. Ukupno je riječ o 56 sati pomoći. Prema slobodnoj ocjeni, u skladu s člankom čl. 223. st. 2. ZPP-a utvrđeno je da cijena sata pružanja pomoći i njege iznosi 4,50 eura iz čega proizlazi da ukupni iznos za pružanje tuđe njege i pomoći iznosi 252,00 eura, što zajedno s neimovinskom štetom iznosi 3.452,00 eura.

22. S obzirom na to da je tuženik tužiteljici platio prije početka postupka 1.725,40 eura na ime neimovinske štete te 244,97 za tuđu njegu i pomoć, ukupno 1.970,37 eura, a da je dužan nadoknaditi štetu u iznosu od 3.452,00 eura, dužan joj je platiti preostali dio u iznosu od 1.481,63 eura na ime naknade štete.

23. Što se tiče izgubljene zarade, tuženik je tijekom postupka priznao osnovu, a visina je izračunata financijskim vještačenjem, s datumom početka tijeka kamata, na koje nije bilo prigovora. Stoga je određeno platiti tuženiku 323,64 eura tužitelju.

24. Nadalje, tužiteljici pripada i kamata na dio tuđe njege i pomoći koji je plaćen tijekom postupka, u iznosu od 66,36 eura, do dana plaćanja.

25. U odnosu na tijek kamata na iznos koji tužiteljici pripada, čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine 151/05, 36/09, 75/09 i 76/13, ZOOP) određuje da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 1. toga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. U ovom predmetu dan podnošenja odštetnog zahtjeva nije sporan.

26. Tuženik je isprva osporavao osnovu i visinu za izgubljenu zaradu, a tijekom postupka ih je priznao, a osporavao je i visinu za naknadu štete dok osnovu nije. Nadalje, tužiteljica je uspjela s 90% visine, ali kako je uspjela i djelomično s osnovom za izgubljenu zaradu, sud uzima da nije uspjela samo u neznatnom dijelu, odnosno da joj troškovi pripadaju u cijelosti.

27. Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu s dostavljenim troškovnikom te prema vrijednosti predmeta spora, a prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22, u daljnjem tekstu: Tarifa), i to temeljem tbr. 48/3 OT koja propisuje da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka.

28. Tužitelju je priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva u iznosu od 200,00 eura prema br. 28 Tarife, tužbe u iznosu od 200,00 eura prema br. 7. t. 1 Tarife. Nadalje, pripada mu za sastavljanje podnesaka 23. studenog 2020., 11. svibnja 2021., 26. rujna 2024. i 11. srpnja 2025. po 200,00 eura za svako prema tbr. 8.1. Tarife. Prema br. 9.1 Tarife tužitelju pripada trošak pristupa punomoćnika odvjetnika za ročišta 8. travnja 2021., 27. travnja 2021., 27. veljače 2024., 21. ožujka 2025. i 19. prosinca 2025. po 200,00 eura svako. Navedeno zajedno iznosi 2.200,00 eura odnosno 2.750,00 eura kad se uračuna PDV čemu treba pridodati trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 199,08 eura i financijskog od 300,00 eura, pristojbe na tužbu u iznosu od 39,03 eura i na presudu 78,06 eura. Ukupno je riječ o 3.366,17 eura. Tome treba pridodati trošak pristupa na objavu na ročište u iznosu od 125,00 eura (br. 9/5 Tarife).

29. Prema br. 8.1. Tarife odvjetniku pripada nagrada za četiri obrazložena podneska u prvostupanjskom postupku te stoga nije priznat trošak za više od toga. Neobrazloženi podnesci nisu bili nužni u ovom postupku.

30. Što se tiče troška financijskog vještačenja, rješenje o njegovom provođenju je poslano i tuženiku rješenjem od 17. travnja 2025. koje je tuženik zaprimio 30. travnja 2025. Nakon njegovog zaprimanja tuženik nije reagirao i upozorio sud da ono nije nužno, a što je mogao učiniti imajući u vidu da je isprva osporavao visinu izgubljene zarade. Zbog činjenice da tuženik nije upozorio sud da nije potrebno provoditi navedeno vještačenje (kojim je na kraju utvrđen točan iznos izgubljene zarade), tužitelju je nastao navedeni trošak koji je tuženik dužan snositi.

31. Na dosuđeni parnični trošak dosuđene su i zatezne kamate koje teku od donošenja presude do isplate (čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona, "Narodne novine" br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20 - dalje: OZ), po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO-a.

32. Stoga je odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu 30. siječnja 2026.

Sudac:

Ivan Borković

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri četiri istovjetna primjerka u roku od petnaest (15) dana od primitka pisanog otpravka ove presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP-a).

DNA:

1. tužitelju po pun.

2. tuženicima po pun.