REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj: P-47/2024-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Gospiću po sucu Janu Malovcu, u parničnom predmetu tužiteljice FO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Tihomiru Vojvodiću, odvjetniku u Gospiću, Kaniška 15, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u Gospiću, Građansko-upravni odjel, Gospić, Trg Alojzija Stepinca 3, radi utvrđenja prava vlasništva, 30. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj FO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik nekretnina: Kčbr. [katastarska čestica] KOSINJSKA pov. 2327 m², upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina]. Utvrđuje se da je prestalo prijašnje pravo vlasništva tuženika na ovim nekretninama te se nalaže brisanje prijašnjeg prava društvenog vlasništva s imena tuženika, uz istodobnu uknjižbu prava vlasništva na ime i vlasništvo tužitelja u cijelosti.

II. Utvrđuje se da je tužitelj FO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik nekretnina: Kčbr. [katastarska čestica] KOSINJSKA pov. 6776 m², upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina]. Utvrđuje se da je prestalo prijašnje pravo vlasništva tuženika na ovim nekretninama te se nalaže brisanje prijašnjeg prava društvenog vlasništva s imena tuženika, uz istodobnu uknjižbu prava vlasništva na ime i vlasništvo tužitelja u cijelosti.

III. Utvrđuje se da je tužitelj FO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik nekretnina: Kčbr. [katastarska čestica] KOSINJSKA pov. 5273 m², upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina]. Utvrđuje se da je prestalo prijašnje pravo vlasništva tuženika na ovim nekretninama te se nalaže brisanje prijašnjeg prava društvenog vlasništva s imena tuženika, uz istodobnu uknjižbu prava vlasništva na ime i vlasništvo tužitelja u cijelosti.

IV. Utvrđuje se da je tužitelj FO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik nekretnina: Kčbr. [katastarska čestica] LENIĆA BRDO pov. 1820 m², upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina]. Utvrđuje se da je prestalo prijašnje pravo vlasništva tuženika na ovim nekretninama te se nalaže brisanje prijašnjeg prava društvenog vlasništva s imena tuženika, uz istodobnu uknjižbu prava vlasništva na ime i vlasništvo tužitelja u cijelosti.

V. Utvrđuje se da je tužitelj FO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik nekretnina: Kčbr. [katastarska čestica] LENIĆA BRDO pov. 3320 m², upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina]. Utvrđuje se da je prestalo prijašnje pravo vlasništva tuženika na ovim nekretninama te se nalaže brisanje prijašnjeg prava društvenog vlasništva s imena tuženika, uz istodobnu uknjižbu prava vlasništva na ime i vlasništvo tužitelja u cijelosti.

VI. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, da tužiteljici FO, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnične troškove u iznosu od 200,00 EUR (slovima: dvjesto eura) sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, računajući ovu kamatu od dana donošenja prvostupanjske presude do konačne isplate, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je u tužbi (str. 1-4 spisa), u bitnome navela kako je prije podnošenja ove tužbe, 20. rujna 2023. podnijela Zahtjev za mirno rješenje spora Općinskom državnom odvjetništvu u Gospiću koji se očitovao da nema mogućnosti mirnog rješenja spora iz razloga što povijesni pregled stanja u katastru ne ukazuje na posjedovanje prijepornih čestica od strane podnositelja zahtjeva, niti od njegovih prednika. Stvarni posjednik i izvanknjižni vlasnik spornih čestica je tužiteljica. U prilog tome ide činjenica da je tužiteljica FO, kao vlasnik OPG-a MIBPG: 154394, na istoj adresi, sklopila ugovor o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta sa tuženikom, jer je ista upisana i kao vlasnik i kao posjednik iako je tužiteljica. Već sama činjenica da je RH sklopila ugovor s tužiteljicom podrazumijeva da je tuženik već tada imao spoznaje da je stvarni posjednik predmetnih nekretnina tužiteljica slijedom čega je to posjedovanje finalizirano kroz sklapanje ugovora o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Predmetne nekretnine se nalaze u sklopu ostalih posjednika među kojima su neki provodili postupak utvrđivanja vlasništva, a gdje je također kao protustranka bila legitimirana RH. Radi se o jednom kompleksu gdje se od strane Jedinice lokalne samouprave mještanima davalo na korištenje poljoprivredno zemljište nakon što su doselili na to područje tzv. stanovnici [adresa], a o čemu se odlučivalo u postupcima broj N-DO-99/2013 i presudom Općinskog suda u Gospiću posl.br. P-268/2022. Kako tužiteljica nema drugog načina da uskladi zemljišnoknjižno i stvarno stanje podnijela je tužbu u ovom predmetu tražeći upis svog prava vlasništva uz naknadu parničnog troška.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu (str. 38-39 spisa) u bitnome naveo kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, te je predložio odbiti tužitelja sa tužbom i tužbenim zahtjevom uz naknadu parničnog troška. Prigovorio je aktivnoj legitimaciji tužitelja. Iz tužbe proizlazi da su čestice u posjedu tužiteljice, a nije vidljiv način stjecanja. Tužiteljica se nije očitovala niti dostavlja isprave iz kojih proizlazi pravni slijed i dokaz da je ista legitimirana. Ukoliko je više slijednika tužiteljica se nije očitovala o eventualnom njihovom sudjelovanju u postupku. Tužiteljica je nasljednica pok. ĆO te je ista postala vlasnica čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj se nalazi obiteljska kuća i koja međi sa prijepornom čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Pokojni ĆO je u postupku osnivanja zemljišne knjige upisan kao vlasnik čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja je identična čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere. Predmetna čkbr. [katastarska čestica] površine od 267 čhv upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] stare izmjere dodijeljena je od strane Skupštine općine Gospić rješenjem broj 05-1005/1-1964 od **.**.1964. LO na trajno korištenje za izgradnju obiteljske stambene zgrade. Citiranim rješenjem dodijeljena je upravo navedena čestica koja čini novoformiranu čkbr. [katastarska čestica] te tadašnja Skupština općine Gospić nije imala namjeru dodijeliti na korištenje i česticu iza gradilišta koja čini sada čkbr. [katastarska čestica]. Da je Općina smatrala da treba dodijeliti više zemljišta od neizgrađenog građevinskog nije bilo zapreka da isto učini, a što očito nije bila namjera. Prednik tužiteljice ĆO znao je da mu je dodijeljeno građevinsko zemljište radi izgradnje obiteljske kuće te navodi da mu je dodijeljeno i ostalo prijeporno zemljište smatraju se neosnovni. Dodijeljena čkbr. [katastarska čestica] bila je ukupne površine od 960 m2 ( 267 čhv) te je neživotno da su tužiteljičin prednik i ona sama smatrali da im je dodijeljena i čkbr. [katastarska čestica] ukupne površine 2327 m2 , kao i ostale čestice koje su predmet tužbenog zahtjeva. Slijedom navedenoga tužena je predložila odbiti tužitelja sa tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti uz naknadu parničnog troška.

3. U nastavku postupka stranke su ostale pri prethodnim navodima.

4. Nesporno je između stranaka kako su sve sporne čestice upisane u zemljišnim knjigama kao vlasništvo Republike Hrvatske u cijelosti te u katastarskim evidencijama kao posjed Republike Hrvatske u cijelosti.

5. Sporno je između stranaka vlasništvo tužitelja na navedenim česticama, kao i način njihovog eventualnog stjecanja te ispunjavanje zakonskih uvjeta za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

6. Radi razjašnjenja spornih pitanja sud je proveo dokaze čitanjem isprava dostavljenih u spis: očitovanje na zahtjev za mirno rješenje spora broj: N-DO-77/2023 od 17. siječnja 2024. (str. 5-8 spisa), izvatke ZK uložaka broj: [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina] (str. 9-13, 40-41 spisa), posjedovne listove 2198, 2199, 2196, 2831, sve k. o. [katastarska općina] (str. 14-17 spisa), ugovor o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske 32027790 od 5. listopada 2021. (str. 18-24 spisa), presudu i rješenje Općinskog suda u Gospiću posl.br. P- 268/2022-16 od 5. svibnja 2023. (str. 25-32 spisa), ispis Geoportala (str. 42 spisa), rješenje Skupštine općine Gospić od 2. listopada 1964. (sr. 43 spisa), zapisnik Općinskog suda u Gospiću broj: Z-1458/2005/2821 od 3. rujna 2008. (str. 44-45 spisa). Proveden je uviđaj na licu mjesta uz stručnu pomoć vještaka geodeta u identifikaciji nekretnina na licu mjesta (str. 62-66 spisa). Saslušani su svjedoci GO (str. 63-64 spisa i OO (str. 64 spisa) te tužiteljica (str. 64-65 spisa).

7. Tužbeni zahtjev je osnovan.

8. Tužiteljica temelji svoj tužbeni zahtjev na svom stjecanju predmetnih nekretnina dosjelošću, samostalnim i poštenim posjedom istih, kako svojim posjedom tako i svojih pravnih prednika.

9. Čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17., 152/14., u nastavku teksta: ZV) propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

10. Uvjete za stjecanje prava vlasništva dosjelošću stoga treba razmotriti i ocijeniti najprije prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika koji su na području Hrvatske i Slavonije stupili na snagu 1. svibnja 1853. (u nastavku teksta: OGZ) koja su se primjenjivala do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ br. 53/91., 92/94., u nastavku teksta: ZOVO), koji je stupio na snagu 1. rujna 1980., zatim po odredbama ZOVO i konačno po sada važećim odredbama ZV-a.

11. Uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću određuju pravila OGZ u paragrafima 1460. – 1477. po kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima stvar u posjedu, da je njegov posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme određeno zakonom. Navedeno znači da posjednik ne smije posvojiti stvar silom ili lukavstvom ili potajno (paragraf 1464. OGZ), da mora biti pošten (paragraf 1463. i 326. OGZ) i da se posjed mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu (paragraf 1461. OGZ) time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477. OGZ).

12. Prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468. OGZ u trajanju od 30 godina odnosno roka iz paragrafa 1472. OGZ od 40 godina najdulji rok za dosjedanje je 20 godina.

13. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326. OGZ pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje. Nepošteni posjednik jest onaj koji zna ili iz okolnosti mora misliti da je tuđa stvar koju posjeduje.

14. Prema odredbi čl. 28. st. 2. ZOVO savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. Odredbom st. 4. istog čl. propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina. Prema odredbi čl. 72. st. 2. ZOVO posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Prema odredbi čl. 29. ZOVO na nekretninama u društvenom vlasništvu nije se moglo steći vlasništvo dosjelošću.

15. Međutim, ovaj propis je ukinut 8. listopada 1991., a 1. siječnja 1997. stupio je na snagu novi propis iz čl. 388. st. 4. ZV-a koji je propisao da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana.

16. Ta je odredba ukinuta odlukom Ustavnog suda RH poslovni broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. te je nakon toga izmijenjena novom odredbom suprotnog sadržaja.

17. U odlukama Europskog suda za ljudska prava Trgo protiv Hrvatske po zahtjevu broj 35298/04 i Radomilja i dr. protiv Hrvatske po zahtjevu broj 37658/10 zauzeto je shvaćanje koje je i izraženo u odluci Vrhovnog suda RH posl.br. Rev-x 974/2017 od 7. svibnja 2019. prema kojem proizlazi da se „kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV-a nego na temelju drugih odredaba toga Zakona.

18. Tom odlukom je Vrhovni sud RH obrazložio kako rizik bilo kakve greške koja su počinila državna tijela mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo posebice kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba.

19. Konačno, odredbom čl. 159. st. 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz st. 2. i 3. istog članka.

20. Odredba čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je sukladno čl. 18. st. 3. ZV-a pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Prema tome, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima OGZ, ZOVO i ZVDSP je pošten (savjestan) posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

21. U ovoj parnici je pitanje poštenja (savjesnosti) posjeda temeljno pitanje odlučno za ocjenu jesu li tužitelji dosjelošću stekli pravo vlasništva predmetne nekretnine, pri čemu se sud u cijelosti oslonio na iskaze svjedoka i saslušane stranke koji su obzirom na godine života i činjenicu življenja na području na kojem leže sporne nekretnine osobno upoznati sa povijesnom životnom situacijom na tom području.

22. Oba saslušana svjedoka, kao i tužiteljica, su dovoljno stari da su osobno upoznati sa periodom naseljavanja stanovništva na području na kojem leže sporne nekretnine, a iz čijih iskaza je utvrđeno da se na tom području, odlukom općine Gospić, početkom 1960.-ih godina naseljavalo stanovništvo iz Kosinja, koji su kao poljoprivrednici bez zemlje na taj način dobili mogućnost zapošljavanja u obližnjoj tvornici oružja u [adresa].

23. Mada iz iskaza samih svjedoka i tužiteljice uistinu proizlazi da nisu dobili predmetnu zemlju od općine za potrebe naseljavanja i gradnje kuće, način prethodnog korištenja te zemlje, koji po suglasnim navodima stranaka, se provodio na način da su se napasale ovce koje su u skupini za potrebe cijelog sela u „kompaniji“ i čuvane od strane tadašnjih stočara, te da se nitko od tih stočara nije bunio u privođenju tih pašnjaka poljoprivrednoj obradi, upućuje da je postojao dogovor između stanovnika naselja i da su tadašnji poljoprivrednici koji su se naseljavali na tom području imali razloga vjerovati da im pripada pravo na posjed istih.

24. To isto proizlazi i iz navoda same tužiteljice, iz kojeg je razvidno kako je lokalni mjesni odbor bio svjestan privođenju tog područja poljoprivrednoj djelatnosti i nije se protivio istoj.

25. Sud je navode svjedoka i tužiteljice prihvatio u cijelosti kao istinite obzirom su iskazani vrlo životno i logično te su u svim bitnim elementima sukladni jedni drugima i potvrđuju bitne elemente stjecanja prava vlasništva dosjelošću, a odgovaraju i utvrđenom stanju na licu mjesta na kojem je vidljivo da se zemljišta koriste u poljoprivredne svrhe i međe su jasno razdvojene između susjednih čestica (62-66 spisa).

26. Obzirom je navedeno naseljavanje i privođenje zemlje poljoprivrednoj obradi provođeno u vrijeme važenja OGZ-a na ovim prostorima, prije stupanja na snagu ZOVO-a, to se i uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u ovom postupku prosuđuju po navedenim pravilima, a sve sukladno odredbi čl. 388. st. 2. ZV-a.

27. Stoga, kako je sukladno paragrafu 1477. OGZ-a vezano uz Načelno mišljenje Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. kriterij utvrđivanja stjecanja prava vlasništva dosjelošću trajanje i poštenje posjeda, a poštenje proizlazi već iz činjenice da su kako stočari iz [adresa] koji su ranije koristili predmetno područje za pasanje ovaca, tako i članovi lokalnog mjesnog odbora bili svjesni privođenja spornog zemljišta poljoprivrednoj svrsi i nisu se istoj protivili iz čega proizlazi da je u nekom trenutku došlo do dogovora između suseljana jer bi u suprotnom došlo do sukoba oko korištenja zemlje, utvrđeno je kako je tužiteljica samostalno i putem svog pravnog prednika, ispunila uvjete propisane čl. 1477. OGZ- a te je sukladno čl. 388. st. 2. ZV-a tužbeni zahtjev prihvaćen u cijelosti.

28. Tužitelj i tuženik potražuju parnični trošak.

29. Tužitelj je u cijelosti uspio u sporu slijedom čega mu je priznat ukupni traženi trošak radnji izazvanih vođenjem postupka sukladno članku 154. stavku 1. ZPP-a u vezi Tbr. 52.3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23., u nastavku teksta: Tarifa).

30. Tužitelju je stoga priznat ukupno zatraženi trošak u visini od 200,00 eura a kojim je obuhvaćen trošak tužbe u visini 100 bodova sukladno Tbr. 7.1. Tarife, pomnoženo sa vrijednosti boda od 2,00 eura sukladno Tbr 54. Tarife.

31. Zatezna kamata je određena sukladno čl. 29. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23.).

U Gospiću 30. siječnja 2026.

Sudac:

Jano Malovac

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku, u dovoljnom broju istovjetnih primjeraka za sud i protivnu stranu, u roku od 15 dana od dana njene objave, putem ovog suda na Županijski sud.

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena.

Dostaviti:

- tužitelju po punomoćniku Tihomiru Vojvodiću, odvjetniku u Gospiću, Kaniška 15, putem e-oglasne ploče

- tuženicima po Općinskom državnom odvjetništvu u Gospiću, Građansko- upravni odjel, Gospić, Trg Alojzija Stepinca 3, putem e-oglasne ploče