REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-485/2022-32

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Sanji Krovinović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice KŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Željku Juriću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Grad Zagreb, OIB 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 12. studenoga 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, dana 30. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Gradu Zagrebu, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937 isplatiti tužiteljici KŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] s osnova neimovinske štete iznos od 40.000,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 24. listopada 2025. godine pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Gradu Zagrebu, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937 isplatiti tužiteljici KŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] s osnova imovinske štete tuđe pomoći i njege iznos 1.140,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 30. siječnja 2026. godine pa do isplate, i to do 31. prosinca 2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato je za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotnih poena, a od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se tužiteljica s tužbenim zahtjevom za neimovinsku štetu u visini 14.599,51 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 24. veljače 2022.g. do isplate.

IV. Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za zakonskim zateznim kamatama za imovinsku štetu, tuđu pomoć i njegu tekućim od 24. veljače 2022. do 30. siječnja 2026.

V. Nalaže se tuženiku Gradu Zagrebu, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937 nadoknaditi tužiteljici KŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak parničnog postupka 4.235,13 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30. siječnja 2026. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica se dana 8. prosinca 2019. godine, između 10 i 11h, kretala nogostupom Draškovićeve ulice u pravu sjevera kada je nogom zapela za izdignuti metalni poklopac (šaht) u blizini kčbr. [katastarska čestica] te doživjela pad nakon kojeg je pozvana Hitna pomoć koja ju je odvezla u Vinogradsku bolnicu gdje su joj konstatirane teške tjelesne ozljede multifragmentarnog prijeloma humerusa s luksacijom ramena, lezija pleksusa brahijalisa, kontuziju glave i ekskorijacija koljena.

2. U trenutku pada sa tužiteljicom se nalazio suprug EŠ koji je zajedno s njom odvezen kolima Hitne pomoći u Vinogradsku bolnicu te joj je isti pružao pomoć i njegu prilikom oporavaka i rehabilitacije.

3. Tužiteljica je u predmetnom štetnom događaju pretrpjela teške tjelesnu ozljede, detaljno opisanu u priležećoj medicinskoj dokumentaciji i točki 1. tužbe te slijedom naprijed navedenog tužiteljica u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu osnovano potražuje, u skladu s odredbom čl.19. u svezi sa odredbom čl.1046. i 1100.,važećeg ZOO-a, naknadu neimovinske štete u vidu povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje kako slijedi:

- trajne posljedice zbog smanjenja životne aktivnosti (45%) 40.000,00 EUR

- pretrpljeni strah 4.500,00 EUR

- pretrpljeni tjelesni bolovi 6.000,00 EUR

- naruženje (srednji stupanj, vrlo uočljivo trećima) 7.500,00 EUR Ukupno: 58.000,00 EUR

4. Tužiteljica je tužbom od 24. veljače 2022. godine potraživala na ime neimovinske štete iznos od 110.000,00 KN/14.599,51 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od podnošenja tužbe, pa slijedom navedenog tužiteljica ostaje i nadalje kod tog zahtjeva, dok razliku do preostalog iznosa od 58.000,00 EUR, dakle iznos od 43.400,49 EUR potražuje sa zakonskom zateznom kamatom od povišenja tužbenog zahtjeva.

5. Tužiteljica s osnova imovinske štete u vidu pružene tuđe pomoći i njege druge osobe, postavlja zahtjev za cijenom sata tuđe pomoći i njege druge osobe u iznosu od 3,00 EUR te potražuje iznos od 1.440,00 EUR (480h x 3,00 EUR) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od podnošenja tužbe pa sve do isplate, sve prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu od 24.10.2025.g.

6. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je u tužbi pod ad. I. navedeno da se je štetni događaj dogodio dana 08. 12. 2019. između 10 h i 11h, tako što se je tužiteljica kretala u pravcu sjevera kada je nogom zapela za izdignuti metalni poklopac (šaht) u blizini kčbr. [katastarska čestica], te doživjela pad nakon kojeg je pozvana Hitna pomoć koja ju je odvezla u Vinogradsku bolnicu.

7. Tužiteljica navedenu tvrdnju potkrjepljuje fotografijama mjesta štetnog događaja na kojem nije prikazan šaht, niti da je izdignut metalni poklopac istog. Za te fotografije ne može se utvrditi kada su iste slikane, slijedom čega tuženik u cijelosti osporava isto.

8. Tužiteljica tvrdi da se u trenutku pada sa tužiteljicom nalazio suprug EŠ koji je zajedno s njom odvezen kolima Hitne pomoći u Vinogradsku bolnicu te joj je isti pružao pomoć i njegu prilikom oporavka i rehabilitacije.

9. Dakle, činjenični supstrat tužbe u vezi vremenskih prilika, dinamike i mjesta štetnog događaja nisu određeni i dokazani, a svjedok tužiteljičinih tvrdnji je njezin suprug koji je i sam zainteresiran za uspjeh tužiteljice u predmetnom sporu. Tužiteljica tvrdi da joj je tuđa pomoć i njega trebala do 01. 01. 2022. i da joj je isto pružao suprug. Logično pitanje je koje je starosti suprug, zdravstvenog stanja, te zanimanja da je tužiteljici pružao pomoć i njegu više od 2 godine od spornog štetnog događaja.

10. Tužiteljica je osoba starije životne dobi, koja očito ima i druge zdravstvene poteškoće, slijedom čega se u cijelosti osporava preslika medicinske dokumentacije, te se predlaže dostaviti izvornike istog.

11. Pitanje je zdravstvenog stanja tužiteljice i njezinih drugih bolesti i ozljeda koje su utjecale na nastanak prijeporne štetne posljedice odnosno na tijek liječenja istog. U tom smislu predlaže se da tužiteljica dostavi presliku zdravstvenog kartona podredno potvrdu svog liječnika o svim bolestima i ozljedama koje je pretrpjela.

12. Tužiteljica je rođena **.**.1950., a na ime neimovinske štete potražuje iznos od 110.000,00 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od podnošenja tužbe i iznos od 11.040,00 kn na ime tuđe pomoći i njege sa zakonskim zateznim kamatama od 01. 02. 2022. do isplate, slijedom čega je od važnosti utvrditi njezino zdravstveno, tjelesno i duševno zdravlje prije prijepornog štetnog događaja i nakon istog.

13. Uostalom, postavlja se pitanje iz kojeg razloga je tužiteljica nakon proteka 3 godine podnijela predmetnu tužbu odnosno iz kojeg razloga se nije obratila tuženiku u vrijeme nastanka prijepornog štetnog događaja. Slijedom navedenog, tuženik ističe prigovor doprinosa tužiteljice za nastanak prijeporne štete odnosno prigovor isključive odgovornosti tužiteljice za isto.

14. Uzimajući u obzir očito previsoko postavljene tužbene zahtjeve i činjenični supstrat tužbe, očito je da tužiteljica isto nije postavila sukladno odredbi čl. 19. ZOO- a u svezi sa čl. 1046 i 1100 ZOO-a.

15. Odredbom čl. 1100. st. 2. ZOO-a propisano je da pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

16. Dosljedno tome, opravdano se postavlja pitanje u svezi mjesta štetnog događaja, dinamike istog, uzročno posljedične veze i štetne posljedice, koje je sporno, sve ukoliko se i pođe od pretpostavke da se štetni događaj zbio na način kako je opisan u predmetnoj tužbi.

17. U svjetlu svega navedenog, tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, te poriče odgovornost za predmetnu štetu.

18. Naime, za uspostavljanje odštetne odgovornosti tuženika potrebno je da je takvo nezakonito postupanje ili propuštenje primjene propisa učinjeno s voljom i pristankom da se trećima nanese šteta, time da je za utvrđivanje takvih kvalificiranih oblika krivnje (grube nepažnje ili namjere) teret dokaza na tužiteljici.

19. U konkretnom slučaju tužiteljica nije dokazala da za konkretnu štetu odgovara

tuženik, kao ni protupravnost štetne radnje tuženika, napose nezakonito i nepravilno postupanje tuženika koje je u uzročno posljedičnoj vezi s nastankom utuženom štetom.

20. Tuženik osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva, smatrajući da su utuženi iznosi previsoko odmjereni.

21. Tuženik osporava tijek zateznih kamata za tuđu pomoć i njegu, iznos od 23 kn za cijenu tuđe pomoći, kao i matematički izračun istog, smatrajući da se premise za matematički izračun, ne može dokazati saslušanjem tužiteljice.

22. Utužen iznos na ime tuđe pomoći i njege, ne dospijeva 01. 02. 2022 (tzv. danom prestanka potrebe za tuđom pomoći i njegom) , kako je to istaknuto u tužbenom zahtjevu, već zatezne kamate teku od dana donošenja sudske odluke, budući da je riječ o nerepariranoj materijalnoj šteti pa je mjerodavna odredba čl. 1089. st. 1. ZOO-a. Slijedom navedenog, tuženik osporava tijek zateznih kamata na utuženi iznos.

23. Slijedom navedenog, tuženik predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev uz nadoknadu troškova postupka.

24. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu, saslušana je tužiteljica i svjedok EŠ, proveden je očevid na licu mjesta i medicinsko vještačenje po dr. BŠ.

25. Tužbeni zahtjev djelomično je osnovan.

26. Među strankama sporna je osnovanost tužbenog zahtjeva, odgovornost tuženika, pasivna legitimacija tuženika, te visina tužbenog zahtjeva.

27. Na okolnost osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je prvenstveno saslušavao svjedoka EŠ.

Svjedok je u svom iskazu naveo da se na dan štetnog događaja šetao sa suprugom u prijepodnevnim satima Draškovićevom ulicom, u jednom trenutku supruga se popiknula na mali šaht, te uslijed toga pala i glavom je udarila u pločnik. Iz nosa joj je odmah curila krv. Na lice mjesta pozvao je hitnu pomoć i nakon dolaska hitne pomoći supruga je otpremljena u Vinogradsku bolnicu, on je bio u njezinoj pratnji, obzirom je prilikom pada ozlijedila glavu. Supruga je, nakon što je zaprimljena i pregledana, zadržana u bolnici radi ozljede ramena. Radi ozljede ona je i operirana. U bolnici je provela tjedan dana, potom je otpuštena kući. Od onda pa do danas njegova supruga se liječi i odlazi na terapije u Draškovićevu, dvije su bile u Vinogradskoj bolnici, a treća je bila u Traumatološkoj bolnici. Nakon operacije ona je morala mirovati, naime bila je u gipsu do pojasa. Morao joj je pomagati i morao je doslovno preuzeti kompletnu pomoć oko nje. I danas mora pomagati supruzi, obzirom je ozljeda ruke takva da više nema mišiće, uništeni su joj živci i ne može upotrebljavati desnu ruku. Fotografije koje se nalaze u spisu on je slikao i to je učinio nekoliko dana nakon tog događaja. Na dan štetnog događaja supruga je imala ravne cipele, običavaju dugo šetati i uvijek je u ravnim cipelama, uz sebe imala je samo preko ramena torbicu, drugo ništa nije nosila. Na dan štetnog događaja bila je zima, ali je bilo suho i nije bilo poledice. Supruga je desnom nogom zapela o šaht, i uslijed toga pala je na desnu stranu i zadobila je ozljedu glave kao što je naveo, a imala je i jake bolove u desnoj ruci. U trenutku pada bio je s njezine lijeve strane i vidio je njezin pad. Nakon pada još je jedan čovjek pritrčao i pomogao mu je polagano podići suprugu. Supruga prije tog pada nije imala ozljedu ramena niti bilo kakve druge ozljede.

28. Tužiteljica je u svom iskazu navela da je na dan štetnog događaja sa suprugom K išla prema kući i hodajući u jednom trenutku nogom je zapela o mali šaht, šaht je bio uzdignut cca 2 cm, desnom nogom zapela u taj šaht, i u prvi tren nije mogla izvući nogu i uslijed toga došlo je do pada, što ju je povuklo prema naprijed i pala je. Uslijed tog zapinjanja noge više se nije mogla uspraviti, pala je na desnu stranu, na desnu ruku, ali je i udarila postrance glavom. Iz nosa joj je jako curila krv. Nije se više mogla dignuti, suprug koji je bio s njom joj je pomagao da se digne, ali je priskočio i jedan čovjek koji joj je pomogao. Suprug je hodao s njene lijeve strane. Na taj dan bila je u ravnim cipelama i obično hoda već godinama u ravnim cipelama jer suprug i ona puno pješače. Vrijeme je bilo suho, i pločnik je bio suh. Na lice mjesta pozvana je hitna pomoć, otpremili su je u bolnicu i pregledali, odvezena je u Vinogradsku bolnicu gdje su joj obavili pregled i utvrdili ozljedu ramena i nadlaktice. Odmah je upućena i na magnetnu rezonancu, zadržana je u bolnici i operirana. U Vinogradskoj bolnici je dva puta operirana, odmah po događaju i dva mjeseca poslije toga jer su joj vadili žice iz ramena. Uslijed te ozljede ona više nema rotaciju desnog ramena i ima totalnu protezu, iz razloga što je u međuvremenu došlo do nekroze, da li je to bilo uslijed operacije koja nije učinjena kako spada, ona je uslijed te ozljede imala teške bolove. Krenula je na terapije u Traumatološku bolnicu od početka, ali u Draškovićevoj joj je obavljena još jedna operacija i ondje joj je ugrađena proteza. Od onda pa do danas konstantno je na terapijama, i svaki dan mora provoditi vježbe kako joj se ruka ne bi u potpunosti ukočila i ne može više u potpunosti upotrebljavati šaku. U svemu joj mora pomagati suprug. Faktično sve što obavlja, danas obavlja isključivo lijevom rukom. Ima ožiljak desne ruke koji se proteže od ramena do nadlaktice. Taj ožiljak joj je zaostao poslije nezgode utječe i na današnji život, tako da više ne hoda bez rukava, jer je očito vidljiv i ljudi ga često zagledaju. Toga dana hodala je normalnim korakom, nigdje nisu žurili. Prije te ozljede nikada nije imala nikakvih drugih ozljeda.

29. Sud je također proveo i očevid na licu mjesta.

Na očevidu na licu mjesta sud je utvrdio da se mjesto pada tužiteljice nalazi u pješačkoj zoni Draškovićeve ulice ispred broja 11. Na očevidu je također razvidno da šaht koji se nalazi na pločniku je 1 cm uzdignut iznad razine pločnika.

30. Nakon saslušanja svjedoka i tužiteljice sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazima, obzirom odgovaraju u cijelosti činjeničnom opisu iz tužbe, kao i provedenom očevidu na licu mjesta, obzirom je tužiteljica točno opisala mjesto pada, i sud je utvrdio da je doista uzrok pada šaht koji se nalazi u pješačkoj zoni Draškovićeve ulice, koji je uzdignut 1 cm iznad razine pločnika, pa samim time i predstavlja opasnost za pješake koji se kreću tim dijelom pločnika. Upravo uslijed tako nepravilno postavljenog šahta došlo je do pada tužiteljice, uslijed kojeg je ona zadobila teške tjelesne ozljede.

31. Nakon saslušanja tužiteljice i očevida na licu mjesta nedvojbeno je utvrđeno da do nastanka predmetnog štetnog događaja (pada nailaskom na izdignuti metalni poklopac - šaht) došlo na način primjeren kretanju prosječnog čovjeka- pješaka i to nogostupom Draškovićeve ulice u Gradu Zagrebu, stoga su navodi tuženika o isključivoj odgovornosti/doprinosu tužiteljice su za nastanak predmetnog štetnog događaja u cijelosti neosnovani.

32. Odredba čl. 184. ZOO-a, kao opća odredbu o odgovornosti u vezi s obavljanjem poslova od javnog interesa, prema kojoj odredbi organizacije koje obavljaju komunalnu ili drugu sličnu djelatnost od javnog interesa odgovaraju za štetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovito obavljaju usluge.

33. Nadalje tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije te u odnosu na navedeno tužiteljica ističe da je mjesto štetnog događaja nogostup Draškovićeve ulice u blizini kbr. 11 u Grad Zagrebu, čime proizlazi nesporna pasivna legitimacije tuženika.

34. Predmetno mjesto nastanka štetnog događaja Odlukom o razvrstavanju javnih cesta (NN 66/2015), nije razvrstano niti u jednu kategoriju cesta, odnosno niti u državnu cestu, niti u županijsku cestu, niti u lokalnu cestu, te ista predstavlja nerazvrstanu cestu na području Grada Zagreba.

35. Zakonom o cestama (NN 92/14) određuje se:

Čl.1.

Ovim se Zakonom uređuje pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta, način korištenja javnih cesta i nerazvrstanih cesta, razvrstavanje javnih cesta, planiranje građenja i održavanja javnih cesta, upravljanje javnim cestama, mjere za zaštitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima, koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta.

Čl. 6.

Javne ceste se, ovisno o njihovom društvenom, prometnom i gospodarskom značenju razvrstavaju u jednu od sljedeće četiri skupine:

1) autoceste,

2) državne ceste,

3) županijske ceste,

4) lokalne ceste.

Čl. 16.

Javne ceste moraju biti građene, rekonstruirane i održavane sukladno važećim propisima.

Čl. 23.

Poslovi građenja i rekonstrukcije javnih cesta u smislu ovoga Zakona obuhvaćaju:

– pripremu, izradu i ustupanje izrade potrebnih studija te njihovu stručnu ocjenu,

– pokretanje postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš, odnosno pokretanja postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš,

– pokretanje postupka ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu,

– ustupanje usluga projektiranja s istražnim radovima,

– ustupanje usluga projektiranja opreme, pratećih objekata i prometne signalizacije,

– ishođenje lokacijskih, građevinskih i uporabnih dozvola, odnosno drugih akata na temelju kojih je dopušteno građenje i uporaba građevine po posebnom propisu,

– ustupanje radova izmještanja komunalne i druge infrastrukture,

– ustupanje geodetskih radova,

– ustupanje radova građenja i rekonstrukcije,

– ustupanje usluga stručnog nadzora građenja,

– organizaciju tehničkog pregleda i primopredaju javne ceste te dijelova javne ceste i objekata na korištenje i održavanje,

– investitorski nadzor nad provođenjem projekata,

– ustupanje revizije projekata u odnosu na osnovne uvjete kojima javna cesta mora udovoljiti u pogledu sigurnosti prometa.

Nadalje, Zakonom o javnim cestama (NN 92/14) definiran je pojam nerazvrstanih cesta, pravni status nerazvrstane ceste, kao i upravljanje nerazvrstanom cestom, pa tako se:

Čl.98, izrijekom navodi:

„Nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, i to posebice:

– ceste koje su na području gradova s više od 35.000 stanovnika te gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (»Narodne novine« br. 54/08., 122/08., 13/09., 104/09. i 17/10.),

– ceste koje povezuju naselja,

– ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja,

– terminali i okretišta vozila javnog prijevoza,

– pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina,

– druge ceste na području naselja i gradova.

Čl. 100.

„Nerazvrstanu cestu čine:

– cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, sustav za odvodnju atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, drenaže, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, pothodnik, nathodnik i slično), nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i slično),

– građevna čestica, odnosno cestovno zemljište u površini koju čine površina zemljišta na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgrađena cestovna građevina, površina zemljišnog pojasa te površina zemljišta na kojima su prema projektu ceste izgrađene ili se trebaju izgraditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima (objekti za održavanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, benzinske postaje, servisi i drugo),

– zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održavanje ceste širine prema projektu ceste,

– prometna signalizacija (okomita, vodoravna i svjetlosna) i oprema za upravljanje i nadzor prometa,

– javna rasvjeta i oprema ceste (odbojnici i zaštitne ograde, uređaji za zaštitu od buke, uređaji za naplatu parkiranja i slično).“

Čl. 101.

(1) Nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

(2) Nerazvrstana cesta se ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste.

(3) Dio nerazvrstane ceste namijenjen pješacima (nogostup i slično) može se dati u zakup sukladno posebnim propisima, ako se time ne ometa odvijanje prometa, sigurnost kretanja pješaka i održavanje nerazvrstane ceste.

Čl. 107.

(1) Upravljanje, građenje i održavanje nerazvrstanih cesta obavlja se na način propisan za obavljanje komunalnih djelatnosti sukladno propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(2) Jedinica lokalne samouprave može osnovati trgovačko društvo u svom vlasništvu radi obavljanja poslova upravljanja i održavanja nerazvrstanih cesta te poslova građenja nerazvrstanih cesta uz odgovarajuću primjenu odredbi članka 23., 26. i 33. ovoga Zakona.

(3) Jedinica lokalne samouprave vodi jedinstvenu bazu podataka o nerazvrstanim cestama na svom području.

(4) Sadržaj i način vođenja jedinstvene baze podataka o nerazvrstanim cestama propisuje ministar uz suglasnost ministra nadležnog za poslove komunalnog gospodarstva.

Nadalje, Zakonom o komunalnom gospodarstvu(“Narodne novine” broj: 147/14), odredbom čl. 1., određuje se:

(1) Ovim Zakonom određuju se načela, način obavljanja i financiranja komunalnog gospodarstva te ostala pitanja glede svrhovitog obavljanja komunalnih djelatnosti.

(2) Pod komunalnim gospodarstvom u smislu ovoga Zakona razumijeva se obavljanje komunalnih djelatnosti, a naročito pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje građenja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području općina, gradova i Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: jedinice lokalne samouprave) kao i županija kada je to određeno ovim Zakonom.

Odredbom čl. 3. Zakona utvrđuje se područje komunalnih djelatnosti, te se, tako, utvrđuje da su komunalne djelatnosti u smislu ovoga Zakona, između ostalih:

- održavanje javnih površina,

- održavanje nerazvrstanih cesta,

te da se

Pod održavanjem javnih površina naročito se razumijeva održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta, i javnih prometnih površina, te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kad se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu.

Zakonom o komunalnom gospodarstvu, u II. dijelu Zakona, kojim se uređuje materija obavljanja komunalnih djelatnosti, te načini njihova obavljanja, odredbom čl. 4., određuje se da komunalne djelatnosti mogu obavljati:

1. trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave,

2. javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave,

3. služba - vlastiti pogon ( u daljnjem tekstu: vlastiti pogon), koju osnova jedinica lokalne samouprave,

4. pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji,

5. pravna i fizička osoba na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova.

Odredbama IV. dijela Zakona, kojima se uređuje pitanje financiranja, odnosno izvora prihoda za obavljanje komunalnih djelatnosti, odredbom čl. 19., određuje se da se sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti osiguravaju:

l. iz cijene komunalne usluge,

2. iz komunalne naknade,

3. iz proračuna jedinice lokalne samouprave,

4. iz drugih izvora po posebnim propisima.

Odredbom čl. 22. Zakona kojom se uređuje materija komunalne naknade, izrijekom se određuje:

(1) komunalna je naknada prihod proračuna jedinice lokalne samouprave. Sredstva komunalne naknade namijenjena su financiranju obavljanja ovih komunalnih djelatnosti:

1. odvodnja atmosferskih voda,

2. održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina,

3. održavanje javnih površina

4. održavanje nerazvrstanih cesta,

5. održavanje groblja i krematorija,

6. javna rasvjeta.

Odredbom čl. 30. Zakona u dijelu pod točkom V. kojom se uređuje financiranje građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture, izrijekom se određuje: (1) Građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za:

1. javne površine,

2. nerazvrstane ceste,

3. groblja i krematorije,

4. javnu rasvjetu,

financira se iz:

1. komunalnog doprinosa,

2. proračuna jedinice lokalne samouprave,

3. naknade za koncesiju,

4. drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom.

36. Slijedom naprijed navedenoga, i obzirom je mjesto nastanka predmetnog štetnog događaja Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste razvrstano u lokalnu cestu na gradskom području Grada Zagreba, te obzirom je odredbom Čl.98 Zakona o javnim cestama izrijekom i nedvosmisleno određeno, da ceste koje su na području gradova s više od 35.000 stanovnika te gradova koji su sjedišta županija, na što je Grad Zagreb, bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (»Narodne novine« br. 54/08., 122/08., 13/09., 104/09. i 17/10.), po novom zakonu spadaju u nerazvrstane ceste.

37. Stoga, upravo je tuženik Grad Zagreb, temeljem odredaba Zakona o komunalnom gospodarstvu kao jedinica lokalne samouprave dužan osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti, time je nesporno e dokazana pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja, nakon saslušanja svjedoka i tužiteljice, provedenog očevida, kao i odgovornost tuženika iz predmetnog štetnog događaja.

38. Na okolnost osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva sud je provodio medicinsko vještačenje.

Doc.prim.dr.sc. BŠ u svom nalazu i mišljenju naveo je da ozljeda koju je tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju mogla se dogoditi u dinamici ozljeđivanja, što predstavlja uzročno posljedičnu vezu sa štetnim događajem. Kod tužitelja je učinjena dijagnostička obrada i provedena adekvatna terapija. Po završenom liječenju su zaostale trajne po ugradnji proteze desnog ramena te oštećenja desnog brahijalnog pleksusa.

To jasno proizlazi iz anamnestičkih podataka, kliničke slike tijekom liječenja, pozitivnih nalaza dijagnostičke obrade.

Liječenje završeno 24.01.2023.

Posljedice: Po provedenom liječenju su zaostale trajne posljedice od 45%. Bol: oštećenik je pretrpio bol jakog intenziteta u trajanju od 8 dana, srednjeg intenziteta 25 dana i manjeg intenziteta 150 dana - kumulativno

Strah: primarni strah bio je jačeg intenziteta i kratkotrajan. U daljnjem tijeku liječenja postojao je tzv. sekundarni strah, koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda, strah jačeg intenziteta bio je u trajanju od 3-4 dan, srednjeg intenziteta 18 dana, dok se potom nastavlja stanje tzv. kasnog straha u vidu bojaznosti i zabrinutosti od 140 dana - kumulativno

Tuđa pomoć i njega: je bila potrebna 4h dnevno kroz 70 dana, 3h dnevno kroz 40 dana, te 2 h dnevno kroz 40 dana - kumulativno

Naruženje: postoji u srednjem stupnju.

39. Na nalaz i mišljenje vještaka punomoćnici stranaka nisu imali primjedbi.

40. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka koji je vještak izradio temeljem medicinske dokumentacije, pregledom same tužiteljice, vrlo opsežno obrazložio svoj nalaz u skladu s pravilima struke te u objektivnost takvog nalaza sud nema razloga sumnjati, već je isti prihvatio u cijelosti sa svim dopunskim obrazloženjima.

41. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio da tužiteljici pripada pravo na naknadu neimovinske i imovinske štete.

42. Po čl. 19., 1100. i 1095. st. 1. Zakona o obveznim odnosima i to za povredu prava osobnosti na fizičko i duševno zdravlje, te tuđu pomoć i njegu 43. Temeljem nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka suđena je visina tužbenog zahtjeva.

44. Za pretrpljene fizičke boli u trajanja i intenzitetu sud je tužiteljici dosudio pravičnu novčanu naknadu u visini od 4.000,00 EUR.

45. Za pretrpljeni strah u trajanja i intenzitetu sud je tužiteljici dosudio pravičnu novčanu naknadu u visini od 3.000,00 EUR.

46. Za duševne boli zbog smanjene životne i radne aktivnosti sud je tužiteljici sudio, vodeći se činjenicom da je u vrijeme štetnog događaja tužiteljica bila stara 69 godina, dakle osoba starije životne dobi koja će i u daljnjem životu i radu morati ulagati pojačane napore koje je vještak utvrdio u opsegu od 45 % te je imajući navedeno u vidu tužitelju dosuđena pravična novčana naknada u visini od 28.000,00 EUR.

47. Za duševne boli zbog naruženja sud je tužiteljici sudio, vodeći se činjenicom da je u vrijeme štetnog događaja tužiteljica bila stara 69 godinu, dakle osoba starije životne dobi koja će i u daljnjem životu i radu trpjeti posljedice ožiljaka koji su zaostali nakon prometne nezgode, a koji bi joj mogli smetati na psihičkom planu obzirom su očite i nalaze se na vidljivom mjestu te budući je vještak ocijenio naruženje u srednjem stupnju, tužiteljici je dosuđeno 5.000,00 EUR.

48. Tužiteljica u ovom postupku potražuje i imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu.

49. Vještak je u svom nalazu i mišljenju utvrdio da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć u trajanju od 380 sati.

50. Sud je visinu ove naknade sudio temeljem sudske prakse i uz primjenu čl. 223. Zakona o parničnom postupku smatrajući primjerenom naknadu od 3,00 EUR po satu te mu je za potrebe tih 380 sati dosuđena pravična novčana naknada u visini od 1.140,00 EUR.

51. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja po čl. 19. i čl. 1100. i čl. 1095 Zakona o obveznim odnosima sud je tužiteljici dosudio naknadu neimovinske štete zbog prava povrede osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u visini 40.000,00 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana povišenja tužbenog zahtjeva 24.10.2025.g.

52. Sud je tužiteljici dosudio i naknadu za imovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje odnosno za tuđu pomoć i njegu u visini 1.140,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja do isplate po čl. 1089. st. 2. Zakona o obveznim odnosima.

53. Odbija se tužiteljica sa zakonskim zateznim kamatama za tuđu pomoć i njegu tekućim od 24.2.2022.g. do 30. siječnja 2026.

54. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima.

55. Slijedom navedenog sud je odlučio kao u izreci ove presude.

56. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 3. ZPP-a, i trošak se sastoji od troška zastupanja tužiteljice po odvjetniku prema važećoj Odvjetničkoj tarifi i vrijednosti predmeta spora od 59.140,00 EUR, i u trošak ulazi: trošak sastava tužbe /Tbr. 7. toč. l. O.T - RH/, u iznosu 500,00 EUR, trošak pristupa na ročišta 1.3.2023., 15.5.2025., 3.7.2025., 12.11.2025. /Tbr. 9. toč. l. O.T. - RH/ u iznosu od 2.500,00 EUR, trošak podneska od 26.9.2022. i 24.10.2025. /Tbr. 8. toč. l. O.T - RH/ u iznosu od 1.200,00 EUR, što sveukupno iznosi 4.200,00 EUR, čemu treba dodati 25% PDV- a u iznosu od 1.050,00 EUR, a što sveukupno iznosi 5.250,00 EUR, što s obzirom na uspjeh tužiteljice u postupku od 70 % iznosi 3.675,00 EUR, čemu treba dodati trošak vještačenja 200,00 EUR, izlazak sudske komisije na lice mjesta 49,48 EUR, trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 103,55 EUR, i na presudu 207,10 EUR, tako da ukupni trošak iznosi 4.235,13 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate, po čl. 27. st. 3. Ovršnog Zakona.

U Zagrebu 30. siječnja 2026.

S u d a c

Sanja Krovinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od dana dostave presude. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud, pisano u pet istovjetnih primjeraka.

DNA:

1. punomoćniku tužitelja uz rješenje o pristojbi na presudu 207,10 EUR

2. punomoćniku tuženika