REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola

Poslovni broj: Gž-426/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli – Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Zorana Šarića, kao predsjednika vijeća, Mirne-Nade Terlević Sebastijan, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Miroslava Ružića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja TK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika NOVI LIST d.d. Rijeka, Zvonimirova 20a, OIB: 44110106406, zastupanog po punomoćnici dr.sc. Ani Holjar, odvjetnici u Rijeci, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Pn-193/2023-18 od 17. veljače 2025., u sjednici vijeća održanoj 30. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Pn- 193/2023-18 od 17. veljače 2025. te se predmet vraća istom prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Ostavlja se da se o troškovima žalbe odluči u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku da u prvom sljedećem broju, na istom ili istovrijednom mjestu objavi sljedeći ispravak "Netočno je tuženik u članku pod naslovom: "T žestoko uzvratio J: samo se moralni invalidi mogu tako odnositi prema žrtvama rata", objavljenog dana 9. prosinca 2021. naveo da su pripadnici postrojbi HOS-a počinili zločin u Cerni 17. veljače 1992. budući je pravomoćno utvrđeno da su taj zločin počinili pripadnici 105. Bjelovarske brigade Hrvatske vojske."

2. Presudu pravovremenom i dopuštenom žalbom pobija tuženik zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnome, smatra da je prvostupanjski sud počinio bitne povrede iz članka 354. stavka 1. Zakon o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) time što je na ročištu glavne rasprave od 14. siječnja 2025. dopustio tužitelju da preinači (članak 190. stavci 2. i 7. ZPP-a) odnosno povuče tužbu (članak 193. stavak 2. ZPP- a), a povlačenjem tužbe da je tuženik imao pravo na odgovarajući trošak temeljem odredbe članka 158. stavka 1. ZPP-a. Nedodjeljivanjem tuženiku roka potrebnog za pripremu radi raspravljanja po preinačenoj tužbi, kao i mijenjanjem predmeta spora iz „naknade neimovinske štete“ u „objavu ispravka“, što da su dva pravna instituta na koja se primjenjuju drugačija pravna pravila (bitna za ocjenu nadležnosti, aktivne i pasivne legitimacije i prekluzije), prvostupanjski sud da je na štetu tuženika počinio bitne povrede iz članka 354. stavka 2. točaka 6. i 11. ZPP-a. Tuženik se poziva i na povredu ustavnog i konvencijskog prava na pravično suđenje. Žalbeni je prijedlog tuženika preinačiti prvostupanjsku presudu uz odbijanje tužbenog zahtjeva i dosudu mu parničnih troškova uz pripadajuće zatezne kamate, podredno ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet na ponovno suđenje. Potražuje trošak žalbe.

3. Tužitelj je podnio odgovor na žalbu u okviru kojeg osporava žalbene navode tuženika kao neosnovane, smatrajući da je prvostupanjska presuda pravilna i zakonita pa je predlaže potvrditi.

4. Žalba tuženika je osnovana.

5. Predmet spora u ovoj fazi postupka je, nakon što je prvostupanjski sud na ročištu glavne rasprave od 14. siječnja 2025. dopustio tužitelju preinaku tužbe (kojom je prvotno zahtijevana isplata pravične naknade i objava presude), zahtjev tužitelja za objavom ispravka čiji sadržaj je naveden u izreci prvostupanjske presude odnosno u točki 1. obrazloženja ovog drugostupanjskog rješenja.

6. Prvostupanjski sud je prihvatio takav zahtjev tužitelja, u bitnome s obrazloženjem da je preinaka bila svrsishodna, da je tužitelj pravovremeno podnio tuženiku zahtjev za ispravak, kao i tužbu sudu, pa imajući u vidu da je objavljena informacija da bi počinitelji zločina u Cerni bili pripadnici HOS-a netočna, a ispravak o tome da su na traženje tužitelja objavili Hrvatska izvještajna novinska agencija (dalje: HINA) i ostali mediji koji su tu informaciju od HINE prenijeli, svi osim tuženika, ocjena je prvostupanjskog suda da je tuženika valjalo obvezati na objavu ispravka te informacije.

7. Ovaj sud je ispitao pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda tuženika, pazeći pritom po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na zakonom propisane bitne povrede odredaba parničnog postupka (članak 365. stavak 2. ZPP-a). Ocjena je ovog suda da tako ispitana pobijana presuda nije pravilna ni zakonita zbog počinjenih bitnih povreda odredaba parničnog postupka od strane prvostupanjskog suda.

8. Tužitelj je tužbom zahtijevao isplatu pravične novčane naknade u iznosu od 3.318,07 eura / 25.000,00 kn sa zateznim kamatama od dana podnošenja tužbe do isplate te objavu takve pravomoćne presude na internet portalu tuženika (stranice 1-3 spisa).

8.1. Na ročištu glavne rasprave od 14. siječnja 2025. (stranice 124-125 spisa) tužitelj je istakao kako primarno želi da se objavi ispravak, sadržaja kao u izreci pobijane presude, zatim da se nadao da će spor riješiti mirnim putem u čemu da bez svoje krivnje nije uspio, a da nema interesa za isplatom pa da „preinačuje tužbeni zahtjev”. Tuženik se na ročištu protivio preinaci i povlačenju tužbe. Sud je raspravnim rješenjem dopustio preinaku, što u pobijanoj presudi (točka 6. obrazloženja) obrazlaže time da je preinaka bila svrsishodna, budući da objava ispravka predstavlja primarni oblik naknade neimovinske štete koja da proizlazi iz iste činjenične i pravne osnove.

9. Na temelju članka 190. ZPP-a tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka (stavak 1.), a iznimno do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka (stavak 2.). Nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban je pristanak tuženika, ali i kad se tuženik protivi, sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama (stavak 3.). Smatrat će se da postoji pristanak tuženika na preinaku tužbe ako se on upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preinačenoj tužbi, a nije se prije toga protivio preinaci (stavak 4.). Kad sud dopusti preinaku tužbe, dužan je ostaviti tuženiku vrijeme potrebno da se može pripremiti za raspravljanje po preinačenoj tužbi, ako za to nije imao dovoljno vremena (stavak 7.).

9.1. Na temelju članka 191. stavka 2. ZPP-a, ako tužitelj preinačuje tužbu tako da, zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe, zahtijeva iz iste činjenične osnove drugi predmet ili novčanu svotu, tuženik se takvoj preinaci ne može protiviti.

10. Ovaj drugostupanjski sud ne dovodi u pitanje mogućnost da oštećenik u parnicama protiv nakladnika zahtijeva popravljanje nematerijalne štete, ne samo isplatom pravične naknade, već i objavljivanjem ispravka netočne informacije (ili pak objavom presude), sve na temelju članka 22. stavak 1. Zakona o medijima („Narodne novine“ broj: 59/04, 84/11 i 81/13, dalje: ZM) u vezi s člankom 1099. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO) (u tom smislu i Vrhovni sud RH: Rev 1331/2016).

10.1. Međutim, cijeneći u svjetlu navedenih odredbi ZPP-a, da je tužitelj preinačio tužbu nakon zaključenja prethodnog postupka, na posljednjem ročištu na kojem je glavna rasprava zaključena, da se tuženik protivio takvoj preinaci, da u obrazloženju pobijane presude nisu izneseni uvjerljivi i valjani razlozi iz kojih bi proizlazilo da tužitelj nije mogao, bez svoje krivnje, takvu preinaku zahtijevati prije zaključenja prethodnog postupka, odnosno da bi takvo postupanje tužitelja opravdavale okolnosti nastale nakon podnošenja tužbe (tužiteljevo uzdanje u mirno rješenje spora s tuženikom, prema shvaćanju ovog suda, ne može predstavljati takav razlog), pri čemu je preinaka tužbe izvršena nakon proteka tromjesečnog prekluzivnog roka iz članka 23. ZM-a (budući da bi prekluzivni rok u odnosu na zahtjev za objavu ispravka bio prekinut tek trenutkom preinake) ne može se smatrati da je takva preinaka svrsishodna. Zato je ocjena je ovog suda da, kraj takvog stanja stvari, nije bilo udovoljeno uvjetima za dopuštanje preinake tužbe iz članka 190. stavaka 2. i 3. kao ni članka 191. stavka 2. ZPP-a, što je bilo od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijane presude, pa je time počinjena bitna povreda iz članka 354. stavka 1. ZPP-a.

10.2. Štoviše, s obzirom da po dopuštanju takve preinake tuženiku nije ostavljeno vrijeme za pripremu raspravljanja po tako preinačenoj tužbi (članak 190. stavak 7. ZPP-a), već je prvostupanjski sud neposredno nakon preinake zaključio glavnu raspravu i donio meritornu odluku, ovaj drugostupanjski sud smatra da je na taj način tuženiku uskraćena i mogućnost raspravljanja pred sudom, čime je počinjena apsolutno bitna povreda iz članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP-a.

10.3. S pravom tuženik ističe da je počinjena i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a budući da, pored istaknutog prigovora aktivne legitimaciji, prvostupanjska presuda (točka 7. obrazloženja) ne sadrži valjane, uvjerljive i dostatne razloge iz kojih bi proizlazilo da je tužitelj aktivno legitimiran zahtijevati popravljanje nematerijalne štete povodom objave netočne informacije koja se ne odnosi osobno na tužitelja, već na postupanje (općenito) pripadnika postrojbi Hrvatskih obrambenih snaga (HOS).

11. Slijedom iznesenog, a primjenom odredbe članka 369. stavka 1. ZPP-a, valjalo je prvostupanjsku presudu zbog navedenih bitnih povreda ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, kako je odlučeno u točki I. ovog drugostupanjskog rješenja. Ukidanjem prvostupanjske presude smatra se ukinutim i raspravno rješenje od 14. siječnja 2025. kojim je dopuštena preinaka tužbe.

12. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ponovno razmotriti jesu li ispunjeni uvjeti za preinaku tužbe te odlučiti o dopuštanju ili nedopuštanju preinake. U svakom slučaju, budući da se tuženik protivio preinaci (a time sadržajno i povlačenju tužbe), prvostupanjski sud će raspraviti i donijeti odluku o tužbenom zahtjevu kakvog je tužitelj postavio u tužbi (isplata pravične naknade i objava presude).

12.1. Pritom će prvostupanjski sud iznijeti valjane, uvjerljive i dostatne razloge o tome ima li tužitelj ili ne aktivnu legitimaciju s obzirom na predmet spora, a radi pravilne primjene materijalnog prava u vezi prekluzije prvostupanjski sud će voditi računa i o tome da, kada oštećenik zahtijeva popravljanje nematerijalne štete od nakladnika, nema mjesta primjeni prekluzivnog roka od 30 dana iz članka 40. stavka 2. ZM-a, već se za podnošenje tužbe primjenjuje isključivo rok od tri mjeseca iz članka 23. ZM-a (tako i Vrhovni sud RH: Rev 1025/23, Rev 1297/2024).

13. O troškovima žalbe odlučit će se u konačnoj odluci (članak 166. stavak 3. ZPP- a), kako je određeno u točki II. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

U Puli, 30. siječnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Zoran Šarić