Poslovni broj: Gž-822/2025-3

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu po sutkinji Mariji Šimičić, pravnoj stvari predlagatelja pod 1. UŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i pod 2. ŠŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Miroslavu Šariću, odvjetniku u Splitu, protiv protustranke pod 1. U (Jurica) Matutinović pok. UŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u svoje ime i kao nasljednik umrlog UŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 2. ŽŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], nasljednik umrlog UŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 3. AŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], nasljednik umrlog UŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 4. LŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], nasljednik umrlog UŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 5. OŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 6. KŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 7. GŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 8. ŠŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 9. IŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 10. ŽŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 11. SŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i pod 12. ČŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi osnivanja nužnog prolaza, odlučujući o žalbi predlagatelja pod 1. UŽ i pod 2. ŠŽ, protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj: R1-16/2025-2 od 10. veljače 2025., 30. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

Odbija se žalba predlagatelja pod 1. UŽ i pod 2. ŠŽ kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj: R1-16/2025-2 od 10. veljače 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbačen je prijedlog radi osnivanja nužnog prolaza podnesen 5. veljače 2025.

2. Protiv tog rješenja žale se predlagatelji pod 1. UŽ i pod 2. JŽ (u daljnjem tekstu: predlagatelji), pobijajući ga zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11.-pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. 70/19., 80/22., 114/22 i 153/23. - u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

2.1. Odgovor na žalbu nije podnesen.

3. Žalba nije osnovana.

4. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku odluku u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.

4.1. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju upućuju predlagatelji jer je izreka pobijanog rješenja jasna i razumljiva te ne proturječi sama sebi ni razlozima rješenja.

5. Prvostupanjski sud donio je pobijano rješenje kojim je odbacio prijedlog predlagatelja radi osnivanja nužnog prolaza nakon što je utvrdio da je protustranka pod 12. ĆŽ preminuo **.**.2020. i to prije podnošenja prijedloga, koji je podnesen 5. veljače 2025., pri čemu je taj sud naveo da on ne može biti stranka u postupku, a navedeni nedostatak da se ne može otkloniti, sve pozivom na odredbu članka 83. stavka 5. ZPP-a.

5.1. Nadalje se prvostupanjski sud u pobijanom rješenju pozvao i na doneseni zaključak na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 27. studenog 2019. broj: Su-IV-245/2019-3, po kojemu gubitak stranačke sposobnosti zbog smrti tužitelja i tuženika, ako su tužitelj i tuženik fizičke osobe, prije podnošenja tužbe predstavljale neotklonjiv nedostatak u smislu odredbe članka 83. ZPP-a.

5.2. Kako se u ovom slučaju radi o postupku osnivanja nužnog prolaza to je prvostupanjski sud smatrao da su svi vlasnici poslužnih nekretnina nužni suparničari, a nužno suparničarstvo da postoji u situaciji kada po prirodi stvari odnos može biti utvrđen samo u korist svih odnosno, protiv svih, pa kako se ovaj izvanparnični postupak može riješiti samo na jednak način prema svim vlasnicima predmetnih čestica, jer će se u odnosu na njihove katastarske čestice prijedlog za osnivanje nužnog prolaza ili u cijelosti prihvatiti (i osnovati nužni prolaz) ili u cijelosti odbiti, to je taj sud zaključio da je prijedlog trebalo odbaciti u odnosu na sve suvlasnika iz razloga što se u postupku može donijeti jedino ista odluka u odnosu na sve suvlasnike, a u ovom slučaju protustranke, od kojih je jedna prije podnošenja prijedloga preminula.

6. Neosnovano predlagatelji žalbom pobijaju zakonitost prvostupanjskog rješenja.

7. Naime, predlagatelji u žalbi u bitnom tvrde da nije bilo mjesta obustavi postupka jer da u ovoj pravnoj stvari sve protustranke nisu nužni suparničari, pa da je prvostupanjski sud mogao nastaviti s postupkom bez obzira što je protustranka pod 12. ČŽ preminula prije podnošenja prijedloga.

8. Predlagatelji su u konkretnom slučaju ustali prijedlogom protiv protustranaka, radi osnivanja nužnog prolaza i to pravo staze (prolaza pješice) i pravo kolnika (provoza svake vrste vozila i radnih strojeva) u širini od 5 metara, u korist nekretnina u vlasništvu predlagatelja označenih kao čest. zem. [katastarska čestica], ZK. UL. [broj ZK uloška] i čest. zem. [katastarska čestica], ZK. UL. [broj ZK uloška], obje K. O. [katastarska općina], kao povlasnih nekretnina, a preko i na teret dijela nekretnina u vlasništvu protustranaka označenih kao čest. zem. [katastarska čestica], ZK. UL. [broj ZK uloška] i čest zem. [katastarska čestica], ZK. UL. [broj ZK uloška], obje K. O. [katastarska općina], kao poslužnih nekretnina, a koji nužni prolaz (put) kao pravo kolnika i pravo pješačke staze ide od Jadranske magistrale do povlasnih nekretnina te je na Skici stvarnog stanja Mjerilo 1:500 Br. pr. 23-2023 „veljača 2024. godine“, izrađenoj od strane Geodezija Dalmacija d.o.o. Split, a koja Skica čini sastavni dio ovog rješenja, označen likom A,B,C,D,E,F,A, sveukupne površine 113 m2, te se sastoji od dijela navedene k. č. [katastarska čestica], označenog na navedenoj Skici likom A,B,C,E,F,A, ukupne površine 111 m2 i od dijela navedene k. č. [katastarska čestica], označenog na navedenoj Skici likom C,D,E,C, ukupne površine 2 m2.

9. Za istaći je, kad više suvlasnika povlasnog dobra zajedničkim prijedlogom traži uspostavu nužnog prolaza na tuđoj nekretnini, oni imaju položaj voljnih jedinstvenih suparničara, dok suvlasnici poslužnih nekretnina imaju položaj nužnih suparničara. Dakle, svi ne moraju ponijeti prijedlog jer nedjeljivost nužnog prolaza izaziva proširenje pravomoćne odluke i na one koji u postupku nisu sudjelovali, ali ako to učine, prema njima se spor mora riješiti na isti način, kao što se mora riješiti na isti način i u odnosu na suvlasnike preko čijih se nekretnina traži prolaz, s time što (svi) oni moraju sudjelovati u postupku kao nužni suparničari.

9.1. Jedinstveno suparničarstvo sukladno odredbi članka 201. ZPP-a postoji ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima, te se oni smatraju kako jedna parnična stranka, tako da se u slučaju ako pojedini suparničari propuste koju parničnu radnju učinak parničnih radnji što su ih poduzeli drugi suparničari proteže i na one koji te radnje nisu poduzeli.

9.2. Razlika između nužnog i voljnog jedinstvenog suparničarstva je samo u tome što je kod nužnih jedinstvenih suparničara zajednička tužba (ovdje prijedlog) nužna (ovdje prema svim protustranka), a kod voljnih suparničara nije, dok u svim ostalim aspektima između ovih suparničara nema razlike i ovi se suparničari smatraju jednom parničnom strankom.

9.3. Iz naprijed iznesenog, proizlazi da protustranke u ovome postupku, suprotno žalbenim navodima, imaju položaj nužnih suparničara, pa se ovaj izvanparnični postupak, po sili zakona može riješiti samo na jednak način prema svim suvlasnicima predmetnih čestica iz razloga što bi se u odnosu na njihove katastarske čestice prijedlog za osnivanje nužnog prolaza eventualno mogao ili u cijelosti prihvatiti (i osnovati nužni prolaz) ili u cijelosti odbiti u odnosu na sve protustranke. Zbog toga, prvostupanjski sud nije mogao odlučivati o prijedlogu na način kako to u žalbi tvrde predlagatelji samo u odnosu na česticu koja je suvlasništvo protustranaka od 1. do 7., a pri tome ne odlučivati i o čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja je u suvlasništvu protustranaka od 8. do 12. i time protustranke pod 12. ČŽ, koji je preminuo.

9.4. Naprijed izneseno iz razloga što iz prijedloga proizlazi da trasu utvrđenja nužnog prolaza obuhvaća i dio navedene čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (koje je suvlasnik protustranke pod 12. ČŽ), prema skici izrađenoj od strane GEODEZIJA DALMACIJA d.o.o. (list 41 spisa), a u pogledu koje skice se traži da čini sastavni dio rješenja, čije se donošenje predlaže. Stoga, prvostupanjski sud ne može mijenjati trasu nužnog prolaza koja se predlaže na način kako to predlagatelji tvrde u žalbe, jer prijedlog sadržava točne oznake likovima "A,B,D,D…" predmetnih čestica tražene trase, a koja obuhvaća i česticu koje je suvlasnik i protustranka pod 12. ČŽ, koji je preminuo prije podnošenja prijedloga, što se ponovno ističe.

10. Isto tako, ističe se da privostupanjski sud nije bio u obvezi na temelju odredbe članka 109. ZPP-a, pozvati predlagatelje da označe nasljednike protustranke pod 12. ČŽ, kada se radi o neotklonjivom nedostatku jer je umro prije nego što je prijedlog podnesen. Znači, u ovom slučaju prijedlog je podnesen i protiv umrle fizičke osobe, pa je riječ o neotklonjivom nedostatku iz odredbe članka 83. stavka 5. ZPP-a, zbog čega je pravilno prvostupanjski sud postupio kada je prijedlog odbacio, primjenjujući i prethodno navedeni zaključak sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 27. studenog 2019.

10.1. Pritom se ukazuje i na pravno shvaćanje građanskog odjela Vrhovnog suda RH od 5. srpnja 2021., broj: Su-IV-16/2021-14 koje glasi: „ako je tužba podnesena protiv umrle fizičke osobe ili pravne osobe koja je prestala postojati riječ je o neotklonjivom nedostatku iz članka 83. stavka 5. ZPP-a, zbog kojeg tužbu treba odbaciti (i ukinuti provedene radnje u postupku)“.

11. Na pravilnost pobijane odluke ne utječu ni ostali žalbeni navodi predlagatelja koji su sadržajno prigovori koji se sastoje od iznošenja vlastitih zaključaka, a suprotnih pravilnim utvrđenjima i zaključcima prvostupanjskog suda, koja u cijelosti prihvaća ovaj sud.

12. S obzirom na navedeno, trebalo je na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP- a, odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.

U Splitu 30. siječnja 2026.

Sutkinja:

Marija Šimičić