REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-3274/2022-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ingrid Šegon, u pravnoj stvari tužiteljice FA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Ognjenu Krznariću, odvjetniku u odvjetničkom društvu Krznarić & Alitović j.t.d. iz Zagreba, protiv tuženika Allianz Hrvatska d.d., OIB: 23759810849, iz Zagreba, Heinzelova 70, zastupanog po punomoćniku Ruđeru Aniću, odvjetniku iz Zagreba, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 2025. u prisutnosti tužiteljice osobno, zamjenice punomoćnika tužiteljice HA, odvjetničke vježbenice u Zagrebu i zamjenika punomoćnika tuženika Krešimira Matoševića, odvjetnika u Zagrebu, na ročištu za objavu presude 30. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 5.980,25 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 17. veljače 2022. do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, zatim od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 132,72 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 15. travnja 2022. do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, zatim od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 2.300,42 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 30. siječnja 2026. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu odbijaj zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka kao neosnovan.

IV. Odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjev tužiteljice u preostalom dijelu u kojem od tuženika potražuje isplatu iznosa od 8.720,00 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

V. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe koju je tužiteljica učinila na ročištu 17. prosinca 2025.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela tužbu 27. prosinca 2022. protiv tuženika u kojoj je navela da je 21. siječnja 2022. između [adresa] i [adresa] došlo do prometne nezgode u kojoj su sudjelovali ČA, vozač osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] i tužiteljica kao vozač osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka]. Navedenu prometnu nezgodu uzrokovala je ČA na način da je vozeći iz suprotnog smjera prešla u traku kojom je vozila tužiteljica zbog čega je došlo do frontalnog sudara s vozilom tužiteljice. Vozilo registarske oznake [registarska oznaka] koje je prouzrokovalo nezgodu osigurano je kod tuženika policom osiguranja broj [broj police osiguranja]. U opisanoj nezgodi tužiteljica je zadobila tjelesne ozljede pobliže opisane u medicinskoj dokumentaciji. Navedene ozljede kod tužiteljice su dovele do narušenog tjelesnog i duševnog zdravlja kako je to pobliže opisano u medicinskoj dokumentaciji, a što nedvojbeno ukazuje na činjenicu da je kod tužiteljice uslijed stradavanja u naprijed opisanom štetnom događaju došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Tužiteljica tužbom potražuje naknadu neimovinske štete po osnovi povrede prava osobnosti na tjelesno zdravlje koja se očituje u kvalifikatornim okolnostima - činjenicama pretrpljenih fizičkih bolova te povrede prava osobnosti na duševno zdravlje koje se očituje u kvalifikatornim okolnostima - činjenicama pretrpljenog straha, duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti i radne sposobnosti te duševne boli zbog naruženosti. Tužiteljica je trpjela i imovinsku štetu po osnovi tuđe pomoći i njege druge osobe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Uzimajući u obzir sve navedeno, tužiteljica na ime povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno članku 19. Zakona o obveznim odnosima, a sve u okviru gore navedenih kvalifikatornih okolnosti, vodeći računa o njezinoj dobi, zanimanju, načinu nastanka štetnog događaja, kao i ostalim okolnostima konkretnog slučaja kao pravičnu novčanu naknadu za ukupnu štetu koju trpi potražuje na ime pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu i novčane naknade za pretrpljenu imovinsku štetu po osnovi tuđe pomoći i njege iznos od 120.000,00 kuna. Tužiteljica je u trenutku prometne nezgode bila zaposlena kod poslodavca HANJES d.o.o. Radi zadobivenih ozljeda u navedenoj prometnoj nezgodi kod tužiteljice je nastupila nesposobnost za rad, radi čega je bila na bolovanju u periodu od 21.1.2022. do 1.4.2022. Slijedom navedenog, tužiteljica tužbom potražuje naknadu imovinske štete po osnovi izgubljene zarade uslijed korištenja bolovanja za razdoblje od 21.1.2022. do 1.4.2022. godine i to u visini razlike prosječne plaće koju je ostvarivala prije nezgode i visine plaće koju je ostvarivala za vrijeme bolovanja slijedom čega potražuje na ime naknade imovinske štete po osnovi izgubljene zarade iznos od 1.530,60 kuna. Tužiteljica je postupila sukladno čl. 11. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu te se obratila tuženiku u mirnom postupku radi naknade štete. Tuženik je tužiteljici u mirnom postupku isplatio ukupan iznos od 55.000,00 kn na ime naknade neimovinske štete. Slijedom navedenog, tužiteljica predlaže da sud nakon provedene glavne rasprave temeljem čl. 1100. st. 1. i 2. u vezi s čl. 19., 1046. i 1103. ZOO-a, donese sljedeću presudu: ” I Nalaže se tuženiku Allianz Hrvatska d.d., Heinzelova 70, Zagreb, da tužiteljici FA iz [adresa], na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege isplati iznos od 65.000,00 kn / 8626.98 eur sa zateznom kamatom od 17.2.2022. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe. II Nalaže se tuženiku Allianz Hrvatska d.d., Heinzelova 70, Zagreb, da tužiteljici FA iz [adresa], na ime naknade imovinske štete po osnovi izgubljene zarade isplati iznos od 1.530,60 kn / 203.15 eur sa zateznom kamatom po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe, i to: iznos od 463,00 kn / 61,45 eur sa zateznim kamatama tekućim od 15.2.2022. godine do isplate, iznos od 819,80 kn / 108.81 eur sa zateznim kamatama tekućim od 15.3.2022. godine do isplate, iznos od 247,80 kn / 32.89 eur sa zateznim kamatama tekućim od 15.4.2022. godine do isplate. III Nalaže se tuženiku Allianz Hrvatska d.d., Heinzelova 70, Zagreb, da tužiteljici FA iz [adresa], nadoknadi trošak parničnog postupka sa zateznom kamatom po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, i to od presuđenja do isplate, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.”

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da ne osporava legitimaciju stranaka, kao niti činjenicu da se 21. siječnja 2022. dogodila prometna nesreća za koju je odgovorna njegova osiguranica ČA koja je upravljala osobnim vozilom reg. ozn. [registarska oznaka], dok je tužiteljica FA upravljala osobnim vozilom reg. ozn. [registarska oznaka]. Također je nesporno da je tijekom ranijeg izvansudskog pokušaja rješenja predmeta isti isplatio tužiteljici ukupan iznos od 55.000,00 kn/ 7.300,00 EUR s osnove naknade kompletne imovinske i neimovinske štete koju je tužiteljica pretrpjela iz ovog štetnog događaja te tuženik smatra da je navedenom isplatom tužiteljici podmirio svu nastalu štetu. Tuženik osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva s osnove neimovinske i imovinske štete te utuženi tijek zateznih kamata. Naime, visina tužbenog zahtjeva u pogledu neimovinske štete je prema mišljenju tuženika svakako naznačena u nerealnom visokom iznosu iznosu imajući u vidu priležeću liječničku dokumentaciju i važeću sudsku praksu u Republici Hrvatskoj u sličnim slučajevima (Orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske) kao i raniju nespornu isplatu tuženika. Visina potraživanja s osnove izgubljene zarade u naznačenom iznosu od 1.530,60 kn/ 203,15 EUR je nedokazana priležećom dokumentacijom odnosno tužiteljica u tužbi nije navela kako je došla do utuženog iznosa sa te osnove te o tome dostavila dokaze. Također tuženik je naveo da uz tužbu nije zaprimio kompletnu naznačenu dokumentaciju u toč. III tužbe (primjerice sporazum o prestanku ugovora o radu). Tuženik je osporio utuženi tijek zateznih kamata na glavnicu a posebno u dijelu potraživanja tužiteljice s osnove tuđe pomoći i njege jer na isto potraživanja tužiteljica ima pravo potraživati zatezne kamate tek od donošenja presude do isplate. Zbog iznesenog tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka sa pripadajućim zateznim kamatama.

3. Sud je tijekom postupka izveo dokaze uvidom u odštetni zahtjev (stranica 5-7 spisa), obračune isplaćene naknade/ plaće (stranica 7-19 spisa), izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad (stranica 20-22 spis), Ugovor o radu (stranica 23- 26 spisa), zapisnik o očevidu Policijske uprave Varaždinske, Postaje prometne policije Varaždin sa situacijskim planom (stranica 27-42 spisa), zapisnik o vještačenju (stranica 43 spisa), Otpusno pismo za tužiteljicu (stranica 44-46 spisa), presliku zdravstvenog kartona tužiteljice i medicinsku dokumentaciju iste (stranica 47-62 spisa), proveo dokaz vještačenjem po sudskim vještacima dr. med. IA i dr. med. Branki Vidrih (stranica 93-96 spisa), dokaz saslušanjem vještaka dr. med. IA i dr. med. Branke Vidrih na ročištu održanom 9. srpnja 2025. (stranica 111-113 spisa), uvid u dostavljeni izvornik zdravstvenog kartona tužiteljice koji prileži spisu, dokaz saslušanjem tužiteljice kao stranke (stranica 118- 120 spisa) te uvid i u drugu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Temeljem tako izvedenog dokaznog postupka cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19. 80/22., 114/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP) ovaj sud nalazi konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovanim.

5. Dakle, u ovoj pravnoj stvari nije sporna pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja i odgovornost tuženika pa na iste okolnosti nije bilo potrebno provoditi dokaze. Među strankama nije sporno niti da se tužiteljica obratila tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete nastale u predmetnom štetnom događaju te da joj je tuženik na ime naknade štete prije podnošenja tužbe isplatio ukupan iznos od 55.000,00 kuna što predstavlja iznos od 7.299,75 eura prema fiksnom tečaju konverzije od 7,53450 kuna za 1 euro. Nadalje, stranke su na ročištu održanom 17. prosinca 2025. u odnosu na potraživanje tužiteljice s naslova izgubljene zarade učinile nespornim iznos od 132,72 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 15. travnja 2022. do isplate.

6. Tužiteljica je na ročištu održanom 17. prosinca 2025. navela da specificira tužbeni zahtjev na način da se naloži tuženiku da tužiteljici na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete po osnovi tuđe pomoć i njege isplati ukupan iznos od 22.000,00 EUR umanjeno za nesporno plaćen iznos od 7.299,75 EUR odnosno daljnji iznos od 14.700,25 EUR zajedno sa zakonskom kamatom od 17. veljače 2022. kao u tužbi te kojom se nalaže tuženiku da isplati tužiteljici s osnova izgubljene zarade iznos od 132,72 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 15. travnja 2022. do isplate, a uvećano za trošak parničnog postupka.

6.1.Tuženik se usprotivio učinjenoj preinaci tužbenog zahtjeva te za preinačeni dio istaknuo prigovor zastare, prigovorio je tijeku zatraženih zakonskih kamata s osnova neimovinske štete i tuđe pomoći i njege smatrajući da tužiteljica na iste kamate ima pravo od dana izvršene preinake tužbe ukoliko sud istu dopusti odnosno od 17. prosinca 2025.

7. Među strankama je sporna osnova i visina zahtjeva, tijek zakonskih zateznih kamata na glavnicu, a posebno u dijelu koji se odnosi na naknadu štete s naslova tuđe pomoći i njege, je li potraživanje tužiteljice u zastari obzirom na izvršen preinaku tužbenog zahtjeva.

8. Tužiteljica je u svom iskazu navela da se vozila poslije posla autom prema putu kući. Na putu do kuće vozilo iz suprotnog smjera je prešlo u njezinu traku te je navedeno vozilo nastojala obići i dala lijevi pokazivač pravca. Međutim, žena u vozilu kada ju je htjela zaobići vratila se u njezinu prometnu traku i tu je došlo do frontalnog sudara. Njezin auto se prevrnuo te se je s automobilom našla u polju i pri čemu je cijelo vrijeme bila pri svijesti te ju je tom prilikom boljela lijeva ruka i lijeva noga te je vidjela da ništa ne može, odnosno da se ne može pokrenuti zbog čega je nazvala mobitelom majku. Njezina majka i još neka osoba su zvale hitnu pomoć. Hitna pomoć joj je imobilizirala lijevu ruku jer su joj kosti pukle, stavili su joj ovratnik i onda je uz njihovu pomoć oslanjajući se na desnu nogu prebacila se u krevet hitne pomoći. U bolnici su joj napravili CT te se vidjelo da je došlo do prijeloma nosne kosti, nakon čega je uslijedila operacija lijeve potkoljenice te joj zbog otvorenog prijeloma ugradili šipku u nogu, a drugi dan su joj napravili operaciju ruke koja je do tada bila u gipsu pri čemu su joj u ruku ugradili dvije metalne pločice. Tjedan dana provela je u bolnici nakon čega je dobila dvije podpazušne štake jer nije mogla hodati. Nakon toga 2 tjedna je provela doma te nije mogla stati na lijevu nogu samo uz pomoć štaka, nakon čega je 4 tjedna provela na fizikalnoj terapiji cijelo vrijeme oslanjajući se na štake. Tokom fizikalne terapije naglasili su joj da ne može dobiti sve terapije jer ima u tijelu metalne pločice zbog čega može dobiti terapije samo kako bi mogla prohodati. Vratila se na posao nakon 2,5 mjeseca kada su krenuli problemi jer nije mogla fizički obavljati posao u skladištu. Nadalje navela je da je kod prijeloma noge došlo do skraćivanja tetive uslijed čega šepa na lijevu nogu, ne može raditi određene pokrete sa stopalom. Posao u skladištu nije mogla obavljati zbog šipke u nozi koja joj uništava koljeno. Ima poteškoće kada se događaju promjene vremena prilikom hodanja, a na svakodnevnoj bazi javljaju joj se problemi jer ju ljudi pitaju a obzirom da sada radi na šalteru na pošti i kada nosi kratku majicu vidi se da ima ožiljke na lijevoj ruci, što je, a njoj to izaziva nelagodu. To stoga što je prije bila fizički dosta aktivna i nakon prometne nesreće ne osjeća se cijelo, ne može raditi pola stavi koje je radila prije. Nakon prometne nesreće morala je piti tablete za spavanje obzirom da svi živčani nastavci završavaju u stopalu, a s tim i refleks koji se odnosi na spavanje, a koji joj je uništen, odnosno poremećen uslijed puknuća u stopalu. Navela je da se liječila kod psihologa na način da je išla na razgovore te je kod psihijatra dobila tablete za spavanje. Sve što joj je bilo potrebno a pri tome misli na održavanje osobne higijene, nabavu namirnica, oblačenje u tome svemu joj je pomagala majka dok ju je otac vozio doktorima, na fizikalnu terapiju i kod psihologa. Vezano za ozljede tužiteljica je iskazala da ne može normalno hodati, već da šepa, a pogotovo je to izraženo kod promjena vremena. Vezano za način na koji je prometna nesreća utjecala na njezine svakodnevne aktivnosti, tužiteljica je navela da se ne može baviti stvarima kao ranije, a bavila se planinarenjem, klizanjem, rolanjem, ne može dići imalo teži teret jer za navedeno treba pomoć, kada hoda malo više noga joj natekne jako zbog čega moram stavljati hladne obloge, a tamo gdje je bio otvoren prijelom kod promjene vremena osjeća kao da ne može stati na nogu koliko ju boli. Vezano za korištenje lijekova od psihijatra ili psihologa, tužiteljica je navela da ne koristi navedene lijekove, već je jedno vrijeme koristila tablete za spavanje koje joj je prepisao psihijatar, ali je nakon određenog vremena prestala s njihovim uzimanjem, dok vezano za preglede koje obavlja kod psihijatra odnosno psihologa tužiteljica je navela da obavlja samo pregled kod ortopeda.

9. Radi utvrđivanja osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju i zdravstveni karton tužiteljice te je provedeno medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima dr. med. IA, ortopedu i traumatologu i dr. med. Branki Vidrih, psihijatru koji su u nalazu i mišljenju naveli da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila opisane ozljede u vidu otvorenog loma lijeve potkoljenice i loma obje kosti lijeve podlaktice. Provedeno je liječenje po traumatologu, fizijatru, operacijsko liječenje lijeve noge i lijeve podlaktice te je provedena i fizikalna terapija u više navrata. Vještak dr. med. IA mišljenja je da postoji uzročno posljedična sveza između navedenih ozljeda te štetnog događaja. Zdravstveno stanje tužiteljice sa ortopedsko traumatološkog stajališta se stabiliziralo 12.5.2022. nalazom ortopeda uzevši u obzir karakter ozljede zadobivene u štetnom događaju. S psihijatrijske strane njeno se zdravstveno stanje stabiliziralo u listopadu 2022. Tužiteljica je u štetnom događaju pretrpjela primarni strah koji je bio intenzivan i kratkotrajan. Sekundarni strah jakog intenziteta trpjela je 4 dana (2 operativna zahvata), srednjeg intenziteta 14 dana (kumulativno) te blažeg do tri mjeseca po štetnom događaju. Bolove jakog intenziteta karaktera trpjela je 4 dana, srednje jakog intenziteta 30 dana, a slabog intenziteta 60 dana, dok manje bolove koje povremeno još uvijek ima pribrajamo pojačanim naporima. Tuđa pomoć i njega potrebna je 3 sata dnevno (pomoć kod oblačenja, kućanskih poslova, održavanja higijene, odlaska kod liječnika, odlaska u nabavku) kroz 10 dana, 2 sata 30 dana te još 30 dana 1 sata dnevno. Naruženje srednjeg stupnja je zaostalo obzirom na zaostale brojne ožiljke lijeve ruke i lijeve noge te zaostalu deformaciju osovine lijeve podlaktice. Trajne posljedice zadobivenih ozljeda lijeve noge i lijeve ruke u ovom štetnom događaju zaostaju u visini od 12% sa ortopedsko traumatološkog stajališta. Radi simptoma iz kruga posttraumatskog stresnog poremećaja u svakodnevnom životu i radu ulaže pojačane napore u omjeru od 5% s psihijatrijskog stajališta. Ukupno objedinjeno s ortopedsko traumatološkog te psihijatrijskog stajališta zaostaje 15% trajnih posljedica.

10. Tužiteljica nije imala primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka, dok je tuženik podneskom od 14. ožujka 2024. podnio primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka.

11. Sud je na ročištu održanom 9. srpnja 2025. izveo dokaza saslušanjem vještaka koji su iskazali da ostajemo u cijelosti kod pisanog nalaza i mišljenja, smatrajući da je ocjena fizičkih boli, straha, tuđe pomoći i njege, naruženja te trajnih posljedica dana objektivno i realno na temelju dostupne medicinske dokumentacije uvida u intenzitete stradanja tužiteljice i na temelju kliničkog pregleda, radi se o oštećenici koja je u trenutku štetnog događaja bila stara 20 godina, koja je operativno u 2 navrata liječena. Bila je na rehabilitaciji i nakon stabilizacije tjelesnog zdravlja javila se na psihijatrijski pregled, te bila određeno vrijeme na psihofarmako terapijskom tretmanu.Na prigovor tuženika da je za ove ozljede realno da je tužiteljica trpjela maksimalno 80 sati bolova u trajanju najviše mjesec dana pri čemu se najveći dio bolova odnosi na bolove slabog intenziteta, vještak dr. IA naveo je da je potrebno naglasiti da je u štetnom događaju tužiteljica zadobila teške tjelesne ozljede lijeve potkoljenice i lijeve podlaktice te da je liječenje tužiteljice trajalo više od 3. mj. Tijekom liječenja tužitelja je bila otežano pokretna uz pomagala te je provedena fizikalna terapija. Svaki slučaj je zaseban te ga kao takvog treba i razmatrati. U ovom posebnom slučaju tužiteljica je trpjela bolove kako smo i naveli, a uzevši u obzir fizikalnu terapiju, odnosno vježbanje tijekom koje u kontinuitetu i uobičajeno zaostaju bolovi. U odnosu na prigovor tuženika da je tužiteljica zadobila naruženje lakog stupnja, a ne srednjeg stupnja, dr. IA je naveo da kod tužiteljice obzirom na zadobivene ozlijede i liječenje zaostaju brojni ožiljci koji su i hipertrofični, odnosno oni su drugačije "boje" te su i nepravilni uz to zaostaje i deformacija u području lijeve podlaktice i lakta te su temeljem toga cijenili naruženje u srednjem stupnju. Vezano za deformaciju lijeve podlaktice i lakta tužiteljice, dr. IA je naveo da je zaostala poremećena osovina kostiju podlaktice što je onda klinički vidljivo u različitom "obliku" same ozlijeđene lijeve podlaktice i lijevog lakta, što je jasno vidljivo trećim osobama naročito u ljetnim mjesecima kada se nose kratki rukavi, ali je isto tako vidljivo i tijekom cijele godine. U odnosu na prigovor tuženika kojim osporava stav vještaka dr. Vidrih prema kojima su kod tužiteljice zaostale trajne posljedice sa psihijatrijskog stajališta u omjeru od 5%, dr. Vidrih je navela da bi se postavila dijagnoza PTSP, odnosno poremećaja prilagodbe nužno je potrebno ispuniti sljedeći preduvjet: preživljavanje teškog traumatskog doživljaja koji je iznad uobičajenog ljudskog iskustva te koje osobu dovodi u životnu opasnost, ili narušava integritete tjelesnog i duševnog zdravlja. U konkretnom slučaju tužiteljica je doista preživjela takav traumatski događaj u kojem je tjelesno povrijeđena a u psihičkom smislu doživjela je psihotraumu. Dijagnoze su postavljene i od strane psihijatra i od psihologa, a i pri kliničkom pregledu 12.02.2024. evidentirani su znaci navedenih poremećaja. Stoga smatra da je psihološka procjena dana po najboljem mogućem kliničkom i vještačkom iskustvu. Vezano za upit tuženika je li u medicinskoj dokumentaciji našla podatak da bi tužiteljica koristila neke medikamente radi olakšavanja psihičkog stanja nakon ozljeđivanja, dr. Vidrih je navela da prema nalazu psihijatra od 04.03.2022. tužiteljici je propisan lijek za smirenje i lijek za spavanje. Vezano za upit tužiteljice je li potrebno u predmetu provesti i vještačenje po vještaku neurologu, dr. IA je naveo da je mišljenja da nije potrebno provesti dodatno medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku neurologu. Vezano za upit tuženika je li potrebno vještačenje po vještaku otorinolaringologu obzirom da je na med. dokumentaciji od 23.01.2022. naveden CT vidljiv lom nosnih kostiju, dr. IA je naveo da je točno da je tužiteljica zadobila u štetnog događaju lom nosnih kostiju, međutim osim inicijalnog nalaza tužiteljica se više nije žalila na tegobe od strane nosnih kostiju, te također vještacima na pregledu nije navela da ima određenih tegoba kao posljedicu ozljede nosnih kostiju. Lom nosnih kostiju nije ju domeni njegove djelatnosti, no međutim kao dugogodišnji stalni sudski vještak mišljenja je da u postupku nije potrebno provesti vještačenje po vještaku otorinolaringologu. Vezano za prigovor tuženika da je pretrpljeni strah cijenjen previsoko obzirom da se u praksi za ove povrede priznaje ukupno do 60 sati pretrpljenog straha te da se najveći dio odnosi na strah blažeg intenziteta, dr. Vidrih je navela kako smatra kako se u obzir valja uzeti stradavanje ne samo u smislu nekakvog prosjeka koji ste naveli u satima, već svakako valja uzeti u obzir činjenicu dob i spol osobe koja je stradala te različite terapijske i dijagnostičke procedure kroz koje je oštećenica prošla, a što je u konačnici cijenila strah iskazala upravo u trajanju i intenzitetu straha koji je dan u pisanom nalazu .

12. Sud je prihvatio kao mjerodavnu i vjerodostojnu dokumentaciju u koju je izvršio uvid, a uzimajući u obzir da stranke istu tijekom postupka nisu ničim dovele u pitanje.

13.Sud je, nadalje, u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dr. med. IA i dr. med. Branke Vidrih jer je isti stručan, jasan i argumentiran, a vještaci su saslušani na ročištu odgovorili na sve primjedbe tuženika te u njihovu nalazu i mišljenju nema nelogičnosti ili proturječnosti koje bi dovodile u sumnju vjerodostojnost i kvalitetu nalaza i mišljenja. Sud je isto tako u bitnom, kao životan, logičan i uvjerljiv, prihvatio iskaz tužiteljice jer je njezin iskaz sukladan drugim prihvaćenim i izvedenim dokazima.

14. Dakle, iz gore provedenih dokaza sud je utvrdio da je tužiteljici u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje čime joj je nastala neimovinska šteta u smislu odredbe čl. 19. st. 2., u vezi sa odredbom čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; u daljnjem tekstu: ZOO). Isto tako je utvrđeno da je tužiteljici prouzročena imovinska šteta jer joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega te je uslijed štetnog događaja gubila zaradu.

15. Utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja, po ocjeni ovog suda, opravdavaju dosuđivanje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl. 1100. ZOO-a), te je stoga sud raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužiteljica navela u tužbi, odnosno pretrpljene fizičke bolove i strah, a utvrđivana je i potreba tužiteljice za tuđom pomoći (čl. 1095. st. 1. ZOO-a).

16. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju pretrpjela primarni strah koji je bio intenzivan i kratkotrajan. Sekundarni strah jakog intenziteta trpjela je 4 dana (2 operativna zahvata), srednjeg intenziteta 14 dana (kumulativno) te blažeg do tri mjeseca po štetnom događaju zbog čega je sud ocijenio da tužiteljici zbog navedenih okolnosti pripada pravična novčana naknada u iznosu od 2.800,00 eura.

16.1. Nadalje, s obzirom na nalazom i mišljenjem vještaka utvrđenu vrstu, težinu i lokaciju zadobivenih ozljeda, dužinu trajanja i intenzitet bolova i to bolova jakog intenziteta i karaktera koje je tužiteljica trpjela 4 dana, srednje jakog intenziteta 30 dana i slabog intenziteta 60 dana, dok manje bolove koje povremeno još uvijek ima se pribrajaju pojačanim naporima, sud je ocijenio da tužiteljici zbog navedenih okolnosti pripada pravična novčana naknada u iznosu od 3.000,00 eura.

16.2. Kod tužiteljice je uslijed zadobivenih ozljeda zaostalo naruženje srednjeg stupnja obzirom na zaostale brojne ožiljke lijeve ruke i lijeve noge te zaostalu deformaciju osovine lijeve podlaktice. Imajući u vidu stupanj naruženja te iskaz tužiteljice da joj navedeno smeta u kontaktu s drugim ljudima pogotovo kada ima kratku majicu obzirom na to da je pitaju što se dogodilo, kao i uzimajući u obzir nalaz i mišljenje vještaka da kod tužiteljice obzirom na zadobivene ozljede i liječenje zaostaju brojni ožiljci koji su i hipertrofični, odnosno oni su drugačije "boje" te su i nepravilni uz to zaostaje i deformacija u području lijeve podlaktice i lakta te su vještaci temeljem toga i cijenili naruženje u srednjem stupnju, dok je vezano za deformaciju lijeve podlaktice i lakta tužiteljice dr. IA naveo da je zaostala poremećena osovina kostiju podlaktice što je onda klinički vidljivo u različitom "obliku" same ozlijeđene lijeve podlaktice i lijevog lakta, što je jasno vidljivo trećim osobama naročito u ljetnim mjesecima kada se nose kratki rukavi, ali da je isto tako vidljivo i tijekom cijele godine, sud ocjenjuje da tužiteljici s naslova navedene kvalifikatorne okolnosti pripada pravična novčana naknada u iznosu od 4.000,00 eura. To iz razloga jer je riječ o naruženju vrlo uočljivo trećima, a ne samo ponekad već uvijek kada tužiteljica nosi majicu kratkih rukava.

16.3. Tužiteljica uslijed zadobivenih ozljeda trpi duševne bolove uslijed smanjenja životnih aktivnosti na način da trajne posljedice zadobivenih ozljeda lijeve noge i lijeve ruke u štetnom događaju zaostaju u visini od 12% sa ortopedsko traumatološkog stajališta. Radi simptoma iz kruga posttraumatskog stresnog poremećaja u svakodnevnom životu i radu ulaže pojačane napore u omjeru od 5% s psihijatrijskog stajališta. Ukupno objedinjeno s ortopedsko traumatološkog te psihijatrijskog stajališta zaostaje 15% trajnih posljedica. Stoga je sud sa naslova navedene kvalifikatorne okolnosti tužiteljici imajući u vidu stupanj smanjenja životnih aktivnosti dosudio pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 3.000,00 eura.

16.4. Isto tako je iz nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno da je tužiteljici tuđa pomoć za vrijeme liječenja bila potrebna 3 sata dnevno (pomoć kod oblačenja, kućanskih poslova, održavanja higijene, odlaska kod liječnika, odlaska u nabavku) kroz 10 dana, 2 sata 30 dana te još 30 dana 1 sata dnevno odnosno ukupno 120,00 sati. Ovdje valja reći da je utvrđeno iz iskaza tužiteljice da joj je tuđa pomoć pružana besplatno od strane roditelja, što tuženik ne osporava, a ista i u tom slučaju ima pravo na naknadu. Stoga tužiteljici na temelju odredbe čl. 1095. ZOO-a pripada naknada u iznosu od 480,00 eura pri čemu je visina naknade u iznosu od 4,00 eura uzeta prema mjesnim prilikama u kojima je pomoć pružana.

17. Ovdje valja reći da je sud prilikom odmjeravanja naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti imao u vidu pravno shvaćanje Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske sa sjednica održanih 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. kao i inflatorne okolnosti nastale nakon navedenog vremenskog razdoblja.

18. S obzirom na naprijed navedeno, tužiteljici pripada pravična novčana naknada za pretrpljenu neimovinsku štetu u iznosu od 13.280,00 eura. Kako je tuženik tužiteljici prije podnošenja tužbe isplatio tužiteljici s naslova neimovinske i imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 55.000,00 kuna što prema fiksnom tečaju konverzije od 7,53450 kuna za 1 euro iznosi 7.299,75 eura, a što tuženik i potvrđuje u odgovoru na tužbu, to tužiteljici s naslova neimovinske i imovinske štete sa naslova tuđe pomoći i njege pripada daljnji iznos od 5.980,25 eura zbog čega je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.

19.Tužiteljica je u tužbi tražila naknadu štete s naslova neimovinske štete i imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege u iznosu od 65.000,00 kuna odnosno 8.626,98 eura da bi nakon provedenog medicinskog vještačenja i očitovanja vještaka na ročištu održanom 17. prosinca 2025. tužiteljica povisila tužbeni zahtjev tražeći na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete po osnovi tuđe pomoć i njege isplatu ukupnog iznosa od 22.000,00 EUR umanjeno za nesporno plaćen iznos od 7.299,75 EUR odnosno daljnji iznos od 14.700,25 EUR zajedno sa zakonskom kamatom od 17.02.2022. do isplate. Tuženik je prigovorio da je tužiteljica povećala tužbeni zahtjev, da se protivi preinaci te je istaknuo prigovor zastare na preinačeni (povišeni) tužbeni zahtjev.

19.1.Na ovaj prigovor tuženika valja reći da je tužiteljica povećala iznos štete i tuženik ispravno ukazuje da se radi o preinaci tužbe u smislu članka 191. stavak 1. ZPP-a. Međutim, člankom 191. stavak 2. ZPP-a propisano je da ako tužitelj preinačuje tužbu tako da, zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe, zahtijeva iz iste činjenične osnove drugu novčanu svotu, tuženik se takvoj preinaci ne može protiviti. Tužiteljica je tužbu preinačila nakon provođenja medicinskog vještačenja koje je provedeno u tijeku glavne rasprave. Dakle, radi se okolnosti koja je nastala nakon podnošenja tužbe, a koja je odlučna i pravno relevantna, kako za postavljanje tužbenog zahtjeva, tako i za donošenje sudske odluke u pogledu visine štete, pa se takvoj preinaci tužbe tuženik ne može protiviti. Nadalje, sud primjenom članka 190. stavak 3. ZPP-a može dopustiti preinaku ako je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama. Sud je uzimajući u obzir sve navedeno, dopustio preinaku tužbe povećanjem postojećeg zahtjeva.

19.2.Povišenje tužbenog zahtjeva je objektivna preinaka tužbe, sukladno članku 191. ZPP-a. Kod objektivne preinake tužbe radi se o novoj parnici sa svim procesnim i građanskopravnim posljedicama. Po preinačenoj tužbi od trenutka kada je preinaka izvršena teče nova parnica, odnosno povišeni tužbeni zahtjev je samostalan zahtjev i u odnosu na njega parnica počinje teći od njegovog povišenja. Stoga i kamata na povišeni tužbeni zahtjev teče od dana povišenja. U slučaju preinake tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva u odnosu na povećani dio tužbenog zahtjeva pitanje zastare ocjenjuje se samostalno tako da je za taj dio tražbine na koji se odnosi preinačenje tužbe za ocjenu pitanja zastare bitan dan preinake, a takvo stajalište zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u više svojih odluka na primjer Revr-160/2013-2 od 24. siječnja 2017. Revx-985/2017-2 od 5. ožujka 2019., Revr- 1068/2016-2 od 9. travnja 2016., Rev-2437/2017-2 od 7. travnja 2021.

19.3.Tražbina naknade štete zastarijeva za 3 godine od kad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila, kako je to i propisano člankom 230. stavak 1. ZOO-a.

19.4.Budući da je liječenje tužiteljice završeno, odnosno stanje se stabiliziralo 12. svibnja 2022. pregledom ortopeda odnosno sa psihijatrijske strane u listopadu 2022. kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka, to je tužiteljica najkasnije tada saznala o obujmu štete. Tužiteljica je podnijela odštetni zahtjev za naknadu štete 16. veljače 2022. na koji je tuženik odgovorio dopisom od 22. veljače 2022. i isplatio naknadu štete od 55.000,00 kuna što među strankama nije sporno, dok tužiteljica zahtijeva isplatu zateznih kamata od 17. veljače 2022. Prema tome u vrijeme preinake tužbe 17. prosinca 2025. već je nastupila zastara za povišeni dio preko tužbom utuženih 8.626,98 eura, pa je osnovan prigovor zastare tuženika na povišeni dio zahtjeva (ovakvo pravno shvaćanje zauzeo je Županijski sud u Velikoj Gorici u odlukama broj Gž-18/23 od 9. svibnja 2023. i broj Gž-549/22 od 27. travnja 2023., Županijski sud u Bjelovaru u odlukama broj Gž-172/21 od 24. rujna 2021. i broj Gž-695/21 od 8. listopada 2021.).

19.5.Slijedom navedenog, a s obzirom na osnovani prigovor da je zahtjev tužiteljice za preinačeni (povišeni) dio zastario, sud je odbio tužbeni zahtjev za iznos od 8.720,00 eura zbog čega je odlučeno kao pod točkom IV. izreke presude, a dosudio naknadu neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 5.980,25 eura (točka I. izreke presude).

20. U odnosu na potraživanje naknade štete s naslova izgubljene zarade valja navesti da su stranke na ročištu održanom 17. prosinca 2025. u odnosu na potraživanje izgubljene zarade učinile nespornim iznos od 132,72 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 15. travnja 2022. do isplate zbog čega je sud na temelju odredbe čl. 1095. ZOO-a dosudio isti iznos tužiteljici i odlučio kao pod točkom III. izreke presude.

21. Na temelju odredbe čl. 29. st. 1. ZOO-a dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice i zatezne kamate, a sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a, obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Kako je u ovoj pravnoj stvari tužiteljica odštetni zahtjev podnijela tuženiku 16. veljače 2022., a što tuženik nije osporio, tako su tužiteljici na dosuđeni iznos s osnove neimovinske štete od 5.980,25 eura dosuđene i zakonske zatezne kamate tekuće od 17. veljače 2022. do isplate, po stopi određenoj u čl. 29. st. 2. ZOO-a.

22. Nadalje, sukladno odredbi čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14., 155/23 - u daljnjem tekstu: ZOOP) u slučaju neizvršenja isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete u roku od 60 dana od podnošenja odštetnog zahtjeva, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od podnošenja odštetnog zahtjeva. Iz navedenog proizlazi da je novčana naknada imovinske štete u vidu tuđe pomoći dospijeva danom podnošenja odštetnog zahtjeva (16. veljače 2022.). Stoga su tužitelju dosuđene zatezne kamate za imovinsku štetu u odnosu na tuđu pomoć i njegu od dana podnošenja zahtjeva sukladno zahtjevu tužiteljice odnosno od 17. veljače 2022., pa do isplate, po stopi određenoj u čl. 29. st. 2. ZOO-a.

23. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a te su troškovi odmjereni prema vrijednosti konačno postavljenom tužbenom zahtjevu sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23; dalje: OT), po kojoj vrijednost jednog boda iznosi 2,00 eura te sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18. i 51/23.). Odredbom članka 154. stavak 2. ZPP-a propisano je da se omjer uspjeha u parnici ocjenjuje prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva. Uspjeh tužiteljice iznosi 100% u odnosu na osnovu i 41,21% u odnosu na visinu odnosno uspjeh u sporu tužiteljice iznosi 70,60% (100+41,21=141,21:2=70,60%). Uspjeh u sporu tuženika iznosi 29,4% (100%-70,60% uspjeha tužiteljice) što znači da je tužiteljica u većoj mjeri uspjela u parnici i od njezinog postotka oduzima se postotak uspjeha tuženika te se tužiteljici odmjerava naknada troškova u omjeru od 41,56% (70,60% uspjeha tužiteljice umanjeno za 29,04% uspjeha tuženika).

24. Tužiteljici je na ime troška zastupanja po punomoćniku - odvjetniku priznat trošak koji se odnosi na trošak sastavljanja odštetnog zahtjeva (Tbr. 28 OT-a-250 bodova), sastava tužbe (Tbr. 7/1 OT-a 250 bodova), sastavljanja podneska od 24.03.2023. (Tbr. 8/1 OT-a 250 bodova), zastupanja na ročištu 06.11.2023. (Tbr. 9/1 OT-a 250 bodova), sastav podneska od 01.03.2024. (Tbr. 8/1 OT-a 250 bodova), zastupanja na ročištu 09.07.2025. (Tbr. 9/1 OT-a 250 bodova) i zastupanja na ročištu 17.12.2025. (Tbr. 9/1 OT-a 250 bodova) odnosno ukupno 1750 bodova odnosno uz vrijednost boda od 2,00 eura, 3.500,00 eura i trošak PDV (25%) na navedene radnje u ukupnom iznosu od 875,00 eura odnosno 4.375,00 eura. Nadalje, tužiteljici je priznat trošak plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu 67,38 eura i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 134,76 eura odnosno ukupno 4.577,14 eura. Stoga su tužiteljici uzimajući u obzir omjer uspjeha u postupku od 41,56% dosuđeni parnični troškovi u iznosu od 1.902,25 eura uz trošak predujma medicinskog vještačenja od 398,17 eura koji je priznat u cijelosti, tako da ukupni dosuđeni trošak tužiteljici iznosi 2.300,42 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje, sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, teku od presuđenja, dakle od 30. siječnja 2026. pa do isplate, po stopi određenoj u odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a, dok je u preostalom dijelu zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka odbijen kao neosnovan.

25. Tužiteljici nije priznat trošak pristupa ročištu za objavu presude. Konkretni trošak nije od nikakvog značaja za vođenje parnice, jer o toj radnji ne ovisi odluka suda te pristup ovom ročištu nije obavezan i nije od nikakvog utjecaja na pravo stranke budući postoji mogućnost isticanja presude na internetskoj stranici e- Oglasna ploča sudova (članak 335. stavak 10. ZPP-a). Dakle, pristup punomoćnika ročištu za objavu presude nije od značaja za vođenje parnice, a samo takvi troškovi se u smislu članka 155. ZPP-a smatraju opravdanim parničnim troškovima.

26. Zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka odbijen je na temelju odredbe čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP kao neosnovan.

Zagreb, 30. siječnja 2026.

Sutkinja

Ingrid Šegon

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi pismeno u 4 primjerka, putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po pun. uz rješenje za plaćanje sudske pristojbe na presudu u iznosu od 134,76 eura

2. Tuženiku po pun.