Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Prekršajni odjel

Poslovni broj: Pp-3105/2022-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Lejli Rašidkadić, uz sudjelovanje Ivane Džafić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika PĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. u svezi članka 10. točke 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, dalje: ZZNO) temeljem optužnog prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko goranske, II. policijske postaje Rijeka, klasa: 211-07/22-5/17240 urbroj: 511-09-24-22-1 od dana 12. srpnja 2022. godine, nakon javne i glavne rasprave održane 27. siječnja 2026., u odsutnosti uredno pozvanih stranaka, dana 30. siječnja 2026., javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I Okrivljenik PĐ, sin P, rođ. **.**.1946. u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, s prebivalištem u [adresa], prekršajno nekažnjavan,

na temelju članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22; dalje: PZ)

kriv je

što je

dana 05. srpnja 2022. godine u 09,00 sati na adresi [adresa] na ulici ispred pekarskog obrta „ [obrt]“ počinio fizičko nasilje prema snahi ZĐ na način da joj se prvo obratio riječima: „Zašto se ti miješaš u moju raspravu?“, nakon čega ju je udario otvorenim dlanom po prsima i poparao joj tom prilikom majicu, a koji događaj je kod ZĐ izazvao povredu dostojanstva i uznemirenost zbog čega je ista zatražila intervenciju policije kao i liječničku pomoć u Specijalističkoj ordinaciji obiteljske medicine Ine Vukelić gdje je upućena u polikliniku s dnevnom bolnicom Klinike za kirurgiju lokalitet Sušak gdje joj je utvrđena bolnost u području lijeve ključne kosti,

dakle, počinio fizičko nasilje u obitelji na način da je kod žrtve prouzročio uznemirenost i povredu dostojanstva

čime je počinio prekršaj iz članka 22. stavka 1. u svezi članka 10. točke 1. ZZNO-a,

pa mu se na temelju članka 22. stavka 1. ZZNO-a

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 260,00 eura (dvjesto šezdeset eura i nula centi).

Na temelju članka 33. stavka 11. PZ okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 3 (tri) mjeseca od pravomoćnosti presude.

Ako novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku, naplatit će se prisilno.

Na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. PZ okrivljenik se upozorava da ako u roku koji je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

II Na temelju članka 139. stavka 3. u svezi s članka 138. stavka 2. točke 2. i 3. PZ okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 eura (trideset eura i nula centa) u roku od 3 (tri) mjeseca od pravomoćnosti presude.

Ako troškovi prekršajnog postupka ne budu u cijelosti ili djelomično plaćeni u određenom roku, naplatit će se prisilno.

Obrazloženje

1. Optužnim prijedlogom Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko goranske, II. policijske postaje Rijeka, klasa: 211-07/22-5/17240 urbroj: 511-09-24-22-1 od dana 12. srpnja 2022. godine okrivljenik se tereti za prekršaj iz članka 22. stavka 1. u svezi članka 10. točke 1. ZZNO-a.

1. Predlaže se izricanje novčane kazne u visini 2.000,00 kuna te zabrana približavanja žrtvi nasilja KĐ kao i zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s istima, obavezni psihosocijalni tretman.

1.2. Od počinjenja prekršaja ZPPJRM je izmijenjen Zakonom o izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda (Narodne novine broj 114/2022) kao i ZZNO koji je izmijenjen Zakonom o izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 114/2022) koji za optuženi prekršaj propisuju niže novčane kazne pa je sud okrivljenika proglasio krivim na temelju kasnijih zakona kao blažih zakona.

2. Ročište na glavnu raspravu održano je dana 27. siječnja 2026. godine, a na njega nije pristupio uredno pozvan okrivljenik, međutim po branitelju je ispričao svoj dolazak zbog osjećaja slabosti nakon preboljene viroze i dostavio sudu pisanu obranu.

2.1. Pročitana je pisana obrana okrivljenika u kojoj navodi kako nije istina da je počinio fizičko nasilje prema svojoj snahi, da je ona vozilom na mjestu počinjenja prekršaja prošla pored njega na par centimetara te joj je viknuo da li ga želi pogaziti i da zašto su ga tužili. Navodi da je ona nakon toga odmah otišla dalje s autom bez da je izlazila. Nije ju mogao udariti otvorenim dlanom ruke jer je ona sjedila u autu, a on ima skoro 80 godina i teško je pokretan jer hoda sa štapom. Smatra da je nemoguće majicu poderati otvorenim dlanom. Ukoliko bi sud utvrdio da je on kriv, predlaže da mu se novčana kazna ublaži jer je umirovljenik.

2.2. U dokaznom postupku je saslušana žrtva-svjedok ZĐ te iskazala kao je 5. srpnja 2022. u 09,00 sati bila u svojem autu ispred pekare " [obrt]" kada je vidjela kako iz pekare izlazi njezin svekar i rukom joj daje signal da zaustavi auto. Bilo je ljeto tako da je prozor bio spušten, a on je onda došao do vrata i zamahnuo prema njezinoj glavi, međutim svjedokinja se izmakla tako da je udarac primila u području ključne kosti i usput je poderao majicu. Naime, prilikom udarca ju je pokušao rukom uhvatiti i tada je uhvatio majicu. Tom prilikom joj je rekao i "zašto se ti miješaš u moju raspravu?" Naime, u tijeku je bio ostavinski postupak jer je njezina svekrva umrla, a nasljednici, njezin suprug i njezin svekar su bili u parničnom postupku zbog te ostavine. Kada je primila udarac dala je gas i krenula je kući, putem nazvala odvjetnicu koja joj je rekla da zove i policiju pa ju je nazvala iz auta. Svjedokinja je iskazala da je nakon udarca okrivljenik otišao u svoj auto i pratio ju te je cijelim putem s automobilom se nabijao na njezin stražnji kraj automobila. To je kratko trajalo jer je malo to područje, a okrivljenik je odustao kada je svjedokinja skrenula u jednu manju uličicu. Nakon toga je otišla kući i zvala svojeg supruga. Na poseban upit sutkinje kako se osjećala svjedokinja je iskazala kako je bila u šoku i uznemirena, javila se svojoj liječnici koja joj je onda poslala na Hitnu. Imala je visoki tlak pa je dobila i tablete za smirenje, a kasnije je bila i na odjelu psihijatrije i na fizikalnoj terapiji zbog bolova u toj ruci. Bolove u ruci povezuje sa udarcem. I danas svaki put kada vidi njegov auto, okrene se i ode. Iako je od toga prošlo četiri godine još uvijek se osjeća jako uznemireno kada se toga sjeti. Nadalje, na upit sutkinje da li je ovo bio prvi i zadnji put da se ovakav slučaj dogodio, svjedokinja je iskazala kako nije to bio prvi put, da je trpjela verbalne uvrede dok su živjeli svi u zajedničkom kućanstvu, a da nakon ovoga incidenta nije bilo ni fizičkog ni psihičkog nasilja jer ga izbjegava. Pokazala je sudu fotografije svojeg ramena i nalaze psihijatra koje su joj se odmah nakon uvida vratile. Sudu je izjavila kako ju je okrivljenik prije ovog napada telefonski nazivao, međutim sada ju više ne zove. Smatra da je bitno napomenuti kako je ona radi ovog događaja išla na terapiju u KBC Rijeka, Odjel psihijatrije, zbog dijagnosticiranog PTSP-a, a za vrijeme dok je boravila u dnevnoj bolnici na psihijatriji, nije niti radila tri mjeseca. Svjedokinja je navela, a to je vidljivo i iz nalaza koje je pokazala sudu, da je to prvi put da se javila psihijatru radi svojih problema. Na poseban upit branitelja da li se radilo o jednom udarcu ili o više udaraca, svjedokinja je iskazala kako se radilo o jednom udarcu. Također svjedokinja navodi kako ne zna sa kojom je rukom okrivljenik nju udario, samo zna da je u jednoj ruci držao kruh, a druga ruka mu je sigurno bila slobodna jer je davao signal da uspori vozilo. Nadalje, na upit branitelja da li je nešto odgovorila okrivljeniku, svjedokinja je rekla da nije nego je samo dala gas, a na upit da li je prije tog događaja vidjela auto od okrivljenika, svjedokinja je navela kako je vidjela auto okrivljenika koji je bio parkiran preko puta marketa koji je 10 metara udaljen od pekare. Nadalje, na pitanje branitelja da li je okrivljenik onda brzo došao do svojeg automobila i kako, svjedokinja je navela da ne zna kako i kada je okrivljenik ušao u svoj automobil i počeo ju pratiti jer da je ona stala na ugibalište za autobus koje je bilo blizu toga mjesta i krenula zvati odvjetnicu, a tamo ju je onda sustigao okrivljenik i tada ju je krenuo pratiti. Branitelj je također postavio svjedokinji pitanje da li je moguće da je okrivljenik jednostavno išao istim putem doma, a ne da ju je pratio, na što je svjedokinja rekla da oni ne žive u "istom smjeru" jer se za njezinu kuću ide u jednu stranu, a za njegovu u drugom pravcu.

2.3. Zatim su u dokaznom postupku pročitani slijedeći dokazi: zapisnik o ispitivanju osumnjičenika (list 6-7 spisa), naredba o određivanju mjere opreza (list 8 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka (list 10-11 spisa), specijalistički pregled žrtve (list 14 i 16 spisa), obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom (list 18 spisa), obavijest žrtvi nasilja u obitelji (list 20-21 spisa), izvješće o intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji (list 24-26 spisa) te prekršajna evidencija za okrivljenika od 27. siječnja 2026.

2.4. Branitelj okrivljenika niti žrtva nisu imali primjedbe na pročitane isprave niti daljnje dokazne prijedloge.

2.4.1. Branitelj okrivljenika je u završnoj riječi istakao kako okrivljenik ne osporava da je tom prilikom došlo do verbalnog konflikta između njega i ZĐ, ali izričito osporava da je tom prilikom na bilo koji način izvršio fizičko nasilje na način da je rukom otvorenim dlanom udario ZĐ po prsima i da joj je poparao tom prilikom majicu. Obzirom da je sama ZĐ iskazala da se radilo o jednom udarcu nelogično je kako je uslijed tako nekog eventualnog udarca moglo doći do poparane majice. Nadalje, u postupku nije točno utvrđeno ni kojom rukom bi on to nju udario niti kako je to doista bilo moguće tako jako zamahnuti rukom kroz otvoreni prozor njenog automobila. Ponovno se ističe da je okrivljenik osoba starije životne dobi samim tim je fizički puno slabiji od ZĐ, a posebno bi se moralo uzeti u obzir fizička distanca između njega i ZĐ u vidu toga što je ona sjedila u autu na nižoj poziciji od njega. Stoga okrivljenik predlaže da ga sud oslobodi od krivnje za djelo koje mu se stavlja na teret, a to je da joj je otvorenim dlanom udario po prsima i poparao joj tom prilikom majicu. nadalje, okrivljenik mora još jednom istaknuti da su on i ZĐ u svakom slučaju u zavadi bili i u tom trenutku a i dan danas te da smatra da je njegova snaha cijeli ovaj postupak i svoj iskaz dala na način da preuveličava ono što se u tom trenutku doista i dogodilo. Okrivljenik izričito osporava da bi ikad prije i ikad poslije bio u bilo kakvom fizičkom sukobu sa ZĐ. Te obzirom da je u postupku utvrđeno da do sada nije prekršajno i kazneno osuđivan da i tu činjenicu ima u vidu prilikom određivanja kazne ukoliko sud ne oslobodi od krivnje okrivljenika.

2.5. Iz zapisnika o ispitivanju osumnjičenika (list 6-7 spisa) proizlazi kako je prilikom ispitivanja okrivljenik iskazao da je svoju snahu zaustavio tijelom i rukom kada ju je ugledao na ulici te je zatim stao ispred nje i kada je stala joj je prišao i rekao „što se miješaš u moje imanje, pizda ti materina, ostavi se mene i mog imanja“. Naveo je da je ona nakon toga pobjegla, a da ju je on nastavio pratiti svojim vozilom neko vrijeme.

2.6. Iz zapisnika o ispitivanju svjedoka (list 10-11 spisa) proizlazi u suštini identičan iskazu kao i na ročištu za glavnu raspravu s razlikom da je žrtva na policiji izjavila kako ju je okrivljenik udario rukom u prsa, a kada je ona dala gas da pobjegne, ju je uhvatio rukom za majicu da ju zaustavi kojom prilikom se majica poderala. Nakon toga ju je pratio 200 metara do njezine adrese.

2.7. Iz specijalističkog pregleda žrtve (list 14 i 16 spisa) proizlazi da u ruci nije bilo fraktura, ali da postoji bolnost. Također je u liječničkoj potvrdi navedeno kako je imala visoki tlak, bila uznemirena, plakala te je stoga dobila lijek za smirenje.

2.8. Iz izvješća o intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji (list 24-26 spisa) proizlazi da je žrtva odmah otišla na policiju (u 09:05 sati) i da je bila uznemirena

2.9. Iz prekršajne evidencije za okrivljenika od 27. siječnja 2026. proizlazi kako okrivljenik nije prekršajno kažnjavan.

3. Iz članka 10. točke 1. ZNNO-a slijedi kako je fizičko nasilje primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda.

3.1. Iz članka 22. stavka 1. ZZNO slijedi da će se onaj tko počini nasilje iz članka 10., kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 260,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.

4. Na temelju ovako provedenog postupka, analizom i ocjenom obrane okrivljenika i provedenih dokaza, i to svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, a u čiju vjerodostojnost sud nije našao razloga posumnjati, sud nalazi utvrđenim da su se u ponašanju okrivljenika stekla sva obilježja djela prekršaja pa je okrivljenika proglasio krivim za opisani prekršaj fizičkog nasilja u obitelji te mu je izrekao novčanu kaznu kao u izreci ove presude.

4.1. Žrtva je iskazivala uvjerljivo i emotivno te svoj iskaz potkrijepila medicinskom dokumentacijom. S druge strane, sam okrivljenik je različito iskazivao pred policijom gdje je naveo kako je žrtvu koja je vozila i tijelom zaustavio tako da je stao ispred auta te ju psovao i pratio, da bi u pisanoj obrani naveo kako je ona njemu automobilom skoro pregazila stopalo koliko je brzo vozila te se odvezla bez zaustavljanja dalje svojim putem. Tada nije iskazivao kako ju je pratio. Sud nije ocijenio ovakav iskaz kao vjerodostojan s obzirom na oprečna iskazivanja.

5. Okrivljenik je stoga kriv za prekršaj jer je kao i svaka prosječna osoba bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo postupanje zabranjeno.

6. Odabirući vrstu sankcije sud je imao u vidu stupanj krivnje, opasnost djela, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, kao i imovinsko stanje okrivljenika te svrhu kažnjavanja, a to je da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, utječe na svijest počinitelja o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja.

6.1. Također je u smislu članka 11. stavka 2. ZZNO Imao u vidu da je svrha prekršajnopravnih sankcija predviđenih tim zakonom zaštita članova obitelji izloženih nasilju, poštivanje pravnog sustava te sprječavanje ponovnog počinjenja nasilja u obitelji primjerenim sankcioniranjem počinitelja prekršaja.

6.2. Sud je pri odabiru mjere kazne u smislu članka 36. PZ imao u vidu činjenicu da je okrivljenik osoba starije životne dobi i da nije kažnjavan. Posebno otegotnih okolnosti sud nije našao.

6.3. Imajući u vidu navedeno i vrstu prekršaja za koji se okrivljenik tereti te način počinjenja, sud smatra da je okrivljeniku potrebno izreći novčanu kaznu u iznosu od 260,00 eura (dvjesto šezdeset eura i nula centi).Pritom je sud imao u vidu i stupanj krivnje te stupanj ugrožavanja javnog poretka i društvene discipline. Sud smatra da se izrečenom kaznom može postići svrha kažnjavanja, prvenstveno da se okrivljenika odvrati od daljnjeg činjena prekršaja, a posebno da se spriječi ponovno počinjenje nasilja u obitelji primjerenim sankcioniranjem počinitelja.

6.4. Okrivljeniku ostaje na raspolaganju mogućnost da plati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena.

7. Odluka o troškovima donesena je primjereno dužini i složenosti trajanja prekršajnog postupka te imovnom stanju okrivljenika.

8. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

U Rijeci 30. siječnja 2026. godine

Zapisničarka

Sutkinja

Ivana Džafić

Lejla Rašidkadić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud.

DNA:

1. ovlašteni tužitelj

2. okrivljeniku PĐ uz uplatnicu

3. branitelju okrivljenika

4. Žrtvi – ZĐ – po pravomoćnosti

5. Hrvatski zavod za socijalni rad – po pravomoćnosti