Posl.broj: Pp-4943/2024-20

prijepis

Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Opatiji

Maršala Tita 4/II

Opatija

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji po sucu Lori Košak, uz sudjelovanje zapisničarke Slavice Hentić, u prekršajnom postupku protiv KR zastupanog po Sandru Lukiću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Vukić & Partneri u Rijeci, zbog prekršaja iz članka 160. stavak 1. točka 4 Zakona o rudarstvu (NN (NN 56/13, 52/18,15/18, 98/19 i 83/23) temeljem optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Sektora za nadzor rudarstva, energetike i opreme pod tlakom, Službe nadzora u području rudarstva, klasa: UP/I-312-01/23-01/2, urbroj 443-01-12-01-23-2 od 31.siječnja 2023., u ponovljenom prekršajnom postupku, nakon zaključene glavne javne rasprave dana 28.siječnja 2026. u prisutnosti branitelja a u odsutnosti okrivljenika i predstavnika tužitelja, temeljem članka 179. Prekršajnog zakona, dana 30.siječnja 2026.objavio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik ŠR, OIB [osobni identifikacijski broj], bez nadimka, sin K i Š r. Z, rođen **.**.1971. u [adresa], nastanjen u Rupi kbr.29, državljanin R. Hrvatske, oženjen, otac dvoje djece, vlasnik i direktor trgovačkog društva, sa završenom srednjom školom, zaposlen u Cenoza Promet d.o.o., s mjesečnim primanjem od 1200 €, srednjih imovinskih prilika, nekažnjavan, ne vodi se drugi prekršajni ni kazneni postupak protiv njega

Kriv je

I/ što je protivno odredbama Zakona o rudarstvu (NN 56/13, 52/18,15/18 i 98/19) u razdoblju od rujna 2020. do siječnja 2023. na k. č. br. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]-nova, koja se nalazi na području Općine Klana u Primorsko-goranskoj županiji, obavljao rudarske radove na eksploataciji mineralne sirovine tehničko-građevnog kamena otkopavanjem/pridobivanjem iz ležišta i kojoj je u navedenom vremenu eksploatirao količine od 2.150,4 m3 mineralne sirovine tehničko-građevnog kamena u rastresitom stanju, bez ugovora o koncesiji, a što je utvrđeno inspekcijskim nadzorom 26.siječnja 2023.

dakle, kao fizička osoba obavljao rudarske radove eksploatacije mineralnih sirovina bez ugovora o koncesiji,

čime je počinio prekršaj iz članka 78. u vezi članka 160.stavak 1.točka 4. Zakona o rudarstvu pa se primjenom članka 37 Prekršajnog zakona

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 7.000,00 (sedam tisuća/00) eura.

Temeljem članka 33. stavak 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 90 (devedeset) dana po pravomoćnosti ove presude jer će se u protivnom prisilno izvršiti.

Na temelju članka 152. stavak 3. i članka 183. stavak 2. Prekršajnog zakona, sud upozorava okrivljenika da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

II/

Temeljem članka 139. stavak 3. u svezi članka 138. stavak 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti paušalne troškove prekršajnog postupka u iznosu od 50,00 (pedeset/00) eura u roku od 90 (devedeset) dana od dana pravomoćnosti presude jer će se u protivnom prisilno naplatiti.

III/

Odbija se tužitelj sa zahtjevom za oduzimanje protupravno stečene imovinske koristi.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Sektor za nadzor rudarstva, energetike i opreme pod tlakom, Služba nadzora u području rudarstva podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika KR zbog prekršaja iz članka 161.stavak 1. točka 4. Zakona o rudarstvu, a za djelo opisano u izreci presude.

2.Rješenjem Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske ukinuta je presuda ovog suda broj Pp-422/2023-8 od 3.rujna 2024 kojom je okrivljenik bio oslobođen od optužbe, te je predmet vraćen na ponovni postupak.

3. U ponovljenom postupku okrivljenik ŠR je ostao kod obrane koju je iznio tijekom ranijeg postupka. Iz pisane i usmene obrane okrivljenika proizlazi da se ne osjeća krivim za prekršaj za koji ga se tereti jer da se predmetna čestica nalazi u radnoj zoni na kojoj je predviđena izgradnja pa je pristupio poravnavanju terena i čišćenju istog te se ne radi o eksploataciji mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena jer je sav taj materijal ostao na toj čestici, gdje se i dalje nalazi, pa se ne može govoriti o eksploataciji 2150,4 m3 mineralnih sirovina. Radi se o njegovoj djedovini i isprva je čekao da se čestica prepiše na njegovo ime te je podnio zahtjev za građevinsku dozvolu u Općini Klana. Radi se o čestici koja je neko vrijeme bila u građevinskoj zoni, a zatim su je izbacili iz te zone da bi sada opet bila u građevinskoj zoni prema urbanističkim planovima. Još prije 10 ili 15 godina on je s obitelji počeo izravnavati tu česticu tako što je sa jedne strane vršio iskop a iskopani materijal je ubacivao u dolac i na taj način dobio ravnu površinu. Čestica ima dvije kaskade. Radove je počeo vršiti prije 2020. i isti još uvijek nisu okončani. Nekoliko mjeseci prije inspekcijskog nadzora posljednji put je vršio poravnavanje predmetnog terena. Za izvođenje tih radova nije imao Ugovor o koncesiji jer je smatrao da je to poravnavanje, da nije eksploatacija, pa da mu taj Ugovor nije potreban. Predmetna poravnata čestica potrebna mu je kako bi na istoj parkirao svoja teretna vozila i građevinsku mehanizaciju. Naglasio je da se ne radi samo o kamenu već o mješavini zemlje i kamenja te ako je potrebno voljan je vratiti teren u prvobitno stanje.

4.U ponovljenom dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitan je zapisnik, foto dokumentacija nadzora, obavijest, uredba o naknadi štete, izvadak iz zemljišnih knjiga, zahtjev za mirno rješenje spora od 2.lipnja 2025, izvod Erste banke za KR, te je saslušan svjedok ZR.

4.1.Iz izvatka iz zemljišne knjige od 17.siječnja 2023. proizlazi da je kč. [katastarska čestica] od 15639 m2 upisana u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-nova u cijelosti u vlasništvu KR.

Čestica nije opterećena nekim teretom.

4.2.Svjedok ZR, viši rudarski inspektor Državnog inspektorata, Služba nadzora u području rudarstva, saslušan iskazao je da je tijekom siječnja 2023. vršio nadzor nad katastarskom česticom u k. o. [katastarska općina]-Nova a na području općine Klana u Primorsko-goranskoj županiji gdje je utvrdio da se radi o čestici u vlasništvu okrivljenika i na kojoj čestici je upravo okrivljenik izvodio rudarske radove na eksploataciji mineralne sirovine tehničko-građevnog kamena otkopavanjem odnosno pridobivanjem iz ležišta i kojim radovima je u vremenu od 2020. do dana nadzora eksploatirao količinu od 2150,4 m3 u rastresitom stanju mineralne sirovine tehničko-građevnog kamena, a bez ugovora o koncesiji. Prilikom nadzora na terenu utvrdio je da je okrivljenik skinuo gornji površinski sloj zemlje i raslinja, a nakon toga pristupio eksploataciji odnosno otkopavanju čvrste stijenske mase iz ležišta tehničko-građevnog kamena. Dakle, za eksploataciju nije potrebno odnošenje te mase sa terena već se eksploatacija vrši samom opisanom radnjom. Kako je mineralna sirovina vlasništvo RH okrivljenik je bio dužan za opisanu radnju sa RH sklopiti Ugovor o koncesiji ili imati neku drugu pravnu osnovu da se mineralna sirovina eksploatira odnosno otkopa iz ležišta. Na poseban upit svjedok je rekao da je do utvrđene površine došao na način što je površinu mjerio orijentacionom mjernom vrpcom u nazočnosti okrivljenika. Od okrivljenika se traži da naknadi štetu u iznosu koja je navedena u optužbi, a koji iznos je utvrdio prema Uredbi o naknadi štete s osnove protupravne eksploatacije mineralnih sirovina NN 6/2022. Dodao je da prilikom nadzora nije utvrdio da bi okrivljenik otkopani materijal iznosio sa čestice međutim je isti koristio za nasipavanje i uređenje zemljišne čestice. Okrivljenik je na toj čestice ujedno vršio i oplemenjivanje eksploatirane mineralne sirovine sa drobilicom, te se i oplemenjivanje mineralnih sirovina smatra eksploatacijom. Nakon ovog nadzora pokrenuo je postupak protiv okrivljenika te više nije odlazio na lice mjesta vidjeti što se dalje događalo. Na upit branitelja svjedok je rekao da u trenutku nadzora nije zatekao okrivljenika u vršenju građevinskih ili rudarskih radova. Ne zna da li su na terenu zatečeni građevinski strojevi u vrijeme nadzora, ali je iste vidio na terenu putem ortofoto snimke. Na terenu je zatekao eksploatirane deponije u većem broju iz iskopa dijelom oplemenjene. Samo neposrednim opažanjem na terenu i izmjerama na terenu utvrdio je eksploatiranu količinu i izračun je vršio prema navedenoj uredbi. Nije koristio neke druge podloge za izračun početnog stanja. Svjedok je naglasio da je vršio izračun samo prema svježe obavljenoj eksploataciji odnosno eksploataciji koja je vršena netom prije nadzora.

4.3.Iz Zahtjeva za mirno rješenje spora Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci od 2. lipnja 2025. upućenog KR proizlazi da je predmet nagodbe 2150,4m3 eksploatirane mineralne sirovine tehničko-građevnog kamena u rastresitom stanju koja je korištena za nasipavanje i uređenje kč. [katastarska čestica] K. o. [katastarska općina]-nova, a iz izvoda banke proizlazi da je ŠR platio po nagodbi br. N-DO-58/2025. iznos od 6.686,01 eura dana 05.rujna 2025 na Državni proračun RH.

5.U završnoj riječi branitelj okrivljenika je istaknuo da predlaže da sud donese oslobađajuću presudu obzirom da su činjenice u ovom postupku identične kao i u predmetu koji se vodio pred Općinskim sudom u Pazinu, posl.br. Pp-2353/2021 (okr.Rakos gradnja) a u kojem je donesena oslobađajuća presuda. Ukoliko sud smatra da je okrivljenik kriv za prekršaj koji mu se stavlja na teret, predlaže da se donese što blaža kazna bez izricanja oduzimanja imovinske koristi obzirom da je to pitanje riješeno nagodbom.

6.Provedenim dokaznim postupkom, temeljem obrane okrivljenika, saslušanjem svjedoka te analizom dokumentacije u koju je izvršen uvid, nedvojbeno je utvrđeno da je okrivljenik počinio prekršaj iz članka 160.stavak 1. točka 4. Zakona o rudarstvu jer je kao fizička osoba obavljao rudarske radove eksploatacije mineralnih sirovina bez ugovora o koncesiji, pa ga je valjalo proglasiti krivim i kazniti po Zakonu.

7.Tijekom postupka izvršena je prekvalifikacija prekršaja sa članka 161. stavak 1. točka 4. Zakona o rudarstvu na prekršaj iz članka 160.stavak 1. točka 4. istog Zakona jer je utvrđeno da je okrivljenik počinio taj prekršaj a što odgovara i činjeničnom opisu optužbe.

8.Okrivljenik je priznao da je vršio na svojoj čestici poravnavanja terena ali da se ne radi o eksploataciji mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena jer je sav taj materijal ostao na toj čestici, stoga da nije bio u obvezi sklopiti ugovor o koncesiji, dok je saslušani svjedok rekao da je okrivljenik na svojoj čestici vršio otkopavanje čvrste stijenske mase iz ležišta tehničko-građevnog kamena što je eksploatacija, jer za istu nije potrebno odnošenje te mase sa terena već se eksploatacija vrši samom opisanom radnjom. Kako je mineralna sirovina vlasništvo RH okrivljenik je bio dužan za opisanu radnju sa RH sklopiti Ugovor o koncesiji ili imati neku drugu pravnu osnovu da se mineralna sirovina eksploatira odnosno otkopa iz ležišta.

9.Odredbom članka 11.Zakona o rudarstvu propisano je da se eksploatacijom mineralnih sirovina, u smislu ovoga Zakona, smatra otkopavanje ili pridobivanje mineralnih sirovina iz ležišta i oplemenjivanje mineralnih sirovina, a odredbom članka 4. i 5. istog Zakona propisano je da rudno blago dobro od interesa a za Republiku Hrvatsku, ima njenu osobitu zaštitu i iskorištava se pod uvjetima i na način koji su propisani Zakonom o rudarstvu. Rudnim blagom smatraju se sve organske i neorganske mineralne sirovine koje se nalaze u čvrstom, tekućem ili plinovitom stanju u prvobitnom ležištu, u nanosima, jalovištima, talioničkim troskama ili prirodnim rastopinama, odnosno da tehničko-građevni kamen predstavlja mineralnu sirovinu. Temeljem odredbi članka 19. stavka 1. Zakona o rudarstvu, određeno je da je za eksploataciju mineralnih sirovina potrebna koncesija za eksploataciju mineralnih sirovina, koja se stječe ugovorom o koncesiji za eksploataciju mineralnih sirovina propisanim člankom 76. istoga Zakona, a kojim se temeljem odredba članka 78. stječe pravo na izvođenje rudarskih radova radi gospodarskog korištenja mineralnih sirovina. Temeljem odredbe članka 164. stavka 1. točke 5. Zakona o rudarstvu određeno je da se pod protupravnom eksploatacijom u smislu navedenog Zakona osobito smatra i eksploatacija mineralne sirovine na zemljišnim česticama na kojima nije dodijeljena koncesija.

10.Imajući u vidu obranu okrivljenika da je vršio poravnavanje terena te iskaz svjedoka koji ima uporište u citiranim odredbama Zakona o rudarstvu, sud je zaključio da je okrivljenik kao fizička osoba obavljao rudarske radove eksploatacije mineralnih sirovina bez ugovora o koncesiji stoga je odgovoran za počinjeni prekršaj.

11.Okrivljenik je na predmetnoj čestici skinuo gornji površinski sloj zemlje i raslinja, a nakon toga pristupio eksploataciji odnosno otkopavanju čvrste stijenske mase iz ležišta tehničko-građevnog kamena što je neposrednim opažanjem na terenu vidio svjedok i što je razvidno na fotografijama u koje je sud izvršio uvid.

12. Odredba članka 160. stavak 1. točka 4. Zakona o rudarstvu propisuje da će se fizička osoba kazniti novčanom kaznom u iznosu od 13.270,00 do 66.360,00 eura ako obavlja rudarske radove eksploatacije mineralnih sirovina bez ugovora o koncesiji, odnosno protivno ugovoru o koncesiji i provjerenoj rudarskoj dokumentaciji navedenoj ugovorom o koncesiji.

13.Prilikom odmjeravanja vrste i mjere kazne, ovaj Sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja (članak 36. st. 2. Prekršajnog zakona). Posebne otegotne okolnosti nisu utvrđene dok je olakotnim cijenjeno iskreno priznanje, dosadašnja nekažnjavanost, a posebno da je radove vršio na zemljišnoj čestici u svojem vlasništvu i da je bio u uvjerenju da mu za te i takve radove koncesija nije potrebna, kao i činjenica da se je nagodio s Općinskim državnim odvjetništvom i platio imovinsku korist u Državni proračun, stoga je okrivljeniku primjenom članka 37.Prekršajnog zakona izrečena novčana kazna ispod najniže zakonom propisane kazne jer će se i tako ublaženom novčanom kaznom dovoljno utjecati na okrivljenika da ubuduće neće činiti prekršaje odnosno i ovako izrečenom novčanom kaznom ostvariti svrha specijalne i generalne prevencije.

14.Ukoliko okrivljenik u roku od 90 (devedeset) dana po pravomoćnosti presude plati 2/3 izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčanu kaznu platio u cijelosti.

15.Temeljem članka 139. stavka 3.u vezi članka 138.stavak 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu koji je primjeren složenosti i trajanju postupka.

16.Od okrivljenika nije oduzeta protupravno stečena imovinska korist ostvarena protuzakonitom eksploatacijom za količinu od 2.150,4 m3 mineralne sirovine tehničko- građevnog kamena u rastresitom stanju koliko je okrivljenik eksploatirao bez ugovora o koncesiji, jer se okrivljenik za isto djelo nagodio s Općinskim državnim odvjetništvom u Rijeci i uplatio na ime protupravno pribavljene imovinske koristi iznos od 6.686,01 eura dana 05.rujna 2025 u Državni proračun RH, a koji iznos predstavlja protupravno stečenu imovinsku korist od 5.708,14 eura uvećanu za zatezne kamate, pa je sud odbio takav zahtjev jer je o tome već odlučeno.

U Opatiji, 30.siječnja 2026.

Sudac:

Lori Košak,v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude žalba se može podnijeti u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se dostavlja ovom sudu u 2 (dva) istovjetna primjerka i oslobođena je takse.

Presudu dostaviti:

1.okrivljeniku

2.branitelju

3.tužitelju – Državni inspektorat

4.u spis