Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

    Bjelovar, Trg E. Kvaternika 8

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv I-okrivljenog IJ, kojeg brani Marijana Habijančić, odvjetnica iz Čazme i II-okrivljenice OJ, radi prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a povodom Optužnog prijedloga Policijske postaje Bjelovar Klasa: 211-07/26-5/2290, Urbroj: 511-02-05-26-1 od 29.1.2026., nakon provedenog žurnog postupka te proglašenja presude dana 29.1.2026., na temelju članka 182. točke 1. i 3. Prekršajnog zakona (NN 107/07), dana 30. siječnja 2026.,

    p r e s u d i o j e

    OKRIVLJENICI:

    RJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin I i O, r. R, rođen **.**.1984. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., medicinski tehničar, 1.500,00 eura, neoženjen, 1 maloljetno dijete, državljanin Republike Hrvatske, visoka stručna sprema, pismen, prekršajno neosuđivan,

    OJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kćerka OJ i Ž, r. U, rođena **.**.1985. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., samostalni policijska službenica, 1.600,00 eura, državljanka Republike Hrvatske, neudata, 1 maloljetno dijete, visoka stručna sprema, pismena, prekršajno neosuđivana,

    o s l o b a đ a j u s e o p t u ž b e

    I da bi dana 28. siječnja 2026., u 18:40 sati, u [adresa]., nasilnički se ponašali u obitelji na način da je ŽJ vikao na bivšu izvanbračnu suprugu OJ i potom je tjelesno napao stisnuvši ju svojom šakom desne ruke u predjelu lijeve nadlaktice, dok bi okrivljenica OJ povišenim tonom glasa vikala i galamila na bivšeg izvanbračnog supruga ŽJ, nakon čega mu se svojim tijelom unosila u lice, što je kod oboje izazvalo osjećaj uznemirenosti kao i povredu dostojanstva, time da je navedenom događaju bilo nazočno njihovo zajedničko dijete, UJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2016.,

    pa da bi time počinili prekršaj iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

    II Na temelju članka 140. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona troškovi nastali provođenjem ovog prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

    Obrazloženje

    1. Policijska postaja Bjelovar podnijela je protiv okrivljenih Optužni prijedlog Klasa: 211-07/26-5/2290, Urbroj: 511-02-05-26-1 od 29.1.2026., a radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

    2. Okrivljenici su se očitovali o optužbi na način da su se u vezi činjeničnih navoda izjasnili kako se ne smatraju krivima za prekršaj stavljen im na teret.

    3. Ispitani RJ navodi da od njegove strane nije bilo ispoljavanja nasilja u obitelji u odnosu na bivšu izvanbračnu partnericu odnosno suprugu OJ na način da je fizički napao i pritisnuo šakom desne ruke u predjelu njene lijeve nadlaktice. S druge strane, i okrivljenica OJ i on su imali verbalnu prepirku i razgovor kritične zgode u večernjim satima na naznačenoj adresi u prisutnosti njihovog zajedničkog maloljetnog djeteta u dobi od 9,5 godina. Naime, izvjesno vrijeme bio je u intimnim odnosima sa OJ i iz te veze imaju navedeno zajedničko dijete. No, od rujna 2025 zbog međusobnog animoziteta i neslaganja odselio se s naznačene adrese gdje se ovaj događaj zbivao, time da u međuvremenu do ove zgode njih dvoje kao roditelji navedenog djeteta nisu razriješili kod Zavoda za socijalni rad plan vezano za susrete i uzdržavanja djeteta. Međutim, navedene zgode OJ ga je nazvala da pričuva njihovo dijete u ovoj kući u kojoj su suvlasnici njih dvoje, jer je ona trebala raditi smjenu do večernjih sati. Dakako da je prihvatio taj zahtjev te se zatekao na navedenoj adresi u društvu sa djetetom kojem je pomagao pisati zadaću. Po dolasku kući nakon kraćeg vremena OJ ga je bez razloga i povoda verbalno napala prigovarajući mu za navodne neke nove emotivne veze sa drugim ženama. Cijelom tom razgovoru je bilo prisutno njihovo dijete time da je inzistirao da ne razgovaraju pred djetetom o tome niti bi OJ trebalo zanimati kakve ima odnose s drugim osobama, jer njih dvoje više nisu u emotivnoj vezi i životu. U tom razgovoru je ona podizala ton na njega te joj je uzvraćao na identičan način, ali između njih dvoje nije došlo do tjelesnog kontakta prisilne naravi, posebno da bi on nju svojom šakom pritiskao u predjelu njene nadlaktice. Očito nezadovoljna navedenim razgovorom OJ je pred njim nazvala nekoga u policijskoj postaji i rekla da će doći policija, a on je tada napustio na kraće vrijeme kuću kako bi njihovom djetetu donio nešto za večeru. Po povratku u kuću zatekao je policijske službenike koji su ga uhitili. Prema tome, ne smatra da svojom reakcijom, posebno fizičkim nasrtajem na bivšu izvanbračnu suprugu vršio nasilje kako mu se stavlja na teret, niti je osobno bio uznemiren u komunikaciji sa OJ. Još ističe da ni na koji način nje bilo kakvu fizičku silu primjenjivao prema bivšoj izvanbračnoj supruzi, a osim međusobnog podizanja tona za vrijeme razgovora ne zna da li je bilo izricanja pogrdnih riječi niti se toga može prisjetiti.

    4. Ispitana OJ navodi da od njezine strane nije bilo ispoljavanja nasilja u obitelji u odnosu na bivšeg izvanbračnog partnera odnosno supruga IJ na način da bi podizala ton na njega u međusobnoj komunikaciji u prisutnosti njihovog djeteta u dobio do 9,5 godina. Kod toga ističe da je ŽJ bivši izvanbračni partner i iz te zajednice imaju jedno maloljetno dijete koje živi sa njom u kući. Njihova životna i emotivna zajednica je prekinuta u rujnu 2025. i sama uzdržava njihovo dijete. Također zbog međusobnih nesporazuma nisu postigli sporazum oko čuvanja, odgoja i uzdržavanja njihovog djeteta niti su vezano za to pokušali riješiti u Zavodu za socijalni rad. Što se tiče spornog događaja ističe da je navedenog dana bila na radnom mjestu gdje joj je radno vrijeme trajalo do 21:00 sat. Kako njihovo dijete ne bi bilo samo kod kuće zamolila je oca djeteta odnosno okrivljenika IJ da bude sa kćerkom dok se ne vrati s posla. Telefonom ga je obavijestila da će doći na kraći predah s posla oko 19:00 sati, što je i učinila. No, po ulasku u kuću čula je povišeni ton TJ tokom razgovora sa kćerkom dok je ona pisala zadaću pa je zaključila da je postojao određeni spor zbog toga. Nije na to reagirala te je od bivšeg partnera saznala da je naručio pizzu za večeru, što je bilo u redu. Nakon toga ga je pitala u čemu je problem i zašto je podizao ton na dijete, na što nije odgovorio već se ustao sa stolice i odlučio napustiti kuću. Ona mu je napomenula da to nije u redu već da bi trebali razgovorati o razjašnjenju imovinskih odnosa kao i o problemu oko odgoja i uzdržavanja djeteta. On niti na to nije reagirao te mu je rekla da ne može otići od kuće obzirom da se ona mora vratiti na svoje radno mjesto do 21:00 sat trajanja radnog vremena. Bez obzira na to RJ je uzeo stvari i nakon razgovora napustio kuću. Prije nego je RJ napustio kuću krenuo je prema njoj, ali nije fizički nasrnuo na nju u smislu tjelesnog kontakta, jer mu je rekla da se to ne bi smio usuditi učiniti, pa do toga nije došlo, ali je usprkos tome reagirala pozivanjem policije, time da su oboje u nekoj mjeri glasnije govorili dok su razgovarali o obiteljskim problemima. Iako je kćer bila prisutna ovom događaju nije mogla ni po čemu zaključiti da ju je zasmetao i uznemirio njihov razgovor.

    5. U postupku nije bilo sporno da su se okrivljenici u izvjesnoj situaciji kao bivši izvanbračni partneri nalazili u obiteljskom stanu u razgovoru te je bilo prisutno njihovo maloljetno dijete.

    6. Međutim, valjalo je kao sporno utvrđivati da li su se okrivljenici upravo kritične zgode nasilnički ponašali u obitelji tako što bi u međusobnom razgovoru u obiteljskoj kući podizali ton jedan na drugoga, pa da bi to kod oboje izazvalo osjećaj uznemirenosti kao i povredu dostojanstva, gdje bi ujedno okrivljenik RJ fizički nasrnuo na bivšu izvanbračnu suprugu pritiskajući je svojom rukom za njezinu nadlakticu.

    7. Na temelju provedenih dokaza, u odnosu na činjenični opis, sud nikako nije mogao utvrditi da su okrivljenici ušli u sferu prekršaja koji im se stavlja na teret, tako da su oslobođeni optužbe.

    8. Nakon što su se okrivljenici izjasnili da se ne smatraju krivima, u obrani je RJ napomenuo da od njegove strane ove zgode nije bilo izražavanja nasilničkog ponašanja koje b psihičkim te fizičkim putem usmjerio prema bivšoj izvanbračnoj supruzi s kojom ima zajedničko maloljetno dijete u dobi nešto mlađoj od 10 godina. Njihova zajednica života je prekinuta u rujnu 2025. zbog međusobnog neslaganja i animoziteta te se on odselio iz kuće gdje su njih troje zajedno živjeli. Ipak ove zgode sama okrivljenica OJ kao bivša supruga zatražila da dođe u obiteljsku kuću kako bi pričuvao njihov zajedničko dijete te je on to i prihvatio. Tek u večernjim satima okrivljena OJ je došla kući obzirom da je bila na poslu te ga je odmah verbalno napala prigovarajući mu za nove emotivne veze, a razgovor između njih je slušalo maloljetno dijete. Oboje su tada podizali ton u izvjesnoj mjeri, pri čemu nje bilo izražavanja pogrdnih odnosno uvredljivih riječi između njih. U toj situaciji nije fizički nasrnuo na bivšu izvanbračnu suprugu da bi je rukom pritiskao za njenu nadlakticu. U svakom slučaju niti u jednom trenutku nije bio uznemiren zbog takve komunikacije sa bivšom suprugom i time nije bilo razloga da se poziva policija radi bilo kakve intervencije u odnosu na njih.

    9. Također, okrivljena OJ napomenula je da je bila u izvanbračnoj vezi sa IJ te imaju zajedničko maloljetno dijete mlađe od 10 godina koje ona uzdržava te dijete živi s njom. Predmetnog dana se nalazila na radnom mjesto koje je trebalo trajati do 21:00 sat pa je zatražila od oca djeteta da se zatekne u društvu sa njihovom kćeri kako ona ne bi bila sama kod kuće. Potom je javila bivšem suprug da će doći na pauzu oko 19:00 sati kući, ali je po ulasku u kuću čula da je povišenim tonom otac razgovora sa njihovom kćerkom dok je ona pisala zadaću. Kada mu je to prigovorila pitajući u čemu je problem u komunikacija između njega i kćeri on nije ništa odgovarao već se ustao sa stolice i krenuo napuštajući kuću. Tada mu je rekla da ne bi trebao odlaziti već da trebaju nastavno razgovarati o razjašnjenju njihovim imovinskih odnosa te vezano za problem oko odgoja i uzdržavanja djeteta, jer do te zgode nakon prekida njihovog zajedničkog života nisu postigli dogovor o tome. Niti na to RJ nije reagirao posebno kada mu je rekla da se mora vratiti na radno mjesto i da bi već zbog toga trebao ostati u kući. Usprkos tome RJ je napuštao kuću time da nije fizički nasrnuo na nju u smislu tjelesnog dodira ali su oboje u spomenutoj komunikaciji nešto glasnije govorili vezano za spomenute obiteljske probleme.

    10. Prvotno treba napomenuti da predmetno djelo prekršaja koje se odnosi na psihičko nasilje zbog međusobne vike okrivljenika svakako mora biti jasno i točno određeno gdje se preciziraju radnje i propusti svakog od okrivljenika. U konkretnom slučaju predmetni činjenični opis sadrži samo dio zakonske odredbe gdje se čak koriste i sinonimi (vika i galama), ali se ne spominju riječi koje su bile upućene. Na ovaj način činjeničnim opisom uopće nije opisana niti adekvatno i kvalitetno konkretizirana radnja okrivljenika i time navedeno djelo prekršaja uopće nije određeno (odluka Visokog prekršajnog suda u Zagrebu broj: Jž-602/2020).

    11. Osim toga, psihičko nasilje egzistira samo u situaciji kada lan obitelji eksplicitnim djelovanjem prema drugom članu obitelji k kod te osobe izaziva izvjesnu štetnu posljedicu odnosno neku negativnu emociju, kao što je strah, uznemirenost ili povredu dostojanstva. U konkretnom slučaju nalazimo kako su oboje okrivljenika u međusobnoj komunikaciji podizali ton, čemu je bilo prisutno njihovo maloljetno dijete. Usprkos tome, iz obrana oboje okrivljenika uopće ne proizlazi da je kod njih zbog takvog razgovora došlo do nastupanja ikakve štetne posljedice. Upravo okrivljenik RJ u svojoj obrani napominje da ga ni najmanje nije uznemirio razgovor sa bivšom suprugom usprkos tome što su oboje nešto glasnije razgovarali i obiteljskim problemima. S druge strane, okrivljenica OJ također nije spomenula niti u jednom trenutku da bi je zasmetao odnosno uznemirio opisani razgovor sa bivšim suprugom, dodajući kako nije mogla zaključiti da bi i kod njihove kćeri došlo do izazivanja neke negativne emocije kada je pratila taj razgovor roditelja.

    12. Isto tako, što se tiče navodnog fizičkog nasilja od strane okrivljenika RJ prema bivšoj izvanbračnoj supruzi treba reći da čak niti iz njezinih tvrdnji ne proizlazi da je došlo do ikakvog fizičkog nasilja između njih dvoje kao bivših supružnika u ovoj situaciji. Upravo je to izrijekom porekao RJ navodeći da nikakav namjeran fizički dodir ove zgode nije imao sa bivšom suprugom , osim što su vodili obiteljski konstruktivan razgovor o postojećim problemima među njima. Također, opisujući navedeni događaj OJ je jasno napomenula da je okrivljenik odlučio napustiti obiteljsku kuću nakon ove rasprave, ali da nije fizički nasrnuo na nju u smislu tjelesnog dodira, jer mu je prethodno rekla kako se to nikako ne smije usuditi, pa tako da nije došlo do ikakvog tjelesnog nasrtaja na nju. Već se doista radilo samo o glasnijem razgovoru među njima.

    13. Dakle, kako je neupitno da su se ove zgode okrivljenici nalazili sami u kući sa svojim maloljetnim djetetom time se činjenično stanje moglo utvrditi isključio prema njihovim tvrdnjama o nastalom događaju. Vezano za to, nalazimo da u konkretnoj situaciji psihičko nasilje nije moglo egzistirati ponajprije stoga što nisu konkretizirane radnje koje bi oni oduzeli i da bi u zakonskom smislu to predstavljalo nasilje, a s druge strane prema dokazima je jasno utvrđeno da kod njih dvoje zbog naznačene komunikacije odnosno razgovora nije došlo do nastupanja neke psihičke posljedice koja je nužna da bi se podrazumijevala takva vrsta nasilja u obitelji. Također, kako je izrijekom okrivljenica OJ istaknula da njen bivši izvanbračni suprug u ovoj situaciji nju nije fizički zlostavljao bilo kakvim namjernim tjelesnim dodirom, tada svakako nema dokaza o tome da je okrivljenik RJ prema drugom članu obitelji vršio i fizičko nasilje.

    14. Time se analizom provedenih dokaza jedino može zaključiti kako je ove zgode postojala obiteljska prepirka okrivljenika kao bivših izvanbračnih supružnika oko postojanja obiteljskih problema, posebno vezano za podjelu imovine i uzdržavanje te odnose sa zajedničkim djetetom. Ipak, u toj situaciji njihovo eksplicitno ophođenje u zakonskom smislu nije predstavljalo nasilje u obitelji obzirom da zbog verbalne prepirke kod njih nije došlo do nastupanja štetnih posljedica niti postoji ikakav dokaz o fizičkom nasrtaju okrivljenika IJ na bivšu izvanbračnu suprugu OJ.

    15. Zbog naprijed istaknutih razloga u odnosu na okrivljenike ne egzistira prekršaj iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te ih je sud oslobodio optužbe.

    16. Svi troškovi nastali provođenjem ovog prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava Republike Hrvatske.

    U Bjelovaru, 30. siječnja 2026.

    Zapisničar

    SUDAC

    Andrea Hudoletnjak v.r.

    Ratko Laban v.r.

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude podnositelj Optužnog prijedloga ima pravo žalbe nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu, u roku od 8 dana od dana primitka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka, bez naplate takse, a pravodobno podnesena žalba odgađa izvršenje presude.

    Dostaviti:

    1. Okrivljenicima I i II

    2. Podnositelju Optužnog prijedloga

    3. Branitelju I-okrivljenika

    • po pravomoćnosti

    4. Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Bjelovar

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.