REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-1993/2025-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Petri Hertelendi Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja NZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Miro Marinović, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 20. siječnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja Mire Marinovića, odvjetnika i odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 30. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku na ime naknade neimovinske i imovinske štete isplatiti tužitelju iznos od 3.100,00 eura zajedno sa zateznim kamatama tekućim na iznos neimovinske štete od 2.850,00 eura od 25.6.2024. do isplate, a na iznos imovinske štete od 250,00 eura od 30.1.2026. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za isplatom zateznih kamata na dosuđeni iznos imovinske štete od 250,00 eura za razdoblje od 25.6.2024. do 30.1.2026.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove ovog parničnog postupka od 2.287,50 eura sa zateznim kamatama tekućim od 30.1.2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana, dok se odbija kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troška za daljnji iznos od 125,00 eura.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 2.1.2024. oko 13:00h, nastradao na radu kod osiguranika tuženika, KBC Zagreb, za vrijeme obavljanja redovnog rada. Do stradavanja tužitelja došlo je tijekom obavljanja radnih aktivnosti, na stubištu u tzv. „Bijeloj zgradi“, hodajući prema ambulanti, na način da je tužitelj nogom proklizao na mokrim stepenicama, pri čemu je izgubio ravnotežu te udario prstima desnog stopala u rub stepenice. Tužitelj je zadobio tjelesne ozljede u vidu prijeloma palca desne noge, a koja ozljeda je od strane HZZO-a priznata kao ozljeda na radu. Povodom predmetnog ozljeđivanja, tužitelj se obratio Odštetnim zahtjevom poslodavcu 25.6.2024., ali poslodavac se o istom nije očitovao. Na dan štetnog događaja poslodavac tužitelja, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šalata 3, Zagreb, bio je kod tuženika osiguran policom od opće odgovornosti prema trećim osobama, uključujući vlastite radnike. Navodi da je zbog zadobivenih povreda trpio jake i dugotrajne tjelesne boli, jak i dugotrajan strah, smanjena mu je životna i radna aktivnost te mu je za vrijeme liječenja bila potrebna pomoć i njega drugih osoba, koju su mu pružali ukućani. Tužbenim zahtjevom konačno preciziranim u podnesku od 26.3.2025. potražuje naknadu štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje od ukupno 3.100,00 eura sa zateznim kamatama od podnošenja odštetnog zahtjeva, uz naknadu parničnih troškova.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Ističe prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da tužiteljev poslodavac MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU, Zagreb, Šalata br. 3, na dan predmetnog štetnog događaja od 20.11.2023. nije imao kod tuženika zaključenu policu osiguranja od odgovornosti prema djelatnicima, odnosno, prema trećim osobama. No, opreza radi, tuženik ujedno ukazuje na manjkavosti činjeničnih navoda tužbe te relevantnih dokaza vezanih za sam nastanak štetnog događaja od 20.11.2023. i to u pogledu mjesta, mehanizma, okolnosti ozljeđivanja tužitelja, radnog zadatka koji je u trenutku nezgode obavljao. Navodi da ne postoje svjedoci predmetnog štetnog događaja, a niti se iz početnog Nalaza od 20.11.2023. ne može se razabrati na koji je način je došlo do ozljeđivanja tužitelja. S obzirom na navedeno, u konkretnom slučaju nije vidljivo u čemu bi se sastojao propust poslodavca tužitelja prilikom organizacije radnog procesa koji je uzročno-posljedično doveo do ozljeđivanja tužitelja, što bi u smislu čl. 111. Zakona o radu upućivalo na odgovornost poslodavca za ozljeđivanje tužitelja u predmetnom štetnom događaju. Dakle, sporan je nastanak štetnog događaja i odgovornost. Opreza radi, tuženik osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva za utužene kvalifikatorne okolnosti neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu. Tuženik smatra, s obzirom na težinu ozljede i priležeću medicinsku dokumentaciju da u konkretnom slučaju ne postoji težina povrede prava osobnosti koja bi prema okolnostima slučaja opravdala dosuđenje utuženog iznosa neimovinske štete prema mjerodavnom članku 1100. Zakona o obveznim odnosima kao i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu. Tuženik osporava zatraženi tijek zateznih kamata. U smislu svega iznesenog, tuženik predlaže da se tužitelj u cijelosti odbije sa tužbom i tužbenim zahtjevom te da naknadi tuženiku prouzročene parnične troškove postupka sa zateznim kamatama od dana donošenja presude pa do isplate.

3. Na navode tuženika tužitelj je ispravio navode tužbe te ističe da je nastradao za vrijeme obavljanja rada kod poslodavca KBC Zagreb kod kojeg je u radnom odnosu na neodređeno vrijeme a ujedno je u kumulativnom radnom odnosu sa Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

4. Sud je donio presudu u ovoj pravnoj stvari posl. br. Pr-1339/2025 od 20.8.2025. kojom je odbijen tužbeni zahtjev zbog promašene pasivne legitimacije, a ista je ukinuta od strane drugostupanjskog suda te je predmet vraćen ovome sudu na ponovno suđenje sa obrazloženjem da nije osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije.

5. U tijeku postupka sud je proveo dokaz uvidom u svu dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis, proveo je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Igoru Stipančiću te je proveo dokaz saslušanjem tužitelja.

6. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22,155/23, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u pretežnom dijelu osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao radnika od tuženika kao poslodavca za isplatom naknade neimovinske i imovinske štete pretrpljene povodom štetnog događaja od 20.11.2023. (u tužbi pogrešno naveden datum 2.1.2024.) kada je tužitelj zadobio ozljedu na radu jer se poskliznuo na mokrim stepenicama pri čemu je izgubio ravnotežu te udario prstima desnog stopala u rub stepenice.

8. U ovom stadiju postupka nije više sporna pasivna legitimacija, a i dalje je sporan nastanak štetnog događaja, odgovornost tuženika i visina tužbenog zahtjeva.

9. Kako je odgovornost osiguratelja i poslodavca solidarna, podredno se na odgovornost tuženika za štetu primjenjuje odredba čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23, dalje: ZR), koja propisuje da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

10. Također se primjenjuje odredba čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ br. 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18, dalje: ZZR) kojom je propisana odgovornost poslodavca radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu i profesionalnom bolešću po načelu objektivne odgovornosti. Sukladno stavku 2. istog članka poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

9. Uzimajući u obzir naprijed navedeno, a utvrđujući eventualnu odgovornost tužitelja za nastanak štetnog događaja, valja, prije svega, istaknuti da je obveza poslodavca da radniku osigura uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika (čl. 7. st. 3. ZR), ali je jednako tako obveza radnika da obavlja poslove s dužnom pažnjom i pritom vodi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu (čl. 68. st. 1. ZZR). Stavkom 2. istog članka propisano je da se smatra da radnik radi dužnom pažnjom ako posao obavlja u skladu s pravilima zaštite na radu, pravilima struke te pisanim uputama poslodavca.

10. Tužitelj je iskazao da je zaposlen u KBC Zagreb kao liječnik kirurg, a ujedno je i zaposlenik Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dana 20.11.2023. za vrijeme radnog vremena kretao se unutar zgrade KBC-a s jednog radilišta na drugo i prilikom kretanja stepenicama u bijeloj zgradi poskliznuo se jer su stepenice bile mokre i udario palcem u rub stepenice, osjetio je bol u palcu desnog stopala, ali je morao raditi pa nije odmah zatražio liječničku pomoć, već je trpio bolove, a kako bol nije prestajala, nakon otprilike sat i pol vremena otišao je na Hitnu gdje su ga obradili i dijagnosticirali frakturu palca desnog stopala. Stepenice su bile mokre jer je bilo kišovito. Dobio je imobilizaciju i morao je mirovati pa je bio na bolovanju oko mjesec dana. Za vrijeme mirovanja kretao se uz pomoć štaka i kod kuće mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega kod obavljanja svakodnevnih aktivnosti koju mu je pružala supruga.

11. Sud je prihvatio iskaz tužitelja kao istinit jer je iskazivao uvjerljivo i u skladu sa dokumentacijom u spisu. Kada se iskaz tužitelja dovede u vezu s navodima iz prijave o ozljedi na radu, proizlazi da je do štetnog događaja došlo jer se tužitelj poskliznuo na mokroj stepenici u prostoru tuženika.

12. Prema pravilima o teretu dokazivanja iz odredbe čl. 221.a ZPP, sud je utvrdio da je tuženik kao osiguratelj poslodavca u cijelosti odgovoran tužitelju kao radniku osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja i nastalu štetu čija odgovornost je objektivne prirode, te da tužitelj svojim radnjama ničim nije doprinio nastanku štetnog događaja, stoga nisu ostvarene pretpostavke iz čl. 25. st. 2. ZZR da se tuženika oslobodi odgovornosti ili da se ista umanji, a pored toga utvrđen je i propust poslodavca jer su stepenice po kojoj se radnik kretao bile mokre.

13. Na okolnost osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Igoru Stipančiću iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi da je tužitelj ozlijeđen 20.11.2023. kada je zadobio prijelom donjeg članka palca desnog stopala. Ova mu je ozljeda utvrđena klinički i radiološki na dan štetnog događaja. Radilo se o unutarzglobnom prijelomu donjeg članka u području zgloba između dva članka palca desnog stopala. Proveo je konzervativno liječenje imobilizacijom i mirovanjem. Završetak liječenja se smatra pregled kirurga kojeg je načinio 2.1.2024. Uzročno posljedična veza između štetnog događaja kako ga opisuje tužitelj, zadobivene ozljede provedenog liječenja držim da postoji. Trajne posljedice zadobivene ozljede ulaze u povremene bolove u palcu tj. zglobu između dva članka pri promjeni vremena te bol i pritisak pri nošenju nezaštićene obuće (japanke, natikače) kao i pri postavljanju na prste. Kako se radilo o unutar zglobnom prijelomu postoji i ograničena fleksija donjeg članka desnog paica stopala. Smanjenje životne aktivnosti zbog zaostalih posljedica ove ozljede iznosi 2%. Tužitelj je zbog zadobivene ozljede trpio bol i strah te trebao tuđu pomoć zbog privremene nesposobnosti obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti kako slijedi. Strah tzv. primarni u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja je bio intenzivan i kratkotrajan. Tzv. sekundarni strah kao posljedica tjelesne ozljede jakog intenziteta je imao oko 2 dana, srednjeg 5 dana i manjeg do 4 tjedana sveukupno. Bol jakog intenziteta je trpio 3 dana, srednjeg do 7 dana, a manjeg još do 4 tjedana sveukupno. Povremena bol ulazi u smanjenje životne aktivnosti. Tuđa pomoć mu je bila potrebna u trajanju od 2 tjedna 3 h na dan zbog mirovanja tj. izrazito otežanog hoda i stajanja. Tužitelj je potom još sveukupno trebao tuđu pomoć 3 tjedana 3 puta tjedno po 2 h zbog otežanog hoda i obavljanja osnovnih životnih aktivnosti (nabava i pripremanje hrane..). Naruženja nema.

14. Stranke nisu imale prigovora na vještačenje niti su tražile da vještak usmeno iznese svoj nalaz i mišljenje te je sud prihvatio provedeno medicinsko vještačenje kao stručno, razumljivo i objektivno.

15. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da je tužitelju uslijed štetnog događaja, povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a čime mu je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u vezi čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 155/23, dalje: ZOO)). Po mišljenju ovog suda, utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl. 1100. st. 1. ZOO). Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi i koje je utvrdio vještak i to fizičke boli, strah te smanjenje životne aktivnosti. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Na dosuđenje naknade štete utječe okolnost da stopa inflacije od 2020. godine kada je VSRH povećao orijentacijske kriterije za 50% iznosi 28,4 %.

16. Imajući u vidu zadobivene ozljede, obzirom na trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i straha, trajne posljedice od 2%, kako to sve proizlazi iz prihvaćenog nalaza i mišljenja vještaka dr. Stipančića, sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za nastalu neimovinsku štetu u iznosu od 2.850,00 eura i to po kriteriju pretrpljenih fizičkih bolova od 1.200,00 eura, po kriteriju pretrpljenog straha 600,00 eura, po kriteriju duševnih bolova zbog smanjene životne aktivnosti 1.050,00 eura.

17. Na temelju odredbe čl. 1095. st. 1. i čl. 1089. st. 2. ZOO tužitelju za 60 sati nestručne tuđe pomoći pripada pravična novčana naknada. O cijeni sata tuđe pomoći sud je odlučio prema slobodnoj ocjeni sukladno odredbi čl. 223. ZPP u iznosu od 5,00 eura po satu, pa ista ukupno iznosi 300,00 eura, no kako je tužitelj s tog osnova tražio iznos od 250,00 eura, a sud ne može stranci dosuditi više od onog što traži, dosuđen mu je iznos od 250,00 eura.

18. Sukladno odredbi čl. 29. st. 1. ZOO tužitelj ostvaruje pravo na zatezne kamate, koje na temelju čl. 1103. ZOO na neimovinsku štetu teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. S obzirom da je liječenje tužitelja završeno pregledom kirurga 2.1.2024. (nalaz vještaka), to kamate teku od 25.6.2024. kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva kako je tužitelj to i tražio.

19. Na imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu zatezne kamate teku od presuđenja budući da ista nije reparirana te dospijeva tek donošenjem prvostupanjske presude kada je tuženiku poznata visina štete. Stoga je odbijen zahtjev za isplatu kamata za na iznos imovinske štete od 250,00 eura za period od 25.6.2024. do 30.1.2026.

20. Slijedom navedenog, tužbeni zahtjev je u cijelosti prihvaćen za ukupan iznos od 3.100,00 eura sa pripadajućim zateznim kamatama, a odbijen za isplatu kamata na tuđu pomoć i njegu od 250,00 eura za period od 25.6.2024. do 30.1.2026.

21. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama članka 154. stavka 5. i članka 155. stavka 1. ZPP, te su troškovi dosuđeni tužitelju koji je u postupku uspio u pretežnom dijelu sukladno Tbr. 52. st. 1. u vezi s Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023) prema vrijednosti predmeta spora konačno postavljenog zahtjeva od 3.100,00 eura.

22. Tužitelju je priznat trošak:

- sastava odštetnog zahtjeva od 200,00 eura (Tbr.32),

- sastava tužbe od 200,00 eura (Tbr. 7/1),

- sastava podneska od 22.10.2024. od 50,00 eura (Tbr.8/4),

- sastava podneska od 24.10.2024. od 50,00 eura (Tbr.8/4),

- pristupa na ročište 10.12.2024. od 200,00 eura (Tbr. 9/1),

- sastava podneska od 26.3.2025. od 200,00 eura (Tbr.8/1),

- pristupa na ročište 9.6.2025. od 200,00 eura (Tbr. 9/1),

- sastava žalbe od 3.9.2025. od 250,00 eura (Tbr.10/1),

- pristupa na ročište 20.1.2026. od 200,00 eura (Tbr. 9/1),

što ukupno iznosi 1.550,00 eura, a uvećano za trošak PDV-a od 25% (Tbr. 46) i troškove vještačenja od 350,00 eura trošak tužitelja iznosi sveukupno 2.287,50 eura.

23. Tužitelj nema pravo na naknadu troška zastupanja na ročištu za objavu presude jer pristup na isto nije neophodan za vođenje spora, a nije niti pristupio (čl. 155. ZPP).

24. Odluka o zateznim kamatama na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO.

25. Na temelju odredbe čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18) tužitelj je oslobođen obveze plaćanja sudskih pristojbi u ovoj pravnoj stvari.

U Zagrebu, 30. siječnja 2026.

Sutkinja:

Petra Hertelendi Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi e-komunikacijom ili pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku