Poslovni broj: Pn-50/2019-109

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U KRAPINI

Krapina, Trg dr. Mirka Dražena Grmeka 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini, po sucu Barbari Čuček kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja OŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Miljenka Klasić, odvjetnica iz Krapine, protiv tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje, OIB: 38922958547 sa sjedištem u [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Tvrtko Dobrinić, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Mađarić & Lui d.o.o. sa sjedištem u [adresa], radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 10. prosinca 2025., u prisutnosti punomoćnice tužitelja Miljenke Klasić, odvjetnice iz Krapine i punomoćnice tuženika Barbare Knežević, odvjetnice u OD Mađarić & Lui sa sjedištem u [adresa], 30. siječnja 2026. objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje, OIB: 38922958547 sa sjedištem u [adresa], da tužitelju CŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na ime naknade štete isplati iznos od 8.102,28 eura (slovima: osam tisuća sto dva eura i dvadeset osam centi) sa zakonskom zateznom kamatom koja teče:

-na iznos od 4.226,23 EUR od 19. ožujka 2021. do isplate,

-na iznos od 32,25 EUR od 8. studenog 2016. do isplate,

-na iznos od 100,42 EUR od 8. prosinca 2016. do isplate,

-na iznos od 75,09 EUR od 6. siječnja 2017. do isplate,

-na iznos od 87,26 EUR od 8. veljače 2017. do isplate,

-na iznos od 59,22 EUR od 8. ožujka 2017. do isplate,

-na iznos od 139,97 EUR od 8. travnja 2017. do isplate,

-na iznos od 54,19 EUR od 9. svibnja 2019. do isplate,

-na iznos od 190,97 EUR od 8. lipnja 2017. do isplate,

-na iznos od 159,56 EUR od 8. srpnja 2017. do isplate,

-na iznos od 192,97 EUR od 8. kolovoza 2017. do isplate,

-na iznos od 187,28 EUR od 7. rujna 2017. do isplate,

-na iznos od 288,24 EUR od 7. listopada 2017. do isplate,

-na iznos od 158,19 EUR od 9. studenog 2017. do isplate,

-na iznos od 120,64 EUR od 6. siječnja 2018. do isplate,

-na iznos od 173,35 EUR od 8. veljače 2018. do isplate,

-na iznos od 170,79 EUR od 7. travnja 2018. do isplate,

-na iznos od 123,50 EUR od 8. svibnja 2018. do isplate,

-na iznos od 220,74 EUR od 8. lipnja 2018. do isplate,

-na iznos od 120,64 EUR od 7. srpnja 2018. do isplate,

-na iznos od 169,13 EUR od 8. kolovoza 2018. do isplate,

-na iznos od 188,98 EUR od 8. rujna 2018. do isplate,

-na iznos od 100,62 EUR od 6. listopada 2018. do isplate,

-na iznos od 193,97 EUR od 8. studenog 2018. do isplate,

-na iznos od 155,56 EUR od 8. prosinca 2018. do isplate,

-na iznos od 106,52 EUR od 9. siječnja 2019. do isplate,

-na iznos od 196,89 EUR od 8.veljače 2019. do isplate,

-na iznos od 109,11 EUR od 8. ožujka 2019. do isplate,

a koje zatezne kamate teku od dospijeća svakog pojedinog iznosa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena do 30. prosinca 2023., a od 31. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u skladu s čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje, OIB: 38922958547 sa sjedištem u [adresa], da tužitelju CŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na ime naknade štete isplati iznos od 120,98 eura (slovima: sto dvadeset eura i devedeset osam centi), u roku od 15 dana.

III. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 2.400,00 eura (slovima: dvije tisuće četiristo eura) zajedno sa zateznom kamatom na navedeni iznos od 1. kolovoza 2019. pa do isplate.

IV. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva u dijelu u kojem tužitelj traži na dosuđeni iznos od 4.226,23 eura (slovima: četiri tisuće dvjesto dvadeset šest eura i dvadeset tri centa) zatezne kamate tekuće od 1. kolovoza 2019. do 18. ožujka 2021.

V. Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje, OIB: 38922958547 sa sjedištem u [adresa], da tužitelju CŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], naknadi parnični trošak u iznosu od 3.585,31 eura (slovima: tri tisuće petsto osamdeset pet eura i trideset jedan cent), sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 30. siječnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

VI. Odbija se tužitelj s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu parničnog troška

kao neosnovan.

VII. Odbija se tuženikov zahtjev za naknadu troškova postupka u cijelosti.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je tužba za iznos od 2.091,59 eura (slovima: dvije tisuće devedeset jedan euro i pedeset devet centi) povučena.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi tvrdi da je 1. kolovoza 2016. oko 10,30 sati u Zemuniku, na raskrižju ŽC 6040-DC-502 i D-424 došlo do prometne nezgode u kojoj je kao vozač teretnog vozila registarske oznake [registarska oznaka] zadobio tjelesne ozljede. Tužitelj tvrdi da je prometnu nezgodu skrivio VŠ iz [adresa] upravljajući vozilom inozemne reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) koji je bio osiguran kod DEVK osiguranja. Tužitelj navodi da je Hrvatski ured za osiguranje obradu štete povjerio imenovanom korespondentu tog stranog osiguravajućeg društva Croatia osiguranju d.d. Tužitelj navodi da je tužitelj prije podnošenja tužbe u mirnom postupku podnio zahtjev za naknadu štete, ali tuženiku do dana podnošenja tužbe na ime odštete nije ništa isplaćeno. Tužitelj navodi da je u prometnoj nezgodi navedenoj zadobio ozljede uslijed kojih mu je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Zbog posljedica prometne nezgode tužitelj tvrdi da više ne može obavljati posao vozača kamiona, te je u periodu od 25. listopada 2016. do 11. ožujka 2019. trpio izgubljenu zaradu jer je bio zaposlen na slabije plaćenom radnom mjestu kod poslodavca Tifon d.o.o. Tužitelju navodi da mu je nakon prometne nezgode bila potrebna tuđa pomoć i njega. Tužitelj od tuženika potražuje naknadu imovinske i neimovinske štete za povredu prava osobnosti i to za povredu prava na tjelesno i duševno zdravlje. Slijedom navedenog, tužitelj potražuje zbog pretrpljenih fizičkih bolova iznos od 8.000,00 kuna, za pretrpljeni strah iznos od 25.000,00 kuna, za duševne bolove zbog smanjenih životnih aktivnosti iznos od 30.000,00 kuna, za tuđu pomoć i njegu iznos od 2.000,00 kuna, za izgubljenu zaradu (1.100,00 kn x 28 mjeseci) 30.800,00 kn, odnosno ukupno 95.800,00 kuna sa zateznim kamatama od podnošenja tužbe pa do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju s obzirom da je u nezgodi sudjelovalo vozilo strane registarske oznake te odgovornost. Tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev kako po osnovu tako i po visini. Tuženik prije svega ističe kako je tužitelj zadobio lake tjelesne ozljede u predmetnom štetnom događaju koje same po sebi nisu mogle ostaviti navikava trajne posljedice. Tuženik posebno napominje da je tužitelj zadobio samo kontuzije donjeg dijela leđa i gluteusa, dok su tegobe vezane uz vratnu kralježnicu sukladno objektivnim pretragama povezane isključivo s degenerativnim promjenama-koje predstavljaju bolest i nisu uzrokovane traumom koje nije niti bilo pa tako i fizikalne terapije vezane uz vratnu kralježnicu predstavljaju liječenje degenerativnih promjena, a ne posljedica prometne nezgode. Tuženik osporava tužiteljev zahtjev za naknadu štete s naslova izgubljene zarade jer se iz dostavljenih dokaza ne može utvrditi da je kod istoga došlo do smanjenja radne sposobnosti. Tuženik navodi da je tužitelj pretrpio ozljedu na radu koja je priznata od strane HZZO-a te tvrdi da nije mogao trpjeti nikakav gubitak na zaradi jer za vrijeme radne sposobnosti uzrokovane ozljedom na radu tužitelj ostvaruje naknadu plaće za vrijeme bolovanja u 100 %-tnom iznosu plaće koju je ostvarivao prije ozljede na radu. Tuženik osporava tvrdnju tužitelja da je zbog posljedica predmetne nezgode i nemogućnosti obavljanja poslova vozača bio primoran promijeniti posao te tvrdi da navedeno proizlazi iz činjenice da je nakon okončanja bolovanja 31. kolovoza 2016. radio cijeli rujan 2016. kod poslodavca Duopromet d.o.o., nakon čega je 24. listopada 2016. zaključio ugovor o radu s Tifon d.o.o. Tuženik tvrdi da navedeno nema veze sa štetnim događajem, već sa željom tužitelja da radi u mjestu koje je bliže njegovom prebivalištu. Tuženik ujedno osporava zahtjev tužitelja za plaćanjem zateznih kamata. Slijedom navedenog, tuženik predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev te obveže tužitelja da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka zajedno sa zateznim kamatama od presuđenja pa do isplate.

3. Tuženik u podnesku od 20. prosinca 2019. osporava uzročno posljedičnu vezu između ozljede trtične kosti i štetnog događaja jer se u medicinskoj dokumentaciji iznosi pretpostavka o ranije neprepoznatom prijelomu trtične kosti te tvrdi da tužitelj kao vozač u sjedalu nije mogao zadobiti navedenu ozljedu. Tuženik tvrdi da bolovanje od 7. svibnja 2018. do 27. svibnja 2018. nije u vezi sa štetnim događajem jer je kao razlog bolovanja navedena izvjesna bolest. Nadalje, tuženik navodi da tužitelju zbog predmetne nezgode nije utvrđena radna nesposobnost pa je potraživanjem izgubljene zarade nakon što se zaposlio kod novog poslodavca, neosnovano te navodi da je u sporazumu u raskidu ranijeg radnog odnosa kao razlog raskida naveden odlazak na rad kod drugog poslodavca.

4. Tužitelj je tužbeni zahtjev precizirao nakon provedenih vještačenja u podnesku od 28. travnja 2025., tako da s osnove neimovinske štete i tuđe pomoći i njege potražuje ukupno od 6.626,23 eura sa zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe, odnosno od 1. kolovoza 2019., dok s osnove izgubljene zarade u razdoblju od 25. listopada 2016. do 11. ožujka 2019. potražuje iznos od 3.997,03 eura zajedno sa zateznim kamatama od datuma dospijeća pojedinih mjesečnih iznosa, odnosno sveukupno iznos od 10.623,26 eura.

5. Tuženik se i tako preciziranom tužbenom zahtjevu protivio.

6. Tužitelj je na pripremnom ročištu od 4. prosinca 2019. povukao dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 14.570,00 kuna s obzirom da je tuženik nakon podnošenja tužbe 25. listopada 2019. tužitelju isplatio naprijed naveden i nesporni iznos s naslova neimovinske štete te tuđe pomoći i njege, nakon čega je podneskom od 28. travnja 2025. smanjio tužbeni zahtjev za iznos od 157,81 eur, što se smatra djelomičnim povlačenjem tužbe, prema pravnom shvaćanju Sjednice građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 26. travnja 2021. u kojem se navodi da je smanjenje tužbenog zahtjeva (iako nije preinaka tužbe) djelomično povlačenje tužbe iz članka 193. ZPP-a zbog čega je valjalo odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

7. Budući da je tužitelj povukao tužbu nakon što se je tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, za povlačenje tužbe potreban je njegov pristanak na temelju odredbe iz čl. 193. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., proč. tekst 25/13., 89/14. i 70/19., dalje: ZPP). Tuženik se na pripremnom ročištu od 4. prosinca 2019. u odnosu na prvotno povučen dio tužbenog zahtjeva te na glavnoj raspravi od 10. prosinca 2025. u odnosu na povučen dio tužbenog zahtjeva iz podneska od 28. travnja 2025. upustio u raspravljanje pa se smatra da je pristao na djelomično povlačenje tužbe, pri čemu nije zatražio trošak.

8. U dokaznom postupku sud je pročitao zapisnik o očevidu Policijske uprave Zadarske, Postaje prometne policije Zadar, broj: 511-18-15-P-777/16 od 1. kolovoza 2016. (list 4-7 spisa), izvršio je uvid u medicinsku dokumentaciju (list 8-30, 32-35, 68, 70-72, 82-83, 177-178, 229-231, 267, 268, 338-346, 358 spisa), nalaz psihologa od 6. srpnja 2018. (list 31 spisa), prijavu o ozljedi na radu od 2. rujna 2016. (list 36-37 spisa), obračunske isprave Duopromet d.o.o. za isplatu plaće (list 38-41, 76-81, 182- spisa), ugovor o radu broj: 67/16 (list 42-43 spisa), ugovor o radu broj: 20/17 (list 44-45 spisa), potvrdu Tifon d.o.o. (list 46 spisa), obračunske isprave Tifon d.o.o. za isplatu plaće (list 47-49, 183-212 spisa), obavijest o primitku odštetnog zahtjeva od 19. srpnja 2019. (list 50-53 spisa), nalaz psihologa od 7. kolovoza 2019. (list 69 spisa), potvrdu Duopromet d.o.o. od 26. listopada 2016. (list 73 spisa), odluku o sporazumnom raskidu ugovora o radu na neodređeno vrijeme (list 74 spisa), izjavu poslodavca od 23. rujna 2019. (list 75 spisa), u presliku zdravstvenog kartona tužitelja (list 85-168 spisa), procjenu i obračun totalne štete od 27. kolovoza 2016. (list 233-241 spisa), nalog za doznaku po šteti od 29.3.2021. (list 246 spisa), te je provedeno kombinirano sudsko-medicinsko- prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za cestovni i zračni promet, dipl. ing. ZŠ, iz [adresa] od 3. svibnja 2020. (list 247-251 spisa) i po stalnom sudskom vještaku dr. sc. Pero Bubalo, spec. sudske medicine iz Zagreba od 16. lipnja 2021. (list 253-261 spisa), izvršio je uvid u fotografije (list 227-228 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku, doc. dr. sc. Goran Pavliša, spec. radiolog, neuroradiolog, iz Zagreba od 7. veljače 2022. (list 288-290 spisa), izvršio je uvid u CD Opće bolnice Zabok od 9. svibnja 2019. s rtg snimkama slabinske kralježnice tužitelja (list 314 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku, doc. dr. sc. Goran Pavliša, spec. radiolog, neuroradiolog iz Zagreba od 7. studenog 2022. (list 319-320 spisa), sud je usmeno saslušao na raspravi sudskog vještaka dr. sc. Goran Pavliša, spec. radiolog, neuroradiolog iz Zagreba (list 326 spisa) i sudskog vještaka dr. sc. Peru Bubalo, spec. sudske medicine (list 334- 336 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za medicinu, opću kirurgiju i plastičnu kirurgiju Teodor Boić, dr. med. iz Zaboka, od 25. rujna 2023. (list 354-357 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Gordanu Makariću, med. vještaku za medicinu, specijalist psihijatrije od 20. prosinca 2023. (list 377-380 spisa), sud je pročitao objedinjenu ocjenu stalnog sudskog vještaka za medicinu, opću kirurgiju i plastičnu kirurgiju Teodora Boića, dr. med. iz Zaboka od 23. veljače 2024. (list 394 spisa), iskaz svjedoka SŠ na zapisniku, Općinskog suda u Zadru od 15. travnja 2024., poslovni broj: 145 R2-2015/2024 (list 402-403 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku medicine rada prim. dr. sc. Jeleni Macan, dr. med., iz Bregane od 17. kolovoza 2024. (list 417-425 spisa), sud je usmeno saslušao na raspravi sudskog vještaka medicine rada prim. dr. sc. Jelenu Macan, dr. med., iz Bregane (list 446-448 spisa), provedeno je financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za financije Zrinko Ručević iz društva Ručević vještačenja d.o.o., iz Zagreba od 24. ožujka 2025. (list 458-462 spisa) te je proveo dokaz saslušanjem tužitelja.

9. Konačno precizirani tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

10. Iz isprava u spisu je vidljivo, a nije ni sporno:

- da je tužitelj 1. kolovoza 2016. u Zemuniku, stradao u prometnoj nezgodi kao vozač teretnog vozila, registarske oznake [registarska oznaka] te je tom prilikom zadobio tjelesne ozljede,

- da je prometnu nezgodu prouzročio VŠ iz [adresa], upravljajući vozilom inozemne reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), koji je bio osiguran kod DEVK osiguranja,

- da je tuženik pasivno legitimiran s obzirom da je u nezgodi sudjelovalo vozilo strane registarske oznake,

- da je tužitelj koristio bolovanje u razdoblju od 2. kolovoza 2016. do 31. kolovoza 2016. zbog ozljede na radu, a zatim je u rujnu 2016. nastavio raditi kod istog poslodavca, a kasnije na izmijenjenom radnom mjestu (skladište)

- da je tužitelj u vrijeme štetnog događaja radio na radnom mjestu vozača- dostavljača u društvu Duopromet d.o.o. Poličnik, odnosno kod navedenog poslodavca bio je zaposlen u razdoblju od 1. lipnja 2005. do 24. listopada 2016., kada je odlukom o sporazumnom raskidu ugovora o radu na neodređeno vrijeme, sporazumno raskinut ugovor o radu od 31. svibnja 2005., pri čemu je kao razlog otkaza ugovora naveden prijelaz na drugo radno mjesto kod novog poslodavca (list 73-74 spisa),

- da se je tužitelj 25. listopada 2016. zaposlio u društvu Tifon d.o.o. na radnom mjestu zamjenika poslovođe temeljem ugovora o radu broj: 67/16 od 24. listopada 2016., te temeljem ugovora o radu broj: 20/17 od 21. travnja 2017. na radnom mjestu prodavača/gastro prodavača, do prestanka radnog odnosa 11. ožujka 2019. te je na novim radnim mjestima, tužitelj primao manju plaću od one koju je primao prije stradavanja kao vozač/dostavljač kamiona (list 42-46 spisa),

- da je tuženik tužitelju nakon podnošenja tužbe 25. listopada 2019. isplatio nesporni iznos odštete za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti te tuđu pomoć i njegu u ukupnom iznosu od 14.570,00 kuna.

11. Sporna je visina štete koju je tužitelj pretrpio, je li tužitelj u štetnom događaju međuostalim ozljedama zadobio i prijelom trtične kosti, je li kod tužitelja nastupilo smanjenje radne sposobnosti odnosno je li tuženik navedenom isplatom u cijelosti nadoknadio štetu koju je tužitelj uslijed štetnog događaja pretrpio.

12. Na temelju iskaza tužitelja sud je utvrdio da se kritične zgode kretao glavnom cestom, a na izlasku iz autoceste, automobili ulaze na sporednu cestu gdje se moraju zaustaviti na raskrižju. Kritične zgode uočio je automobil koji se nije zaustavio na raskrižju te mu je zvučnim signalom signalizirao da se zaustavi, međutim isti je uspio proći kroz raskrižje, nakon čega je iza njega krenuo i drugi automobil. Kada je uočio da je automobil zastao na strani kolnika kojom se je kretao, on je u djeliću sekunde, ispred zavoja krenuo u suprotnu kolničku traku namijenjenu za kretanje vozila iz suprotnog smjera te je preko ivičnjaka, probio zaštitnu ogradu i kamionom krenuo niz jednu provaliju, nakon koje se je uspio zaustaviti na oranici. Teren je bio pun neravnina te se u kamionu čula strašna buka, a kada se je zaustavio, kabina je bila uništena, ključa od kamiona nije bilo, tahograf i radio ispali su iz svog kućišta, vrata kamiona su bila otvorena, a iz kabine je teklo piće. Bio je u potpunom šoku, nije znao je li obitelj koju je vidio prije prometne nesreće u automobilu ostala živa. Nakon prometne nesreće trpeći bolove uspio je doći do drugog osobnog automobila koji je sudjelovao u prometnoj nesreći, a oko kojeg se u tom trenutku okupilo mnoštvo ljudi. Svojom reakcijom spasio je život ljudi dovodeći u pitanje vlastiti život jer je izbjegao izravan sudar. Prilikom prometne nesreće bio je vezan sigurnosnim pojasom. Od kada je završio autoškolu, oduvijek koristi sigurnosni pojas, kako u osobnom automobilu, a tako i u kamionu. Nakon prometne nesreće kolima hitne pomoći odvezen je u bolnicu u Zadru, gdje je proveo duže vrijeme hospitaliziran. Nakon toga otpušten je na kućnu njegu te je o njemu brinula njegova majka. Trpio je teške bolove i nije bio u stanju otići ni do toaleta bez pomoći majke, a naknadno se ustanovilo da u Općoj bolnici Zadar nisu utvrdili prijelom trtične kosti, zbog čega je trpio bolove, a također je trpio i bolove zbog kralježnice. Dok se je nalazio na bolovanju, u trajanju od mjesec dana, nekoliko puta ga je nazvao poslodavac i pitao ga je kada će se vratiti na posao. S obzirom da je teško doći do zaposlenja, on se je vratio na posao, ali i dalje je trpio bolove i uzimao je lijekove. Naime, on je u to vrijeme radio kao dostavljač i vozač kamiona i dostavljao je robu ugostiteljskim objektima i skladištima pa je obavljao težak fizički posao, koji se sastojao u nošenju kašeta za boce, koje su otprilike teške oko 20 kg i paleta teške oko 400 kg koje je trebao izvlačiti iz kamiona uz pomoć paletara. Isto tako nije svaki ugostiteljski objekt bio blizu parkirališta, zbog čega je ponekad trebao nositi robu i po stubištima da bi došao do ugostiteljskog objekta. Kako nije više mogao obavljati taj posao, dogovorio je s poslodavcem da ga premjesti na drugi lakši posao i on je to učinio i jedno vrijeme radio je u skladištu robe, gdje je radio raspored dostave robe i čitao je dokumentaciju, međutim niti taj posao nije mogao obavljati, uzimao je konstantno lijekove protiv bolova, a na bolovanje se nije usudio otići jer se je bojao otkaza. 25. 10. 2016. zaposlio se u Tifonu na benzinskoj postaji, gdje je obavljao lakši posao, gdje je radio kao blagajnik i djelatnik na točenju goriva. Nakon što je u Tifonu odradio 6 mjeseci, otvorio je bolovanje i započeo fizikalnu terapiju u Krapinskim Toplicama. Međutim i dalje je trpio bolove, ali bolovi nisu bili u toj mjeri kao što su bili nakon prometne nesreće. Sada se osjeća malo bolje. Ne može se točno sjetiti, ali misli da je 2019. u Općoj bolnici Zabok utvrđen prijelom trtične kosti i ta ozljeda ostavila je kod njega trajne posljedice, odnosno bolovi bi se mogli riješiti operacijom, ali o operaciji za sada ne razmišlja, već za umanjenje bolova koristi jastučić. Kod poslodavca Duopromet d.o.o. nije više mogao obavljati posao vozača kamiona jer je kod njega zaostao strah nakon prometne nesreće, naime njega je na svakom raskrižju bilo strah da li će mu netko ponovno oduzeti prednost i pred očima mu je stalno bila slika obitelji koja je kritične zgode sudjelovala u prometnoj nesreći. Nakon prometne nesreće liječio se je kod psihijatra dr. Crkvenčića, a sada se liječi kod dr. O. Kamion više ne može voziti, zbog straha, ali osobni automobil vozi i dalje. Nakon radnog mjesta prodavača naftnih derivata na Tifonu promijenio je poslodavca jer je u Tifonu primao plaću od svega 4.000,00 kn, što mu nije bilo dovoljno jer je bio podstanar, a sada je zaposlen u Vetropacku Straži kao kontrolor proizvedenih boca. Mjesto rada udaljeno je od njegovog stana svega 500 m, a na radnom mjestu nema nikakvog fizičkog posla. Kontrolira ispravnost i težinu boca te na radnom mjestu sjedi ili stoji.

13. Na temelju nalaza i mišljenja kombiniranog sudskomedicinsko - prometnog vještačenja po stalnom sudskom vještaku za cestovni i zračni promet, dipl. ing. ZŠ iz [adresa] od 3. svibnja 2020. (list 247-251 spisa) i po stalnom sudskom vještaku dr. sc. Pero Bubalo, spec. sudske medicine iz Zagreba od 16. lipnja 2021. (list 253-261 spisa), sud je utvrdio da raspoloživa dokumentacija nije dostatna da bi se utvrdili točni iznosi i smjerovi promjena brzina i udarnih sila koje su djelovale na teretnom vozilu u kojem je tužitelj bio na vozačkome mjestu, s time da je najprije na kolniku došlo do sudara prednjeg više desnog dijela teretnog vozila s prednjim više lijevim dijelom osobnog vozila, nakon čega je teretno vozilo preusmjereno probilo metalnu zaštitnu ogradu i sletjelo niz padinu na meki teren dublje ispod razine kolnika. Po predmetnom štetnom događaju tužitelj je pregledan u OB Zadar u više navrata i to od strane kirurga, traumatologa, neurologa i fizijatra. Tom prilikom kod tužitelja su postavljene dijagnoze: natučenja u području desne strane stražnjice (desnog gluteusa) i istegnuće mišića vrata. Po predmetnom događaju tužitelj je u više navrata bio pregledan od strane specijalista i to kirurga, traumatologa, neurologa i fizijatra, te mu je popisana odgovarajuća terapija (medikamentozna, nošenje Shanzovog ovratnika, vježbe). Zbog tegoba, odnosno bolova u predjelu vrata, trtice i slabinskog dijela, tužitelj je u razdoblju 2018. bio u više navrata pregledan od strane fizijatra u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, te mu je u više navrata ordinirana fizikalna terapija koju je tužitelj proveo. U svibnju 2019. tužitelj je pregledan od strane kirurga u Općoj bolnici Zabok, a kojom prilikom je učinjena Rtg obrada, odnosno snimka križne i trtične kosti. U nalazu radiologa opisuje se prekid kontinuiteta stražnje strane gornjeg dijela trtične kosti, a što po istom može diferencijalno dijagnostički biti i stanje po ranijoj frakturi. Dakle, iz opisa radiološkog nalaza proizlazi da postoji sumnja na raniji prijelom trtične kosti, ali koja se ne može uzeti sa sigurnošću, a što isto proizlazi i iz nalaza neurologa, od listopada 2019. gdje se navodi dijagnoza sumnja na prijelom gornjeg dijela trtične kosti. Zaključno, uzimajući u obzir cjelokupnu medicinsku dokumentaciju uloženu u spis za tužitelja, sudski vještak nije mogao sa sigurnošću odgovoriti na je li tužitelj u predmetnoj prometnoj nesreći zadobio prijelom trtične kosti. Sudski vještak naveo je više razloga zbog kojih ovo nije moguće utvrditi:

- u inicijalnim radiološkim pretragama učinjenim po predmetnoj prometnoj nesreći ne opisuje se prijelom trtične kosti, nego se sumnja postavlja gotovo tri godine po predmetnom događaju od strane radiologa u OB Zabok

- u nalazu radiologa opisuje se pukotina u području trtične kosti. Ukoliko je tužitelj prijelom zadobio u predmetnom štetnom događaju, bilo bi za očekivati i da pukotina ne bude više vidljiva, nego da se vidi kalus (koštani ožiljak, koštana pregradnja na mjestu prijeloma), a što se ne opisuje u nalazu

- po predmetnom štetnom događaju tužitelj navodi da su bolovi jači pri hodu, a kod prijeloma trtične kosti za očekivati je da su bolovi najjače izraženi pri sjedenju. Sudski vještak je naveo da je jedini način kojim se može utvrditi je li tužitelj uistinu zadobio prijelom trtične kosti u predmetnom štetnom događaju je provesti vještačenje po vještaku radiologu, a koji će u obzir uzeti sve radiološke snimke zdjelice koje je tužitelj učinio. Ukoliko bi se radiološkim vještačenjem utvrdilo da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio ovaj prijelom, onda je isti, a s obzirom na dinamiku predmetne prometne nesreće koja proizlazi iz prometnog dijela ovog kombiniranog vještačenja, mogla nastati i unatoč vezanju sigurnosnim pojasom.

14. Sukladno kombiniranom sudskomedicinsko - prometnom vještačenju po naprijed navedenim vještacima sud je na okolnost je li tužitelj mogao zadobiti prijelom trtične kosti u predmetnom štetnom događaju proveo vještačenje po vještaku radiologu.

15. Na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka, doc. dr. sc. Goran Pavliša, spec. radiolog, neuroradiolog iz Zagreba od 7. veljače 2022. (list 288-290 spisa), sud je utvrdio da prvotnom rtg obradom po predmetnoj prometnoj nesreći 2016. u tadašnjem nalazu radiologa nije bilo sigurnih znakova prijeloma trtične kosti. Na kronično stanje po prijelomu trtične kosti posumnjalo se na kontrolnim rtg snimkama od 2019. Tada je opisan prekid kontinuiteta kosti, što ne isključuje mogućnost da je prijelom nastao pri navedenoj nesreći 2016. Inicijalno se prijelom na ovom mjestu ne mora jasno vidjeti, zbog specifičnosti preklapanja relativno velike mase raznih tkiva na snimci. Ponekad se prijelom jasnije vidi nakon nekoliko tjedana, kada dođe do resorpcije područja inicijalne traume. Iako se očekuje srastanje kosti u periodu od 2016. do 2019., moguće je da prijelom ne sraste uslijed neadekvatne imobilizacije, a koja je u području trtice praktično nemoguća. Niti jedne od navedenih snimaka nisu bile priložene za vještačenje. Iz dostupne medicinske dokumentacije (bez rtg snimaka), sudski vještak je smatrao da je tužitelj uslijed prometne nesreće od 1. kolovoza 2016., u kojoj je sudjelovao kao vozač, mogao zadobiti prijelom trtične kosti.

16. Tuženik je u podnesku od 4. ožujka 2022. prigovorio nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka, doc. dr. sc. Gorana Pavliša, spec. radiologa od 7. veljače 2022., navodeći da isto nije provedeno u skladu s uputom vještaka specijaliste sudske medicine dr. Bubala, koji je preporučio radiološko vještačenje na način da se izvrši uvid u sve „radiološke snimke“ zdjelice koje je tužitelj učinio. Tuženik je naveo da je vještak radiolog vještačenje proveo bez uvida u rtg snimke.

17. Na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka, doc. dr. sc. Goran Pavliša, spec. radiolog, neuroradiolog iz Zagreba od 7. studenog 2022. (list 319-320 spisa) odnosno medicinskog vještačenja koje je provedeno nakon dostave CD Opće bolnice Zabok od 9. svibnja 2019. s rtg snimkama slabinske kralježnice tužitelja (list 314 spisa), sud je utvrdio da je kod tužitelja došlo do prekida kontinuiteta na prijelazu sakruma i trtične kosti, a razmakom posljednjeg segmenta sakruma (križne kosti) i prvog segmenta trtične kosti za 4 mm po duljini, a za 2 mm u AP smjeru. Također se nalazi razmaknuće prvog i drugog segmenta trtične kosti. Navedene promjene prvenstveno odgovaraju kroničnom stanju nakon ranije frakture. Sudski vještak je na temelju navedenih snimaka ostao pri prethodnom zaključku, da je uslijed prometne nesreće od 1. kolovoza 2016. tužitelj mogao zadobiti prijelom trtične kosti.

18. Tuženik je u podnesku od 1. veljače 2023. prigovorio nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka, doc. dr. sc. Gorana Pavliša, spec. radiologa od 7. studenog 2022., navodeći da sudski vještak nije izvršio uvid u sve radiološke snimke zdjelice koje je tužitelj učinio, kao što je to u svom nalazu predložio vještak sudske medicine dr. Bubalo jer je jedino na taj način moguće otkloniti eventualnu sumnju u postojanje odnosno nepostojanje prijeloma trtične kosti koja mora biti vidljiva i na rtg snimkama zdjelice koje su učinjene neposredno nakon nezgode.

19. Zbog prigovora tuženika na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka, doc. dr. sc. Gorana Pavliša, spec. radiologa od 7. veljače 2022. i 7. studenog 2022., sud je saslušao vještaka na raspravi.

20. Na temelju saslušanja sudskog vještaka doc. dr. sc. Gorana Pavliša, spec. radiologa na raspravi od 8. ožujka 2023. sud je utvrdio da u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja od 7. veljače. 2022. i 7. studenog 2022. U opisu RTG snimaka koje su učinjene neposredno nakon prometne nezgode nije opisan prijelom jer su tada učinjene RTG snimke zdjelice, a ne trtične kosti. Činjenica da kod tužitelja tada nije uočen prijelom trtične kosti, ne znači da do prijeloma trtične kosti nije došlo jer ona nije snimana, kako to proizlazi iz dostavljenog opisa RTG snimke. Sudski vještak nije mogao sa sigurnošću tvrditi da je tužitelj uslijed prometne nesreće od 1. kolovoza 2016. zadobio prijelom trtične kosti.

21. Nalaz i mišljenje sudskog vještaka doc. dr. sc. Gorana Pavliša, spec. radiologa sud ocjenjuje stručnim i objektivnim u skladu s pravilima znanosti i struke. Sudski vještak Goran Pavliš argumentirano je i jasno odgovorio na sve primjedbe i prigovore tuženika.

22. Nakon provedenog vještačenja po vještaku radiologu doc. dr. sc. Goranu Pavliši, spec. radiolog, a koje je provedeno sukladno uputi stalnog sudskog vještaka dr. sc. Pere Bubala, spec. sudske medicine iz nalaza i mišljenja od 16. lipnja 2025., sud je ponovno proveo vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. sc. Peri Bubalo, spec. sudske medicine na okolnost je li se nakon provedenog vještačenja po vještaku radiologu od 7.2.2022. i od 7.11.2022. te dostavljene snimke slabinske kralježnice, rtg tužitelja, može očitovati da li je tužitelj zadobio prijelom trtične kosti u prometnoj nezgodi od 1. kolovoza 2016.

23. Na temelju saslušanja sudskog vještaka dr. sc. Pere Bubala, spec. sudske medicine, na raspravi od 10. svibnja 2023. koji je nakon ponovnog uvida u spis, naknadno dostavljene medicinske dokumentacije, kao i nalaza i mišljenja vještaka radiologa, po kojem s obzirom na uvid u dostavljene radiološke snimke proizlazi mogućnost da je prijelom trtične kosti tužitelja nastao u štetnom događaju, odnosno da je mogao nastati sud je utvrdio da sudski vještak Pero Bubalo s apsolutnom sigurnošću nije mogao postaviti uzročnu posljedičnu vezu između ozljede tužitelja, odnosno prijeloma trtične kosti i štetnog događaja, ali sudski vještak je naveo da postoji mogućnost da je ta ozljeda nastala u štetnom događaju. Sudski vještak nije mogao sa sigurnošću tvrditi da je ozljeda tužitelja nastala u štetnom događaju, iz razloga što je postojao dugi vremenski interval između štetnog događaja i postavljanja dijagnoze prijeloma trtične kosti. Sudski vještak složio se s nalazom i mišljenjem vještaka radiologa u dijelu u kojem je isti naveo da je u Općoj bolnici u Zadru pri inicijalnom pregledu napravljena snimka zdjelice, pri čemu nije ciljano snimana trtična kost te da isto može biti razlog što dijagnoza prijeloma trtične kosti nije pravovremeno postavljena. Nakon što je sudski vještak izvršio uvid u zdravstveni karton tužitelja utvrdio je da tužitelj u razdoblju prije štetnog događaja nije imao traume koštanog sustava, a što ujedno proizlazi i iz upisane potvrde liječnika obiteljske medicine u zdravstvenom kartonu, koja se ujedno i nalazi na listu 30 spisa, u kojoj je liječnik opće medicine naveo da uvidom u medicinsku dokumentaciju pacijent prije prometne nesreće od 1. kolovoza 2016. te do 29. srpnja 2019. nije bolovao te nije imao koštanih trauma. Iz navedenog sudski vještak zaključio je da očito koštane traume nije bilo prije štetnog događaja. Tegobe u svezi s donjim dijelom leđa uključujući i trticu opisuju se u medicinskoj dokumentaciji nakon štetnog događaja. U početku su prisutne tegobe koje se opisuju kao bolovi u glutealnoj regiji, a naknadno u trećem mjesecu 2018. se spominje bol u području trtice. Sudski vještak je zaključio da svakako postoji vjerojatnost da je ova ozljeda tj. prijelom nastao u štetnom događaju, no unatoč navedenoj kronologiji sudski vještak nije mogao sa sto postotnom sigurnošću utvrditi da je ova ozljeda nastala u štetnom događaju.

24. Nalaze i mišljenja sudskog vještaka dr. sc. Pere Bubala, spec. sudske medicine i sudskog vještaka za cestovni i zračni promet dipl. ing. MŠ sud ocjenjuje stručnim i objektivnim u skladu s pravilima znanosti i struke, a niti mu stranke nisu prigovarale.

25. Iskaz tužitelja sud ocjenjuje objektivnim i logičnim u dijelu u kojem opisuje dinamiku prometne nezgode odnosno u dijelu u kojem opisuje naglo izbjegavanje, udar, probijanje zaštitne ograde, slijetanje niz padinu, snažno poskakivanje/trešnja vozila, uništena kabina u kojem dijelu je podudaran s prometnim vještačenjem u kojem je prometni vještak utvrdio da je teretno vozilo preusmjereno probilo metalnu zaštitnu ogradu i sletjelo niz padinu na meki teren dublje ispod razine kolnika. Tužitelj tvrdi da je bio vezan sigurnosnim pojasom koja tvrdnja je u skladu s nalazom kombiniranog sudskomedicinskog - prometnog vještačenja u dijelu da se prijelom trtične kosti može dogoditi i unatoč vezanju. Iskaz tužitelja u dijelu u kojem opisuje da prijelom trtične kosti nije odmah utvrđen u Općoj bolnici Zadar, a da je kasnije (2019.) prijelom utvrđen, logički se uklapa u vještačenje po sudskom vještaku doc. dr. sc. Gorana Pavliša, spec. radiologu na temelju kojeg vještačenja je sud utvrdio da su u Općoj bolnici Zadar učinjene RTG snimke zdjelice, a ne trtične kosti zbog čega taj prijelom nakon prometne nezgode nije niti mogao biti opisan.

26. U situaciji kada sudski vještaci doc. dr. sc. Gorana Pavliša, spec. radiologa i dr. sc. Pere Bubala, spec. sudske medicine navode da je uslijed prometne nesreće od 1. kolovoza 2016. tužitelj mogao zadobiti prijelom trtične kosti, valja uzeti da je u štetnom događaju do prijeloma trtične kosti tužitelja doista i došlo. Osim toga, tuženik nije dokazao da opisana uzročno-posljedična veza ne postoji.

27. U odnosu na istaknuti prigovor tuženika vezano za pitanje suodgovornosti tužitelja je li ozljedu prijeloma trtične kosti mogao zadobiti da je bio vezan sigurnosnim pojasom sud je na temelju kombiniranog sudskomedicinskog - prometnog vještačenja, a nakon što je na temelju rezultata dokaznog postupka utvrdio da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio ovaj prijelom, utvrdio da je s obzirom na dinamiku predmetne prometne nesreće navedena ozljeda, mogla nastati i unatoč vezanju sigurnosnim pojasom.

28. Tužitelj u ovom postupku zahtijeva naknadu imovinske štete za troškove tuđe pomoći i njege temeljem odredbi čl. 1095. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15., dalje: ZOO) i pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti iz odredbi čl. 1100. ZOO-a.

29. Prema odredbi čl. 19. st. 2. ZOO-a, pod pravima osobnosti u smislu tog Zakona razumijevaju se, među ostalim, pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje.

30. Prema odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO-a, u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, a prema stavku 2. istog članka pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojoj služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

31. Radi utvrđenja postojanja visine štete koju tužitelj zahtjeva opisanu pod točkom 26. ovog obrazloženja pročitane su isprave u spisu i provedeno je medicinsko vještačenje s uputom vještaku da kao dokazanu činjenicu uzme činjenicu da je tužitelj u štetnom događaju zadobio prijelom trtične kosti tužitelj.

32. Na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Teodora Boića dr. med., specijalista traumatologije, opće i plastične kirurgije od 25. rujna 2023. (list 354- 357 spisa) te ranije izvedenih dokaza (vještačenja po sudskim vještacima doc. dr. sc. Gorana Pavliša, spec. radiologa i dr. sc. Pere Bubala, spec. sudske medicine) sud je utvrdio da je tužitelj u štetnom događaju zadobio: trzajnu ozljedu vratne kralješnice, natučenje u području desne stražnjice i prijelom u području krstačne i trtične kosti s iščašenjem (pomakom) trtičnih kostiju prema naprijed.

33. Zbog navedenih je ozljeda liječen po kirurgu, neurologu, psihijatru, psihologu i fizijatru na način detaljno opisan u nalazu vještaka. Početni tijek liječenja započeo je u Općoj bolnici Zadar u koju je tužitelj dovezen kolima hitne pomoći, a nakon toga obavljao je učestale kontrolne preglede, vježbanje po uputi, nosio je Schanzov ovratnik, proveo je fizikalnu terapiju, propisani su mu analgetici, a provodio je i kontinuirano medikamentozno liječenje radi tjeskobe, prije štetnog događaja i nakon štetnog događaja. U zdravstvenom kartonu nije bilo podataka o prethodnim ozljedama ili bolestima vratne i LS kralješnice.

34. Prilikom pregleda kirurga tužitelj je naveo da od subjektivnih tegoba koje povezuje sa štetnim događajem tužitelj navodi učestale bolove u trtici koji su povezani sa dužim sjedenjem kao na primjer prilikom vožnje automobila, sjedenja na tvrdoj podlozi, te tegobe u smislu povremeno bolne i otežane defekacije. Također ima povremene zatiljne glavobolje i bolove u vratnom segmentu kralješnice, te trnce duž desne ruke. Tužitelj navodi i niz psihičkih tegoba koje povezuje uz ozljeđivanje u štetnom događaju, a uglavnom se odnose na povećanu anksioznost vezanu uz promet. Pregledom tužitelja utvrđeno je sljedeće: bolnost na aksijalnu kompresiju glave, tonus paravertebralne muskulature vratne kralješnice povišen, jače desno, kretnje ograničene, terminalno bolne. Kretnje u vratnoj kralješnici izmjerene pomičnim kutomjerom: antefleksija 35 (40) st., retrofleksija 35 (45) st., lijeva rotacija 55 (60-80) st., desna rotacija 55 (60-80) st., lijeva laterofleksija 40 (45) st., desna laterofleksija 25 (45) st. Hipoestezija vanjske strane desne podlaktice i šake. U pretklonu -18 cm, jača palpatorna bolnost u području trtične kosti, digitorektalno pregled otežan i bolan vrh trtične kosti izrazito bolan, subluksiran anteriorno.

35. Tužitelj je u štetnom događaju zadobio gore opisane tjelesne ozljede. Prijelom trtične kosti kao dominantna ozljeda, zbog perzistentnih tegoba verificirana je tek naknadno na ciljanim profilnim rtg snimkama krstačne i trtične kosti 9.5.2019. u OB Zabok. Na dan ozljede učinjene su samo standardne snimke zdjelice, na kojima se takav prijelom ne može verificirati. U skladu s prethodno navedenim (neprepoznata ozljeda trtične kosti) i početo liječenje tužitelja bilo je usmjereno samo na tegobe vezane uz trzajnu ozljedu vratne kralježnice. Radi ozljede prijeloma trtične kosti i trzajne ozljede vratne kralješnice kod tužitelja su nakon liječenja i rehabilitacije zaostale trajne posljedice u tjelesnoj sferi povezane uz ozljeđivanje u štetnom događaju. Iste se očituju u trajnim bolovima u trtici (kokcigodinija) kod dužeg sjedenja ili sjedenja na tvrdoj podlozi, otežanoj i bolnoj defekaciji, te povremenim bolovima i umanjenoj pokretljivosti vratnog segmenta kralješnice uz osjetne smetnje u gornjem desnom ekstremitetu. Liječenje tužitelja je dovršeno i unatoč naknadno provedenoj ambulantnoj fizikalnoj terapiji stanje je konačno, te se eventualno poboljšanje istog ne može očekivati. Prema medicinskoj dokumentaciji zadnji nalaz tužitelja odnosi se na nalaz psihijatra od 18. ožujka 2021. U periodu od 25.10.2016. do 11.3.2019. tužitelj je vozio samo osobni automobil za vlastite potrebe uz prethodno navedene tegobe u smislu bolova u trtici kod vožnje na duže relacije uz potrebu češćeg zaustavljanja i češćih odmora. Iz navedenog proizlazi da u tom periodu, a i nadalje ne bi mogao raditi poslove vozača teretnog vozila na duže relacije, odnosno puno radno vrijeme. Navedene trajne posljedice tužitelja su isključivo u vezi sa ozljedama zadobivenim u predmetnom štetnom događaju, a ne sa eventualnim prijašnjim ozljedama ili degenerativnim promjenama.

36. Sukladno navedenom, vještak ocjenjuje da je tužitelj radi zadobivenih ozljeda trpio fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od 2 dana, bolove srednjeg intenziteta 7 dana te bolove slabog intenziteta 75 dana.

37. Primarni strah u trenutku ozljede bio je jakog intenziteta i kratkog trajanja. Sekundarni strah od zadobivenih ozljeda i njihovih posljedica bio je jakog intenziteta u trajanju od 2 dana, srednjeg intenziteta 7 dana, na što se nastavlja kasni strah i zabrinutost 75 dana.

38. Ozljede koje su uzrokovale trajne posljedice, dovele su do umanjenja opće životne aktivnosti tužitelja za 10% te će u toj mjeri trpjeti duševne bolove radi umanjenja iste.

39. Pomoć druge osobe bila mu je potrebna 2 dana 4 sata dnevno, 3 dana 3 sata dnevno, 10 dana 2 sata dnevno te 15 dana 1 sat dnevno.

40. Tuženik u podnesku od 18. listopada 2023. nije prigovarao nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka Teodora Boića od 25. rujna 2023., međutim i nadalje je ukazivao da se radi o procjeni pretpostavljenih posljedica, odnosno ukoliko se uzme u obzir hipotetska mogućnost da je tužitelj mogao zadobiti prijelom trtične kosti u prometnoj nezgodi od 1. kolovoza 2016.

41. Na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka prim. Gordana Makarića, dr. med. specijalistu psihijatrije, subspecijalistu forenzičke i biologijske psihijatrije od 20. prosinca 2023. (list 377-380 spisa) sud je utvrdio da je tužitelj stradao u štetnom događaju 1. kolovoza 2016., pri čemu je zadobio trzajnu ozljedu vratne kralježnice, natučenje u području stražnjice desno, prijelom u području krstačne i trtične kosti s iščašenjem trtičnih kostiju prema naprijed. Kao izravnu posljedicu navedenog, na psihičkom je planu razvio reakciju na teški stres (F43) uz pogoršanje simptomatike mješovitog anksioznog i depresivnog poremećaja (F41.2), što je sudski vještak utvrdio iz priložene medicinske dokumentacije. Tužitelj je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bio izložen situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet, što je i dovelo do razvoja pogoršanja psihičkog poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježi se opisana simptomatika. Između štetnog događaja i razvoja pogoršanja psihičkog poremećaja, postoji izravna uzročno-posljedična veza. Slijedom navedenog, sudski vještak je utvrdio da je kod tužitelja došlo je do povrede duševnog zdravlja. Tužitelj je pri štetnom događaju trpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma trauma i prilagodbe na novonastalo stanje trpio je umjereni do jaki oscilirajući strah sveukupno do 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah do sveukupno 2 tjedna. Po navedenom trpio je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 8 tjedna. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta, u situacijama koje ga podsjećaju na štetni događaj. Duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, s naslova pogoršanja, sudski vještak ocijenio je za 3%, te će tužitelj u tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svom životu. Sudski vještak naveo je da je isto potrebno objediniti s nalazom vještaka kirurga.

42. Sukladno navedenom, sudski vještak Teodor Boić u objedinjenoj ocjeni od 23. veljače 2024. ocjenjuje da je tužitelj radi zadobivenih ozljeda trpio fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od 2 dana, bolove srednjeg intenziteta 7 dana te bolove slabog intenziteta 75 dana.

43. Primarni strah u trenutku ozljede bio je jakog intenziteta i kratkog trajanja. Sekundarni strah od zadobivenih ozljeda i njihovih posljedica bio je jakog intenziteta u trajanju od 3 dana, srednjeg intenziteta 14 dana, na što se nastavlja kasni strah i zabrinutost 56 dana.

44. Ozljede koje su uzrokovale trajne posljedice, dovele su do umanjenja opće životne aktivnosti tužitelja za 11,5 % te će u toj mjeri trpjeti duševne bolove radi umanjenja iste.

45. Pomoć druge osobe bila mu je potrebna 2 dana 4 sata dnevno, 3 dana 3 sata dnevno, 10 dana 2 sata dnevno te 15 dana 1 sat dnevno.

46. Tuženik u podnesku od 12. siječnja 2024. nije prigovarao objedinjenoj ocjeni stalnog sudskog vještaka Teodora Boića i Gordana Makarića od 23. veljače 2024., međutim i nadalje je ukazivao da se radi o procjeni pretpostavljenih posljedica, odnosno ukoliko se uzme u obzir hipotetska mogućnost da je tužitelj mogao zadobiti prijelom trtične kosti u prometnoj nezgodi od 1. kolovoza 2016.

47. Nalaz i mišljenje liječnika vještaka Teodora Boića i Gordana Makarića sud ocjenjuje stručnim i objektivnim u skladu s pravilima znanosti i struke, a tužitelj nalazu i mišljenju nije niti prigovarao, dok je u odnosu na prigovor tuženika da se radi o procjeni pretpostavljenih posljedica, odnosno ukoliko se uzme u obzir hipotetska mogućnost da je tužitelj mogao zadobiti prijelom trtične kosti u prometnoj nezgodi od 1. kolovoza 2016. ovaj sud svoj stav obrazložio u ovom obrazloženju pod točkom 26. te je sukladno tome i određen zadatak vještačenja.

48. Iskaz tužitelja u dijelu u kojem opisuje bolove, pretrpljeni strah te potrebu za tuđom pomoći i njegom sud ocjenjuje vjerodostojnim jer iskazuje logično i životno je uvjerljiv, a u bitnom je podudaran s nalazom i mišljenjem sudskih vještaka Teodora Boića i Gordana Makarića.

49. Na temelju izloženih utvrđenih činjenica sud je utvrdio da je kod tužitelja uslijed opisnih ozljeda i njihovih posljedica došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, težina koje povrede opravdava dosuđenje pravične novčane naknade, kao i do potrebe za tuđom pomoći i njegom.

50. Samu visinu naknade sud je utvrdio vodeći računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli i straha, pri čemu je imao u vidu povezane tegobe i neugodnosti tijekom liječenja, počevši od inicijalne obrade u Općoj bolnici Zadar, radioloških pregleda, korištenje lijekova, nošenje Schantzovog ovratnika te trajanju fizikalne terapije, neprepoznate ozljeda trtične kosti zbog koje je početno liječenje tužitelja bilo usmjereno samo na tegobe vezane uz trzajnu ozljedu vratne kralježnice. U pogledu straha sud je imao u vidu da je primarni strah bio jakog intenziteta i kratkog trajanja, a i tzv. sekundarni strah koji je bio također izražen.

51. Sukladno iznesenom, sud ocjenjuje primjerenim: iznos od 1.800,00 eura po kriteriju fizičkih bolova, iznos od 2.000,00 eura po kriteriju straha, iznos od 2.100,00 eura po kriteriju smanjenja životne aktivnosti, pa stoga utvrđuje primjerenom pravičnu novčanu naknadu za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 5.900,00 eura.

52. Prema odredbi čl. 1095. ZOO-a tužitelj ima pravo i na naknadu imovinske štete za troškove tuđe pomoći i njege.

53. Iz mišljenja vještaka proizlazi da je tužitelju bila neophodna tuđa pomoć i njega u ukupnom trajanju od 52 sata.

54. Cijena sata tuđe pomoći određena je na temelju odredbe čl. 223. ZPP-a, prema mjesnim prilikama i ustaljenoj sudskoj praksi s iznosom od 5,00 eura pa mu po toj osnovi pripada iznos od 260,00 eura.

55. S obzirom na navedeno, tužitelju na ime pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu pripada ukupni iznos od 6.160,00 eura.

56. Budući da je tuženik tužitelju isplatio nesporan iznos od 1.933,77 eura, valjalo je tuženiku naložiti da mu plati i preostali iznos od 4.226,23 eura, dok ga je s preostalim dijelom zahtjeva u iznosu od 2.400,00 eura zajedno sa zateznim kamatama na navedeni iznos valjalo odbiti i odlučiti kao pod točkom III. izreke ove presude.

57. Odredbom čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj: 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14.), kao odredbom posebnog zakona, uređena je dospjelost obveze osiguratelja za naknadu nastale štete i tijek zateznih kamata. Prema čl. 12. st. 1. ZOOP-a, odgovorni osiguratelj je dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne, ili utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne. Prema st. 3. istoga članka odgovorni osiguratelj je dužan isplatiti iznos naknade štete u roku iz stavka 1. ovoga članka, a u slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete, odgovorni osiguratelj je oštećenoj osobi dužan isplatiti iznos nespornog iznosa naknade štete kao predujam u roku propisanom stavkom 1. ovoga članka. Prema st. 4. istoga članka, u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 1. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

58. Dakle, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, odgovorni osiguratelj je u slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete dužan oštećenoj osobi isplatiti iznos naknade štete koji je objektivno mogao utvrditi u vrijeme podnošenja zahtjeva odnosno u mirnom postupku i koji bi objektivno trebao biti nesporan.

59. Imajući u vidu da je liječenje tužitelja završeno 18. ožujka 2021., (prema medicinskoj dokumentaciji zadnji nalaz tužitelja odnosi se na nalaz psihijatra od 18. ožujka 2021.) dakle nakon podnošenja tužbe od 1. kolovoza 2019. te da je tužitelj u ovom postupku dostavljao tuženiku medicinsku dokumentaciju, prema shvaćanju ovog suda tužitelju sukladno čl. 12. st. 3. i 4. ZOOP-a pripadaju zatezne kamate najkasnije od završetka liječenja jer je tuženik objektivno tada imao mogućnost utvrđenja visine konačne štete, a za suprotno nije pružio dokaza. Zbog navedenog valjalo je odbiti preostali dio tužbenog zahtjeva u dijelu u kojem tužitelj traži na dosuđeni iznos od 4.226,23 eura zatezne kamate tekuće od 1. kolovoza 2019. do 18. ožujka 2021. i odlučiti kao pod točkom IV. izreke ove presude.

60. Na temelju iskaza svjedoka SŠ, kao odgovorne osobe u Duopromet d.o.o., a ujedno i poslodavca tužitelja sud je utvrdio da je tužitelj mogao kod navedenog poslodavca ostati obavljati posao vozača kamiona, međutim tužitelj se često žalio na bol u leđima i bolove u predjelu stražnjice te je od njega tražio da ga premjesti na drugo lakše radno mjesto te ga je premjestio na rad u skladište, gdje je slagao robu. Opis njegovog ranijeg radnog mjesta nije obuhvaćao samo vožnju kamiona, već je isti obavljao posao vozača-dostavljača, što obuhvaća istovar robe i utovar ambalaže. Kao poslodavac tužitelja donio je odluku o sporazumnom raskidu ugovora o radu s tužiteljem, pri čemu je svjedok naveo da je kao razlog sporazumnog raskida ugovora o radu tužitelj naveo da je pronašao lakši posao na benzinskoj stanici, zbog čega ga je molio da otkaže ugovor o radu bez otkaznog roka.

61. S obzirom na iznijete prigovore tuženika u kojima je osporavao tvrdnju tužitelja da je zbog posljedica predmetne nezgode bio primoran promijeniti posao, sud je rješenjem od 20. svibnja 2024. odredio vještačenje po stalnom sudskom vještaku medicine rada prim. dr. sc. Jeleni Macan, dr. med., specijalistu medicine rada i sporta iz Bregane, na okolnost je li tužitelj nakon prometne nesreće od 1. kolovoza 2016. u kojoj je sudjelovao kao vozač u prometnoj nesreći koju je prouzročio VŠ upravljajući vozilom registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), bio radno sposoban obavljati poslove vozača- dostavljača, s uputom vještaku da kao dokazanu činjenicu uzme činjenicu da je tužitelj u štetnom događaju zadobio prijelom trtične kosti tužitelj.

62. Na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka medicine rada prim. dr. sc. Jelene Macan, dr. med., specijalistu medicine rada i sporta iz Bregane sud je utvrdio da tužitelj nakon prometne nesreće od 1. kolovoza 2016. nije bio radno sposoban obavljati poslove vozača kamiona - dostavljača, a ovo smanjenje radne sposobnosti je uzrokovano posljedicama ozljeđivanja u predmetnoj prometnoj nezgodi u udjelu od 80%, dok je u udjelu od 20% uzrokovan kroničnim neurotskim poremećajem, radi kojeg se tužitelj liječi kontinuirano od 2007.

63. Tuženik u podnesku od 30. kolovoza 2024. prigovara nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka medicine rada prim. dr. sc. Jelene Macan, dr. med., specijalistu medicine rada i sporta iz Bregane od 16. kolovoza 2024. iz razloga što tužitelj za utuženi period nije proveo nikakvu proceduru objektivnog medicinskog utvrđivanja radne sposobnosti za poslove vozača- dostavljača, čime je izbjegao objektivno medicinski utvrđivanje ovih činjenica koja se procedura provodi preko HZMO-a temeljem medicinske dokumentacije i pregleda od strane mjerodavnih liječnika vještaka. Tuženik navodi da izbjegavanje ovog utvrđenja upućuje na to da tužitelj nije izgubio radnu sposobnost za vozača dostavljača, već je promjenu radnog mjesta izvršio zbog boljih radnih uvjeta na benzinskoj stanici Tifon. Tuženik nadalje ukazuje da je iz medicinske znanosti poznato da bi prijelom trtične kosti da je isti postojao izazivao jake bolove koji bi bili najjači neposredno nakon ozljeđivanja pa tužitelj ne bi mogao zbog bolova prekinuti bolovanje nakon mjesec dana jer bi ti bolovi još uvijek bili intenzivni. Tuženik nadalje ističe prigovor da je navedeno mišljenje izrađeno ukoliko se uzme u obzir hipotetska mogućnost da je tužitelj mogao zadobiti prijelom trtične kosti u prometnoj nezgodi od 1. kolovoza 2016. Tuženik ističe da je u konkretnoj stvari nelogičan slijed događanja, odnosno da je gotovo nevjerojatno povezivati gubitak radne sposobnosti sa štetnim događajem, jer tužitelj mjesec dana nakon navodnog prijeloma trtične kosti, prekida bolovanje (vraća se na rad), te potom sporazumno raskida ugovora ugovor o radu, te se zapošljava na drugom radnom mjestu, godinama ne obavlja nikakve preglede niti se žali na bolove koji bi morali postojati, a koji bi ukazali na potrebu provođenja dopunske dijagnostike te se nakon tri godine se postavlja dijagnoza postojanja saniranog prijelom trtične kosti.

64. Zbog prigovora tuženika na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka medicine rada prim. dr. sc. Jelene Macan, dr. med., specijalistu medicine rada i sporta iz Bregane od 16. kolovoza 2024., sud je saslušao vještaka na raspravi.

65. Na temelju saslušanja stalnog sudskog vještaka prim. dr. sc. Jelene Macan, dr. med., na raspravi od 10. prosinca 2024. sud je utvrdio da je nalaz i mišljenje izradila u skladu sa zadatkom suda u kojem je navedeno da će sudski vještak prilikom izrade nalaza i mišljenja uzeti kao dokazanu činjenicu da je tužitelj u prometnoj nesreći zadobio prijelom trtične kosti. U odnosu na prigovor tuženika u kojem navodi da tužitelj u utuženom periodu nije proveo nikakvu proceduru medicinskog utvrđivanje radne sposobnosti za poslove vozača dostavljača i navedeno vještačenje povezuje s vještacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, sudski vještak je naveo da isti nisu nadležni za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za vozača motornog vozila, već su to specijalisti medicine rada, a koji to čine prema Pravilniku o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače, a za utuženi period važeći je bio Pravilnik iz "Narodne novine" broj: 137/2015. Odredbe ovoga Pravilnika sudski vještak uzeo je kao osnovnu pri donošenju nalaza i mišljenja. Kod tužitelja je postojao psihički poremećaj kao posljedica predmetne prometne nezgode, a koji ga prema odredbama spomenutog Pravilnika čini nesposobnim za vozača kamiona u utuženom razdoblju. Tužitelj nakon prometne nesreće nije bio radno sposoban obavljati poslove vozača kamiona, a ovo smanjenje radne sposobnosti tužitelja je pretežito, odnosno u udjelu od 80 % direktno uzrokovano posljedicama ozljeđivanja u predmetnoj prometnoj nezgodi uvažajući u preostalom udjelu od 20 % primarni kronični neurotski poremećaj. Prije prometne nesreće tužitelj je radio kao profesionalni vozač kamiona, tj. bio je radno sposoban za to zanimanje. Tužitelj je bez obzira na dijagnozu kroničnog anksioznog poremećaja mogao biti radno sposoban, odnosno zdravstveno sposoban za obavljanje poslova vozača kamiona prema tada važećem Pravilniku, kao i prema sada važećem Pravilniku koji je na snazi od travnja 2024. odnosno dijagnoza kroničnog anksioznog poremećaja ne čini ga radno, odnosno zdravstveno nesposobnim za obavljanje poslova vozača, kao i prema ranijem Pravilniku. Međutim, tužitelja onesposobljuje činjenica da uzima psiho aktivni lijek Helex (Alprazolam), a u krajnjem tužitelj je dobio zabranu upravljanja B kategorijom od obiteljskog liječnika.

66. Nalaz i mišljenje sudskog vještaka prim. dr. sc. Jelene Macan, dr. med., specijaliste medicine rada i sporta sud ocjenjuje stručnim i objektivnim u skladu s pravilima znanosti i struke. Sudski vještak Jelena Macan argumentirano je i jasno odgovorila na sve primjedbe i prigovore tuženika, dok je u odnosu na prigovor tuženika da se radi o procjeni pretpostavljenih posljedica, odnosno ukoliko se uzme u obzir hipotetska mogućnost da je tužitelj mogao zadobiti prijelom trtične kosti u prometnoj nezgodi od 1. kolovoza 2016. ovaj sud svoj stav obrazložio u ovom obrazloženju pod točkom 26. te je sukladno tome i određen zadatak vještačenja.

67. Iskaz tužitelja u dijelu u kojem opisuje da nakon nezgode zbog bolova (i tegoba) više nije mogao obavljati raniji fizički zahtjevan posao (vozač-dostavljač uz utovar/istovar), te da je najprije tražio lakše poslove kod istog poslodavca (skladište), a potom prešao na lakše radno mjesto (benzinska stanica), prihvaća kao životno logičan i podudaran s iskazom svjedoka SŠ. Činjenica da je u odluci o sporazumnom raskidu ugovora o radu od 31. svibnja 2005., kao razlog otkaza ugovora naveden prijelaz na drugo radno mjesto kod novog poslodavca, kao i iskaz svjedoka SŠ u dijelu u kojem je iskazao da je tužitelj kod sporazumnog raskida naveo da je pronašao „lakši posao“ ne proturječi navodu da je promjena posla bila motivirana posljedicama nezgode; naprotiv, uobičajeno je da se razlozi u sporazumu formuliraju jednostavno. Zaključci vještaka medicine rada podupiru navode tužitelja i svjedoka o postupnom napuštanju poslova vozača teretnog vozila i prelasku na lakše poslove: vještak opisuje da nakon nezgode zaostaju bolovi (osobito pri duljem stajanju/sjedenju) i posttraumatske smetnje, uz ograničenja koja su nespojiva s poslovima vozača teretnog vozila koji uključuju vibracije, teški fizički rad, statička i dinamička opterećenja kao i rad sa psihofiziološkim opterećenjima u vidu terenskog rada.

68. Sud je proveo financijsko vještačenje na okolnost izgubljene zarade, odnosno na okolnost koliko je tužitelj izgubio na neto zaradi u vremenskom periodu od 25. listopada 2016. do 11. ožujka 2019. jer je bio zaposlen na slabije plaćenom radnom mjestu u firmi Tifon d.o.o., u odnosu na raniju plaću koju bi ostvario kod poslodavca Duopromet d.o.o. Poličnik.

69. Na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za financije Zrinka Ručevića iz društva Ručević vještačenja d.o.o., iz Zagreba od 24. ožujka 2025. (list 458-462 spisa) sud je utvrdio da je sudski vještak izračun pretpostavljene plaće tužitelja kod poslodavca Duopromet d.o.o., izračunao na temelju prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodnih 7 mjeseci prije mjeseca u kojem je tužitelj prekinuo radni odnos, dakle u razdoblju od veljače do rujna 2016. (bez kolovoza 2016. budući da je u tom mjesecu tužitelj bio na bolovanju zbog predmetnog štetnog događaja, te mu je isplaćena manja bruto plaća), na način da je sudski vještak ostvarenu prosječnu bruto satnicu (Tabela 1) pomnožio s odgovarajućim mjesečnim fondom sati rada u predmetnom razdoblju. Sudski vještak je iz lista plaća utvrdio da je tužitelj imao ugovorenu osnovnu bruto plaću u iznosu od 6.983,34 kn, a u pojedinim mjesecima (svibanj, lipanj 2016.) tužitelj je radio na blagdan pa mu je za taj rad isplaćen i dodatak. Sudski vještak je u Tabeli 2, na temelju izračuna pretpostavljene bruto plaće (umnožak broja mjesečnog fonda sati rada i prosječne bruto satnice), dao izračun izgubljene zarade - razlike između pretpostavljene, obračunate neto plaće koju bi tužitelj primao da nije bilo štetnog događaja i primljene neto plaće koja mu je isplaćena u utuženom razdoblju od 25. listopada 2016. do 11. ožujka 2019. Pretpostavljenu neto plaću sudski vještak izračunao je na temelju obračunate, pretpostavljene bruto plaće pri čemu su u obzir uzeti svi propisi vezani uz stope poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, osobne odbitke i stope doprinosa za predmetno razdoblje. Izgubljena neto zarada u utuženom razdoblju od 25. listopada 2016. do 11. ožujka 2016., kao razlika između potencijalnih primanja, koje bi tužitelj ostvario da je i dalje mogao obavljati svoj posao kao vozač/dostavljač kamiona u društvu Duopromet d.o.o. i ostvarenih neto primanja, iznosi ukupno 3.997,03 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa); pojedine mjesečne iznose neto razlika sudski vještak dao je u stupcu 'k' Tabele 2 iz nalaza, a datumi dospijeća svakog iznosa prikazani su u stupcu 'l' Tabele 2 iz nalaza.

70. Tuženik u podnesku od 11. travnja 2025. nije prigovarao nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za financije Zrinka Ručevića iz Zagreba od 24. ožujka 2025., međutim navodi da ne postoji dokaz o postojanju radne nesposobnosti za poslove vozača, jer nije provedena po zakonu propisana procedura objektivnog medicinskog utvrđivanja radne sposobnosti za poslove vozača- dostavljača te je i nadalje ukazivao da se radi o procjeni pretpostavljenih posljedica, odnosno ukoliko se uzme u obzir hipotetska mogućnost da je tužitelj mogao zadobiti prijelom trtične kosti u prometnoj nezgodi od 1. kolovoza 2016.

71. Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za financije Zrinka Ručevića od 24. ožujka 2025. sud ocjenjuje stručnim i objektivnim u skladu s pravilima znanosti i struke, a tužitelj nalazu i mišljenju nije niti prigovarao, dok je u odnosu na prigovor tuženika da se radi o procjeni pretpostavljenih posljedica, odnosno ukoliko se uzme u obzir hipotetska mogućnost da je tužitelj mogao zadobiti prijelom trtične kosti u prometnoj nezgodi od 1. kolovoza 2016. ovaj sud svoj stav obrazložio u ovom obrazloženju pod točkom 26. te je sukladno tome i određen zadatak vještačenja.

72. Na temelju izloženih utvrđenih činjenica sud je utvrdio da tužitelj nakon prometne nesreće od 1. kolovoza 2016. nije bio radno sposoban obavljati poslove vozača kamiona/dostavljača, pri čemu je smanjenje radne sposobnosti u dijelu od 80% uzrokovano posljedicama ozljeđivanja u predmetnoj prometnoj nezgodi. Zbog toga je tužitelj promijenio radno mjesto te je u utuženom razdoblju ostvarivao niža primanja od onih koja bi, prema redovitom tijeku stvari, ostvarivao da štetnog događaja nije bilo. Izgubljena neto zarada u razdoblju od 25. listopada 2016. do 11. ožujka 2019. utvrđena je kao razlika između pretpostavljene neto plaće (da je tužitelj i dalje mogao raditi na ranijem radnom mjestu) i stvarno ostvarene neto plaće na slabije plaćenom radnom mjestu, u ukupnom iznosu od 3.997,03 EUR.

73. Prema odredbi čl. 1095. st. 2. ZOO-a ako ozlijeđeni zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad gubi zaradu, ili su mu potrebe trajno povećane, ili su mogućnosti njegova daljnjeg razvijanja i napredovanja uništene ili umanjene, odgovorna osoba dužna je plaćati ozlijeđenomu određenu novčanu rentu, kao naknadu za tu štetu. Ako ovu odredbu tumačimo u pravilima potpune naknade (čl. 1090. ZOO-a), tužitelj kao oštećenik, kod utvrđenja da je upravo zbog posljedica štetnog događaja postao nesposoban za svoje dotadašnje zanimanje i izgubio prihode koje je ostvarivao, ima pravo na naknadu cjelokupne štete s osnova izgubljene zarade od odgovorne osobe i neovisno o tome što utvrđeno smanjenje radne sposobnosti posljedicom štetnog događaja iznosi 80%. Naime, upravo su te ozljede onaj pravno relevantni uzrok opće radne nesposobnosti tužitelja za poslove koje je prije obavljao. Kod ocjene uzročno - posljedične veze, valja voditi računa da pravno relevantni uzrok štete jest onaj štetni događaj čijem redovitom učinku odgovara konkretna šteta, zbog čega je tuženik kao odgovorna osoba dužna tužitelju naknaditi cjelokupnu štetu s naslova izguljene zarade, neovisno o tome što je utvrđeno da je smanjenje radne sposobnosti tužitelja u udjelu od 80 % uzrokovano posljedicama ozljeđivanja u predmetnoj prometnoj nezgodi, a takav stav zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci, poslovni broj: Rev-2409/2012-2 od 2. listopada 2013.

74. Tužitelj ima pravo na naknadu izgubljene zaradu koja se u slučaju tjelesne ozljede/narušenja zdravlja nadoknađuje prema čl. 1095. ZOO, jer je riječ o izgubljenoj zaradi zbog posljedica nesposobnosti za rad, odnosno ograničenja radne sposobnosti uslijed štetnog događaja. Istodobno, prema odredbi čl. 1089. st. 3. ZOO-a pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem, slijedom čega je tužitelju dosuđen iznos od 3.997,03 EUR u visini utvrđene razlike između primanja koja bi tužitelj ostvario bez štetnog događaja i primanja koja je stvarno ostvario. Tužitelj na navedeni iznos na temelju odredbe iz čl. 29. st. 2. ZOO-a ima pravo i na zateznu kamatu koja je dosuđena na pojedine mjesečne iznose koje teku od prvog sljedećeg dana od dana njihovog dospijeća prema datumu isplate, s time da tužitelju nije dosuđena zatezna kamata na iznos od 120,98 eura od 8. ožujka 2018. jer iste prilikom preciziranja tužbenog zahtjeva od 28. travnja 2025. nije zatražio, zbog čega je valjalo odlučiti kao pod točkom I. i II. izreke ove presude.

75. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a, budući da su stranke djelomično uspjele u parnici.

76. Sa zahtjevima za isplatu tužitelj je uspio s 77,40 % (dok u pogledu zateznih kamata na dosuđeni iznos od 4.226,23 eura od 1. kolovoza 2019. do 18. ožujka 2021. nije uspio samo s razmjerno neznatnim dijelom svojeg zahtjeva, a zbog kojeg dijela posebni troškovi nisu nastali), a u odnosu na osnovu tužbenog zahtjeva tužitelj je uspio sa 100% pa tako prosječni uspjeh tužitelja u parnici ukupno iznosi 88,70 %, a tuženikov 11,30 %. Sukladno tome, tužitelju je priznato 77,40% (88,70%-11,30%) troškova zastupanja potrebnih za vođenje parnice, a zahtjev tuženika za naknadu troškova je odbijen u cijelosti. Tužitelju su, kao potrebni priznati troškovi: sastava tužbe prema Tbr. 7/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 138/23.), koja se primjenjuje temeljem odredbe Tbr. 52. st. 3. ove Tarife, u iznosu od 100 bodova, sastav podneska od 28. travnja 2025., prema Tbr. 8/1 u iznosu od 100 bodova, zastupanja na ročištima od 4. prosinca 2019., 25. veljače 2020., 25. ožujka 2021., 8. ožujka 2023., 10. svibnja 2023., 10. prosinca 2024. i 10. prosinca 2025., prema Tbr. 9/1 u iznosu od 100 bodova za svaku od navedenih radnji te za pristup na ročište za objavu presude u iznosu od 50 bodova, prema Tbr. 9/3. Tužitelju je priznat trošak za sastav podneska od 26. kolovoza 2021. i 21. ožujka 2022, prema Tbr. 8/4 u iznosu od po 25 bodova za svaku od navedenih radnji jer se podnesci u kojem stranka jedino navodi da nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka te predlaže radiološko vještačenje ne smatraju obrazloženim podnescima, s obzirom da isti nemaju dodatnih činjeničnih ili pravnih obrazlaganja. Tužitelju nije priznat trošak za sastav podneska od 20. veljače 2020. uz kojeg dostavlja medicinsku dokumentaciju te za sastav podneska od 24. veljače 2020. uz kojeg dostavlja plane liste tužitelja jer se ne radi o obrazloženom podnesku koji je bio potreban za vođenje ovog postupka. Naime, taj je dokaz tužitelj mogao predati sudu izravno i bez sastavljanja posebnog podneska, dok je platne liste mogao dostaviti već uz tužbu. Tužitelju nije priznat trošak za sastav podneska od 24. ožujka 2022. u kojem obavještava sud da je zaprimio podnesak tuženika te ga osporava u cijelosti jer nije bio potreban za vođenje ovog postupka jer isti nema dodatnih činjeničnih ili pravnih obrazlaganja. Tužitelju nije priznat trošak za sastav podneska od 2. veljače 2024. u kojem predlaže da sudski vještaci daju objedinjenu ocjenu jer nije bio potreban za vođenje ovog postupka s obzirom da je isto već u svom nalazu naveo i sudski vještak. Tužitelju je sveukupno priznat trošak u iznosu od 1050 bodova, što prema vrijednosti boda od 2,00 eura iz Tbr. 54. iznosi 2.100,00 eura. Navedeni troškovi priznati su mu razmjerno uspjehu od 77,40 %, odnosno u iznosu od 1.625,40 eura, čemu valja dodati PDV u iznosu od 406,35 eura. Osim troškova zastupanja, tužitelju su priznati troškovi medicinskog vještačenja po sudskom vještaku radiologu u iznosu od 199,08 eura, medicinskog vještačenja po sudskom vještaku kirurgu-traumatologu u iznosu od 331,81 eura, medicinskog vještačenja po sudskom vještaku psihijatru u iznosu od 199,08 eura, medicinskog vještačenja po sudskom vještaku medicine rada u iznosu od 329,15 eura i financijskog vještačenja u iznosu od 300,00 eura jer su navedeni troškovi bili nužni za donošenje odluke u ovom predmetu, dok će tužitelju biti vraćena razlika u predujmu koji je uplatio u višem iznosu, nego što je to bilo potrebno. Tužitelju će također biti vraćen iznos predujma za izradu skice lista mjesta i foto-elaborata u iznosu od 42,47 eura, budući da je tijekom postupka utvrđeno da skicu lica mjesta i foto-elaborat nije moguće izraditi jer je došlo do oštećenja i uništenja dijela arhive Postaje prometne policije Zadar (list 222 spisa). Tužitelju je razmjerno uspjehu od 77,40 %, priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 144,64 eura i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 49,80 eura. Tuženiku je naloženo da tužitelju na ime naknade troškova ukupno plati 3.585,31 eura zajedno s pripadajućom zateznom kamatom sukladno odredbi iz čl. 29. ZOO-a., zbog čega je odlučeno kao pod točkom V. izreke ove presude, dok je tužitelj odbijen s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu parničnog troška kao neosnovan, zbog čega je odlučeno kao pod točkom VI. izreke ove presude.

77. Odredbom iz čl. 27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 80/22.) propisano je da se u članku 151. iza stavka 2. dodaje stavak 3. koji glasi: „parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka. O zateznim kamatama na iznos parničnih troškova sud odlučuje na zahtjev stranke.“.

78. Naprijed navedena odredba zakona stupila je na snagu 19. srpnja 2022., a temeljem odredbe iz čl. 107. st. 2. Zakona o izmjenama i dopunama o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 80/22.) primjenjuje se na postupke pokrenute prije stupanja na snagu toga Zakona, dakle primjenjuje se i na ovaj postupak.

79. Na trošak je tužitelju dosuđena i zatezna kamata od presuđenja na cjelokupni iznos troškova, na temelju odredbe iz čl. 151. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., proč. tekst 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22.), zbog čega odlučeno kao pod točkom V. izreke ove presude.

U Krapini 30. siječnja 2026.

S u d a c:

Barbara Čuček

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude je dopuštena žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u roku od 15 dana.

DOSTAVITI:

1. Miljenka Klasić, odvjetnica iz Krapine, Frana Galovića 1A, neposredno

2. Tvrtko Dobrinić iz Odvjetničkog društva Mađarić & Lui d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Zelinska 4, putem e-Oglasne ploče suda