Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 Split

Poslovni broj: P-5468/2019-55

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu po sutkinji Marini Lovrić, u pravnoj stvari tužiteljice pod 1. RJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i pod 2. RJŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] obje zastupane po punomoćnici Anamariji Biočić-Siničić, odvjetnici u Solinu, Zvonimirova 73/I protiv tuženika pod 1. DJ pok. PJ nepoznatog prebivališta i boravišta, zastupan po privremenom zastupniku Meri Prar, odvjetnici u Splitu, pod 2. DJŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 3. EJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], nepoznatog prebivališta i boravišta, zastupana po privremenom zastupniku Jurici Tomiću, odvjetniku u Splitu pod 4. KJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 5. CJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 6. Romić d.o.o., Solin, Kliški put 5B, OIB: 46777721858, zastupan po punomoćnicima JJ i MJ, radi stvarno – pravo vlasništva nekretnine, nakon održane glavne rasprave zaključene 10. prosinca 2025., u prisutnosti punomoćnice tužiteljica pod 1) i 2) i privremenih zastupnika tuženih pod 1) i 3) dana 30. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su tužiteljice pod 1. RJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i pod 2. RJŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] vlasnice-suvlasnice za po ½ dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] (kat.broj 6949), Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], ukupno upisane površine 1080 m2, pa se nalaže brisanje u zemljišnoj knjizi dosadašnjih upisa suvlasničkih ovlaštenja sa imena tuženika, i to: sa imena DJŠ DJ, pok. PJ za 6/10 dijela; sa imena NJ, pok. PJ za 1/10 dijela, ŠJ, pok. PJ za 1/10 dijela, TJ pok. PJ za 1/10 dijela ( kojih su tuženici pod 2. R SJ, pod 3. EJ, isključivi nasljednici); sa imena ĆJ za iznos od 1/60 dijela; sa imena ĆJ CJ za 1/60 dijela, (čime se opravdava i predbilježba upisana na ime pravnih prednika tužitelja), te se nalaže upis prava vlasništva-suvlasništva predmetne Nekretnine na imena tužitelja sa po ½ dijela za svakog od njih, sve u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da su tužiteljice pod 1) i 2) povukle tužbu u odnosu na tuženika pod 7. Romić d.o.o.

II. Odmjeravaju se troškovi privremenog zastupnika tuženika pod 1) - odvjetnice Meri Prar, odvjetnice u Splitu, OIB [osobni identifikacijski broj], te se nalaže tužiteljicama pod 1. RJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i pod 2. RJŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] da isplati troškove privremenog zastupnika tuženika pod 1 odvjetnici Meri Prar, u iznosu od 600,00 EUR u roku 15 dana.

III. Odmjeravaju se troškovi privremenog zastupnika tuženika pod 3) - odvjetnika Jurice Tomića, odvjetnika u Splitu OIB [osobni identifikacijski broj], te se nalaže tužiteljicama pod 1. RJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i pod 2. RJŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] da isplate troškove privremenog zastupnika tuženika pod 3) odvjetniku Jurici Tomiću, u iznosu od 1.500,00 EUR u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužbom od 21. listopada 2019. tužitelji pod 1. OJ i pod 2. RJŠ

– GJ podnose tužbu u kojoj navode da su suvlasnici i posjednici nekretnine u Splitu označene kao čest. zem. [katastarska čestica] upisane u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nekretnina da je površine 1080 m2 a stekli su je preko svog pravnog prednika i to tužitelj pod 1. preko PJŠ i osobno, dok je tužiteljica pod 2. preko svog supruga sada pok. PJŠ D neprekidno od 1941. Tužitelji su stupili kao kao pravni sljednici u zemljišnoj knjizi predbilježenog vlasnika –suvlasnika PJŠ, oca odnosno svekra tužitelja koji je 1941. sa svojom braćom EJŠ, BJ, DJ i ZJ kupio čest zem 3740, 3741 i 37412 upisane u z. u. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] koje su potom podijelili, parcelirali i koristili po toj podjeli pri čemu je predmetna čestica pripala njima tužiteljima.

1.1. U zemljišnoj knjizi kao vlasnici suvlasnici da su upisani tuženici. Predbilježbe prava vlasništva tužitelja odnosno njihova pravnog prednika i drugih upisane su sa po 9/50 odnosno ukupno za 45/50 dijela svih čestica zemlje koje se nalaze u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u kojemu zk ulošku je sada ostala samo predmetna čestica. U odnosu na katastarsko stanje posjeda od 5. prosinca 2005. upisani su tužitelji odnosno njihov pravni prednik kao posjednici predmetne čestice zemlje sukladno stvarnom stanju vlasništva i posjeda.

1.2. Kupoprodaja predmetnih nekretnina između pravnih prednika tužitelja kao kupaca i pravnih prednika tuženika kao prodavatelja odvijala se tako da je 19. kolovoza 1940. zaključena Predpogodba kada je ugovorena kupoprodajna cijena i način isplate. Te je dana 21. ožujka 1941. sklopljena kupoprodajna Pogodba kada je izvršena primopredaja posjeda. Iako je izvršena primopredaja nekretnina sve osobe prodavatelja nisu bile nazočne potpisu kupoprodajne Pogodbe zbog čega nije došlo do provedbe vlasništva već predbilježbe prava vlasništva. Glede ostalih tada kupljenih nekretnina proveden je pojedinačni ispravni postupak u kojem su predlagatelji upisani vlasnicima a uz njih je ostao upisan tuženik pod 4) HJ, sve to nakon što su HJ, CJ i KJ izjavili prigovor u pojedinačnom ispravnom postupku. U odnosu na tuženika pod 7) upisan je vlasnikom temeljem kupoprodaje nekretnina od HJ tuženika pod 4) a koji je nevlasnik. Tužitelji kao stvarni vlasnici imaju pravni interes utvrditi svoje vlasništvo na predmetnoj nekretnini pa traže da sud donese presudu kojom se utvrđuju da su vlasnici za ½ dijela nekretnine.

2. Dana 7. listopada 2020. sud je tuženiku pod 1) FJ postavio privremenog zastupnika u osobi Meri Prar odvjetnice u Splitu jer je tuženiku boravište nepoznato. 2.1. Dana 2. travnja ovaj sud je tuženiku pod 3) VJ postavio privremenog zastupnika u osobi Jurice Tomića odvjetnika u Splitu jer je tuženiku boravište nepoznato.

3. U odgovoru na tužbu tuženik pod 7) Romić d.o.o. navodi da mu nije poznat pravni odnos između tuženika od 1-6 i tužitelja pod 1) i 2). Da taj pravni odnos ne može utjecati na obveze ne obveze između tužitelja pod 1) i 2) i njega. Navodi da je kupio od HJ suvlasnički dio 1/30 dijela od HJ a kojeg je on naslijedio iza smrti svoje majke.

3. Dana 17. veljače 2021. ovaj sud je odbacio tužbu u odnosu na tuženika pod 4) HJ jer je umro **.**.2016. odnosno prije podnošenja tužbe.

3.1. Isto tako dana 17. veljače 2021. sud je utvrdio prekid postupka jer je tužitelj pod 1) OJ umro **.**.2021.

3.2. Dana 8. rujna 2022. nastavljen je prekinuti parnični postupak kojeg je preuzela RJ kao nasljednica tužitelja pod 1).

3.3. Dana 14. lipnja 2023. tužiteljice pod 1) i 2) dostavljaju podnesak kojim povlače tužbu u odnosu na tuženika pod 7) koji pristaje na povlačenje.

4. U dokaznom postupku proveden je dokaz pregledom isprava priloženih u spisu i to: Izvadak iz zemljišne knjige (list 4 spisa), Katastarsko stanje posjeda od 5. prosinca 2005. (list 5 spisa), Kupoprodajna Pogodba od 21.3.1941. (list 6 spisa), Predpogodba od 19.8.1940. (list 7 spisa), Priznanica (list 8-11 spisa), Ugovor o kupoprodaji nekretnine (list 12-16 spisa), Rješenja o nasljeđivanju (list 17-19 spisa),

Rješenje Općinskog suda u Splitu zk odjel Solin od 15.11.2016. (list 20-22 spisa),

Izjava CJ i ĆJ o priznanju prava vlasništva (list 23 spisa),

Rješenje ovog suda zk odjel pod brojem RZ-135/10 od 13.10.2014. (list 27-28 spisa),

Rješenje o nasljeđivanju od 29.10.1989. (list 34 spisa), Smrtovnica (list 35 spisa), Rješenje ovog suda od 14.2.1993. (list 36 spisa), Smrtovnica (list 37 spisa), Rješenje o nasljeđivanju od 27.5.2014. (list 38 spisa), Rješenje o nasljeđivanju od 27.2.1990. (list 39 spisa); Rješenje o nasljeđivanju od 22.2.2006. (list 40 spisa), Smrtovnica od 28.3.1988. (list 41 spisa), Rješenje o nasljeđivanju od 30.8.2021. (list 89-92 spisa), Saslušane su tužiteljice pod 1) i 2) (str. 177-178 spisa) i svjedoci ŽJ, UJ i ČJ (str. 183-185 spisa) i pregledan je preris katastarskog plana za predmetnu nekretninu.

5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći brižljivo i savjesno svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025; dalje ZPP), sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev za utvrđenje prava vlasništva na nekretnini, osnovan.

6. Predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljica pod 1) i 2) da se utvrdi da su vlasnice za po ½ dijela nekretnine navedene u tužbi i da se ovlasti temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prva vlasništva na svoje ime uz istodobno brisanje tog prava sa imena tuženika uz opravdanje predbilježbe upisane na ime pravnih prednika tužiteljica.

7. Uvidom u Izvadak iz zemljišne knjige za zk uložak [broj ZK uloška], čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] upisani su [adresa], NJ pok. PJ za 1/10 dijela, ŠJ za 1/10 dijela, TJ za 1/10 dijela, KJŠ za 2/60 dijela, KJ za 1/60 dijela, CJ za 1/60 dijela i Romić d.o.o. za 2/60 dijela.

7.1. Isto tako vidljiv je upis predbilježbe na temelju kupoprodajne Pogodbe od 21. ožujka 1941. i to za 9/10 što je i jednako 45/50 osoba upisanih i to: ČJ BJ za 9/50, ČJ ĐJ za 9/50, ČJ IJ za 9/50, ČJ ZJ za 9/50 i P E žena K za 9/50 dijela.

8. Uvidom u posjedovni list za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 5. prosinca 2005. vidljiv je upis AJ pok. C i to na zemljišnoknjižnoj čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].

8.1. Uvidom u kupoprodajnu Pogodbu od **.**.1941. EJŠ za se i za braću CJŠ, AJ i JJŠ uz brata JJŠ ZJ sklapaju kupoprodajnu Pogodbu od prodavatelja DJ za 6/10, LJ za 1/10 dijela, ŠJ za 1/10 dijela i TJ pok. PJ udate RE za 1/10 dijela i to čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina]. Prodavatelji kupce ovlašćuju da na svoje ime uknjiže u zemljišniku svak po rečenih 9/10 dijela te da izvrše upis na svoje ime.

8.2. Uvidom u Predpogodbu od **.**.1940. CJŠ sklapa kao kupac sa prodavateljima s nasljednicima pok. PJ i to sa DE, RE, PE, ŠJ i EE. Složno je utanačena kupovna cijena u iznosu od 19.000,00 dinara. Stranke suglasno potpisuju ovu Predpogodbu.

8.3. Uvidom u priznanicu od 29. kolovoza 1940. nasljednici pok. KE i to:

RE, PE i ŠJ priznaju da su primile od Mihanović Andrije Matine 6.000,00 dinara.

8.4. Uvidom u priznanicu od 13. listopada 1940. nasljednici pok. KE i to:

RE, PE i ŠJ priznaju da su primile od Mihanović Andrije Matine 5.000,00 dinara.

8.5. Uvidom u priznanicu od 30. ožujka 1941. braća CJŠ sud dali 400,00 dinara braći ŠJ.

8.6. Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju od 18. studenog 2010. iza pok. CE utvrđeno je da je tužiteljica pod 2) RJŠ njegova nasljednica.

8.7. Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju iza pok CE pok. C od 18. svibnja 1988. utvrđeno je da su njegovi nasljednici sinovi CE J i CE OJ pok. AJ.

8.8. Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju iza pok. ŠJ pok. PJ donesenog 17. svibnja 1990. njenim nasljednikom proglašen je ŠJ JE.

8.9. Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju iza pok. JE od 27. svibnja 2014. utvrđeno je da je njegova nasljednica DJŠ.

8.10. Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju iza pok. ME M od 27. veljače 1990. utvrđena je nasljednicom N EJ.

8.11. Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju od 22. veljače 2006. iza smrti pok. ME utvrđeni su nasljednicima ME Š, Jankov T i ME S.

8.12. Uvidom u smrtovnicu iza pok. RE Ć pok C utvrđeno je da je Jankov O njegov nećak.

9. Saslušana je tužiteljica pod 1) RJ koja navodi da je nasljednica pok. muža OJ koji je naslijedio svojeg oca CE. CE je sa svojom braćom dogovorio i podijelio tako da njima pripada predmetna zemlja nitko ih nikada nije ometao od kada su oni kupili.

9.1. Saslušana je tužiteljica pod 2) RJŠ koja je kazala da se pridružuje navodima koje je rekla RJ i može kazati da je nakon smrti D ona naslijedila predmetnu zemlju za ½. Veličina zemlje je 1080m2. Zemlja nije ograđena ali se zna što kome pripada.

10. Saslušan je svjedok ŽJ (str. 183 spisa) koji navodi da je susjed tužiteljica ima parcelu iznad. Sve je bila jedna parcela od koje je nastala predmetna parcela. Njegov djed prije drugog svjetskog rata je već bio u vlasništvu zatim njegov otac pa on pa tako i prednici tužiteljica kao tužiteljice u posjed predmetne nekretnine. Prije je bio vinograd sada je trava koju održavaju tužiteljice, uvijek je tamo netko od njih. Nikada nije čuo za VJ.

10.1. Saslušan je svjedok UJ (str. 184 spisa) kada mu sud pokazuje katastarski preris on pokazuje da su tužiteljice vlasnice kat. čest. zem. [katastarska čestica]., K. O. [katastarska općina] dok je on vlasnik kat. čest. zem. [katastarska čestica]. Godine 1940. kupljene su susjedne parcele kao i predmetna to su kupili njegov pokojni djed sa svoja četiri brata. Iza drugog svjetskog rata kada su se braća podijelila svatko formira svoju parcelu pa tako i parcela kat. čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] pripada CE. Nitko nikada da ga nije ometao u posjedu te parcele.

10.2. Saslušan je svjedok ČJ (str. 184-185 spisa) kojem je sud prikazao preris katastarskog plana te je točno označio predmetnu nekretninu. Kazuje da su granic vidljive na terenu. Pokojni CE je bio vlasnik i podijelio na dva dijela svojim sinovima supruzima tužiteljica pod 1) i 2) Nikada nije čuo za VJ.

10.3. Sud ovakvo kazivanje svjedoka cijeni kao istinito, valjano i u skladu sa priloženom dokumentacijom u spisu i u skladu sa iskazima tužiteljica pod 1) i 2).

11. Prema kazivanju svjedoka, tužiteljica pod 1) i 2) i priloženoj dokumentaciji u spisu sud utvrđuje kako je **.**.1941. CE NE za se i za braću CJŠ, AJ i JJŠ uz brata MJŠ sklapaju kupoprodajnu Pogodbu od prodavatelja DJ za 6/10, LJ za 1/10 dijela, ŠJ za 1/10 dijela i TJ udate RE za 1/10 dijela i to čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina]. Sud nesporno utvrđuje kako je početak roka dosjelosti za stjecanje prava vlasništva tužiteljica pod 1) i 2) i njihovih prednika 21. ožujka 1941.

12. Prvo valja kazati da su tuženici pod 2), 5) i 6) uredno zaprimili tužbu i nisu poslali odgovor na nju.

12.1. Odredbom čl. 331.b st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje ZPP) propisano je ako tuženik ne podnose odgovor na tužbu u određenom roku, donijet će se presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev ( presuda zbog ogluhe) ako su tuženiku tužba i poziv za davanje na tužbu uredno dostavljeni; ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi; ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje sam tužitelj podnio ili sa činjenicama koje su općepoznate te ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu.

12.2. Budući da u konkretnom slučaju s jedne strane osnovanost postavljenog tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, a te činjenice nisu u protivnosti sa dokazima koje je sam tužitelj priložio niti sa činjenicama koje su općepoznate, dok s druge strane tuženik nije podnio odgovor na tužbu iako su mu tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni te ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi za podnošenje odgovora na tužbu, ovaj sud ocjenjuje da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke iz čl. 331.b ZPP za donošenje presude zbog ogluhe, pa je stoga odlučeno kao u izreci u odnosu na tuženike pod 2), 5) i 6).

13. Tužiteljice pod 1) i 2) dostavljaju zajednički podnesak sa tuženikom pod 7) Romić d.o.o. kojim povlače tužbu u odnosu na njega, a on pristaje na povlačenje te tuženik pod 7) Romić d.o.o. izjavljuje da ne potražuje trošak postupka.

13.1. Odredbom članka 193. stavak 2. ZPP-a propisano da tužitelj može povući tužbu nakon što se tuženik upustio u raspravljanje ako tuženik na to pristane, pa je stoga odlučeno kao pod točkom I. izreke rješenja.

14. U ovoj pravnoj stvari treba primijeniti odredbe Općeg građanskog zakonika, a koji se u ovoj pravnoj stvari ima primijeniti na temelju čl. 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine i za vrijeme neprijateljske okupacije (Službeni list FNRJ 86/46, 105/46 i 96/47).

14.1. Pravila bivšeg Općeg građanskog zakonika (OGZ) su se na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine", broj 73/91) primjenjivala do 1. rujna 1980. – dana stupanja ZOVO, a ZV je stupio na snagu 1. siječnja 1997.

14.2. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. OGZ za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bilo je potrebno ostvarenje ovih pretpostavki: a) sposobnost stjecatelja, b) sposobnost stvari da bude u vlasništvu, c) posjed određene kvalitete i d) vrijeme dosjelosti određeno zakonom, dok je za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću posjed trebao biti samo pošten, a izvanredno vrijeme dosjelosti je bilo 30 ili 40 godina (pravno pravilo iz paragrafa 1477. OGZ).

14.3. Posjed je zakonit, ako je utemeljen na naslovu dovoljnom da se zadobije vlasnost (paragraf 1461.), posjed mora biti pošten (paragraf 1463.) i posjed mora biti istinit, tj. ne smije biti stečen silom, lukavstvom, potajno ili na izmoljeni način (paragraf 1464.). Temeljem paragrafa 1493. poštenom stjecatelju stvari u vrijeme dosjelosti uračunava se vrijeme njegovog zakonitog i poštenog prednika, time da kod stjecanja izvanrednom dosjelošću u trajanju od 40 godina prednikov posjed ne mora biti zakonit. Osoba koja dosjelošću stekne stvar ili pravo može protiv dosadašnjeg vlasnika u sudskom postupku tražiti utvrđenje prava vlasništva i tražiti upis svoga prava u javnoj knjizi (paragraf 1498.). Temeljem paragrafa 326. pošteni posjednik je onaj koji iz vjerojatnih uzroka drži da je stvar koju posjeduje njegova, a nepošteni posjednik je onaj koji zna ili iz okolnosti mora misliti da je stvar koju posjeduje tuđa.

14.4. Prema Načelnom mišljenju opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. za izvanrednu dosjelost potrebno je 20 godina posjedovanja, a ne 40 godina kako je to bilo propisano u Općem građanskom zakonu.

15. Odredbom čl. 28. st. 2. Zakona o osnovnim vlasničko – pravnim odnosima (Službeni list br. 6/80 i 36/90 te Narodne novine br. 53/91) propisano je da savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 10 godina, a st. 4. istog članka propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina. Prema čl. 30. st. 2. toga zakona u vrijeme potrebno za dosjeloost uračunava se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao savjesni i zakoniti posjednici, odnosno kao savjesni posjednici. Temeljem čl. 72. toga zakona posjed je zakonit ako se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva i ako nije pribavljen silom, prijevarom ili zloupotrebom povjerenja, a posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, time da se savjesnost posjeda pretpostavlja.

16. U bitnome na isti način i čl. 159. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 77/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14) propisano je da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe nekretninu dosjelošću u vlasništvo protekom 10 godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, a prema st. 3. istoga članka samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed barem pošten stječe nekretninu dosjelošću u vlasništvo protekom 20 godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Sukladno čl. 160. st. 2. toga zakona u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Prema čl. 18. st. 1. – 3. toga zakona posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja, posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja i posjed je pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Temeljem st. 5. toga članka posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

17. Svjedoci i tužitelji suglasno iskazuju da je sporna nekretnina već više od 70 godina u neprekidnom posjedu tužiteljica i njihovih pravnih prednika prije njih i o tome nikada nije bilo nikakvih sporova. Sukladno tome, ispunjene su ranije opisane zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva nekretnine izvanrednom dosjelošću , pri čemu nije oborena zakonska presumpcija o tome da su tužiteljice poštene posjednice nekretnine i to za po ½ .

16.1. Stoga je tužbeni zahtjev ocijenjen osnovanim i odlučeno je kao u toč. I. izreke.

18. Sud je priznao troškove zastupanja za radnje poduzete po privremneim zastupnicima odvjetnicima analognom primjenom odredbi za zastupanje po posebnom skrbniku sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 107/2025; dalje Tarifa) te sukladno sudskoj praksi (revizijska odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-169/2021-2 od 11. siječnja 2023.) prema kojem odvjetnik koji je postavljen za privremenog zastupnika (sukladno čl.84 ZPP) ima pravo na naknadu prouzročenih troškova na ime zastupanja tuženika prema Tarifi, dakle na puni trošak sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

19. Trošak privremenog zastupnika tuženika pod 1) sastoji se od troška sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 EUR sukladno Tbr. 8. toč. 1. te zastupanja na ročištu od 29. listopada 2025. i 10.prosinca 2025. sukladno Tbr. 9/1 po 200,00 EUR- a što je sveukupno 600,00 EUR-a.

18.1. Stoga je odlučeno kao u izreci rješenja pod točkom II.

20. Trošak privremenog zastupnika tuženika pod 1) sastoji se od troška sastava odgovora na tužbu u iznosu od 500,00 EUR sukladno Tbr. 8. toč. 1. te zastupanja na ročištu od 29. listopada 2025. i 10. prosinca 2025. sukladno Tbr. 9/1 po 500,00 EUR- a što je sveukupno 1.500,00 EUR-a.

19.1. Stoga je odlučeno kao u izreci rješenja pod točkom III.

21. Napominje se kako je odredbom čl. 164. ZPP-a propisano da je stranka dužna u zahtjevu određeno navesti troškove za koje traži naknadu, pa je sud odlučivao u granicama postavljenog zahtjeva.

U Splitu, 30. siječnja 2026.

Sutkinja:

Marina Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku 15 dana računajući od prvog idućeg dana od njezine objave (čl. 335 st. 7. do 10. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud (čl. 348. ZPP-a).

DNA:

1. punomoćnici tužiteljica pod 1) i 2),

2. privremenim zastupnicima tuženika pod 1) i 3),

3. tuženiku pod 7)

4. tuženicima pod 2), 5) i 6)

3. u spis.