Republika Hrvatska
Općinski sud u Đakovu
Stalna služba u Našicama
Trg dr. Franje Tuđmana 14, Našice
Poslovni broj: Pp-320/2025-14
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Đakovu, Stalna služba u Našicama, po sutkinji Mariji Marković, uz sudjelovanje zapisničarke Anite Bjelousov, u prekršajnom postupku protiv I-okrivljene pravne osobe NUTRIFIT FOOD d.o.o. i II-okrivljene odgovorne osobe SG, zbog prekršaja iz članka 228. stavak 1. točka 1. u vezi stavka 2. i dr. Zakon o radu (Narodne novine:93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 46/23. i 64/23), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, ispostave u Požegi Klasa: 116-02/25-01/534 i Ur.broj: 443-02-01-17-25-12 od 7. ožujka 2025., nakon završene glavne i javne rasprave dana 28. siječnja 2026. u odsutnosti tužitelja i okrivljenih, temeljem članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), dana 30. siječnja 2026. javno objavio i
p r e s u d i o j e
I-okrivljena pravna osoba NUTRIFIT FOOD d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge, sa sjedištem u [adresa], OIB:06285339470 MBS: [matični broj subjekta], sa 100 zaposlenih radnika, prekršajno nekažnjavana, protiv koje se vodi drugi prekršajni postupak, zastupana po predstavniku SG i
II-okrivljena odgovorna osoba SG, bez nadimka, sin S i D, rođen u **.**.1973. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], zaposlen, s plaćom u iznosu 3.000,00 eura, oženjen, otac jednog djeteta, pismena, sa završenom visokom stručnom spremom, prekršajno nekažnjavan, po osobnoj izjavi - kazneno neosuđivan, protiv kojeg se vodi drugi prekršajni postupak, dok se kazneni postupak ne vodi,
k r i v i s u
I. što su u svojstvu poslodavca, I-okrivljena pravna osoba i II-okrivljena odgovorna osoba dana 31. srpnja 2024. s radnicom DG, sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme do 30. studenog 2024., u kojem ugovoru nisu naveli objektivan razlog njegovog sklapanja,
II. dakle, u svojstvu poslodavca, I-okrivljena pravna osoba i II-okrivljena odgovorna osoba s radnicom sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno u ugovoru o radu nisu naveli objektivan razlog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme,
III. čime su okrivljenici postupili protivno odredbi članka 12. stavak 3. Zakona o radu, i time je I-okrivljena pravna osoba počinila prekršaj iz članka 228. stavka 1. točke 1. istog Zakona, dok je II-okrivljena odgovorna osoba počinila prekršaj iz članka 228. stavka 2. istog Zakona,
IV. što u svojstvu poslodavca, I-okrivljena pravna osoba i II-okrivljena odgovorna osoba, nisu dostavili inspektoru rada plan preraspodjele radnog vremena za radnike DG i CG, iako je Pravilnikom trgovačkog društva I-okrivljene pravne osobe od 20. rujna 2024. regulirana preraspodjela radnog vremena te su u evidencijama o radnom vremenu evidentirani sati koje su navedeni radnici radili u preraspodijeljenom radnom vremenu,
V. dakle, u svojstvu poslodavca, I-okrivljena pravna osoba i II-okrivljena odgovorna osoba nisu prethodno dostavili inspektoru rada plan preraspodjele radnog vremena,
VI. čime su okrivljenici postupili protivno odredbi članka 67. stavak 2. Zakona o radu, a time je I-okrivljena pravna osoba počinila prekršaj iz članka 229. stavka 1. točka 32. istog Zakona, dok je II-okrivljena odgovorna osoba počinila prekršaj iz članka 229. stavka 2. istog Zakona,
VII. pa se okrivljenicima za prekršaje na temelju citiranih propisa, a uz primjenu članka 33. stavka 3. i članka 37. Prekršajnog zakona
u t v r đ u j e
I-okrivljenoj pravnoj osobi za prekršaj pod I. izreke
NOVČANA KAZNA u iznosu 1.040,00 (tisuću i četrdeset) eura,
II-okrivljenoj odgovornoj osobi za prekršaj pod I. izreke
NOVČANA KAZNA u iznosu 300,00 (tri stotine) eura,
I-okrivljenoj pravnoj osobi za prekršaj pod IV. izreke
NOVČANA KAZNA u iznosu 2.080,00 (dvije tisuće i osamdeset) eura,
II-okrivljenoj odgovornoj osobi za prekršaj pod IV. izreke
NOVČANA KAZNA u iznosu 600,00 (šest stotina) eura,
VIII. a uz daljnju primjenu odredbe članka 39. stavka 1. Prekršajnog zakona I- okrivljenoj pravnoj osobi i II-okrivljenoj odgovornoj osobi se za prekršaje pod I. i IV. izreke presude
i z r i č e
I-okrivljenoj pravnoj osobi UKUPNA NOVČANA KAZNA u iznosu 3.120,00 (tri tisuće stotinu i dvadeset) eura,
II-okrivljenoj odgovornoj osobu UKUPNA NOVČANA KAZNA
u iznosu 900,00 (devet stotina) eura.
IX. Temeljem članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona I-okrivljena pravna osoba i II-okrivljena odgovorna osoba su dužni novčanu kaznu platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude.
X. Temeljem članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako I-okrivljena pravna osoba i II-okrivljena odgovorna osoba plate dvije trećine izrečene ukupne novčane kazne, u roku 30 dana po pravomoćnosti presude.
XI. Ukoliko I-okrivljena pravna osoba i II-okrivljena odgovorna osoba novčanu kaznu ne plate u cijelosti ili djelomično, ista će se temeljem članka 34. Prekršajnog zakona, naplatiti prisilno.
XII. Temeljem članka 139. stavka 3. u svezi s člankom 138. stavkom 2. točkom
3.a. Prekršajnog zakona, a u vezi sa Rješenjem Ministarstva pravosuđa o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13.), I-okrivljena pravna osoba i II-okrivljena odgovorna osoba su dužni platiti paušalni trošak vođenja prekršajnog postupka u iznosu 30,00 (trideset) eura, svaki, u roku 30 dana po pravomoćnosti presude.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Ispostava u Požegi podnio je ovom sudu optužni prijedlog pod klasom: 116-02/25-01/534 i Ur.broj: 443-02-01-17-25-12 od 7. ožujka 2025. protiv I-okrivljene pravne osobe i II-okrivljene odgovorne osobe, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude.
2. Pred zamolbenim Općinskim prekršajnim sudom u Zagrebu dana 17. travnja 2025. ispitana je II-okrivljena odgovorna osoba SG, koji se u svoje ime i u ime I-okrivljene pravne osobe očitovao kako se ne smatra krivim za prekršaje za koje se terete, te je priložio sudu njihovu pisanu obranu.
2.1. U pisanoj obrani okrivljenici su naveli kako su u [adresa] sa DG sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme 31. srpnja 2024. te da su u njemu propustili utvrditi objektivan razlog koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme. Radi se o nenamjernom propusti te isti ugovor više nije na snazi, a radnica je zaposlena u pravnoj osobi na temelju ugovora o radu sklopljenog dana 29. studenog 2024. u kojem je za objektivan razlog, navedeno povećanje obima posla. Stoga, obzirom su otklonili protupravno stanje, smatraju da nema osnova da im se navedeni prekršaj stavlja na teret. U odnosu na prekršaj da inspektoru rada nisu dostavili plan preraspodjele radnog vremena prije početka korištenja istog, smatraju da je inspektor rada pogrešno utvrdio činjenično stanje te pogrešno primijenio materijalno pravo. Tomu u prilog ide i činjenica da je tijekom nadzora utvrđeno da se u pravnoj osobi ne primjenjuje preraspodjela radnog vremena, te da time što je isto Pravilnikom o radu predviđeno kao mogućnost, ne znači kršenje članka 67. stavka 2. Zakona o radu. Radnici zaposleni u pravnoj osobi u punom radnom vremenu rade u smjenama, od kojih je svaka u trajanju od 8 sati dnevno, pet dana u tjednu. Ukoliko u pojedinom mjesecu, zbog povećanog opsega posla radnik radi dulje do punog radnog vremena, pravna osoba ne primjenjuje preraspodjelu radnog vremena u smislu članka 67. Zakona o radu, već za tako odrađene sate rada, u dogovoru sa radnikom, odobravaju slobodni dani umjesto isplate povećane plaće za prekovremeni rad. Napominju kako se u pojedinim internim dokumentima pogrešno koristi termin "preraspodjela" i ista se ne može smatrati preraspodjelom u smislu članka 67. Zakona o radu već je riječ o načinu utvrđivanja i odobravanja slobodnih dana. Zbog svega navedenog, predlažu da ih sud oslobodi optužbe.
3. Sud je tijekom dokaznog postupka pročitao materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu, odnosno ugovor o radu na određeno vrijeme na ime radnice DG, obrazac – opis radnog mjesta radnice DG, obavijest o počinjenom prekršaju na ime I-okrivljene pravne osobe i II-okrivljene odgovorne osobe, zapisnik Državnog inspektorata Područnog ureda Osijek, Ispostave u Požegi Klasa:116-02/25- 01/534 Ur.broj: 443-02-01-17-25-9 od 28. veljače 2025., zapisnik Državnog inspektorata Područnog ureda Osijek, Ispostave u Požegi Klasa:116-02/25-01/534 Ur.broj: 443-02-01-17-25-1 od 31. siječnja 2025., dnevnu evidenciju sati rada za prosinac 2024. i siječanj 2025., pravilnik o radu I-okrivljene pravne osobe od 20. rujna 2024., te potvrde iz prekršajne evidencije na ime I-okrivljene pravne osobe i II- okrivljene odgovorne osobe
3.1. Iz preslike ugovora o radu na određeno vrijeme na ime radnice DG razvidno je da je isti dana 31. srpnja 2024. sklopljen između nje i I-okrivljene pravne osobe na određeno vrijeme pri čemu nije naveden objektivan razlog njegova sklapanja, na način da je na poslovima u proizvodnji započela s radom 12. kolovoza 2024., a ugovor je trajao do 30. studenog 2024., dok je iz obrasca – opis radnog mjesta radnice DG razvidno da se njezino radno mjesto nalazi u proizvodnji te su taksativno navedeni svi poslovi iz njena područja rada.
3.2. Iz obavijesti o počinjenom prekršaju na ime I-okrivljene pravne osobe i II- okrivljene odgovorne osobe proizlazi kako su isti obaviješteni da će za počinjene prekršaje protivno Zakonu o radu, detaljno činjenično opisane, protiv njih biti sudu podnesen optužni prijedlog. Obavijest su okrivljenici uredno primili i potpisali.
3.3. Iz zapisnika Državnog inspektorata Područnog ureda Osijek, Ispostave u Požegi Klasa:116-02/25-01/534 i Ur.broj: 443-02-01-17-25-9 od 28. veljače 2025. proizlazi da je isti sastavljen po obavljenom inspekcijskom nadzoru u I-okrivljenoj pravnoj osobi temeljem pregleda radno-pravne dokumentacije zaposlenih radnika, CG, DG i OG. Utvrđeno je kako su sa radnicom DG, u razdoblju od 31 .srpnja 2024. do 31. ožujka 2025. sklopljena dva ugovora o radu na određeno vrijeme, u trajanju od 31. srpnja 2024. do 30. studenog 2024. i u trajanju od 29. studenog 2024. do 31. ožujka 2025. na poslovima radnice u proizvodnji, pri čemu u ugovoru o radu na određeno vrijeme u trajanju od 31. srpnja 2024. do 30. studenog 2024. nije naveden objektivan razlog zbog kojeg je potreba za obavljanjem posla privremena. Dok je daljnjim uvidom u radno-pravnu dokumentaciju, odnosno dostavljene evidencije o radnom vremenu radnika DG i CG razvidno kako su navedenim radnicima evidentirani sati koje su radili u preraspodjeli radnog vremena, a koja mogućnost je predviđena Pravilnikom o radu donesenim od strane poslodavca dana 20. rujna 2024., dok poslodavac nije dostavio inspektoru rada plan preraspodjele radnog vremena.
3.4. Iz zapisnika Državnog inspektorata Područnog ureda Osijek, Ispostave u Požegi Klasa:116-02/25-01/534 i Ur.broj: 443-02-01-17-25-1 od 31. siječnja 2025. proizlazi da je isti sastavljen po obavljenom inspekcijskom nadzoru u I-okrivljenoj pravnoj osobi i obavljenim razgovorima sa nasumično izdvojenim radnicima iz proizvodnog pogona sa kojima su obavljeni razgovori na okolnosti njihovog radno- pravnog položaja kod nadležnog poslodavca. Radnik CG, nakon što je propisno upozoren, naveo je kako radi na poslovima zamjenika voditelja skladišta, a radno vrijeme mu je organizirano na način da radi samo prvu smjenu, tj. od ponedjeljka do petka od 07:00 do 15:00 sati, nedjeljom ne radi, dok subotom radi po potrebi. Ne isplaćuje mu se prekovremeni rad, već koristi slobodne dane, obzirom da je na snazi odluka preraspodjela radnog vremena. Raspored radnog vremena mu je odredio poslodavac, a raspored mu je poznat najmanje tjedan dana unaprijed. Radnica DG, nakon što je propisno upozorena, navela je kako ona radi na poslovima u proizvodnji, dok radnik OG radi na poslovima radnika u tehničkoj službi. Oboje su u svojim izjavama naveli da im je rad organiziram u smjenama koje se izmjenjuju na tjednoj osnovi tj. kad rade I. smjenu, rade od ponedjeljka do petka od 06:00 do 14:00 sati, II. smjenu rade od ponedjeljka do petka od 14:00 do 22:00 sati. Subotom rade povremeno, po potrebi posla i to u vremenu od 06:00 do 14:00 sati. Radnica DG je navela da joj poslodavac rad subotom nekada isplaćuje kao prekovremeni rad, a nekada taj rad ulazi u preraspodjelu radnog vremena, ali sve prema njezinom zahtjevu i u suglasnosti s poslodavcem. Radnik OG navodi da subotom radi samo po potrebi, nekoliko dana u godini i to po nekoliko sati te mu taj rad bude isplaćen kao prekovremeni.
3.5. Iz dnevne evidencije sati rada za prosinac 2024. i siječanj 2025., proizlazi da su radnici CG i DG tijekom prosinca 2024. imali sate rada koji se odnose na preraspodjelu, oboje po osam sati u danima 23., 24. i 31. prosinca 2024.
3.6. Iz Pravilnika o radu I-okrivljene pravne osobe od 20. rujna 2024. proizlazi da se istim uređuju organizacija rada od poslodavca, temeljna prava i obaveze iz ranog odnosa radnika, dok je člankom 26. predviđena i regulirana preraspodjela radnog vremena.
3.7. Iz potvrda iz prekršajne evidencije na ime I-okrivljene pravne osobe i II- okrivljene odgovorne osobe, proizlazi kako isti u zadnje tri godine nisu prekršajno kažnjavani.
4. Analizirajući sve pročitane materijalne dokaze isti su međusobno podudarni i komplementarni u odnosu na konstitutivna obilježja prekršaja koji se okrivljenicima stavljaju na teret, izdani su od strane ovlaštenih osoba, a njihova vjerodostojnost tijekom postupka nije ni na koji način dovedena u sumnju. Imajući u vidu navedeno, sud je sve materijalne dokaze, prihvatio kao istinite i vjerodostojne.
5. Temeljem ovako provedenog dokaznog postupka nije sporno da su okrivljenici sa radnicom DG sklopili dva ugovora o radu na određeno vrijeme, i to u trajanju od 31. srpnja 2024. do 30. studenog 2024. i u trajanju od 29. studenog 2024. do 31. ožujka 2025., da u ugovoru o radu na određeno vrijeme u trajanju od 31. srpnja 2024. do 30. studenog 2024. sklopljenim sa radnicom DG nije bio naveden objektivan razlog zbog kojeg je navedeni ugovor sklopljen na određeno vrijeme, da je u ugovoru o radu na određeno vrijeme u trajanju od 29. studenog 2024. do 31. ožujka 2025. sklopljenim sa radnicom DG bio propisno naveden objektivan razlog zbog kojeg je navedeni ugovor sklopljen na određeno vrijeme, da je Pravilnikom o radu I-okrivljene pravne osobe od 20. rujna 2024. predviđena i regulirana preraspodjela radnog vremena., da je u dnevnoj evidenciji evidentirano da su radnici CG i DG tijekom prosinca 2024. imali sate rada koji se odnose na preraspodjelu, kao i da okrivljenici nisu inspektoru rada dostavili plan preraspodjele radnog vremena.
5.1. Međutim, sporno je jesu li okrivljenici takvim postupanjem, unatoč svim okolnostima i njihovim navodima obrane kako radnici DG i CG nisu stvarno radili u preraspodijeljenom radnom vremenu, počinili prekršaje koji im se optužnim prijedlogom stavljaju na teret.
6. Okrivljenici su se pred ovim sudom očitovali o optužbi na način da se ne smatraju krivima za prekršaje za koje se terete, navodeći kako su otklonili protupravno stanje u odnosu na prekršaj iz točke I. izreke presude, dok se pogrešno korištenje termina "preraspodjela" u internim dokumentima ne može smatrati preraspodjelom radnog vremena u smislu članka 67. Zakona o radu. Okrivljenici su naveli kako je točno da su sa radnicom DG sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme 31. srpnja 2024. te da su u njemu propustili utvrditi objektivan razlog koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme, dok su sa istom radnicom sklopili novi valjani ugovor o radu na određeno vrijeme 29. studenog 2024. u kojem je naveden i objektivan razlog njenog zapošljavanja na određeno. Također su naveli kako je točno da Pravilnikom o radu imaju predviđenu preraspodjelu radnog vremena ali samo kao mogućnost, obzirom ista nije stvarno korištena u njihovom poslovanju, dok se termin "preraspodjela" radnog vremena pogrešno koristio u njihovim internim dokumentima.
6.1. Imajući u vidu zakonske odredbe koje reguliraju radnopravne odnose, sklapanje novog valjanog ugovora o radu na određeno vrijeme sa istim radnikom s kojim je ranije bio sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme protivno Zakonu o radu, obzirom u njemu nedvojbeno nije bio naveden objektivni razlog njegovoga sklapanja, ni u kojem slučaju se ne može smatrati otklonjenim protupravnim stanjem, obzirom je protupravno stanje i kršenje zakona u prethodnom ugovoru nedvojbeno postojalo. Dakle, okrivljenici su svojim postupanjem nedvojbeno ostvarili biće prekršaja iz članka 12. stavka 3. Zakona o radu, a naknadno sklapanje valjanog ugovora o radu na određeno vrijeme ni u kojem slučaju se ne može smatrati okolnošću koja bi isključila protupravnost niti krivnju za prethodno počinjeni prekršaj.
6.2. U odnosu na potonji prekršaj koji se okrivljenicima stavlja na teret, nedvojbeno je dakle da je Pravilnikom o radu I-okrivljene pravne osobe od 20. rujna 2024. predviđena i regulirana preraspodjela radnog vremena, kao i da je u dnevnoj evidenciji evidentirano da su radnici CG i DG tijekom prosinca 2024. imali sate rada koji se odnose na preraspodjelu radnog vremena i to za oba radnika po osam sati u danima 23., 24. i 31. prosinca 2024. Osim navedenog, iz zapisnika Državnog inspektorata Područnog ureda Osijek, Ispostave u Požegi Klasa:116-02/25-01/534 i Ur.broj: 443-02-01-17-25-1 od 31. siječnja 2025. proizlazi kako je radnik CG naveo kako mu se ne isplaćuje prekovremeni rad, već koristi slobodne dane, obzirom je na snazi odluka preraspodjela radnog vremena, dok je radnica DG navela da joj poslodavac rad subotom nekada isplaćuje kao prekovremeni rad, a nekada taj rad ulazi u preraspodjelu radnog vremena, ali sve prema njezinom zahtjevu i u suglasnosti s poslodavcem. Imajući u vidu navedeno, kao i to da navode svoje obrane okrivljenici nisu potkrijepili nikakvim dokazima, sud njihovu obranu cijeni usmjerenom na izbjegavanje prekršajne odgovornosti. Dok naposljetku, samim time što je Pravilnikom o radu predviđena preraspodjela radnog vremena i što su radnici ostvarivali radne sate u takvom preraspodijeljenom radnom vremenu, okrivljenici su bili dužni utvrditi plan preraspodijeljenog radnog vremena s naznakom poslova i broja radnika uključenih u preraspodijeljeno radno vrijeme, te takav plan preraspodjele dostaviti inspektoru rada, a što isti nedvojbeno nisu učinili.
7. Temeljem ovako provedenog dokaznog postupka, po ocjeni ovoga suda nedvojbeno je dokazano kako su u svojstvu poslodavca, I-okrivljena pravna osoba i II- okrivljena odgovorna osoba s radnicom sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno u ugovoru o radu nisu naveli objektivan razlog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme, čime su okrivljenici postupili protivno odredbi članka 12. stavak 3. Zakona o radu, i time je I-okrivljena pravna osoba počinila prekršaj iz članka 228. stavka 1. točke 1. istog Zakona, dok je II-okrivljena odgovorna osoba počinila prekršaj iz članka 228. stavka 2. istog Zakona, kao i što su u svojstvu poslodavca, I-okrivljena pravna osoba i II-okrivljena odgovorna osoba nisu prethodno dostavili inspektoru rada plan preraspodjele radnog vremena, čime su okrivljenici postupili protivno odredbi članka 67. stavak 2. Zakona o radu, a time je I- okrivljena pravna osoba počinila prekršaj iz članka 229. stavka 1. točka 32. istog Zakona, dok je II-okrivljena odgovorna osoba počinila prekršaj iz članka 229. stavka 2. istog Zakona.
7.1. Materijalna odredba prekršaja iz članka 12. stavak 3. Zakona o radu glasi: "Pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti smatra se zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja."
7.1.1 Kažnjiva odredba navedenog prekršaja za I-okrivljenu pravnu osobu sadržana je u članku 228. stavku 1. točki 1. Zakona o radu, te ista glasi: "Novčanom kaznom od 4.110 do 7.960,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako s radnikom sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno ako u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu ne navede objektivan razlog ili je ugovor o radu sklopljen u trajanju dužem od tri godine (članak 12. stavci 1., 2. i 3.).", dok je kažnjiva odredba navedenog prekršaja za II- okrivljenu pravnu osobu sadržana u istom članku i stavku 2., te ista glasi: "Novčanom kaznom od 530,00 do 790,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe."
7.2. Materijalna odredba prekršaja iz članka 67. stavak 2. Zakona o radu glasi: "Ako preraspodjela radnog vremena nije ugovorena i uređena kolektivnim ugovorom, odnosno sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, poslodavac je dužan utvrditi plan preraspodijeljenog radnog vremena s naznakom poslova i broja radnika uključenih u preraspodijeljeno radno vrijeme, te takav plan preraspodjele prethodno dostaviti inspektoru rada."
7.2.1. Kažnjiva odredba navedenog prekršaja za I-okrivljenu pravnu osobu sadržana je u članku 229. stavku 1. točki 32. Zakona o radu, te ista glasi: "Novčanom kaznom od 8.090,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako u slučaju kada preraspodjela radnog vremena nije ugovorena i uređena kolektivnim ugovorom, odnosno sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, ne utvrdi plan preraspodijeljenog radnog vremena s propisanim sadržajem, ili ako takav plan preraspodjele prethodno ne dostavi inspektoru rada." , dok je kažnjiva odredba navedenog prekršaja za II-okrivljenu pravnu osobu sadržana u istom članku i stavku 2., te ista glasi: "Novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe."
8. Kako su okrivljenici svojim postupanjem kritične zgode ostvarili sva obilježja prekršaja opisanih u izreci, sud ih je za počinjene prekršaje oglasio krivima.
8.1. Ovlašteni predstavnik I-okrivljene pravne osobe je u očitovanju o optužbi izjavio kako se ne smatra krivim za prekršaje koji im se stavljaju na teret. Međutim, takovo očitovanje o optužbi je njegov subjektivan odnos prema počinjenim prekršajima, te isto ni u kojem slučaju ne može predstavljati razlog za oslobađanje od prekršajne odgovornosti za počinjene prekršaje, posebno jer je u ovom postupku nedvojbeno dokazano da su okrivljenici počinili terećene prekršaje.
9. Prilikom odmjeravanja kazne okrivljenicima za počinjene prekršaje, sud je imao u vidu zakonom predviđene prekršajnopravne sankcije, te sve okolnosti iz članka 36. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona. Okrivljenicima je kao olakotnu okolnost cijenio to da kršenje propisa nije njihov obrazac postupanja obzirom su i I-okrivljena pravna osoba i II-okrivljena odgovorna osoba prekršajno nekažnjavani, dok im je od otegotnih okolnosti sud cijenio težinu počinjenih prekršaja, odnosno da su okrivljenici kritične zgode svojim postupanjem počinili jedan od težih i jedan od najtežih prekršaja poslodavca. Stoga je sud, cijeneći olakotne okolnosti posebno izraženim, okrivljenicima odmjerio novčane kazne za svaki počinjeni prekršaj u visini ispod zakonskog minimuma uz primjenu propisa o ublažavanju iste temeljem članka 37. Prekršajnog zakona, kako je navedeno u izreci presude, a zatim im je izrekao ukupne novčane kaznu uz primjenu članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, koja je jednaka zbroju pojedinačnih novčanih kazni, smatrajući da takva ublažena vrsta i mjera kazne odgovara stupnju krivnje i težini gospodarskih prekršajnih djela koje su okrivljenici svojim postupanjem počinili i da će se takvom vrstom i mjerom kazne djelovati na njih da više ne čine ovakve i slične prekršaje, te da će se primjenom takve kazne utjecati na svijest građana o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja počinitelja prekršaja.
9.1. Novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako I-okrivljena pravna osoba i II-okrivljena odgovorna osoba plate dvije trećine izrečenih novčanih kazni u roku za plaćanje navedenom u izreci presude. Ukoliko isti ne podmire dvije trećine izrečenih novčanih kazni, biti će dužni podmiriti cjelokupne izrečene novčane kazne a koje će se u suprotnom, naplatiti prisilno putem ovrhe.
10. Sud je okrivljenike obvezao na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, a koji je odmjeren zasebno za I-okrivljenu pravnu osobu i II-okrivljenu odgovornu osobu, imajući u vidu složenost i trajanje prekršajnog postupka.
11. Slijedom utvrđenog činjeničnog stanja odlučeno je kao u izreci presude.
U Našicama 30. siječnja 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Anita Bjelousov, v.r.
Marija Marković, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude stranke mogu uložiti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, u roku 8 dana po primitku ove presude. Žalba se podnosi pisano, u dva istovjetna primjerka, putem ovoga suda, bez plaćanja sudske pristojbe.
DOSTAVITI:
1. Tužitelju
2. I-okrivljenoj pravnoj osobi
3. II-okrivljenoj odgovornoj osobi
4. Spis
