Republika Hrvatska
Općinski sud u Velikoj Gorici
Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36
Poslovni broj: Povrv-1/2026-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Velikoj Gorici, po sutkinji tog suda Marini Caren Smolčić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja HEP ELEKTRA d.o.o., OIB: 43965974818, Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, koje zastupa punomoćnik Duško Vučevac, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnik u Zagrebu, radi ovrhe, protiv ovršenice LB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi ovrhe, 30. siječnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog za odgodu ovrhe ovršenice LB, OIB: [osobni identifikacijski broj], od 18. ožujka 2025., kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Rješenjem o ovrsi poslovni br. Ovrv-1454810/2025 Javnog bilježnika Željkice Kirin, sa sjedištem u [adresa], od 1. srpnja 2025. određena je ovrha radi prisilne naplate potraživanja ovrhovoditelja HEP ELEKTRA d.o.o., OIB: 43965974818 (dalje u tekstu: ovrhovoditelj) općenito na imovini ovršenice LB, OIB: [osobni identifikacijski broj] (dalje u tekstu: ovršenica).
2. U podnesku od 23. srpnja 2025. nazvan ,,prigovor'' ovršenica iznosi svoju tešku materijalnu i životnu situaciju (nije vlasnik ičega, živi od socijalne pomoći i invalidnine). Svjesna je dugovanja i voljna ga je platiti, unatoč tom što nije primala račune.
3. Sukladno odredbi čl. 57. st. 4. Ovršnog zakona (Narodne novine 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/2022., 6/24.; dalje: OZ) ako ovršenik u podnesenom prigovoru ne pobija rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave nego samo predlaže odgodu ovrhe, takav prigovor smatrat će se prijedlogom za odgodu ovrhe.
4. Ovrhovoditelju je navedeni prijedlog ovršenice za odgodu postupka dostavljen 20. siječnja 2026., sukladno odredbi čl. 65. st. 2. OZ, koji se podneskom od 22. siječnja 2026. očitovao i naveo da se protivi prijedlogu ovršenice budući nije ispunjen niti jedan od uvjeta određen čl. 65. st. 1. Ovršnog zakona.
5. Odredbom članka 65. st. 1. OZ propisano je da sud može na prijedlog ovršenika, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, te kumulativno jedan od slijedećih uvjeta ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek; ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka; ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha; ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti; ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz čl. 52. ili 53. istog Zakona ili podnio tužbu iz čl. 52. ili 55. istog Zakona; ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje u kojemu je to rješenje doneseno; ako je ovršenik ili sudionik u postupku zahtijevao da se otklone nepravilnosti pri provedbi ovrhe; ako ovrha prema sadržaju ovršne isprave ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni; ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara, u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa; ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak; ako ovršna javnobilježnička isprava potiče iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana.
6. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki nabrojanih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.
7. Prije svega valja reći da vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu (povratnu) isplatu ovršenici onog iznosa koji bi isti, u konkretnom slučaju, imali eventualnim plaćanjem novog smještaja.
8. Zbog navedenog, ovršenica je primarno dužna učiniti vjerojatnim da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenice, a što ovršenica nije učinila.
9. Naime, ovršenica u svom prijedlogu za odgodu ovrhe nije navela nikakve podatke o ovrhovoditeljevoj imovini ili nekoj drugoj okolnosti koja bi ukazivala na njegovu insolventnost, niti navode da bi ovrhovoditelj bio lošeg financijskog stanja. Ujedno, ovršenica ne ističe niti druge razloge iz kojih bi bilo razvidno da će njoj osobno nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta već isto tek paušalno navodi.
10. Činjenica da je postupak ovrhe za ovršenika otegotan nije od utjecaja na primjenu čl. 65. stavak 1. OZ-a, pa je samim time sud ne može cijeniti prilikom donošenja odluke.
11. Slijedom navedenog, budući da ovršenica ničim nije učinila vjerojatnim da imovina ovrhovoditelja ne bi bila dostatna za eventualnu naknadnu (povratnu) isplatu, odnosno ničime nije učinili vjerojatnom insolventnost ovrhovoditelja, niti učinila vjerojatnim da bi njoj osobno nastala šteta provedbom ove ovrhe sud je stava da ovršenica nije učinili vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a, odnosno nije ispunjen jedan od dva kumulativno postavljena uvjeta pa je sud na temelju odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a odbio prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe i odlučio kao u izreci rješenja.
U Velikoj Gorici 30. siječnja 2026.
Sutkinja:
Marina Caren Smolčić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjerka u roku osam (8) dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja.
Dn-a:
1. ovrhovoditelju, po pun.
2. ovršenici
