REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Stalna služba u Poreču-Parenzo

Turistička ulica 2

52440 Poreč - Parenzo

Posl.br. Ovr-38/2026-2

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo po sucu tog suda mr.sc. Marčeli Štefanuti kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja 1. ICB, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 91550 Dinkelsbühl, [adresa] i 2. IC, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Saši Drobnjaku, odvjetniku iz Pule, protiv protivnika osigurnja 1. GC, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. GRADNJA TUNJO d.o.o., OIB 4731732108, iz Gunje, Ante Starčevića 120C, radi odlučivanja o prijedlogu predlagatelja za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, izvan ročišta, dana 30. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja, uspostave prijašnjeg posjedovnog stanja koje je bilo prije poduzimanja radova i radi sprječavanja nastanka nenadoknadive štete određuje se privremena mjera koja glasi:

1. Zabranjuje se protivnicima osiguranja (dalje: protivnicima) (da na predmetu smetanja posjeda), dijelu k.č. *166/1 k. o. [katastarska općina] (u prizemlju ulazni prostor, na prvom katu spremište, na drugom katu kupatilo i potrkovlju kupatilo) poduzimaju bilo kakve radnje kojima se može nanijeti šteta predlagateljima osiguranja (dalje: predlagateljima), odnosno poduzimanje bilo kakvih radova kojima se mijenja postojeće stanje stvari na nekretnini koja je predmet ovog postupka, a na koju je upravljena tražbina predlagatelja, odnosno korištenje predmetne nekretnine predlagatelja kao i nekretnine u vlasništvu prvoprotivnice k.č. *166/2 k. o. [katastarska općina] i obavljanje radnji koje su protivne navedenoj zabrani do pravomoćnog okončanja parničnog postupka radi smetanja posjeda koji se vodi pod posl. br. Psp-4/2026, a sve kako bi se održalo postojeće stanje stvari, a u cilju sprječavanja bilo kakve daljnje štete predlagateljima i izbjegavanja nasilja na terenu.

2. Zabranjuje se prvoprotivnici da na bilo koji način raspolaže nekretninom - zabrana otuđenja i opterećenja - u njezinu vlasništvu k.č. *166/2 k. o. [katastarska općina], uz zabilježbu te zabrane u zemljišnoj knjizi, na način da se tim raspolaganjem raspolaže prostorijama navedenim u toč. I ovog rješenja (koje je protivnica pripojila svojoj nekretnini k.č. *166/2 k. o. [katastarska općina]).

II Odbija se prijedlog predlagatelja za određivanje privremene mjere u dijelu iznad određenog toč. I i II ovog rješenja.

III Ova privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine, određuje se sve do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo pod poslovnim brojem Psp-4/2026.

IV Žalba na ovu privremenu mjeru ne odgađa izvršenje privremene mjere.

Obrazloženje

1. Predlagatelji su u svojstvu tužitelja podnijeli tužbu protiv protivnika u svojstvu tuženika radi smetanja posjeda s prijedlogom za određivanje privremene mjere. U tužbi su naveli da su tužitelji vlasnici i posjednici kuće u centru [adresa], pored crkve sv. Kvirika i Julite , stara jezgra grada, na adresi [adresa], koja je izgrađena na k.č. *166/1 k. o. [katastarska općina], koju su stekli kupoprodajnim ugovorom dana 18.05. 2023. godine od ranijih vlasnika i posjednika EC i RC iz [adresa]. Predmetna kuća se sastoji od prizemlja i tri etaže, površine cca 100 m2, koju su tužitelji obnovili i za istu ishodili rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu dana 09. travnja 2025. godine. Tužitelji su kuću iznajmljivali tijekom 2025. godine. Tuženica je dana 17. 10. 2025. godine (nakon tužitelja) kupila susjednu kuću u [adresa], na adresi [adresa], koja je sagrađena na susjednoj k.č. *166/2 k. o. [katastarska općina] (spojene stare istarske kuće u nizu) od tadašnjeg vlasnika i posjednika FC, koji ju je stekao darovnim ugovorom dana 09. 11. 2021. godine od tadašnje vlasnice i posjednice CC. Imenovane osobe nisu nikada bili niti vlasnici niti posjednici niti jednog dijela kuće tužitelja iz toč. I. ove tužbe. Tužitelji su nesporno bili u mirnom posjedu svoje nekretnine do čina smetanja posjeda. Prvotuženica je uz pomoć drugotuženika, kratko nakon stjecanja prava vlasništva na kući sagrađenoj na k.č. *166/2 k. o. [katastarska općina], počela s izvođenjem građevinskih radova unutar svoje kuće i fasadi iste, pri čemu je dana 28. 12. 2025. godine oštetila krila škurnica u prizemlju kuće tužitelja, o čemu postoji potvrda prijave nadležnoj policijskoj postaji Poreč dana 29. 12. 2025. godine, kao i dijelove fasade kuće tužitelja. Tada tuženici još nisu izvođenjem radova ušli u kuću tužitelja. Radovima tuženika upravlja vanbračni suprug prvotuženice LC, brat direktora i vlasnika drugotuženika. U radovima sudjeluje i Društvo EURO ŽIR ERVIN d.o.o. iz Gunje, čiji je direktor SC. Svjedok VC je tijekom uobičajenog nadzora nekretnine tužitelja, koju održava, dana 17. 01. 2026. godine zatekla u kući tužitelja situaciju da su tuženici nezakonitim građevinskim radovima srušili pregradni zid između dvije kuće parničnih stranaka u prizemlju i svim etažama kuće tužitelja (kako je to vidljivo na tužbi priloženim tlocrtima kuće), prisvojili prostorije kuće tužitelja (označene na tlocrtima oznakama Ax i roza bojom (prizemlje/suteren, označen kao prazan prostor za vanjski stol i stolice; I kat kuće, označen na tlocrtu kao instalacija za perilicu rublja, mjesto za ručnike i dr.; II kat kuće, označen na tlocrtu kao kupatilo; potkrovlje, označen na tlocrtu kao kupatilo), zazidali krajeve tih prostorija novim zidom od siporeksa, a sva vrata na okupiranim kupatilima i spremištu tužiteljice s unutarnje strane blokirali/zatvorili pur pjenom, kojim radovima su tuženici onemogućili tužiteljima korištenje oduzetih prostorija). Imenovana svjedokinja je pozvala policiju, koja je izašla na očevid, i o svemu obavijestila tužitelje, koji su potom doputovali iz Njemačke u Hrvatsku i podnijeli kaznenu prijavu protiv tuženika. Tuženici su gore navedenim radnjama nezakonito prisvojili dijelove stana/kuće tužitelja, čime su tužitelji izgubili mogućnost iste koristiti. Kuća tužitelja je time ostala bez dva kupatila, spremišta i ulaznog prostora u prizemlju kuće, uništenih vodo i elektro instalacija, čime je tužiteljima nanesena šteta od cca 50.000,00 eura. Njihova kuća je tako ostala bez oba kupatila i drugih prostorija i neće se moći iznajmljivati ove godine. Tužitelji su bili nemoćni spriječiti gore navedene radnje tuženika, koji su odrađeni odmah nakon Nove godine kada tužitelji nisu bili u Hrvatskoj, i kojima je isključivi cilj prisvojiti dio njihove kuće i pretvoriti ih u dio kuće tuženika, a u nemogućnosti korištenja zakonom dopuštene samopomoći, prisiljeni su u zakonskom roku koristiti sudsku zaštitu u ovoj vrsti postupka. Tužitelji su pokrenuli i kazneni postupak protiv oba tuženika radi počinjenja gore navedenih kaznenih djela, a tuženike će prijaviti i građevinskoj inspekciji. Predlažu da sud utvrdi da su tuženici smetali posjed tužitelja u dijelu njihove kuće u [adresa], na adresi [adresa], koja je sagrađena na k.č. *166/1 k. o. [katastarska općina], i to u dijelu predmetne nekretnine u prizemlju (ulazni prostor), prvom katu (spremište), drugom katu (kupatilo) i potkrovlju (kupatilo), kako je to prikazano u nalazu i mišljenju ovlaštenog građevinskog vještaka, na način da su na svim etažama kuće tužitelja nezakonitim građevinskim radovima srušili pregradni zid između kuća parničnih stranaka sagrađenih na k.č. k.č. *166/1 i k.č. *166/2 obje k. o. [katastarska općina], i preuzeli korištenje navedenih prostorija s pripadajućom opremom (sanitarijama i elektro i vodovodnim instalacijama) na način da su zazidali s unutarnje strane sva vrata na tim prostorijama tužitelja, odnosno izgradili zid od siporeksa u prizemlju zgrade, skinuli ulazna vrata u suterenu/prizemlju kuće tužitelja i na isto mjesto postavili svoja vrata, koji ključ nisu dali tužiteljima, sve kako je to navedeno u nalazu i mišljenju ovlaštenog građevinskog vještaka, čime su tužiteljima oduzeli posjed predmetnog dijela nekretnine u potpunosti, kao i što su na više mjesta oštetili fasadu tužitelja, sve kako je to navedeno u nalazu i mišljenju ovlaštenog sudskog vještaka građevinske struke. Nalaže se tuženicima da u roku od sedam dana vrate tužiteljima posjed dijela njihove kuće iz st. 1. izreke ovog rješenja, poprave štetu na oštećenoj fasadi njihove kuće , odnosno uspostave prijašnje posjedovno stanje na tim dijelovima nekretnine sukladno nalazu i mišljenja ovlaštenog građevinskog vještaka, te se tuženicima zabranjuje svaka vrsta istog ili sličnog smetanja posjeda tužitelja na predmetnom dijelu nekretnine iz toč. 1. ovog rješenja, odnosno nekretnini tužitelja pod prijetnjom ovrhe, sve uz naknadu parničnog troška. Istovremeno tužitelji predlažu i određivanje privremene mjere kako je to opisano u toč. I i II izreke ovog rješenja, ali i da sud privremeno uredi sporni odnos među strankama na način koji će tužiteljima omogućiti u potpunosti korištenje svojeg dijela (okupirane) nekrentine, a tuženicima to isto onemogućiti, do pravomoćnog okončanja postupka radi smetanja posjeda. Opravdanje za određivanje privremene mjere obrazlažu time da je nesporno da postoji nenovčana tražbina tužitelja prema tuženicima da se uspostavi ranije posjedovno stanje na nekretnini tužitelja. Tako ističu da su tuženici preuzeli posjed dijela nekretnine tužitelja kako je to gore navedeno i da po iskazima predloženih svjedoka nastavljaju s radovima u tom prisvojenom dijelu kuće tužitelja, što znači da navedene dijelove okupirane nekretnine namjeravaju pripojiti svojoj kući, odnosno za potrebe uređenja iste u potpunosti promijeniti lice mjesta u tim prostorijama, pretpostavljeno srušiti sva kupatila u istima, uništiti elektro i vodovodne instalacije u istima , čime će tužiteljima nanijeti nenadoknadivu štetu koju protekom vremena neće biti moguće naknaditi. Ti radovi se odvijaju nakon „okupacije“ nekretnine tužitelja i da će tuženici time promijeniti postojeće stanje i karakteristike stvari jer će kući prvotuženice pripojiti dio nasilno zauzete nekretnine tužitelja koju su potom u mogućnosti prenijeti u vlasništvo trećoj osobi protiv koje će ostvarivanje nenovčane tražbine tužitelja biti nemoguće. S obzirom na gore navedeno očigledno je da će tuženici i dalje uništavati karakteristike nekretnine tužitelja koju su prisvojili činom smetanja posjeda, bez ikakva ovlaštenja ili dozvole nadležnih organa da to učine, odnosno da mijenjaju postojeće stvari. Daljnjim poduzimanjem građevinskih radova u predmetu smetanja posjeda tuženici će u potpunosti promijeniti sve karakteristike prethodnog posjedovnog stanja u nekretnini tužitelja do te mjere da će ga kasnije biti nemoguće uspostaviti, čime postoji realna opasnost da će tuženici u konačnici spriječiti ili znatno otežati tužitelje da ostvare tražbinu iz ovog tužbenog zahtjeva, odnosno da povrate prijašnje stanje svoje nekretnine u obliku i na način prije smetanja posjeda. Tužitelji smatraju da bez donošenja privremene mjere neće biti moguće osigurati njihovu nespornu nenovčanu tražbinu jer je ista neophodna kako bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Tužitelji kao predlagatelji osiguranja u ovom predmetu ne trebaju dokazivati opasnost od svega gore navedenog jer donošenjem predložene privremene mjere tuženici ne bi trpili nikakvu štetu, uključujući i zabranu otuđenja nekretnine u vlasništvu tuženice, koje je neophodna jer u suprotnom tužitelji gube mogućnost da osiguraju svoju utuženu nenovčanu tražbinu jer će oteti posjed tužitelja građevinskim radovima postati jedinstven prostor nekretnine u vlasništvu prvotuženice koji će ista moći nesmetano otuđiti radi izbjegavanja obveza u ovom predmetu. Predlažu da Sud sukladno odredbama čl. 346. i 347. Ovršnog zakona, a radi osiguranja svoje nenovčane tražbine iz ovog tužbenog zahtjeva i sprječavanja nastanka nenadoknadive buduće štete na predmetu smetanja posjeda donese predloženu privremenu mjeru.

2. Rješenjem posl. br. Psp-4/2026-2 od 26. siječnja 2026. riješeno je da će se odvojeno raspravljati o prijedlogu tužitelja za izdavanje privremene mjere, u posebnom ovršnom postupku.

3. Predmet ove pravne stvari je prijedlog predlagatelja osiguranja za izdavanje privremene mjere u sadržaju kako je to opisano u toč. I i II izreke ovog Rješenja, ali i da sud uredi sporni odnos među strankama kako bi predlagatelji mogli u potpunosti koristiti svoj dio (okupirane) nekretnine, a to isto onemogućiti protustrankama.

4. Za odlučivanje o prijedlogu predlagatelja za izdavanje predložene privremene mjere izvršen je uvid u isprave koje su predlagatelji priložili uz tužbu i uz prijedlog za određivanje privremene mjere i to izvod iz katastarskog plana (6), izvadak iz BZP-a (7-8), ispis iz sudskog registra (9-13), povijesni prikaz izvatka iz BZP-a (14-17), fotografije (18-20), potvrdu PP Poreč (21, 25), Rješenje Istarske županije (22-24), tlocrt suterena, prvog kata, drugog kata, potkrovlja (26-33).

5. Prijedlog predlagatelja je djelomično osnovan.

6. Odredba čl. 346. Ovršnog zakona (Narodne novine 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/22, dalje: OZ) propisuje pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine. Navedena odredba propisuje da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Stavkom 2. istog članka predviđeno je da se odredbe članka 344. st. 2. i 3. istog zakona primjenjuju i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina. Tako članak 344. stavak 2. propisuje da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati traženu opasnost ukoliko učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

7. Privremene mjere su definirane kao sredstva vremenski ograničenog osiguranja, budućeg ostvarenja tražbine predlagatelja osiguranja, sredstva koja se određuju već i ako se utvrdi da je vjerojatno da postoji tražbina predlagatelja prema protivniku i da je vjerojatno da postoji opasnost koja prijeti budućem ostvarenju te vjerojatne tražbine predlagatelja.

8. Predlagateljeva nenovčana tražbina je zabrana protivnicima da poduzimaju bilo kakve radnje kojima se može nanijeti šteta tužiteljima tj. poduzimanje bilo kakvih radova kojima se mijenja postojeće stanje stvari na nekretnini koja je predmet tužbenog zahtjeva i na koju je upravljena tražbina predlagatelja odnosno korištenje predmetne nekretnine predlagatelja kao i nekretnine u vlasništvu prvotuženice do okončanja parničnog postupka radi smetanja posjeda, sve sa ciljem održavanja postojećeg stanja i radi sprječavanja daljnje štete predlagateljima i izbjegavanja nasilja. Također, predmet odlučivanja je i zabrana prvotuženici da raspolaže tj. otuđi i optereti svoju nekretninu sve do pravomoćnog okončanja postupka povodom smetanja posjeda. Konačno, predmet odlučivanja je i privremeno uređenje spornog odnosa među strankama.

9. Predlagatelji su priloženim ispravama uz tužbu, te podnošenjem tužbe radi smetanja posjeda i za uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, te zabrani daljnjeg smetanja u predmetu posl.br. Psp-4/2026, u onoj mjeri koja je dostatna da bi se odredila privremena mjera, učinili vjerojatnim postojanje tražbine prema protivnicima, pa je zbog toga ispunjena prva pretpostavka propisana odredbom čl. 346. OZ-a. Dakle, ovaj sud ocjenjuje da su predlagatelji podnošenjem tužbe i ispravama priloženim uz tužbu, učinili vjerojatnim postojanje svoje tražbine u onoj mjeri koja je dovoljna za određivanje privremene mjere. U odnosu na drugu pretpostavku da su predlagatelji dužni učiniti vjerojatnim i opasnost da će bez predložene privremene mjere protivnici spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će nastaviti izvoditi bilo kakve radove u sastavu nekretnine predlagatelja i svoju imovinu otuđiti i opteretiti, a kako je to propisano čl. 344. st.1. OZ-a, provedenim dokazima, a primjenom odredbe čl. 344. st.2. OZ-a kojom je propisano da predlagatelji ne moraju dokazivati opasnost iz čl. 344.st.1. OZ-a, ako učine vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnici pretrpili samo neznatnu štetu, utvrđeno je, iz isprava priloženih uz tužbu i prijedlog, posebice iz fotografija (18-20), da stanje predmeta spora prije i nakon izvođenja radova nije identično. Naime, navedene fotografije zorno prikazuju izmijenjeno stanje lica mjesta predmeta spora, tj. stanje prije i nakon izvedenih radova.

9.1. Naime, iz fotografija nesporno proizlazi da stanje unutrašnjosti objekta prije i nakon poduzimanja određenih građevinskih radova nije isto. Iz fotografija na listu 18 koje prikazuju objekte izvana (otvoren prostor ispred objekta na fotografiji na listu 18, prije izvođenja radova, nije identičan stanju nakon izvedenih radova, što je nesporno vidljivo na fotografiji na listu 19). Nadalje, u odnosu na prizemlje, proizlazi da je prizemlje prije izvedenih radova bilo u stanju kako je prikazano na fotografiji 18, koje se sastojalo od dviju prostorija, koje su bile odijeljenje sa dvije stepenice, a na listu 19 vidljivo je da je prizemlje drugačije odnosno da je sagrađen zid na mjestu gdje su ranije postojale dvije stepenice. Također, iz fotografija na listu 20 proizlazi da je promijenjeno stanje i na prvom i drugom katu te potkrovlju.

9.2. Uvidom u izvatke iz zemljišnih knjiga utvrđeno je da su predlagatelji suvlasnici, svaki u ½ dijela, k.č. *166/1 k. o. [katastarska općina], kuća, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a da je prvoprotivnica samovlasnica k.č. *166/2 k. o. [katastarska općina], kuća, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

9.3. Iz povijesnog prikaza za predmetne nekretnine proizlazi da su predlagatelji vlasništvo k.č. *166/1 stekli uknjižbom temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine, ovjerenog kod javnog bilježnika 18.05.2023. i potvrde o isplati kupoprodajne cijene u potpunosti te su u zemljišne knjige upisani 26.05.2023. A prvoprotivnica je vlasništvo k.č. *166/2 stekla uknjižbom temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine ovjerenog 17.10.2025.

9.4. Iz izvoda iz katastarskog plana nesporno je utvrđeno da su nekretnine predlagatelja i prvoprotustranke u naravi kuće u nizu, da međusobno graniče.

9.5. Iz ispisa iz sudskog registra utvrđeno je da je drugoprotivnik upisan u sudski registar, sa širokim opsegom predmeta poslovanja, između kojih je i građenje te stručni nadzor građenja.

9.6. Iz potvrde Policijske postaje Poreč od 29.12.2025. utvrđeno je da je prvopredlagatelj toj policijskoj postaji prijavio da mu je točno neutvrđenog dana i vremena do 28.12.2025. do 12 sati na adresi [adresa] na obiteljskoj kući u prizemlju, nepoznati počinitelj ili više njih na neutvrđen način uz unutrašnji rub oštetio krila škurnica u vidu manjih ogrebotina čime mu je poruzročena materijalna šteta od 200,00 eura.

9.7. Iz potvrde Policijske postaje Poreč od 19.01.2026. utvrđeno je da je prvopredlagatelj podnio toj policijskoj postaji kaznenu prijavu protiv protivnika zbog oštećenja imovine i neovlaštenog ulaza i uzurpiranja privatnog vlasništva, dijela u kući na adresi [adresa], jer da je izvođač radova u prizemlju, na prvom, drugom katu te potrkrovlju srušio pregradni zid koji razdvaja nekretnine na adresi [adresa] vlasništvo predlagatelja i na adresi [adresa] vlasništvo prvoprotivnika i sa siporeksom, blokovima sazidao novi zid i tako na svakoj etaži neovlašteno prisvojio oko 4 m2 nekretnine u vlasništvu predlagatelja.

9.8. Iz plana posebnih dijelova zgrada (tlocrta suterena, prvog, drugog kata i potkrovlja) vidljiv je raspored prostorija unutar zgrade.

9.9. Uvidom u podatke MUP-a JRO-a, utvrđeno je da niti jedna od stranaka nemaju prijavljeno ni prebivalište niti boravište na adresama na kojima se nalaze kuće upisane u vlasništvu predlagatelja i prvoprotustranke.

9.10. Kuća izgrađena na k.č. *166/1 k. o. [katastarska općina], nalazi se na adresi [adresa], a kuća u vlasništvu prvoprotustranke nalazi se na adresi [adresa].

9.11. Iz Rješenja Istarske županije od 09.04.2025. utvrđeno je da je prvopredlagatelju odobreno pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu na adresi [adresa] – studio apartman, modul za 4 osobe te da ispunjava uvjete propisane za 4 zvjezdice te se kategorizira u kategoriju **** zvjezdice, broj 1.

10. Obzirom na sve naprijed utvrđeno, nesporno proizlazi da bez određene privremene mjere predlagatelji gube mogućnost da osiguraju svoju utuženu nenovčanu tražbinu jer bi protustranke u nastavku s radovima, te da bi prvoprotivnica i mogla otuđiti svoju nekretninu odnosno kupcima pokazati koju nekretninu im prodaje, a kupci bi zatekli stanje koje je na licu mjesta, a koje je izmijenjeno. Dakle, sud nesporno zaključuje da su predlagatelji ispunili i drugu pretpostavku potrebnu za određivanje privremene mjere kako je riješeno u toč. I i II izreke tj. predlagatelji su učinili vjerojatnim i opasnost da bez tako određene privremene mjere bi protivnici spriječili i znatno otežali svoju nenovčanu tražbinu.

11. Dakle, u ukupnosti svih provedenih dokaza, nesporno je utvrđeno da su predlagatelji bili u posjedu nekretnine koja je predmet ovog odlučivanja,da je stanje nekretnine koje su bili u posjedu izmijenjeno, a posebno s obzirom na činjenicu da ni protivnici nemaju niti prebivalište niti boravište na adresi na kojoj se nalazi nekretnina vlasništvo prvoprotivnice, zato ovaj sud smatra da prvoprotivnica može trpjeti eventualno samo neznatnu štetu, pa slijedom toga u odnosu na drugu pretpostavku za određivanje privremene mjere, valja uzeti u obzir odredbu čl. 344. st.2. OZ-a. Naime, iz Rješenja o odobrenju pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu od 09.04.2025. proizlazi da je prvopredlagatelj predmetnu nekretninu koristio za iznajmljivanje, u svojstvu iznajmljivača.

12. Dakle, s obzirom da su predlagatelji bili u posjedu predmetne nekretnine, da je predmetna nekretnina i namijenjena za djelatnost pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, da s obzirom na promjenu prijašnjeg stanja to sada nisu u mogućnosti, niti su u posjedu dijela nekretnine kojeg su ranije bili, sud smatra da protivnici ne trpe štetu određenu privremenom mjerom, odnosno ukoliko bi i postojala koja šteta, ona je neznatna, pa su predlagatelji učnili vjerojatnim i drugu pretpostavku, tj. pretpostavku iz odredbe čl. 344. st.1., odnosno 344. st.2. OZ-a.

13. Prijedlog predlagatelja da sud uredi sporni odnos među strankama, nije osnovan. Naime, već određenom privremenom mjerom predlagatelji su privremeno do pravomoćnog okončanja parničnog postupka pod posl. br. Psp-4/2026 zaštićeni u svojim pravima, koja su predmet tužbnog zahtjeva, ali i prijedloga za određivanje privremene mjere, a s obzirom na činjenicu da su nesporno određeni radovi i poduzeti, privremeno uređenje spornih odnosa nije svrsishodno, a pogotovo s obzirom na činjenicu da se radi o tužbi radi smetanja posjeda, koji postupak je, sukladno odredbi čl. 22. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, 81/15, 94/17 dalje: ZV), hitne naravi.

14. S obzirom da je određenom privremenom mjerom zabranjeno prvoprotivnici da raspolaže tj. otuđi i optereti nekretninu kako je to opisano u toč. I alineja 2., ovo Rješenje dostaviti će se Zemljišnoknjižnom odjelu radi provedbe navedene točke.

15. Slijedom svega navedenog, riješeno je kao u izreci.

U Poreču – Parenzo 30. siječnja 2026.

S u t k i nj a:

mr.sc. Marčela Štefanuti

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog Rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu, podnosi se putem ovog suda, u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa ovog Rješenja.

Žalba na ovu privremenu mjeru ne odgađa izvršenje privremene mjere.

DNA:

1. pun. predlagateljia,

2. protivnicima

3. Zemljišnoknjižnom odjelu Poreč – Parenzo, radi provedbe toč. I alineja 2. izreke ovog Rješenja