REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U KARLOVCU

Karlovac, Trg hrvatskih branitelja 1/II

P-3106/2023-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu, po sucu Marini Blažić, u pravnoj stvari tužitelja HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ d.o.o., Zagreb, Strojarska cesta 11, OIB: 80572192786, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćniku Damiru Salahoviću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri odvjetničko društvo d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete, nakon zaključene glavne rasprave održane 18. prosinca 2025., u prisutnosti zaposlenice tužitelja IĆ, danom objave 30. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 isplatiti tužitelju HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ d.o.o., Zagreb, Strojarska cesta 11, OIB: 80572192786 iznos od 364,75 eura (slovima: tristo šezdeset četiri eura i sedamdeset pet centi) sa zakonskim zateznim kamatama na iznos od 239,03 eura (slovima: dvjesto trideset devet eura i tri centa) tekućima od 11. kolovoza 2022. do isplate i na iznos od 125,72 eura (slovima: sto dvadeset pet eura i sedamdeset dva centa) tekućima od 28. srpnja 2022. do isplate, sve prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, a koja referentna stopa je jednaka kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (slovima: petnaest) dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 28,00 eura (slovima: dvadeset osam eura), u roku od 15 (slovima: petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 8. studenog 2023. navodi da je 4. travnja 2022. na pruzi L214, na dionici između kolodvora Gradec i Sveti Ivan Žabno u KM 7+500 došlo do naleta vlaka broj 2311 na divljač - jelena. Ukazuje da lovištem, iz kojeg je jelen izašao na prugu, upravlja Lovačka udruga „Jelen“ iz Lubene. Pojašnjava da je jelen od siline udarca vlaka uginuo na pruzi, a brigu oko zbrinjavanja trupla uginule životinje preuzeo je lovnik lovačke udruge „Jelen“ KĆ. Ističe da je uslijed navedenog izvanrednog događaja došlo do oštećenja DMV-a broj 7 122 123/124 koji je u vlasništvu tužitelja HŽ Putnički prijevoz d.o.o. i da je za otklanjanje posljedica štetnog događaja, odnosno popravak oštećenog DMV-a angažirana tvrtka Tehnički servisi željezničkih vozila d.o.o., Zagreb, te je za isto ispostavljen račun br. 453-P01-1 u iznosu od (tadašnjih) 1.800,86 kuna bez PDV-a (sada 239,03 eura). Isto tako, navodi da je zbog navedenog štetnog događaja došlo do zatvaranja pruge i prekida željezničkog prometa pa su putnici vlaka broj 2380 na relaciji Sveti Ivan Žabno - Križevci i putnici vlaka broj 2361 na relaciji Križevci - Bjelovar prevezeni autobusima tvrtke Čazmatrans promet d.o.o., a uslugu prijevoza putnika autobusima tužitelj je platio u iznosu od (tadašnjih) 947,20 kn bez PDV-a (sada 125,72 eura). Tužitelj navodi da je tuženik u vrijeme štetnog događaja imao s Ministarstvom poljoprivrede Republike Hrvatske ugovorenu policu osiguranja od odgovornosti temeljem koje je pokrivena šteta koju prouzroči divljač naletom na motorna ili željeznička vozila na javnim cestama i željezničkim prugama i da je predmet osiguranja po toj polici građanskopravna izvanugovorna odgovornost osiguranika za štetu od divljači zbog smrti, ozlijede tijela ili narušavanja zdravlja te oštećenja ili uništenja stvari treće osobe (uključujući štetu na motornom' priključnom ili željezničkom vozilu) koja nastane uslijed naleta motornog, priključnog ili željezničkog vozila na divljač ili uslijed naleta divljači na motorno, priključno ili željezničko vozilo. Pojašnjava da je u navedenoj polici navedeno da su osiguranici svi davatelji prava lova i lovoovlaštenici u Republici Hrvatskoj prema središnjoj lovnoj evidenciji i da je temeljem navedene police tužitelj tuženiku ispostavio odštetni zahtjev, a koji je tuženik otklonio kao neosnovan. Stoga tužitelj ovim tužbenim zahtjevom traži od tuženika isplatu iznosa od ukupno 364,75 eura uvećanog za zakonske zatezne kamate te troškove parničnog postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 30. siječnja 2024. priznaje činjenicu nastanka štetnog događaja i svoju pasivnu legitimaciju, međutim osporava odgovornost za štetu navodeći da šteta na vozilu tužitelja nije nastala zbog provođenja lova od strane osiguranika tuženika. Smatra da prema odredbi čl. 80. st. 6. toč. 2. Zakona o lovstvu za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, odnosno lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova. Pojašnjava da odredba čl. 80. Zakona o lovstvu predstavlja specijalni propis koji se primjenjuje u konkretnom slučaju s obzirom na činjenične navode tužbe prema kojima postoji odgovornost lovoovlaštenika pa kad je Zakonom o lovstvu određeno da odgovornost za štetu na vozilu do koje je došlo zbog naleta divljač i snosi prvenstveno vozač (ukoliko nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti, tako da pravovremeno može postupiti po prometnom pravilu ili znaku), dok je odgovornost lovoovlaštenika uvjetovana provođenjem lova, a koji se u konkretnom slučaju nije provodio. Stoga smatra da u konkretnom slučaju ne postoji tuženikova odgovornost za naknadu štete. Tuženik osporava i visinu štete i zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata.

3. Podneskom od 14. veljače 2024. tužitelj, pozivajući se na mnogobrojnu sudsku praksu, pojašnjava da je zakonodavac izrijekom propisao tko odgovara za štetu u dva (konkretna) slučaja, a to su nepropisno upravljanje vozilom (odgovoran je vozač) i slučaj kada do štete dođe u tijeku provođenja lova (odgovoran je lovoovlaštenik), a da za sve ostale slučajeve temeljem čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu vrijede odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi pa da je stoga u konkretnom slučaju, temeljem čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu, potrebno primijeniti Zakon o obveznim odnosima (čl. 1045. st. 3., čl. 1063. i čl. 1064.).

4. Na pripremnom ročištu od 20. travnja 2025. tužitelj je ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti, dok je tuženik je ostao kod odgovora na tužbu.

5. Na poziv suda, Lovačka udruga „Jelen“ iz Lubene dostavila je podatak da se vrijeme nastanka štetnog događaja nije provodio lov.

6. Pred Općinskim sudom u Sesvetama, Stalnoj službi u Vrbovcu zamolbenim putem kao svjedok saslušan je lovnik KĆ i pred Općinskim sudom u Bjelovaru saslušan je strojovođa ZĆ.

7. Na ročištu za glavnu raspravu od 18. prosinca 2025., održanom u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, tužitelj je ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva te je specificirao tužbeni zahtjev u pogledu tijeka zakonskih zateznih kamata tako da na utuženi iznos od 125,72 eura zakonske zatezne kamate potražuje od 28. srpnja 2022. do isplate, a na iznos od 239,03 eura zakonske zatezne kamate potražuje od 11. kolovoza 2022. do isplate.

8. Radi utvrđenja činjeničnog stanja sud je u tijeku postupka proveo dokaz uvidom u prijavu o izvanrednom događaju (list 4 do 5 spisa), istražno izvješće (list 6 do 11 spisa), potvrdu MUP-a RH, PP Vrbovec (list 12 spisa), tužiteljevo izvješće o nepravilnostima (list 13 do 14 spisa), u račun, ponudu i specifikaciju te radni nalog TSŽV-a (list 15 do 18 spisa), u prijavu štete (list 19 spisa), u komisijski zapisnik (list 20 do 22 spisa), zapisnik o primopredaji vučnog vozila TSŽV-a (list 23 do 24 spisa), u račun i radni nalog (list 25 spisa), izjavu o prijeboju (list 26 do 27 spisa), račun Čazmatransa (list 28 spisa), prijevoznu ispravu za povremeni prijevoz – Ugovor sa e- mailom i ponudom i narudžbenicom Čazmatransa (list 30 do 35 spisa), potvrdu o plaćanju (list 36 do 37 spisa), policu osiguranja od odgovornosti (list 39 spisa), detalje ugovora broj 01063 iz e-građana (list 40 spisa), tužiteljev odštetni zahtjev (list 41 do 42 spisa), tuženikov odgovor na odštetni zahtjev (list 43 spisa), sudsku praksu (list 55 do 107 spisa), dopis Lovačke udruge Jelen (list 122 spisa) te su pročitani zapisnici o zamolbenom saslušanju svjedoka (list 125 do 126 i list 130 do 131 spisa).

9. Ovdje sud prije svega ističe da je u predmetnom postupku vrijednost predmeta spora 364,75 eura, dakle riječ je o sporu male vrijednosti u smislu odredbe čl. 502. st. 1. Zakona o parničnom postupku u vezi ("Narodne novine" broj: 148./2011.

– pročišćeni tekst, 25./2013., 89./2014., 70./2019., 80./2022., 114./2022., 155.2023. i 146./2025.; dalje: ZPP). U sporovima male vrijednosti sud može, u skladu s odredbom čl. 464. a ZPP-a, ako ocijeni da bi utvrđivanje činjenica važnih za rješenje spora moglo biti povezano s nerazmjernim teškoćama i troškovima, o postojanju tih činjenica zaključiti po slobodnoj ocjeni uzimajući u obzir isprave koje su stranke priložile te njihove iskaze ako je sud izveo dokaz saslušanjem stranaka. Stajalište je ovog suda da bi svako daljnje vođenje ovog postupka izvođenjem daljnjih dokaza bilo protivno načelu ekonomičnosti, dovelo bi do odugovlačenja postupka i prouzročilo bi dodatne troškove pa bi tako ti troškovi postupka bili daleko veći od same vrijednosti predmeta ovog spora. Sud je na temelju čl. 10. ZPP-a dužan onemogućiti svaku zloporabu prava u postupku. Stoga nije provođen dokaz geodetskim vještačenjem na okolnost utvrđivanja mjesta nastanka štetnog događaja niti vještačenje po vještaku za željeznička vozila na okolnost utvrđivanja visine štete.

10. Odredbom članka 8. ZPP-a propisano je da sud odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Odredbom čl. 219. st. 1. ZPP-a propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, a odredbom čl. 221. a ZPP-a da ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8. ZPP-a) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

11. Ovdje se pojašnjava da su novčani iznosi u ovoj presudi iskazani u valuti EUR, primjenom fiksnog tečaja konverzije od 7,53450 za jedan euro, uvažavajući Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 57./2022. i 88./2022.) i Odluku Vlade Republike Hrvatske o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj koje je na snazi od 22. srpnja 2022. ("Narodne novine" broj 85./2022.).

12. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je regresni zahtjev tužitelja za naknadu štete nastale na lokomotivi u vlasništvu tužitelja u iznosu od 239,03 eura (bez PDV-a) i štete nastale zbog plaćenog prijevoza putnika autobusima u iznosu od 125,72 eura (bez PDV-a), odnosno ukupno 364,75 eura, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

13. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja i tuženikova pasivna legitimacija. Dakle, nije sporno da je 4. travnja 2022. na željezničkoj pruzi, na relaciji između kolodvora Gradec i Sveti Ivan Žabno, došlo do naleta tužiteljevog vlaka na divljač – jelena. Nije sporno da je tuženik bio osiguratelj po polici osiguranja od odgovornosti za štetu koja nastane uslijed naleta vozila na divljač (radi se polici sklopljenoj s Ministarstvom poljoprivrede Rep. Hrvatske).

14. Među strankama je sporna tuženikova odgovornost za naknadu štete te je sporna visina tužbenog zahtjeva i tijek zakonskih zateznih kamata.

15. Iz iskaza svjedoka KĆ u bitnome proizlazi da je na mjesto štetnog događaja bio pozvan kao lovnik lovačkog društva "Lubena" i da nakon dolaska na lice mjesta nije preuzeo divljač (jelena) jer ista bila u komadima oštećena uslijed naleta vlaka. Svjedok je naveo da to područje pripada lovnom području lovačke udruge "Jelen" i da se tada nije provodio organizirani lov. Pojasnio je i da je do nezgode došlo na dijelu gdje divljač ima svoje staze kuda se kreće, da pruga presijeca tu stazu i da uz prugu nema zaštitne ograde.

16. Iz iskaza svjedoka ZĆ u bitnome proizlazi da je bio tužiteljev strojovođa koji je upravljao vlakom i da je pred vlak, a približno 5 metara ispred vlaka, s desne strane iskočila divljač, a radilo se velikoj jelenskoj divljači. Iskazao je da je zakočio, svirao i zaustavio vlak koji nakon naleta više nije bio u voznom stanju jer mu je pukla neka cijev u kočionom sustavu, a divljač je bila usmrćena na licu mjesta. Pojasnio je da kao strojovođa sjedi na visini od oko 2 metra u odnosu na kolosijek, a da se glava jelenske divljači koja je udarila u vlak našla u visini "šajbe" kabine. Iskazao je i da su putnici ostali sjediti u vlaku čekajući da po njih dođe drugi vlak kojih ih je odvezao na drugi kolodvor u Sveti Ivan Žabno. Naveo je da je briga o putnicima posao konduktera i da se on ne sjeća je li u prijevozu putnika sudjelovao autobus. Iskazao je i da je nakon zaustavljanja vlaka sukladno propisanoj proceduri obavijestio prvi slijedeći kolodvor Sveti Ivan Žabno, potom je na lice mjesta stigla policija, obavljen je uviđaj, a on je komunicirao s policijom. Iskazao je da se ne sjeća kojom brzinom je vozio neposredno prije naleta na divljač, ali da je na tom dijelu pruge dozvoljena brzina 120 km/h i da je vlak stao nakon 400 do 500 metara nakon naleta na divljač.

17. Sud iskaze svjedoka KĆ i PĆ prihvaća kao logične, cjelovite i uvjerljive. Oba svjedoka imaju neposredna saznanja o predmetnom štetnom događaju te nisu zainteresirani za ishod ovog spora. Prema tome, iz iskaza svjedoka sud je neprijepornim utvrdio da je do nezgode došlo na pruzi naletom vlaka na divljač, odnosno jelena koji je raskomadan ostao usmrćen na licu mjesta, dok je na lokomotivi vlaka nastala materijalna šteta. Time je utvrđena uzročno-posljedična vezu između između štetnog događaja i nastale štete na lokomotivi tužitelja. Do nezgode je došlo u vrijeme kada se nije provodio lov i taj dio pruge nije zaštićen zaštitnom ogradom. Ovdje se napominje da obzirom da su oba svjedoka navela da je do nezgode došlo na željezničkoj pruzi to nije bilo niti potrebno provoditi geodetsko vještačenje radi utvrđivanja mjesta nastanka štetnog događaja.

18. S obzirom na vrijeme nastanka štetnog događaja (4. travnja 2022.) mjerodavni materijalno pravni propisi za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari su odredbe Zakona o lovstvu ("Narodne Novine" broj 99./2018., 32./2019. i 32./2020. – dalje u tekstu: ZL) i odredbe Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35./2005., 41./2008., 125./2011., 78./2015., 29./2018., 126./2021., 114./2022., 156./2022.; dalje u tekstu: ZOO).

19. Na temelju članka 76. st. 1. i 2. ZL-a lovoovlaštenik, fizička i pravna osoba kojoj divljač može prouzročiti direktnu imovinsku štetu (u daljnjem tekstu: oštećenik) dužni su poduzimati sve prijeko potrebne mjere radi sprječavanja štete koju divljač može počiniti ljudima ili imovini dok u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ovaj Zakon ne propisuje drugačije. Nadalje, čl. 80. st. 6. ZL-a propisano je da se za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:

- vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi

- lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

20. Ovdje se pojašnjava da je zakonodavac izbjegao izrijekom propisati tko i prema kojem kriteriju odgovara za štetu u slučaju kad ona nije posljedica ni nepravilnog postupanja vozača ni provođenja lova, a koji je slučaj najčešći u praksi i ovdje se radi o takvom konkretnom slučaju. Dakle, budući da odredbama ZL kao lex specialis nije regulirana situacija kada do štete dođe naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, sukladno odredbi čl. 76. st. 2. ZL-a valja primijeniti odredbe Zakona o obveznim odnosima kojima se određuje odgovornost za štetu (tako i Rev-166./2024.).

21. Člankom 1045. st. 1. ZOO-a propisano je tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Stavkom 3. istog članka propisano je da za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju.

22. Odgovornost za štetu je obveznopravni odnos u kojem je jedna strana dužna drugoj strani popraviti štetu, a druga je od prve ovlaštena zahtijevati popravljanje štete. Odgovornost za štetu nastaje pod pretpostavkom da je osoba odgovorna za štetu (štetnik) počinila protupravnu štetnu radnju zbog koje je nastala šteta osobi koja traži popravak štete (oštećenik), i ako postoji uzročna veza između štetne radnje i štete kao posljedice. Kod odgovornosti po osnovi krivnje izvan općih pretpostavki odgovornosti za štetu, treba postojati i krivnja štetnika. Odgovornost po osnovi krivnje naziva se i subjektivnom odgovornošću, a u našem pravu prihvaćeno je načelo presumirane krivnje. Međutim, Zakon o obveznim odnosima, pored odgovornosti po osnovi krivnje, sadrži i odredbe o odgovornosti po kriteriju uzročnosti. Kod odgovornosti po kriteriju uzročnosti štetnik odgovara u okolnostima kada postoji uzročna veza između štetne radnje i štete, bez obzira na krivnju štetnika. Štetnik odgovara već na temelju objektivne činjenice da je šteta prouzročena. Izvan načelne odredbe članka 1045. st. 3. i 4. ZOO-a, odgovornost po kriteriju uzročnosti uređena je člankom 1063. do 1080. ZOO-a.

23. Divljač koja se nalazi na cesti/pruzi uvijek predstavlja opasnu stvar budući da ona (divljač) čini povećanu opasnost prouzročenja štete na vozilima koja se kreću tom cestom/prugom. Stoga za štetu koja je nastala uslijed naleta vozila na divljač koja se nalazila na cesti/pruzi lovoovlaštenik (ovdje njegov osiguratelj u smislu čl. 964. st. 1. ZOO-a) i nadalje odgovara po načelu objektivne odgovornosti sukladno odredbama čl. 1063. - 1067. ZOO-a, u vezi s čl. 76. st. 2. ZOL-a. Lovoovlaštenik (odnosno njegov osiguratelj) da bi se mogao osloboditi od obveze naknade štete nastale naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, on je u smislu odredbe čl. 1067. ZOO-a morao dokazati da šteta na vozilu potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti odnosno morao je dokazati da je šteta nastala radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti. U konkretnom slučaju, tuženik nije tvrdio niti dokazivao da šteta na vlaku potječe od nekog (trećeg) nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti odnosno morao je dokazati da je šteta nastala radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti. Tuženik je jedino tvrdio da se nije provodio lov pa da stoga niti nema odgovornosti lovoovlaštenika, odnosno tuženika kao njegovog osiguratelja.

24. Kao što je naprijed navedeno, nastanak štete na tužiteljevoj lokomotivi je u uzročno-posljedičnoj vezi s naletom vlaka na jelena. Posljedično tom štetnom događaju nastao je i trošak prijevoza putnika koji su se nalazili u vlaku autobusima društva Čazmatrans promet d.o.o..

25. Visinu tužbenog zahtjeva sud utvrdio uvidom u račun društva Tehnički servisi željezničkih vozila d.o.o. od 11. srpnja 2022. koje je popravljalo lokomotivu i račun društva Čazmatrans promet d.o.o. od 27. svibnja 2022. koje je prevozilo putnike iz vlaka. Iz računa Tehničkih servisa željezničkih vozila d.o.o. broj 453-P01-1 razvidno je da se odnosi na uslugu popravka i materijala DMV 7121 123/124 zbog naleta vlaka na divljač 4. travnja 2022. na pruzi L214, račun je izdan na iznos od (tadašnjih) 1.800,86 kn bez PDV-a, a što sada iznosi 239,03 eura (list 15 spisa), a račun je u skladu Ponudom od 31. svibnja 2022. uz specifikaciju usluga rada i materijala (list 16 do 18 spisa). Iz Izjave o prijeboju broj 71/2022 od 9. kolovoza 2022. (list 26 spisa) razvidno je da je naprijed citirani račun podmiren Tehničkim servisima željezničkih vozila d.o.o. prijebojem na ukupan iznos od (tadašnjih) 234.802,66 kn. Nadalje, iz računa Čazmatrans prometa d.o.o. broj 0111/0513/3 od 27. svibnja 2022. razvidno je da se odnosi na prijevoz na relaciji Sveti Ivan Žabno-Križevci od 4. travnja 2022. i da je izdan na temelju Narudžbenice broj 4500070252 i u skladu s Ponudom 02/2022 od 4. travnja 2022., račun je izdan na iznos od (tadašnjih) 947,20 kn bez PDV-a, a što sada iznosi 125,72 eura. Citirani račun neprijeporno je plaćen je društvu Čazmatrans promet d.o.o.. Prema tome, obzirom je tuženik visinu štete osporavao samo općenito, sud je visinu štete, odnosno visinu tužbenog zahtjeva neprijeporno utvrdio iz računa za popravak lokomotive i računa za prijevoz putnika autobusima koji ukupno iznose 364,75 eura.

26. Dakle, provođenjem dokaznog postupka sud je neprijepornim utvrdio da je 4. travnja 2022. došlo do štetnog događaja naletom divljači (jelena) na lokomotivu u vlasništvu tužitelja i da postoji uzročno-posljedična veza između štete i štetnog događaja za koji je odgovoran tuženikov osiguranik. Tuženik kao osiguranik lovoovlaštenika je odgovoran za nastanak štete na lokomotivi tužitelja, posljedično tome i za trošak koji je za tužitelja nastao prijevozom putnika autobusima, neovisno od toga što šteta nastala na tužiteljevoj lokomotivi nije nastala zbog provođenja lova, jer konkretno ne postoje razlozi za isključenje odgovornosti tuženika za štetu iz odredbe članka 1067. ZOO-a.

27. Slijedom navedenog, provođenjem dokaznog postupka sud je utvrdio da postoji dospjelo novčano potraživanje tužitelja prema tuženiku u iznosu od 364,75 eura, a do zaključenja glavne rasprave tuženik nije dokazao da je taj iznos podmirio tužitelju, što je bila tuženikova obveza u smislu odredbe čl. 219. st. 1. ZPP-a, pa je valjalo tužbenom zahtjevu udovoljiti.

28. Odluku o početku tijeka zakonskih zateznih kamata sud je donio u skladu s odredbom čl. 29. st. 1. ZOO-a kojom je propisano da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice i zatezne kamate. Stoga tuženik pada u zakašnjenje idućeg dana od dana dospijeća računa tužitelja. Tako je tužiteljev račun za popravak lokomotive dospio 10. kolovoza 2022. i račun za prijevoz putnika autobusima je dospio je 27. srpnja 2022.. Slijedom toga, valjalo je prihvatiti tužiteljev specificirani tužbeni zahtjev za isplatom zakonskih zateznih kamata na iznos od 239,03 eura tekućih od 11. kolovoza 2022. do isplate i na iznos od 125,72 eura tekućih od 28. srpnja 2022. do isplate.

29. Odluka o visini stope zateznih kamata temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a kojom je propisano da stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena. Stavkom 8. istog članka propisano je da je referentna stopa iz stavka 2. ovoga članka kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a stavkom 9. je propisano da je Hrvatska narodna banka dužna u »Narodnim novinama« objaviti referentnu stopu iz stavka 2. ovoga članka koju je objavila Europska središnja banka, a koja je na snazi 1. siječnja i 1. srpnja. Dakle, za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine. Pojašnjava se da se odluka o visini stope zatezne kamate primjenjuje propisana stopa za ostale odnose s obzirom se ne radi o potraživanju iz trgovačkog ugovora.

30. O troškovima parničnog postupka sud je odlučio temeljem odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a. Tuženik je dužan naknaditi tužitelju prouzročeni parnični trošak koji se odnosi na naknadu troška svjedoku KĆ koji je zamolbeno saslušan pred Općinskim sudom u Sesvetama, Stalnoj službi u Vrbovcu i to u iznosu od 28,00 eura (priznati iznos odnosi na trošak prijevoza svjedoka, s time da se pojašnjava da svjedoku nije priznat trošak izgubljene zarade jer taj trošak niti njegovu visinu svjedok ničime nije dokazao). Stoga je odlučeno kao u toč. II. izreke ove presude.

U Karlovcu, 30. siječnja 2026.

Sudac:

Marina Blažić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana objave presude.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavak 2. točka 3.

Dna:

1. Tužitelju HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ d.o.o., Zagreb, Strojarska cesta 11

2. Tuženiku po punomoćniku Damiru Salahoviću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri odvjetničko društvo d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282