Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Trg slobode 9

Poslovni broj: Ovr-2646/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E R J E Š E N J E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji Gordani Kliček – Horvat, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja SO, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Bojani Marčelan, odvj. iz Varaždina, protiv ovršenice GO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnicima ZOU Hinko Žerjav i Renata Žerjav, odvj. iz Varaždina radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i odgode ovrhe, izvan ročišta, 30. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

I/ Odbija se prijedlog ovršenice GO radi proglašenja nedopuštenom pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava na temeljem zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditelja SO podnijetog Financijskoj agenciji od 6. listopada 2025., a na temelju presude Općinskog suda u Varaždinu br. P-159/2024 od

9. kolovoza 2024., kao neosnovan.

II/ Odbija se prijedlog ovršenice GO da se odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava temeljem zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditelja SO podnijetog Financijskoj agenciji 6. listopada 2025, kao neosnovan i

z a k l j u č i o  j e

Upućuje se ovršenica IO da u roku od 15 dana od dana dostave ovog zaključka, pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, zbog razloga zbog kojeg je podnijela prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i to da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno da nije ovlašten tražiti na temelju nje ovrhu protiv nje i da je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je više nije mogla istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, a koji razlog su propisani člankom 50. stavkom 1. točka 7. i 10. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24).

Obrazloženje

1. Ovršenica je podnijela prigovor na zahtjev za izravnu naplatu, zahtjev za privremenu deblokadu diners kartice i prijedlog za privremenu obustavu ovrhe i deblokadu računa. Na temelju zaključka ovog suda broj Ovr-2646/2025-3 od 13. studenog 2025. ovršenica je dostavila podnesak, po punomoćnicima, kojim je ispravila prijedlog na način da je predložila da se naloži Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za pljenidbu i prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava do pravomoćnog okončanja parničnog postupka kojeg će pokrenuti radi proglašenja pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim, te je predložila da sud donese rješenje kojim se upućuje na podnošenje tužbe protiv ovrhovoditelja da je predmetna ovrha u odnosu na nju nedopuštena.

2. Prijedlog ovršenice je dostavljen ovrhovoditelju na očitovanje, a koji se je očitovao u ostavljenom roku navodeći da je navedeni prijedlog ovršenice neosnovan i da je podnijet pred nenadležnim sudom. U pogledu mjesne nenadležnosti Općinskog suda u Varaždinu je naveo da je prebivalište ovršenice u [adresa], odnosno na području nadležnosti Općinskog suda u Puli, pri čemu se pozvao na odredbu čl. 38. Ovršnog zakona. Nadalje se pozvao na čl. 218. Ovršnog zakona na način da je potrebno primijeniti čl. 171. st. 1. i 3. Ovršnog zakona u pogledu određivanja mjesne nadležnosti. Nadalje je naveo da je ovršenica dokazala da je pokrenula tužbu za ništavosti ugovora o zajmu i podnijela reviziju protiv presude na temelju koje se provodi ovrha kod FINA-e, te da je ostavinski postupak u prekidu, ali smatra da to nije dovoljno za udovoljenje zahtjevima ovršenice za odgodu pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava i za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim. Naglasio je da ovršenica nije dokazala da su ispunjeni uvjeti za odgodu ovrhe jer nije dokazala da se odrekla nasljedstva iza pok. oca, a da je pravomoćno odlučeno da ona odgovara za dug prema ovrhovoditelju solidarno se ostalim nasljednicima, bez obzira što ostavinski postupak nije dovršen, a da je u trenutku smrti svojeg oca naslijedila značajnu imovinu iza njega, te je posebno ukazala na nekretninu u Puli koja je procijenjena na 833.000,00 EUR, a koja čini ostavinsku imovinu. Nadalje je naveo da je ovršenica suvlasnica nekretnine u centru [adresa] čkbr. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] u ½ dijela. Zbog navedene vrijednosti imovine ovršenice smatra da ona ne spada u kategoriju socijalno ugroženih osoba u smislu da bi provedbom ovrhe mogla nastati bilo kakva nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta. U pogledu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim naveo je da ovršenica nije dokazala da je ispunjen bilo koji uvjet propisan čl. 50. st. 1. toč. 7. do 10. Ovršnog zakona, te da je potrebno taj prijedlog odbiti.

3. Uvidom u Zahtjeve za naplatu ovrhovoditelja upućen Financijskoj agenciji od 6. listopada 2025. sud je utvrdio da je ovrhovoditelj zatražio izravnu naplatu na temelju presude Općinskog suda u Varaždinu br. P-159/2024 od 9. kolovoza 2024.

4. Sukladno čl. 209. st. 1. Ovršnog zakona ukoliko ovrhovoditelj izravno zatraži od Agencije da na temelju ovršne isprave, provede naplatu te tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Agencija će postupiti kao u povodu rješenja o ovrsi koje je dostavio sud.

5. Odredba članka 210. Ovršnog zakona propisuje pravna sredstva koja stoje ovršeniku na raspolaganju u slučaju izravne naplate, a temeljem koje odredbe ovršenik, nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članka 50. i 53. Ovršnog zakona).

6. Člankom 50. stavkom 1. Ovršnog zakona je određeno da protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu: 1. ako isprava na temelju koje je ono doneseno nije ovršna isprava, 2. ako ta isprava nije stekla svojstvo ovršnosti, 3. ako je ovršna isprava ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno ako je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka, 4. ako su se stranke javnom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom sastavljenom nakon nastanka ovršne isprave sporazumjele da ovrhovoditelj neće na temelju ovršne isprave, trajno ili za određeno vrijeme, tražiti ovrhu, 5. ako je protekao rok u kojemu se po zakonu može tražiti ovrha, 6. ako je ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je mogućnost ovrhe ograničena, 7. ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika, 8. ako nije ispunjen uvjet koji je određen ovršnom ispravom, osim ako zakonom nije drukčije propisano, 9. ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, 10. ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, ili 11. ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

7. Pazeći po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 50. stavka 5. Ovršnog zakona na razloge iz stavka 1. točke 1. 3. i 5. toga članka, te na okolnost da je u slučaju iz stavka 1. točke 6. toga članka ovrha određena na predmetima iz članka 4. stavka 4. i 5. Ovršnog zakona, te na pogrešnu primjenu materijalnog prava, kao i na bitne povrede ovršnog postupka kada se na njih pazi prema odredbama Zakona o parničnom postupku, ovaj sud nije utvrdio da bi bio ostvaren neki od navedenih žalbenih razloga.

8. Sud je utvrdio da je ovršenica podnijela prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz razloga da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno da nije ovlašten tražiti na temelju nje ovrhu protiv nje i da je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je više nije mogla istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, a koji razlozi su propisani odredbom čl. 50. st. 1. toč. 7. i 10. Ovršnog zakona, te je uputio ovršenicu da pokrene parnicu temeljem čl. 210. st. 2., a primjenjujući čl. 53. st. 1. Ovršnog zakona jer isti razlog nije mogla ranije iznijeti već nakon što je primila obavijest od Financijske agencije da se provodi ovrha na njezinom računu.

9. U pogledu prijedloga ovršenice da se odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava sud je utvrdio da je ispunjen uvjeti iz čl. 65. st. 1. toč. 5. Ovršnog zakona jer je ovršenca podnijela prijedlog radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava, a o kojem prijedlogu sud odlučuje temeljem čl. 210. st. 2. Ovršnog zakona kao o žalbi protiv rješenja o ovrsi. Međutim, sud je zaključio da ovršenica nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno ovršenica nije obrazložila kakva bi šteta mogla nastati jer je navela da bi provedbom ovrhe na njezinom računu ostala bez prihoda i da ne bi mogla podmirivati svoje obveze u vezi stanovanja i osnovnih životnih potreba, kao i svojih kreditnih obveza. Međutim, potrebno je uzeti u obzir da ovršenica ima u svojem suvlasništvu nekretninu veće vrijednosti u [adresa], u [adresa], te da, bez obzira na ostavinsku imovinu koju još nije naslijedila, sud smatra da raspolaže takvom imovinom zbog koje nije osnovan njen prijedlog da se odgodi ovrha u ovom predmetu, odnosno nisu kumulativno ispunjeni uvjeti za odgodu propisni čl. 65. Ovršnog zakona.

10. U pogledu prigovora mjesne nenadležnosti Općinskog suda u Varaždinu ovaj sud je utvrdio da je mjesno nadležan iz razloga što je prebivalište ovršenice u [adresa], dok je njeno boravište u [adresa], Ogranak 41 – općina [adresa], a što je utvrđeno Uvidom u podatke Jedinstvenog registra osoba RH, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Odredbom čl. 218. Ovršnog zakona propisano je da se u postupcima naplate novčane tražbine prema odredbama odjeljka 5. do 7. te glave na odgovarajući način primjenjuju odredbe odjeljka 1. do 3. te glave, ako odredbama odjeljaka 5. do 7. te glave nije drukčije određeno. Iz navedenog se zaključuje da se u ovom predmetu primjenjuju odredbe ovrhe na novčanoj tražbini, pa prema tome odredbom čl. 171. Ovršnog zakona propisana je mjesna nadležnost za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na novčanoj tražbini i za provedbu te ovrhe, te je određeno da je mjesno nadležan sud na čijem području se nalazi prebivalište ovršenika, ako ovršenik nema prebivalište u [adresa] da je nadležan sud na čije se području nalazu ovršenikovo boravište. S obzirom da se iz navedenih podataka Jedinstvenog registra osoba RH, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije proizlazi da je prebivalište ovršenice u [adresa], ovaj sud je nadležan za odlučivanje o njenim prijedlozima.

U Varaždinu 30. siječnja 2026.

Sutkinja

Gordana Kliček-Horvat

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek.

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa. Žalba se podnosi putem ovoga suda pismeno, ili poštom preporučeno, u tri primjerka, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud. Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek.

Dostaviti:

1. Ovrhovoditelju po punomoćnici Bojani Marčelan, odvj. iz Varaždina

2. Ovršenici po punomoćnicima ZOU Hinko Žerjav i Renata Žerjav, odvj. iz Varaždina