Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Prekršajni odjel

Poslovni broj:Pp-560/2025-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Lejli Rašidkadić, uz sudjelovanje Ivane Džafić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenika pravne osobe Formule Plus d.o.o. (sada brisano), Rijeka, OIB 19186873553 i drugookrivljenika odgovorne osobe FN OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanih po braniteljici Maji Vukelić Brčić, odvjetnici iz Rijeke, zbog prekršaja iz članka 229. stavak 1. i 2. i dr. Zakona o radu ( NN 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 64/2023; dalje: ZR) temeljem optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Rijeka, Službe za nadzor radnih odnosa, klasa: 116-02/24-01/2818, urbroj: 443-02-02-10-25-13 od 10. veljače 2025. godine, nakon javne i glavne rasprave održane 26. siječnja 2022., u odsutnosti uredno pozvanih stranaka, dana 30. siječnja 2026. godine, javno je objavio i

1.

p r e s u d i o  j e

I Drugookrivljena odgovorna osoba FN, sin F i R, rođ. **.**.1974. u [adresa], državljanin RH, OIB [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, s prebivalištem u [adresa], prekršajno nekažnjavan

na temelju članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22; dalje: PZ)

kriv je

što je

1) koristio u svojstvu poslodavca odgovorne osobe u pravnoj osobi, rad radnika RN OIB [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.1995., sa prebivalištem u [adresa], koji je kod okrivljenika bio u radnom odnosu od 01. svibnja 2022. do 05. rujna 2022. zaposlen na radnom mjestu instruktora vožnje, a koji radnik je u razdoblju od 01. svibnja 2022. do 05. rujna 2022. radio za Formula Plus d.o.o. Rijeka, u preraspodijeljenom radnom vremenu, bez da su prethodno okrivljeni inspektoru rada dostavili plan preraspodijeljeno radnog vremena s naznakom poslova i broja radnika uključenih u preraspodijeljeno radno vrijeme, budući preraspodijeljeno radno vrijeme nije bilo ugovoreno i uređeno kolektivnim ugovorom, niti sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, što je razvidno iz evidencije o radnom vremenu radnika za mjesece svibnja, lipanj, srpanj, kolovoz i rujan 2022. godine dostavljene po okrivljenima tijekom inspekcijskog nadzora,

dakle, kao poslodavac odgovorna osoba u pravnoj osobi, kada preraspodjela radnog vremena nije ugovorena i uređena kolektivnim ugovorom, odnosno sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, nije utvrdio plan preraspodijeljenog radnog vremena s propisanim sadržajem, ili takav plan preraspodjele prethodno nije dostavio inspektoru rada

2) u svojstvu poslodavca odgovorne osobe u pravnoj osobi nije vodio evidenciju o radnom vremenu radnika na propisani način, a čiji sadržaj i način vođenja evidencije je propisan Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 37/11, 32/15, 55/24) iz razloga što se evidencije o radnom vremenu radnika RN OIB [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.1995., sa prebivalištem u [adresa], koji je kod okrivljenika bio u radnom odnosu od 01. svibnja 2022. do 05. rujna 2022. zaposlen na radnom mjestu instruktora vožnje, evidentirao u mjesecu srpnju 2022. godine 67,2 sata, a za mjesec rujan 2022. godine evidentirao 5,3 sata radniku dok je Hrvatskom autoklubu dostavio evidenciju o radnom vremenu za istog radnika da je u mjesecu srpnju 2022. godine odradio 69 sati, a u mjesecu rujnu 2022. godine da je isti radnik odradio 6 sati,

dakle, kao poslodavac odgovorna osoba u pravnoj osobi nije vodio evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je nije vodio na na propisan način, ili nije na zahtjev inspektora rada dostavio podatke o radnicima i o radnom vremenu

čime je

djelom pod 1) počinio prekršaj iz članka 229. stavka 2. ZR-a u svezi članka 229. stavka 1. točke 32. i

djelom pod 2) počinio prekršaj iz članka 229. stavka 2. ZR-a u svezi članka 229. stavka 1. točke 1.

pa mu se na temelju odredbi članaka 229. stavka 1. i 2. ZOR-a, u vezi sa primjenom čl. 293. st.1., uz primjenu članka 37. stavka 2. i 3. točke 1. u svezi članka 33. stavka 2. PZ-a

utvrđuju

za prekršaj pod točkom 1) novčana kazna u iznosu od 65,00 eura (šezdeset i pet eura i nula centi),

za prekršaj pod točkom 2) novčana kazna u iznosu od 65,00 eura (šezdeset i pet eura i nula centi)

pa mu se na temelju članka 229. stavka 2. ZOR,-a, a primjenom članka 39. stavka 1. točke 2. PZ okrivljeniku se

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 130,00 eura (sto i trideset eura i nula centi).

Na temelju članka 33. stavka 11. PZ okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jednog) mjeseca od pravomoćnosti presude.

Ako novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku, naplatit će se prisilno.

Na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. PZ okrivljenik se upozorava da ako u roku koji je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

II Na temelju članka 139. stavka 3. u svezi s člankom 138. stavkom 2. točkom 3. PZ okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 60,00 eura (šezdeset eura i nula centi) u roku od 1 (jednog) mjeseca od pravomoćnosti presude.

Ako troškovi prekršajnog postupka ne budu u cijelosti ili djelomično plaćeni u određenom roku, naplatit će se prisilno.

2.

Na temelju članka 155. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ)

r i j e š i o  j e

I Obustavlja se prekršajni postupak protiv prvookrivljene pravne osobe Formula Plus d.o.o., OIB: 19186873553 sa posljednjom adresom sjedišta u [adresa] da bi kao pravna osoba poduzetnik počinila djelo prekršaja činjenično pobliže opisano pod točkom 1. izreke ove presude, a kažnjivo po članku 229. stavku 1. točkama 1. i 32. ZOR-a.

II Na temelju članka 140. stavka 1. i 2. PZ troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. PZ padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Ovlašteni tužitelj podnio je 10. veljače 2025. optužni prijedlog protiv prvookrivljenika i drugookrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci.

1.1. U optužnom prijedlogu ovlašteni tužitelj predlaže da se protiv okrivljenika provede prekršajni postupak i da ih se kazni po zakonu.

2. Zakon o radu je nakon počinjenja prekršaja izmijenjen Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o radu te sa Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I- 242/2023 i dr. od 23. svibnja 2023. i dva izdvojena mišljenja sudaca, (NN 151/2022 i 64/2023) na način da je pravni kontinuitet optuženog prekršaja očuvan, a novi zakon propisuje niži posebni minimum za optuženi prekršaj pa je sud izrekao kaznu primjenom tako izmijenjenog zakona kao blažeg.

3. U povodu optužnog prijedloga održana je glavna rasprava dana 26. siječnja 2026. godine i to u odsutnosti uredno pozvanog drugookrivljenika.

3.1. Drugookrivljenik je sudu dostavio pisanu obranu u kojoj je iskazao da se ne smatra krivim za navedeni prekršaj. U bitnome navodi kako mu je HAK dao upute da ne mora prijavljivati preraspodjelu radnog vremena te da u odnosu na radnika., ON, ne postoji višak radnih sati. Također je naveo kako je prvookrivljena pravna osoba brisana iz sudskog regustra, a da u 20 godina rada nikada nije bila prekršajno kažnjavana.

3.2. Na raspravi dana 26. siječnja 2026. godine je pročitana dokumentacija dostavljena uz optužni prijedlog.

3.3. Također su saslušani svjedoci, pa je tako svjedok ispitana je državna inspektorica VN koja je iskazala kako je inspekcijski nadzor počeo temeljem predstavke RN na adresi sjedišta trgovačkog društva i to sa odgovornom osobom uz svu dokumentaciju. Saslušan je ON te je zatražena i dokumentacija od Hrvatskog autokluba, točnije evidencija sati za ON, sastavljen je zapisnik sa odgovornom osobom s obzirom da je poslodavac surađivao. Tom prilikom utvrđena su dva prekršaja po Zakonu o radu i utvrđeno je da je radnik radio u preraspodjeljenom radnom vremenu, a prekršene su odredbe čl.67. Zakona o radu. Isto je bilo vidljivo i iz evidencije o radnom vremenu te i iz izjave samog radnika. Drugi prekršaj koji je utvrđen je bilo neuredno vođenje evidencije o radnim satima koje je dostavio sam poslodavac te je utvrđeno da ne odgovaraju satima koje je dostavio Autoklubu, što mu je inače mjesečna obaveza. Također je iskazala kako je razlika od dva sata, mala razlika, ali ipak postoji. Ne sjeća se da bi uputa HAK-a bila da se preraspodjeljeni sati temeljem Pravilnika o osposobljavanju kandidata za vozače, točnije čl. 20., ne moraju prijavljivati, ali i da je postojala takva uputa ovdje se radi o prekršenim odredbama Zakona o radu. Svjedokinja navodi kako nije niti nikada prije imala problema sa auto školom [obrt] te da joj je to jedini nadzor u toj autoškoli u njezinih 15 godina rada. Svjedokinja se ne sjeća niti kako je svjedok ON vodio svoju evidenciju o radnim satima.

3.4. Zatim je saslušan svjedok ON koji je iskazao kako sati sigurno nisu regularno vođeni, a sve je počelo kada je tražio sporazumni otkaz u firmi [obrt], a to je obrt također od drugookrivljenika FN . U toj firmi je prvo radio osam sati, a kasnije i na pola radnog vremena u trgovačkom društvu Formula plus d.o.o.. Kasnije je ponovno radio u obrtu [obrt]. Kada je davao otkaz u [obrt] – obrtu, tamo se to gleda kao da radnik dobiva otkaz i bio je u neugodnoj situaciji pred više kolega. Nakon toga trebao je samo jedan papir od [obrt] (obrta), točnije potvrdu da sje tamo radio tri godine, a taj potvrda mu je trebala za njegovo daljnje napredovanje. To nije mogao dobiti jer je drugookrivljenik odugovlačio. Naime, tri puta ga je pitao uživo za potvrdu, a jedanput mu je poslao e-mail na koji mu je odgovoreno, ali potvrdu ipak nije dobio i to je presudilo da pozove Inspektorat da provjeri rad i obrta [obrt] i trgovačkog društva Formula plus d.o.o. Kada se svjedoka upitalo da se očituje baš o preraspodjeljenom radnom vremenu, isti je istaknuo kako se na platnim listama vide sati koji se preraspodjeljuju sa decimalama, a poznato je da se HAK-u javljaju samo puni sati jer instruktor vožnje ne može raditi na petnaest minuta. To se radi zato što kandidati plaćaju punu cijenu sata neovisno o tome da li su npr. pali ispit u roku od par minuta ili sam sat vožnje traje 45 minuta ili pola sata, uvijek se piše cijeli sat. U odnosu na sate koji su izraženi sa decimalom, svjedok je istakao kako on to nije znao da se tako radi sa decimalama, samo je prilikom inspekcijskog rada rekao da on to tako ne radi. Navodi kako je htio ići do kraja, da je bio revoltiran ponašanjem poslodavca i zato ga je prijavio, a potvrdu koju je trebao je dobio odmah drugi dan nakon prijave. Na upit braniteljice na koji način je svjedok sam vodio evidenciju o radnim satima, isti je istakao kako je imao nalog i kako ga je svakih sedam dana predavao tj svaki put kada su imali sastanak i onda bi taj nalog stajao u arhivi i čuvao se te je poslodavac obračunavao sate kako su mu radnici dostavljali. Tajnice su imale program HAK-a u kojem su imale sve te naloge, predavale ih HAK-u i ti nalozi su se morali poklapati sa satima koje je HAK imao u svojoj evidenciji. Svjedok je naveo kako mu je poslodavac uvijek isplatio sve sate koje je odradio, međutim nije mu poznato kako su ti sati bili evidentirani kod njega u njegovom računovodstvu i njegovim evidencijama. U odnosu na nadzor HAK- a, svjedok je iskazao kako u prosjeku HAK dolazi jednom godišnje u redovni nadzor, a koliko je njemu poznato prilikom tog nadzora je uvijek bilo sve u redu po pitanju radnih sati jer je moralo biti u redu s obzirom da su tajnice predavale sate na puni sat.

3.4. Iz evidencija radnog vremena na listu 17 spisa proizlazi kako je radniku RN evidentirano 5,3 sata rada za mjesec rujan 2022. godine, a iz evidencije na listu 42 spisa da mu je za mjesec srpanj 2022. godine evidentirano 67,2 sata rada.

3.5. Iz podataka HAK-a o broju ostvarenih sati i ispita iz predmeta Upravljanje vozilom (list 19 spisa), proizlazi kako HAK u svojim evidencijama ima za radnika ON podatak da je u srpnju 2022. godine radio 69 sati, a u rujnu 2022. godine 6 sati.

3.6. Iz zapisnika inspekcijskog nadzora od dana 18. prosinca 2024. (list 28-33 spisa), proizlazi kako je radnik ON na kraju 2022. godine bio u minusu preraspodjele 105,5 sati te da za mjesece srpanj i rujan 2022. godine nisu evidentirani svi sati rada nego je radniku evidentirano manje sati u evidencijama poslodavca. Također je utvrđeno da inspektor rada nije zaprimio od poslodavca plan preraspodijeljenog radnog vremena s naznakom poslova i broja radnika uključenih u preraspodijeljeno radno vrijeme za 2022. godinu.

3.7. Iz prekršajne evidencije za drugookrivljenika od 26. siječnja 2026. proizlazi kako je nije prekršajno kažnjavan.

4. Iz članka 67. st. 2. ZOR-a proizlazi da ako preraspodjela radnog vremena nije ugovorena i uređena kolektivnim ugovorom, odnosno sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, poslodavac je dužan utvrditi plan preraspodijeljenog radnog vremena s naznakom poslova i broja radnika uključenih u preraspodijeljeno radno vrijeme, te takav plan preraspodjele prethodno dostaviti inspektoru rada.

4.1. Iz članka 5. st. 1., 2. i 4. ZOR-a proizlazi da je poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, a da evidencija mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu. Ministar nadležan za rad pravilnikom propisuje sadržaj i način vođenja navedene evidencije.

4.2. Iz članka 229. st. 2. ZOR-a proizlazi da će se novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za kazniti će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je ne vodi na propisan način, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu. Istom propisanom kaznom se kažnjava za prekršaj ako u slučaju kada preraspodjela radnog vremena nije ugovorena i uređena kolektivnim ugovorom, odnosno sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, ne utvrdi plan preraspodijeljenog radnog vremena s propisanim sadržajem, ili ako takav plan preraspodjele prethodno ne dostavi inspektoru rada.

5. Slijedom takvih utvrđenja, savjesno cijeneći svaki dokaz pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima, sud zaključuje da je drugookrivljenik počinio prekršaje kako je i utuženo.

5.1. Naime, sud je ocijenio kao vjerodostojan iskaz državne inspektorice koji nije u suprotnosti sa vjerodostojnom dokumentacijom u spisu u koju nema razloga sumnjati.

5.2. Drugookrivljenik je kao poslodavac odgovorna osoba kriv za prekršaje jer je bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo postupanje zabranjeno posebno uz činjenicu višegodišnjeg poslovanja i zapošljavanja većeg broja radnika.

6. Odabirući mjere kazne za svaki od tih prekršaja sud je imao u vidu stupanj krivnje, opasnost djela, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, kao i imovinsko stanje okrivljenika te svrhu kažnjavanja, a to je da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, utječe na svijest počinitelja o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja.

6.1. Sud je kao olakotnu okolnosti drugookrivljeniku uzeo činjenicu ranije nekažnjavanosti te protek vremena od dana počinjenja prekršaja i stoga utvrdio kazne u zakonom propisanim minimumima i zatim ih ublažio. Također imao je u vidu da za cijelo vrijeme poslovanja poslodavca i broj zaposlenih radnika nisu utvrđene bilo kakve druge nepravilnosti u radu poslodavca u smislu poštivanja radnopravnog zakonodavstva. Sud je imao u vidu i stupanj krivnje te stupanj ugrožavanja javnog poretka i društvene discipline te smatra da se utvrđenim kaznama može postići svrha kažnjavanja, prvenstveno da se drugookrivljenika odvrati od daljnjeg činjena prekršaja.

6.2. Sud je primjenom članka 39. stavka 1. točke 2. PZ okrivljeniku koji je s više radnji počinio više prekršaja za koje joj se istodobno sudi, utvrdio kazne prema zakonu, a zatim za sve te prekršaje izrekao ukupnu kaznu te je dužan držati se pravila da je ukupna novčana kazna jednaka zbroju pojedinačno utvrđenih novčanih kazni.

6.3. Drugookrivljenik ima mogućnost platiti dvije trećine izrečene ukupne novčane kazne u roku određenom ovom presudom čime će se smatrati da je novčana kazna u cijelosti plaćena.

7. Člankom 155. stavka 1. PZ propisano je da će se, ako se prije započinjanja prekršajnog postupka utvrdi da je okrivljenik umro odnosno okrivljena pravna osoba prestala postojati, rješenjem odbaciti optužni prijedlog, a ako se činjenica smrti ili prestanak postojanja pravne osobe utvrdi nakon započinjanja postupka, prekršajni postupak obustaviti.

7.1. Budući da je sud utvrdio da je prvookrivljenu pravnu osobu Trgovački sud u Rijeci brisao dana 15. travnja 2025. godine rješenjem pod posl. brojem Tt-25/8030-2, dakle da je prestala postojati, pa kako je ta činjenica utvrđena tijekom prekršajnog postupka, valjalo je na temelju članka 155. stavka 1. Prekršajnog zakona obustaviti prekršajni postupak protiv prvookrivljene pravne osobe Formula Plus d.o.o.

8. Odluka o troškovima donesena je primjereno dužini i složenosti trajanja prekršajnog postupka te imovnom stanju okrivljenika.

U Rijeci 30. siječnja 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Ivana Džafić

Lejla Rašidkadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Rijeci, Prekršajni odjel, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske. S obzirom da je presuda donesena prema članku 171a. Prekršajnog zakona, odnosno na temelju priznanja okrivljenika, žalba se može podnijeti samo zbog prekršajnopravne sankcije, uz obvezu podnošenja dokaza o činjenicama na kojima se temelji takva žalba.

DNA:

1. ovlašteni tužitelj

2. drugookrivljena odgovorna osoba uz uplatnicu

3. braniteljica

4. u spis