Poslovni broj : Pn-65/2022-58
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Zlataru
Stalna služba u Zaboku
Zabok, Matije Gupca 22
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sucu tog suda Branku Hercegu, kao sucu pojedincu , u pravnoj stvari 1. tužiteljice SA iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelja SAŠ iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Mislav Ivanišević , odvjetnik iz Zagreba , Račićeva 16 protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33 , OIB: 26187994862 , koju zastupaju punomoćnici OA , dipl. iur., zaposlenik tuženika i ŽA , odvjetnica iz Odvjetničkog društva Leko i partneri iz Zagreba, Domagojeva 18 radi naknade štete , nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene dana 1. prosinca 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja Mislava Ivaniševića, odvjetnika iz Zagreba i punomoćnice tuženika ŽA, odvjetnice iz [adresa], dana 30. siječnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev 1. tužiteljice: SA iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelja: SAŠ iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj] da im tuženik : Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33 , OIB: 26187994862 isplati iznos od 13.940,00 EUR s zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 29. prosinca 2020. pa do isplate prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima po stopi do 31.prosinca 2022. koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. pa do 31. prosinca 2023. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. pa nadalje po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa , koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke u roku od 15 dana
II. 1. tužiteljici: SA iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelju: SAŠ iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj] se nalaže da tuženiku: Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33 , OIB: 26187994862 naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 4.125,00 EUR s zakonskom zateznom kamatom tekućom prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima od dana 30. siječnja 2026. pa do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa , koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke u roku od 15 dana
III. Odbija se kao neosnovan zahtjev 1. tužiteljice: SA iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelja: SAŠ iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj] za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 8.378,14 EUR s zakonskom zateznom kamatom.
Obrazloženje
1.1.tužiteljica SA iz [adresa] i 2. tužitelj SAŠ iz [adresa] u tužbi tvrde da su se u drugoj polovici 2020. obratili tuženiku Croatii osiguranje d.d. iz Zagreba , kao osiguratelju radi osiguranja imovine , s namjerom da osiguraju svoj stan na adresi u [adresa], a 1. tužiteljica je u svojstvu ugovaratelja osiguranja , a za račun oba tužitelja , kao osiguranika dana 28. prosinca 2020. s tuženikom sklopila Ugovor o osiguranju predmetnog stana , kojim je između ostalog pokriven i rizik potresa , a premija za naredno jednogodišnje razdoblje osiguranja plaćena je istog dana 28. prosinca 2020. , a o sklopljenom Ugovoru o osiguranju izdana je polica osiguranja broj: [broj police osiguranja] datirane s 28. prosinca 2020., s time da tužitelji tvrde da se 29. prosinca 2020. u 12,19 sati dogodio potres s epicentrom kod Petrinje uslijed čega je došlo do oštećenja osiguranog stana tužitelja , a nakon potresa po uputi zastupnika osiguranja tuženika ĆA , tužitelji su nastalu štetu prijavili tuženiku pozivajući se na netom sklopljeni Ugovor o osiguranju i tuženik je prijavu štete zaveo pod brojem 62 IM 4520 2021 i tijekom obrade prijave štete, tuženik je zatražio dostavu dokaza o šteti nastaloj 29. prosinca 2020. čemu su tužitelji udovoljili , a i tuženik je izvršio pregled oštećenog stana radi utvrđenja vrste i visine nastale štete , a iako je ĆA uputio tužitelje na podnošenje odštetnog zahtjeva smatrajući da je štetni događaj (potres) pokriven zaključenim ugovorom o osiguranju, kao i što su prethodno opisane radnje tuženika upućivale na obradu štete u cilju isplate naknade, tuženik je dana 7. rujna 2021. obavijestio tužitelje da je njihov odštetni zahtjev neosnovan, s obrazloženjem da se štetni događaj (potres) dogodio u razdoblju koje nije pokriveno ugovorom o osiguranju , a tuženik je naveo da je osiguranje ugovoreno s početkom trajanja 29. prosinca 2020. u 24:00 sati dok se osigurani slučaj (potres) dogodio ranije toga dana (12:19) i nastavno na takvo očitovanje tuženika, tužitelji su se dodatno obratili tuženiku dana 11. studenog 2021. upućivanjem obrazloženog dopisa (opomene pred tužbu) na koji se tuženik očitovao tzv. Odgovorom na pritužbu od dana 8. travnja 2022., ustrajući kod svoje prijašnje odluke, a tužitelji smatraju kako nije osnovano tuženikovo otklanjanje obveze isplate osigurnine po sklopljenom ugovoru o osiguranju budući da se potres od dana 29. prosinca 2020. (12:19 sati) dogodio u osiguranom razdoblju pa im stoga pripada pravo na isplatu osigurnine na ime ostvarenja nesporno ugovorenog rizika (potres), jer kako je to već spomenuto, tužitelji su sklapanje ugovora o osiguranju dogovarali s tuženikovim zastupnikom osiguranja ĆA , koji im je više puta naveo, a to im je i ponudio, da osiguranje pokriva one rizike koji bi nastali „istekom onoga dana kada bude uplaćena premija osiguranja“ i na taj način je tuženikov zastupnik osiguranja tužitelje, kao potrošače, držao u opravdanom uvjerenju da će osiguranje pokriti ugovorene rizike nastale istekom dana plaćanja premije, dakle, tuženikov zastupnik osiguranja je tužiteljima ponudio, a tužitelji su prihvatili da prvi dan osiguranja bude onaj dan s kojim je plaćena premija i da obveze osiguratelja počnu istekom toga dana i dana 28. prosinca 2020. spomenuti zastupnik osiguranja je tužiteljima poslao podatke za uplatu premije, a tužitelji su premiju platili istoga dana, odnosno premiju su platili 28. prosinca 2020. i dokaz o uplati odmah nakon plaćanja proslijedili spomenutom zastupniku i s obzirom na prethodnu ponudu zastupnika osiguranja, tužitelji su opravdano očekivali da je prvi dan osiguranja upravo 28. prosinca 2020., tj. da ono pokriva sve rizike koji bi nastali istekom 28. prosinca 2020. u 24:00 sata , a tužitelji nikada nisu pristali da osiguranje pokriva rizike koji bi nastali tek istekom 29. prosinca 2020. budući da to ne odgovara onome što su tužitelji prethodno dogovarali (ugovorili) s tuženikovim zastupnikom osiguranja, odnosno s onime što je zastupnik osiguranja ponudio, a tužitelji prihvatili, a nakon što su platili premiju i dokaz o plaćanju premije proslijedili zastupniku osiguranja (28. prosinca 2020.), tužitelji su istoga dana u poslijepodnevnim satima putem e-maila zaprimili potvrdu tuženika o tome da je ugovor o osiguranju sklopljen (ugovor se smatra sklopljenim plaćanjem premije), uz koju potvrdu su priloženi polica osiguranja kao dokaz o sklopljenom ugovoru o osiguranju te ostale relevantne isprave o osiguranju , a kao pravno neuke osobe, tužitelji u tom trenutku nisu posumnjali niti su iz bilo kojeg razloga morali posumnjati da polica eventualno ne odražava ono što je stvarno ugovoreno, smatrajući da se naznaka iz police „29. prosinca 2020.“ odnosi na dan s kojim počinju obveze osiguratelja (što je upravo prvi dan od uplate premije, kako je i dogovoreno) i kada su tužitelji već sljedećeg dana (29. prosinca 2020.), neposredno nakon potresa, kontaktirali spomenutog zastupnika osiguranja da ga izvijeste o ostvarenom riziku (potres) i o nastalim oštećenjima u stanu, on ih je sam uputio na prijavu štete, ne dovodeći u pitanje da predmetni potres predstavlja rizik ostvaren u osiguranom razdoblju, a također, kada su tuženici štetu prijavili tuženiku podnošenjem odštetnog zahtjeva, tuženik je isti uzeo u obradu i obavio izvid štete (očevid na licu mjesta), što zasigurno ne bi učinio da je smatrao da štetni događaj nije pokriven ugovorom o osiguranju i tek nakon što je tuženik, mjesecima nakon podnošenja odštetnog zahtjeva, otklonio odštetni zahtjev dopisom od 7. rujna 2021., spomenuti zastupnik osiguranja je tužiteljima u telefonskom razgovoru priznao kako je kod označavanja datuma na polici došlo do njegove pogreške i da tako naznačeni datum ne odražava ono što je među strankama stvarno ugovoreno, uz pojašnjenje da je on prilikom izrade police pošao od pretpostavke da će tužitelji premiju platiti tek sljedeći dan računajući od primitka uputa za plaćanje i kako je on upute za plaćanje poslao tužiteljima 28. prosinca 2020. pa da je pretpostavio da će premija biti plaćena tek 29. prosinca 2020. i zato je u nacrt police kao prvi dan osiguranja unaprijed stavio „29. prosinca 2020.“, a što je po uplati premije propustio uskladiti sa stvarnim datumom plaćanja , što je zastupnik potvrdio tužiteljima na njihov zahtjev i u e-mailu poslanom 30. svibnja 2022., međutim budući da tužitelji na niti jedan način nisu najavili niti dali do znanja da će premiju platiti tek sljedeći ili koji kasniji dan, zastupnik osiguranja to nije smio pretpostavljat , a opisanim postupanjem predstavnik osiguratelja je u ispravu o sklopljenom ugovoru unio pogrešnu naznaku bitnog elementa ugovora (prvi dan osiguranja) i to u suprotnosti s onime što je ugovoreno te tužitelji napominju i da kod potrošačkih ugovora, a osobito kod ugovora sklopljenih na daljinu poput ovoga, potrošači imaju benefit povjerenja u predstavnika pružatelja usluge, upravo zato, jer se takvi ugovori u pravilu sklapaju brzo i na daljinu, a to uključuje element povjerenja u pružatelja usluge pri čemu treba uvažiti i činjenicu da je tuženik, kao osiguratelj, propustio svoju obvezu da prije zaključenja ugovora o osiguranju tužiteljima dostavi svu relevantnu dokumentaciju, a osobito osnovne informacije o uvjetima i trajanju osiguranja, odnosno da im predoči važeće uvjete osiguranja i da je uvidom u isprave dostavljene uz tužbu vidljivo da je tuženik mjerodavnu dokumentaciju poslao tužiteljima tek nakon sklapanja ugovora o osiguranju pa je tako uvidom u e-mail tuženika poslan tužiteljima dana 28.prosinca 2020. u 15:49 sati, dakle nakon primitka potvrde o plaćanju premije i sklapanja ugovora (poslana tuženiku u 15:31 sati), vidljivo da tuženik uz taj e-mail dostavlja tzv. dokument s informacijama o proizvodu osiguranja, informacije o zaštiti osobnih podataka, tzv. Informacije ugovaratelju osiguranja/osiguraniku prije sklapanja ugovora o osiguranju, Uvjete za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana, te Opće uvjete za osiguranje imovine i prema odredbi čl. 57. i 62. Zakona o zaštiti potrošača, kod sklapanja ugovora s potrošačem izvan poslovnih prostorija, pružatelj usluge mora potrošača prije sklapanja ugovora pisanim putem obavijestiti o osnovnim elementima ugovora, uključujući i način i vrijeme isporuke robe odnosno pružanja usluge, a što je u konkretnom slučaju tuženik propustio učiniti pa tuženik ne može otkloniti podneseni odštetni zahtjev pozivanjem na dokumentaciju s kojom je tužitelje upoznao tek nakon sklapanja ugovora o osiguranju i tužitelji tvrde da tu treba spomenuti i odredbu članka 3. Direktive Vijeća 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima od 5. travnja 1993. prema kojoj se nepoštenima smatraju sve odredbe o kojima se nisu vodili pojedinačni pregovori, ako protivno dobroj vjeri prouzroče znatniju neravnotežu u pravima i obvezama stranaka, što se može primijeniti i na svu dokumentaciju koja je tužiteljima poslana tek nakon zaključenja ugovora, a o njoj se nisu vodili pojedinačni pregovori i s njome tužitelji nisu ni bili upoznati, a prouzročila je očitu neravnotežu u odnosima stranaka, jer je upravo pozivanjem na nju tuženik otklonio svoju obvezu isplate osigurnine, pače, u pregovorima između tužitelja i predstavnika tuženika ugovoreno je da osiguranje pokriva one rizike koji nastanu istekom onoga dana kada bude uplaćena premija osiguranja, a što je u konkretnom slučaju bio 28. prosinca 2020. i tužitelji ukazuju i na sadržaj dokumenta tuženika pod nazivom „Osiguranje imovine, Dokument s informacijama o proizvodu osiguranja“ u kojem izričito piše „da kod ugovora o osiguranju sklopljenih na daljinu osigurateljno pokriće počinje istekom dana kad je plaćena premija…“. i time je samo potvrđeno ono što je sa zastupnikom osiguranja dogovoreno uoči plaćanja premije i ukazuje na činjenicu da je i sam tuženik u svojim dokumentima potencijalne klijente informirao na jednak način, a u konkretnom slučaju tužitelji su neupitno premiju platili dana 28.prosinbca 2020. pa i po osnovi spomenutog dokumenta samog tuženika proizlazi da osigurateljno pokriće počinje istekom dana 28.prosinca 2020., odnosno 29. prosinca 2020. u 00,00 sati te tužitelji tvrde da je indikativna i ponuda tuženika iz Odgovora na pritužbu od 8. travnja 2022. kojom tužiteljima nudi isplatu iznosa od 12.000,00 kn kao „znak dobre volje i suradnje“, što ukazuje i da je sam tuženik očito svjestan činjenice da tužiteljima, kao potrošačima, prije sklapanja ugovora o osiguranju nije predočio informacije i isprave koje je bio dužan i da je sadržaj police osiguranja formulirao protivno stvarno sklopljenom ugovoru pa na ovaj način želi tužiteljima ponuditi isplatu iznosa koji je za tužitelje neprihvatljiv, jer je višestruko manji od stvarno nastale štete uzrokovane potresom kao osiguranim slučajem, a glede visine tužbenog zahtjeva, tužitelji su prikupili ponude za sanaciju štete nastale potresom od 29.prosinca 2020. koje dostavljaju uz tužbu, a prema kojim ponudama troškovi popravljanja štete iznose ukupno 112.361,09 kn tako da tužbom od tuženika traže isplatu navedenog iznosa s zakonskom zateznom kamatom od 29. prosinca 2020. , kao i naknadu troškova parničnog postupka s zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude.
2. 1. i 2. tužitelji su nakon provedbe građevinskog vještačenja precizirali tužbeni zahtjev tako da od tuženika traže isplatu iznosa od 13.940,00 EUR s zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 29. prosinca 2020. te traže i naknadu troškova parničnog postupka s zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.
3. Tuženik Croatia osiguranje d.d. Zagreb u odgovoru na tužbu tvrdi da nije sporna činjenica nastanka štetnog događaja - potresa od 28.prosinca 2020. i 29.prosinca 2020. , a da su 1. tužiteljica i tuženik u trenutku potresa od 29. prosinca 2020. imali zaključenu policu osiguranja imovine broj 078627158638 s trajanjem osigurateljnog pokrića od 29. prosinca 2020. u 24 sata do 29.12.2021. u 24 sata,a sastavni dio koje police su i Opći uvjeti za osiguranje imovine u primjeni od 18.prosinca 2020., Informacije ugovaratelju osiguranja/osiguraniku prije sklapanja ugovora o osiguranju u primjeni su od 8. prosinca 2020. te Uvjeti za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana u primjeni su od 9. svibnja 2016. i predmetnom je policom ugovoreno da se osigurava građevni dio stana na adresi [adresa] na drugom katu površine 80 m2, masivne građe, iznos osiguranja: 5.000,00kn/m2 na iznos osiguranja od 400.000,00 kn te tuženik ističe da predmetni potres od 29. prosinca 2020. nije bio u osigurateljnom pokriću , a s obzirom da je predmetni Ugovor o osiguranju svoje učinke počeo proizvoditi tek istekom 29.prosinca 2020., dakle predmetna štete je nastala prije početka važenja predmetne police osiguranja, s time da tuženik dodaje da prema vlasničkom listu proizlazi da je vlasnik predmetne nekretnine isključivo 1. tužiteljica , a ne i 2. tužitelj a slijedom čega 2. tužitelj nije aktivno legitimiran za podnošenje tužbe, jer je čl. 948. st. 1. Zakona o obveznim odnosima propisano da Ugovor o osiguranju imovine može sklopiti svaka osoba ili se može sklopiti u korist svake osobe koja ima opravdani interes na predmetu osiguranja i pri tome osiguranik može biti samo osoba koja ima ili očekuje da će imati opravdani interes da ne nastane osigurani slučaj, jer bi inače pretrpjela neki materijalni gubitak, a identično je uređeno i čl. 1. Općih uvjeta za osiguranje imovine pri čemu tuženik ističe da je teret dokaza aktivne legitimacije na 2. tužitelju , koji uz tužbu nije dostavio niti jedan dokaz na okolnost svog opravdanog interesa na predmetu osiguranja i tuženik nadalje ističe da je 1. tužiteljica, kao ugovaratelj predmetne police osiguranja, izričito pristala na sklapanje predmetnog ugovora o osiguranju s vremenom trajanja od 29. prosinca 2020. u 24 sata do 29.prosinca 2021. u 24 sata, a zastupnik u osiguranju ĆA poslao je 1. tužiteljici elektroničku poruku s ponudom osiguranja u kojoj je jasno navedeno vrijeme trajanja osiguranja od 29.prosinca 2020. u 24 sata do 29.prosinca 2021. u 24 sata te je 1. tužiteljica elektroničkom porukom i uplatom pristojbe potvrdila da prihvaća predugovornu dokumentaciju, uvjete osiguranja te da je suglasna sa izradom police kako je ponuđena, a u samoj ponudi police osiguranja koja je poslana 1. tužiteljici izričito je navedeno da ugovor o osiguranju proizvodi svoje učinke istekom 24 sata dana koji je označen kao početak osiguranja, ako je do toga dana plaćena premija ili njen prvi obrok, a inače po isteku 24 sata dana uplate premije ili prvog obroka premije i isto je ugovoreno i odredbom čl. 4. st. 1. primjenjivih Općih uvjeta za osiguranje imovine dakle, pozivanje 1. tužiteljice na nepoštenost takvog uvjeta je deplasirano, a s obzirom da je navedeni uvjet ugovora o osiguranju kao i vrijeme početka osigurateljnog pokrića navedeno na samoj ponudi odnosno polici osiguranja i u svoj dokumentaciji koju je tuženik dostavio tužiteljici prije sklapanja predmetne police osiguranja jasno je navedeno da ugovor o osiguranju proizvodi svoje učinke istekom dana koji je označen, kao početak osiguranja, ako je do toga dana plaćena premija ili njen prvi obrok, a inače po isteku 24 sata dana uplate premije ili prvog obroka premije te su netočni navodi 1. tužiteljice da je prilikom pregovaranja o uvjetima predmetne police osiguranja s zastupnikom u osiguranju ugovoreno da osiguranje pokriva one rizike koji nastanu istekom onog dana kada bude uplaćena premija osiguranja i takav usmeni ugovor ne postoji iz kojeg razloga je jedino relevantan pisani ugovor kojeg su na daljinu sklopili 1. tužiteljica i tuženik a u kojem je jasno naznačeno vrijeme trajanja osiguranja od 29.prosinca 2020. u 24 sata do 29. prosinca 2021. u 24 sata pod uvjetom plaćanja premije osiguranja do 29.prosinca 2020. u 24 sata, time da tuženik osporava da je premija po predmetnoj polici osiguranja plaćena 28.prosinbca 2020. te ističe da je u predmetnom postupku nužno utvrditi kada je plaćena premija osiguranja po predmetnoj polici, jer da čl. 177. Zakona o obveznim odnosima propisano je ako se obveza plaća posredovanjem banke ili druge pravne osobe kod koje se vodi račun vjerovnika, smatrat će se, ako ugovorne strane nisu drukčije odredile, da je dug namiren kad banci, odnosno spomenutoj pravnoj osobi stigne novčana doznaka u korist vjerovnika ili nalog (virman) dužnikove banke, odnosno druge pravne osobe da odobri računu vjerovnika iznos naznačen u nalogu i tuženik osporava da bi predmetni osigurani slučaj bio u pokriću predmetne police osiguranja, a s obzirom da je isti nastupio prije sklapanja ugovora o osiguranju te tuženik navodi da je predmetni ugovor o osiguranju sklopljen nakon prvog petrinjskog potresa, koji se dogodio 28.prosinca 2020. u 6:28:07 sati, a čl. 16. st. 2. Uvjeta za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana ugovoreno je da se pod jednim osiguranim slučajem u smislu ovih Uvjeta smatraju sve štete uzrokovane potresom, a koje su nastale unutar razdoblja od 72 (sedamdeset i dva) uzastopna sata, računajući od početka potresanja tla, dakle, s obzirom da je predmetni osigurani slučaj započeo i prije sklapanja predmetnog ugovora o osiguranju, jasno je da se ne radi o budućem i neizvjesnom događaju i čl. 5. Općih uvjeta za osiguranje imovine ugovoreno je da je ugovor o osiguranju ništetan ako je u trenutku njegova sklapanja već nastao osigurani slučaj ili je taj bio u nastupanju, ili je bilo izvjesno da će nastupiti, ili je već tada bila prestala mogućnost da on nastane i podredno tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva tužitelja , a s obzirom da je isti previsoko postavljen i tuženik ističe prigovor podosiguranja, a dokazi koje tužitelji prilažu tužbi na okolnost visine nastale štete paušalni su i kao takvi neadekvatni da se temeljem njih utvrđuje visina nastale štete a time posredno i osigurnina na koju bi tužitelji eventualno imali pravu sukladno predmetnoj polici osiguranja i primjenjivim uvjetima, a čl. 27. Uvjeta za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana ugovoreno je da se u slučaju nastanka osiguranog slučaja nadoknađuju kod oštećenih objekata nužni troškovi popravka u trenutku nastanka osiguranog slučaja potrebni da se osigurani predmet na novu vrijednost dovede u stanje u kojem je bio prije oštećenja, po cijenama materijala i rada umanjenim za vrijednost ostatka, a veći troškovi popravka koji su nastali zbog toga što su prilikom popravka na oštećenoj stvari učinjene izmjene, poboljšanja ili usavršavanja padaju na teret osiguranika i uz to, tuženik ističe da je vrijednost osigurane stvari u trenutku ostvarenja osiguranog slučaja bila veća od iznosa osiguranja, odnosno da se u predmetnom slučaju radi o podosiguranju, a čl. 35. st. 1. Općih uvjeta za osiguranje imovine ugovoreno je da kada se utvrdi da je vrijednost osigurane stvari u trenutku ostvarenja osiguranog slučaja veća od iznosa osiguranja, osigurnina se smanjuje razmjerno vrijednosti osigurane stvari u odnosu na iznos osiguranja u trenutku ostvarenja osiguranog slučaja i vrijednost osigurane stvari utvrđuje se sukladno čl. 26. Uvjeta za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana kojim je ugovoreno da je osigurana vrijednost predmeta osiguranja nova građevinska vrijednost, odnosno mjesno uobičajena građevinska vrijednost novog objekta i to upravo onog opisanog u polici osiguranja s potpuno istom konstrukcijom (tip, izvedba i opremanje, stambena ili korisna površina) i u osiguranu vrijednost uključeni su i troškovi arhitekata te ostali troškovi projektiranja i planiranja tako da slijedom svega navedenog, tuženik osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva te predlaže u cijelosti odbiti tužitelje s tužbenim zahtjevom, kao neosnovanim uz naknadu troškova parničnog postupka s zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude.
4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u e-mailove sa ponudom osiguranja i pozivom za uplatu premije (list 12-22 spisa), e-mail kojim tužiteljica prihvaća izradu police sa potvrdom o uplati (list 23-26 spisa), e-mail sa potvrdom u ugovaranju police i policom sa popratnom dokumentacijom (list 27-32 spisa), dokumentaciju s općim uvjetima osiguravatelja (list 33-50 spisa), e-mail tužiteljice sa prijavom štete (list 51-58 spisa), e-mail sa Obavijesti o broju štetovnog spisa (list 59-61 spisa), e-mail sa pozivom na očevid (list 62-63 spisa), e-mail sa Obavijesti o neosnovanom zahtjevu (list 64-66 spisa), e-mail sa prigovorom na Obavijest o neosnovanom zahtjevu (list 67 spisa), e-mailovi sa fotografijama nakon potresa u 3. mjesecu 2020., saniranjem nastale štete i fotografijama nakon sanacije (list 68-99 spisa), dopis tužitelja sa prijedlogom za mirnim postupkom (list 100-105 spisa), e-mail sa obavijesti o zaprimanju dopisa (list 106-17 spisa), e-mailove osiguravatelja sa obavijesti da je predmetu u radu (list 108-11 spisa), dopis punomoćnika tužitelja osiguravatelju putem e-maila (list 112 spisa), e-mail osiguravatelja s odgovorom na pritužbu (list 113-115 spisa), ponudu za izvedbu radova sanacije posljedica potresa od 10.ožujkja 2021. od strane MANIGRA BAU d.o.o. (list 116-121 spisa), ponudu Credo centra broj: 6467 i 6601 (list 122 i 124 spisa ) , ponudu Tomić parketi d.o.o. (list 123 spisa), e-mail sa konačnom ponudom i pozivom na uplatu premije (list 134-144 spisa), e-mail kojim tužiteljica prihvaća izradu police sa potvrdom o uplati (list 145-151), dokumentaciju sa općim uvjetima osiguranja (list 152-164 spisa), Policu osiguranja (list 165-167 spisa), podnesak sa informacijama o potresu kod Petrinje (list 168-181 spisa), e-mail sa fotografijama oštećenja (list 182-195 spisa), zemljišnoknjižni izvadak (list 196-197 spisa), zapisnik o očevidu sa fotografijama (list 198-239 spisa), e-mail ĆA od 30. svibnja 2022. (list 248-250 spisa), rješenje HANFA-e od 17.03.2021. (list 251-262 spisa), podnesak Privredne banke Zagreb d.d. s preslikom uplate (list 293-294 spisa), podnesak Zagrebačke banke d.d. s podacima o isplati (list 296 spisa), dokumentaciju Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode od 17. kolovoza 2023. (list 299-330 spisa), nalaz i mišljenje sudskog vještaka MA, ing. građ. od listopada 2024. (list 368-397 spisa),saslušan je navedeni vještak na glavnoj raspravi , saslušan je svjedok ĆA i saslušani su 1. tužiteljica SA i 2. tužitelj SAŠ u svrhu dokazivanja.
5. Nije sporna činjenica nastanka štetnog događaja - potresa od 28.prosinca 2020. i 29.prosinca 2020. , a da su 1. tužiteljica i tuženik u trenutku potresa od 29. prosinca 2020. imali zaključenu policu osiguranja imovine broj 078627158638 s trajanjem osigurateljnog pokrića od 29. prosinca 2020. u 24 sata do 29.12.2021. u 24 sata,a sastavni dio koje police su i Opći uvjeti za osiguranje imovine u primjeni od 18.prosinca 2020., Informacije ugovaratelju osiguranja/osiguraniku prije sklapanja ugovora o osiguranju u primjeni su od 8. prosinca 2020. te Uvjeti za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana u primjeni su od 9. svibnja 2016. ,
6. Nesporno je da je predmetnom policom ugovoreno da se osigurava građevni dio stana na adresi [adresa] na drugom katu površine 80 m2, masivne građe, iznos osiguranja: 5.000,00kn/m2 na iznos osiguranja od 400.000,00 kn.
7. Nesporno je da je u potresu došlo do oštećenja osiguranog stana tužitelja te da su tužitelji nastalu štetu prijavili tuženiku pozivajući se na netom sklopljeni Ugovor o osiguranju i da je tuženik prijavu štete zaveo pod brojem 62 IM 4520 2021.
8. Nesporno je da je tijekom obrade prijave štete, tuženik zatražio dostavu dokaza o šteti nastaloj 29. prosinca 2020. čemu su tužitelji udovoljili , a i tuženik je izvršio pregled oštećenog stana radi utvrđenja vrste i visine nastale štete , ali je tuženik dana 7. rujna 2021. obavijestio tužitelje da je njihov odštetni zahtjev neosnovan, s obrazloženjem da se štetni događaj (potres) dogodio u razdoblju koje nije pokriveno ugovorom o osiguranju.
9. Sporno je da li je predmetni potres od 29. prosinca 2020. bio u osigurateljnom pokriću predmetne police , da li je 2. tužitelj aktivno legitimiran u ovom predmetu i sporno je koja šteta je nastala u stanu tužitelja te visina te štete.
10. 1.tužiteljica SA je izjavila da je prema preporuci prijatelja željela kontaktirati sa osiguravateljem , ovdje tuženikom Croatia osiguranjem te su joj preporučili da kontaktira s njihovim zastupnikom ĆA , a sve kako bih osigurala stan od raznih rizika, što je uključivalo i rizik od oštećenja stana u potresu pa su se ona i suprug te ĆA našli u stanu prijatelja s obzirom da je u tijeku bila sanacija stana. 1. tužiteljica tvrdi da je tada ĆA objašnjavao što sve obuhvaća eventualno sklopljena polica i odgovarao je na njihova pitanja u svezi s tim, a daljnji dogovor je bio da kada se odluče za sklapanje ugovora, odnosno police da mu se jave . 1. tužiteljica tvrdi da su se javili ĆA negdje prije Božića, ali da su trebali taj ugovor realizirati za Badnjak, međutim s obzirom na blagdane i godišnji odmor to su odgodili za ponedjeljak 28. prosinca 2020. i dogovorili su se da će sve preko e-maila rješavati, jer zbog korona virusa nije bilo potrebe da se nalaze osobno . 1. Tužiteljica navodi da im je on sve objasnio preko e-maila i da je sve pravovaljano preko e-maila. 1. tužiteljica tvrdi da joj je spomenutog ponedjeljka ĆA e-mailom poslao ponudu i oni su tu ponudu prihvatili te su izričito s njim dogovorili da polica počinje vrijediti od dana uplate i to su usmeno dogovorili a i na dokumentaciji je pisalo da ako se drugačije ne ugovori da polica vrijedi s danom uplate premije, ali poslije je ĆA govorio da ljudi odgađaju početak osiguranja odnosno trenutak kada vrijedi polica do mjesec i više dana iz nekih raznih razloga. 1. tužiteljica navodi da su platili premiju osiguranja 28. prosinca 2020. 1. tužiteljica se sjeća da je na ponudi koja im je dostavljena e-mailom od strane ĆA pisao datum 29. prosinca 2020. , a da nije zapravo gledala na taj datum, jer je imala povjerenje u zastupnika osiguranja da je to kako su se dogovorili s danom uplate premija osiguranja od kada bi počelo teči osiguranje. 1. tužiteljica navodi da je nakon svega toga dobila na svoj e-mail policu i ona se tome zahvalila , s time da je 28. prosinca 2020. dobila uz e-mail osim elektronske police, u PDF formatu opće i posebne uvjete osiguranja. 1. tužiteljica se sjeća da je idućeg dana 29.prosinca 2020. u Petrinji bio ,,veliki'' potres i ona je nazvala nakon toga ĆA i tražila daljnje upute, a on joj je rekao da je polica važeća i da podnese prijavu štete , što su tužitelji i učinili , a ta prijava je nakon toga evidentirana kod osiguravatelja, ovdje tuženika te su došli procjenitelji štete u srpnju 2021. godine, a procijenjena im je šteta u stanu pa su u rujnu iste godine dobili e-mail da „najedanputa“ polica nije važeća, jer da piše „krivi“ datum 29. prosinca 2020. 1. tužiteljica tvrdi da ju je to jako uzrujalo i zvala je potpisnika dokumenta u kojem je navedeno da ne vrijedi to osiguranje s obzirom na datum u polici i pitala ga je na koji iznos je procijenjena šteta na što je on odgovorio da je ista procijenjena na 63.700,00 kuna, ali da joj to ne mogu isplatiti s obzirom na datum na polici, nakon čega je nazvala ĆA te je on bio time iznenađen, što joj nije isplaćena šteta odnosno da je istekao datum i tada je rekao da je on vjerojatno napravio grešku no da će se pobrinuti da to riješi.1., tužiteljica navodi da je ĆA kontaktirao sa svojim „šefovima“ i oni su im ponudili iznos štete od 11.000,00 kuna, kao „nešto da nam daju''. 1. tužiteljica tvrdi da to nije bilo prihvatljivo, jer je šteta procijenjena na više, a i dogovoreno je bilo da polica osigurana počinje vrijediti 28. prosinca 2020. kada su uplatili premiju osiguranja i sjeća se da je ĆA toga dana pitala da li to znači da od tada vrijedi polica i on je rekao da od toga dana i vrijedi polica s time da imala u ĆA puno povjerenje. Što se tiče štete u stanu od potresa 1. tužiteljica tvrdi da je došlo do dvije velike pukotine u obliku križa na nosivom zidu, pukotine su na stropu i nadvojima i također je došlo do pada lampe na umivaonik,a i vidljiva su puknuća na podu gdje su pločice i parketi te u kupaoni se vide pukotine zidnih pločica, a što je sve fotografirano i njihova procjena prema ponudi koju su dali izvođači , šteta bi iznosila oko 100.000,00 i nešto kuna, što je bilo prije dvije godine.1. tužiteljica navodi da je zastupnik osiguranja tuženika PA prilikom prezentacije njima objasnio uvjete osiguranja i značenje pojedinih izraza kao što je franšiza i slično i odgovorio je i na njezina pitanja, a željela je da ima jednaku policu osiguranja, kao i njezini prijatelji i inicijalno je bio dogovor da će se polica dostaviti putem e-maila , ali nije bio dogovor da se ista dostavi fizički. 1. tužiteljica ističe da je bitan datum početka osiguranja i da je bitno to što bi datum početka osiguranja bio od trenutka plaćanja premije.
11.
2. tužitelj SAŠ je izjavio da ostaje kod onoga što je izjavila njegova supruga, ovdje 1. tužiteljica , a ona je obavljala pregovore sa zastupnikom osiguranja tuženika ĆA . 2. tužitelj tvrdi da je zajedno sa suprugom i VA bio na prezentaciji u vezi sklapanja ugovora o osiguranju, a ta prezentacija je bila u stanu njihovih prijatelja, jer se njihov stan sanirao. 2. tužitelj navodi da im je ŠA prezentirao o kojoj vrsti osiguranja se radi, što je sve pokriveno od rizika prema toj polici i sjeća se da je ŠA prošao sve točke rizika koje pokriva polica te je i dosta dugo trajala ta prezentacija. Što se tiče potpisivanja police osiguranja, 2. tužitelj navodi da je tu policu potpisala njegova supruga, ovdje 1. tužiteljica , a on nije kontaktirao s ĆA već je to sve činila njegova supruga. 2. tužitelj tvrdi da je zajedno sa suprugom razmatrao ponudu glede ugovora o osiguranju i smatrali su da polica vrijedi od trenutka kada plate premiju osiguranja te je on platio premiju osiguranja 28. prosinca 2020 putem m-zabe, a sva ostala korespondencija nakon što je uplatio premiju dolazila je na e- mail adresu supruge.2. tužitelj tvrdi da je bio u stanu kada je vršena procjena štete nakon potresa od strane procjenitelja tuženika i to je bilo u srpnju 2021. te je procijenjena šteta na 63.700,00 kuna, ali od toga im je bila ponuđena naknada štete od tuženika u iznosu od 11 ili 12.000,00 kuna, ali to nisu prihvatili dok je njihova interna procjena štete iznosila oko 100.000,00 kuna.Tužitelj tvdri da je sa suprugom pregledao policu te da su smatrali da je datum početka osiguranja 28. prosinca 2020. kada su uplatili premiju i sjeća se da su u PDF formatu dobili uz policu osiguranja još neku dokumentaciju , ali to je dolazilo na e-mail 1. tužiteljice.
12.
Svjedok ĆA je izjavio da je zaposlenik tuženika i radi na poslovima prodaje svih vrsta osiguranja. Svjedok se sjeća da je u komunikaciji s 1. tužiteljicom primio njezin zahtjev da sastavi ponudu za osiguranje stana, a to je bilo 12. listopada 2020. i to prema telefonskom pozivu 1.tužiteljice, a on je primivši takav zahtjev izradio informativnu ponudu osiguranja i istu poslao na e-mail 1. tužiteljice, a nakon toga razgovarao je telefonski sa 1. tužiteljicom te je nakon toga uslijedila prezentacija u početku 12. mjeseca 2020. Svjedok tvrdi da prezentacija znači da se informiraju stranke o općim i posebnim uvjetima osiguranja i samom osiguranju, a što obuhvaća informacija o ugovaratelju osiguranja prije sklapanja ugovora o osiguranju, opći i posebni uvjeti za svaku vrstu osiguranja i on je obavio tu prezentaciju u stanu u kojem se nalazila i 1. tužiteljica, ali to nije bio njezin stan , dakle, on je vršio prezentaciju u drugom stanu, a ne u stanu koji je trebalo osigurati, a koliko se sjeća to je bilo zbog adaptacije stana 1. tužiteljice. Svjedok tvrdi da su na spomenutoj prezentaciji bili nazočni 1. tužiteljice GA , njezin suprug 2. tužitelj SAŠ, a u toku prezentacije je tužiteljima pojasnio sve ono što je prema njegovom dosadašnjem iskustvu bilo potrebno te je tužiteljima pročitao i pojasni rizike, koji bi bili obuhvaćeni policom osiguranja i to svaki rizik za sebe, a u tim rizicima koji se obuhvaćaju osiguranjem bio je i rizik od oštećenja u potresu. Svjedok navodi da je ostavio neobvezujuću ponudu u izradi, odnosno nije ta ponuda bila zaključena i nije predstavljala predmet ugovora o osiguranju te je uz policu osiguranja ostavio i dokumentaciju i to sve uvjete osiguranja pa im je rekao da si uzmu dva-tri dana da pregledaju sve te uvjete i da ako ima potrebe da će se naći na još jednom sastanku i oni su pristali na to te mu rekli da će još vidjeti da li će biti ta druga prezentacija, ali svjedok tvrdi da ne zna da li je došlo do te druge prezentacije, međutim u međuvremenu su se tužitelji i on čuli telefonskim putem i nakon toga tužitelji su pristali na sklapanje police i prvobitni dogovor s tužiteljima je bio da im se polica dostavi osobno na kućnu adresu , odnosno tamo gdje su bili ali s obzirom na situaciju sa korona virusom to je sve obavljeno e-mailom, dakle na daljinu.Svjedok tvrdi da je polica izdana 28. prosinca 2020., a 29.prosinca 2020. je bio početak osiguranja i to istekom 24-og sata tog dana 29.prosinca 2020. Svjedok tvrdi da 1. tužiteljica nikada u razgovorima nije rekla koji datum početka osiguranja treba biti, a on u tom slučaju stavlja onaj datum na policu kada dostavlja policu osiguranja na potpis. Svjedok navodi da predmetna polica nije potpisana i to iz razloga jer je rađena na daljinu putem e- maila i to je bilo uz suglasnost klijenta, odnosno tužitelja pa takav način ugovaranja police vrijedi i kada je slao konačni prijedlog ponude, polica još nije bila zaključena pa je tužiteljima napisao da pogledaju još jednom sve podatke na polici, ali ne zna da li su tužitelji istu pregledali , međutim dobio je e-mailom suglasnost tužitelja za sklapanje police i nakon toga je u sustavu „zaključao“ policu , odnosno zatvorio predmet i poslao e-mail od njega potpisanu policu digitalno 1.tužiteljici na e-mail, a to je bilo 28.prosinca 2020. u 15:56 sati, a premija police plaćena je dana 28. prosinca 2020. i dobio je potvrdu o tome Internet bankarstvom da je ista plaćena i ,,misli'' da je u cijelosti plaćen iznos premije. Svjedok tvrdi da je polica koja je sklopljena sadržavala i osiguranje od rizika za štetu od potresa. Svjedok navodi da su tužitelji opće uvjete dobili i na prezentaciji i e-mailom prije sklapanja ugovora o osiguranju, a to je navedeno i u e-mailu koji posjeduje i to sustav automatski šalje osiguranicima, a i inače nakon zaključenja police mora poslati opće uvjeta , jer je sustav tako koncipiran da ne može zaključati policu bez slanja uvjeta te tvrdi da su opći uvjeti poslani tužiteljima prema e-mailu jednu minutu prije zaključavanja police.Svjedok navodi u svezi s početkom osiguranja kod sklapanja ugovora o osiguranju na daljinu da ukoliko ne postoji neki zahtjev stranaka tada stavlja kao početak osiguranja, onaj dan kad šalje policu, a nakon što se predočava svjedoku e-mail iz kojega proizlazi da on kao početak osiguranja stavlja datum kad dostavlja policu osiguranja klijentu, svjedok tvrdi da je to doista tako i svjedok pojašnjava da se radi o tome, kada policu dostavlja fizički, a isto tako kada dostavlja policu e-mailom tada je početak osiguranja taj dan kada dostavlja policu pod uvjetom da je plaćena premija i navodi da iako je polica zaključena 28. prosinca 2020. da je kao početak osiguranja naveden datum 29. prosinca 2020. iz razloga, jer je prvobitni dogovor bio da će dostava police tužiteljima biti fizički 29.prosinca 2020. , a inače s obzirom da radi na terenu događa se da prvi dan isprinta policu i tada je polica zaključana, a dostavlja ju idući dan , jer ima 24 sata za razdužiti dokument u sustavu, a što se tiče promjene datuma svjedok navodi da je kod ponude police koja je poslana na kontrolu tužiteljici bio naveden početak i istek osiguranja, a tužiteljica nije tražila izmjenu tih datuma pa su ti datumi tako i ostali i ponavlja da nije mijenjao datum na polici , jer ga 1. tužiteljica na to nije upozorila i točno je da provjerava datum police i početka osiguranja, ali to mijenja samo ukoliko to zahtjeva klijent te ako mu izričito klijent kaže datum početka osiguranja te u protivnom on stavlja datum početka osiguranja koji je i predviđen za dostavu police. Svjedok tvrdi da je naknadno promijenjen datum dostave police obzirom da je dostava police trebala biti 29.prosinca 2020. a e-mailom je bilo da će biti 28.prosinca 2020. kada je i izdana i navodi da je „zaključao“ policu kada je vidio da je premija osiguranja plaćena, a ne zna zašto nije promijenio datum početka osiguranja iako je polica zaključana 28. prosinca 2020. te je u razgovoru sa 1. tužiteljicom govorio o tome da ona kaže iznos vrijednosti stana, a ukoliko se to ne navede, tada postoje tablice osiguranja pa se onda primjenjuje kao vrijednost stana minimalno početni iznos od 5.000,00 kuna po m2 i to za građevinski dio stana, što je osnovica za obračun premije.Svjedok tvrdi da je ili 27. ili 28. prosinca 2020. bio dogovor sa strankama da će se polica osiguranja dostaviti 29.prosinca 2020. , jer se radilo o vremenu zaraze korona virusom pa je bilo pitanje na koji način dostaviti policu osiguranja,ali iako je bila epidemija korona virusa, svjedok navodi da je bilo i fizičkih kontakata prilikom prezentacije osiguranja između njega i tužitelja na razdaljini od oko dva metra, a sve prema propisanim mjerama. Svjedok tvrdi da on sam proizvoljno ne može mijenjati sadržaj police , odnosno ugovora i to ne može činiti kada je dana suglasnost klijenata putem e-maila, niti to može učiniti kada je polica zaključana, a postoji postupak kada se može mijenjati takav ugovor, ali u tom slučaju klijent mora podnijeti zahtjev i mora se ponovno proći dodatna procedura do trenutka sklapanja police , odnosno zaključenja iste. Svjedok tvrdi da se uplata premije police može vidjeti na računu osiguravatelja unutar 24 sata , ali to nije moguće vidjeti dok on ne dobije od Internet bankarstva potvrdu da je premija plaćena .
13.
U ovom predmetu proveden je očevid na mjestu spora uz sudjelovanje građevinskog vještaka MA na okolnost utvrđivanja nastale štete i procjene troškova saniranja ( popravljanja ) nastale štete i na okolnost uzročno posljedične veze između potresa i nastale štete , a sve prema cijenama u trenutku nnastanka štetnog događaja i prema današnjim cijenama.
14. Očevidom na mjestu spora i prema nalazu i mišljenju građevinskog vještaka utvrđeno je da su u dnevnoj sobi na zidu vidljive pukotine u vertikalnom i dijagonalnom smjeru, a da je pregledom pukotina vidljivo da su pukotine u dubini žbuke, do cigle, dok su na pojedinim dijelovima u dijagonalnom smjeru pukotine i na cigli, ali nisu kaskadno da prati stepenasto oblik cigle, na zidu između dnevne i radne sobe vidljiva je pukotina nadvoja koja se koso proteže od ruba nadvoja prema stropu, a na stupu su vidljive pukotine koje su vizualnim pregledom pukotine žbuke, zatim u radnoj sobi na zidu su vidljive pukotine u vertikalnom i dijagonalnom smjeru koje se mogu vidjeti sa obje strane zida (zid između dva stana), vidljivo je da su pukotine, kao i u dnevnoj sobi, u dubini žbuke, do cigle, a na pojedinim dijelovima u dijagonalnom smjeru su pukotine i na cigli, ali nisu kaskadno da prati stepenasto oblik cigle, a na oštećenje u zidu između dnevne i radne sobe postoje pukotina kod nadvoja opisano u gornjem opisu, a na stupu su vidljive pukotine koje su vizualnim pregledom pukotine žbuke te su pukotine više koncentrirane oko sredine stupa i u spavaćoj sobi su vidljive površinske pukotine na dijelu stropa koji se naslanja na zid između dviju soba, a u hodniku je nadvoj iznad ulaznih vrata znatno popucao, pukotina je vidljiva u podgledu nadvoja , kao i spoj nadvoja sa stropom te su vidljive pukotine ne stropu koje su površinske u žbuki, a u hodniku je vidljivo i da se parket pomaknuo i mjestimično dignuo i to u mjeri da se ulazna vrata teško otvaraju i zatvaraju, zatim u kupaoni su pločice na zidu i na podu popucale, a na mjestima se i odvojile od zida i vidljivo je da je umivaonik popucao, te nije moguće sa sigurnošću utvrditi da li su predmetna oštećenja nastala uslijed potresa, a kao i u svim ostalim prostorijama, vidljive su pukotine na stropu dok su u kuhinji vidljive pukotine na stropu i kao zaključak na zatečenu štetu u predmetnom stanju kod uviđaja vještak navodi da je iz svega vidljivo da su oštećenja nastala uslijed potresa te da je karakteristično da su na pojedinim mjestima pukotine dijagonalne u "X" obliku, a da su nadvoji oštećeni u smjeru prema stropu te da su u svim prostorijama vidljiva oštećenja na spoju zida i stropa.
15. Što se tiče procijenjene vrijednosti nastale štete i procjene troškova sanacije štete , vještak je napravio izračun vrijednosti troškova sanacije štete i to sanaciju štete specificiranu na pojedine faze radova tako da za pripremne radove koji se odnose na uklanjanje žbuke sa oštećenih površina zidova i stropa, odvoz otpadnog materijala, čišćenje morta iz sljubnica na odgovarajućoj dubini (cca 20-30 mm), te naknadno zatvaranje sljubnica odgovarajućim mortom sve u minimalnoj mjeri do 32 m2 izračun je po m2 375,00 kn što iznosi 12.000,00 kn, za ojačavanje zidova i to izvodi sa Č. spiralnim ankerima ⌀ 8 mm sa pripadajućim mortom, a sve prema uputama proizvođača morta, sa optimalnim dužinama ankera i rasporedom prema stanju oštećenja izračun je po m2 400,00 kn što na 32 m2 iznosi 12.800,00 kn, za injektiranje zidova/nadvoja tj. zakošeno bušenje rupa u zidu na određenoj dubini (propisano predviđenim postupkom) razmak rupa do 20,0 cm te navodi da se ovako opisana sanacija izvodi na manjem dijelu oštećenja odnosno 5 m2, a izračun je po m2 900,00 kn što na 5 m2 iznosi 4.500,00 kn, za žbukanje i to izvedbu podložnog sloja, izvedbu žbuke u slojevima do izravnavanja sa okolnom žbukom i izvedbu fine žbuke izračun je 250,00 kn po m2, što na 32 m2 iznosi 8.000,00 kn, za sanaciju manjih nekostruktivnih pukotina što se odnosi na pukotine koje su samo površinske, gdje je zahvat radova na otvaranju pukotina u debljini glet mase odgovarajuće širine da se dobije čvrsta površina (bez slabih dijelova površina), kitanje tako dobivenih otvorenih površina, sa postavom bandaž trake protiv naknadnog pucanja, izračun je 150,00 kn po m2 što na 50 m2 iznosi 8.500,00 kn, za završno gletanje i ličenje u dva sloja i to bojanje cjelovitog stana (zidovi, stropovi) izračun je po m2 50,00 kn što na 390 m2 iznosi 19.500,00 kn, za sanaciju parketa i to uklanjanje oštećenog parketa, sanacija podloge, dobava i postava novog parketa izračun je 350,00 kn po m2 što na 5 m2 iznosi 1.700,00 kn dok je za brušenje i lakiranje cjelokupne površine parketa hodnika izračun po m2 je 170,00 kn što na 15 m2 iznosi 2.550,00 kn tako da vještak u nalazu i mišljenju navodi da je nakon obavljenog očevida, analize dostupne dokumentacije i provedenih okvirnih izračuna, na temelju znanja i vještina utvrdio da je procijenjena vrijednost sanacije štete stana na iznos od 69.550,00 kn, odnosno 9.230,00 EUR.
16. U podnesku od 10. travnja 2025. tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju sudskog vještaka navodeći da isti nije sastavljen objektivno, nepristrano niti u skladu s pravilima struke, a da iz samog nalaza ne proizlazi da bi šteta bila izravna posljedica od potresa , koji je nastupio dana 29. prosinca 2020., nastavno na činjenicu kako je u tom periodu bilo više potresa pa onda je potrebno do stupnja izvjesnosti utvrditi uzročno- posljedičnu vezu između potresa od 29. prosinca 2020. i štete na stanu kako je utvrđena prilikom uviđaja te da je sudski vještak utvrdio visinu temeljen procjene troškova štete u III. kvartalu 2024., međutim da ista nije određena u skladu s uvjetima utvrđenim ugovorom sklopljenim s tužiteljima , jer se u konkretnom slučaju radi o ugovornom osiguranju, a sastavni dio samog ugovora su Uvjeti za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana te Opći uvjeti za osiguranje imovine pri čemu tuženik navodi da je u čl. 27. st. 1. Uvjeta za osiguranje građevinskog dijela kuće izričito navedeno da se u slučaju nastanka osiguranog slučaja nadoknađuju kod oštećenih objekata ili druge oštećene imovine – nužni troškovi popravka i to u trenutku nastanka osiguranog slučaja, a koji su potrebni da se osigurani predmet dovede u stanje u kojem je bio prije oštećenja pa izračuni utvrđeni u nalazu i mišljenju sudskog vještaka nisu, niti mogu biti primjenjivi, radi utvrđenja visine štete, obzirom da isti nisu u skladu s ugovorenim uvjetima, a koji su primjenjivi na konkretni slučaj te da navedeni stav potvrđuje i praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odlukama poslovni broj: Rev- x-378/2018 od 18. prosinca 2018. i poslovni broj: Rev-29/1993 od 7. siječnja 1999. te praksa nižestupanjskih sudova, primjerice Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske izražena u odluci poslovni broj: Pž-182/06 od 24.veljače 2009. pa tuženik predlaže da sudski vještak otkloni prethodno iznesene prigovore na način da izradi točan izračun, i to na način kako je to predviđeno odredbama ugovora i pripadajućih općih uvjeta te navodi da je tuženik još u odgovoru na tužbu predložio da sudski vještak utvrdi vrijednost osigurane stvari te da na temelju iste utvrdi koeficijent podosiguranja koji će zatim primijeniti na iznos osigurnine sukladno čl. 35. st. 1. Općih uvjeta za osiguranje imovine pa za potrebe izrade što potpunijeg nalaza i mišljenja tuženik predlaže dopunu vještačenja i ponovo skreće pozornost kako potres od 29. prosinca 2020. nije obuhvaćen sklopljenom policom osiguranja, s obzirom da ista u trenutku njegova nastajanja još nije počela važiti, a 1. tužiteljica je prije samog sklapanja police pisanim putem izrazila suglasnost sa njezinim sadržajem te da je iz same dokumentacije u spisu razvidno kako 1. tužiteljici vrijeme važenja police nije bio niti implicitno bitan sastojak ugovora, odnosno početak njezina važenja nije bio ni u jednom trenutku predmet pregovora te tuženik skreće pozornost kako je potres od dana 29. prosinca 2020. već bio u nastajanju (početak podrhtavanja od 15. prosinca 2020. nadalje), dakle da se isti niti ne može podvesti pod definiciju osiguranog slučaja, a kako je to propisano Općim uvjetima pa predlaže pozvati sudskog vještaka na njegovu dopunu nalaza i mišljenja.
17. Podneskom od 25. rujna 2025. sudski vještak MA očitovao se na prigovor tuženika navodeći da je u zapisniku do 27. lipnja 2024. o održanom očevidu
– vanjsko uredovanje u [adresa] upisano: Utvrđuje se da punomoćnik tužitelja predaje vještaku ponude za izvedene radove sanacije, za koje navodi da se nalaze u spisu predmeta Pn-65/2022 Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku i USB za koji navodi da se na njemu nalaze slike stana nakon tzv. Zagrebačkog potresa, zatim fotografije sanacije i nakon izvršene sanacije oštećenja nastala uslijed tzv. Zagrebačkog potresa te fotografije oštećenja nastalih nakon tzv. Petrinjskog potresa i sudski vještak navodi da je uspoređujući slike iz gore navedenog predanog USB sa stanjem zatečenih oštećenja na uviđaju donio zaključak da su oštećenja identična i da su oštećenja nastala uzrokovana tzv. Petrinjskim potresom od 29. prosinca 2020. te nadalje navodi da je, po intenzitetu potresa, jedini potres koji je mogao uzrokovati oštećenja na predmetnom stanu koji je pregledao na očevidu je potres od 29. prosinca 2020., a da sva podrhtavanja koja su se događala u periodu prije tzv. Petrinjskog potresa nisu mogla uzrokovati oštećenja koja su predmet vještačenja te navodi da i dalje ostaje pri zaključku koji je naveo u elaboratu Procjene nastale štete i procjene troškova sanacije štete nastale nakon potresa 29. prosinca 2020., da su oštećenja nastala uslijed potresa i vještak dalje navodi da je u elaboratu Procjene nastale štete i procjene troškova sanacije štete nastale nakon potresa 29. prosinca 2020. uzevši u obzir sve potrebne radove da se sanira nastala šteta navedeno da je sveukupna procjena troškova sanacije štete u trenutku nastale štete odnosno da procijenjena vrijednost sanacije štete stana iznosi 9.230,00 EUR, s time da vještak navodi da je vrednovanje procjene troškova sanacije štete vrijeme izrade predmetnog elaborata, a to je III. Kvartal 2024. te da je od nastale štete do izrade elaborata prošlo određeno vrijeme i da se svi radovi na sanaciji mogu cjelovito izvesti potrebno je uzeti mjerodavnu cijenu vrijednosti radova u trenutku izrade elaborata, kako je i navedeno u elaboratu te navodi da za izračun cijene koštanja sanacije za navedeni vremenski period koristi bazni indeks izdan od Hrvatske narodne banke kojim se cijene nekretnine međuvremenski izjednače na kvartal vrednovanja, a da prema navedenom međuvremenskom baznom iznosu ukupna cijene sanacije štete nastale nakon tzv. petrinjskog potresa 29. prosinca 2020. iznosi 13.940,00 EUR pri kojoj vrijednosti i nadalje ostaje.
18. Sudski vještak MA na glavnoj raspravi održanoj 1. prosinca 2025. izjavio je da ostaje kod svog nalaza i mišljenja te svog pisanog očitovanja na primjedbe tuženika te da je u svom nalazu i mišljenju naveo koje troškove je uzeo u obzir i da su to troškovi koji su bili potrebni za sanaciju nastale štete, a uzeo je troškove koji su nastali prilikom potresa, kao i one koji su nastali na dan očevida kako je sud zatražio te da su po njegovoj ocjeni svi troškovi sanacije koje je naveo bili nužni te je vještak naveo da ne zna dali je nastala šteta sanirana ili nije već da je dao svoj nalaz i mišljenje kako je zatekao stanje odnosno kako je to bilo u trenutku nastanka osiguranog slučaja, a što se tiče izvjesnosti nastale štete s obzirom na potres , vještak je naveo da je svoj nalaz i mišljenje dao temeljem očevida na terenu i uvida u fotografije i da su ta oštećenja nastala zbog potresa i to amplitude potresa koja dovodi do pomicanja građevine prilikom istog, a da to nije moglo nastati na neki drugi način u ovakvom intenzitetu kako je to nastalo u konkretnom slučaju te je naveo da su fotografije, kojima se poslužio prilikom izrade nalaza i mišljenja, njegove fotografije s očevida, a da ne može ništa reći u vezi podkoeficijenta u osiguranju i da spomenuti koeficijenti nisu u domeni sudskog vještaka odnosno njegove struke.
19. Punomoćnik tuženika je istaknuo da je iskaz vještaka kontradiktoran s nalazom i mišljenjem kojeg je dao tijekom postupka kao i dopunskim očitovanjem od 25. rujna 2025. pa predlaže da se provede novo vještačenje po novom vještaku.
20. Sud ocjenjuje stručnim i nepristranim nalaz i mišljenje građevinskog vještaka, jer je nalaz i mišljenje dao na temelju očevida na mjestu spora i uvidom u dokumentaciju i nalaz i mišljenje je jasan i određen bez kontradiktornosti , a i odgovorio je i otklonio primjedbe tuženika tako da sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje građevinskog vještaka pa je odbio prijedlog tuženika za provedbu novog građevinskog vještačenja.
21. Dakle, prema uvjerljivim, logičnim i životnim iskazima 1., i 2., tužitelja , a čiji iskazi su potvrđeni nalazom i mišljenjem građevinskog vještaka utvrđeno je da su oštećenja stana nastala uzrokovana tzv. Petrinjskim potresom od 29. prosinca 2020. i po intenzitetu potresa, jedini potres koji je mogao uzrokovati oštećenja na predmetnom stanu je taj potres , a sva podrhtavanja koja su se događala u periodu prije tzv. Petrinjskog potresa nisu mogla uzrokovati oštećenja koja su predmet vještačenja, dakle postoji uzročno posljedična veza između navedenog potresa i nastale štete 1. i 2., tužitelju , a ukupna cijene sanacije štete zbog potresa iznosi 13.940,00 EUR.
22. Prema iskazima 1. i 2 . tužitelja i svjedoka ĆA te dokumentacije u spisu Police osiguranja imovine –građanski dio utvrđeno je da su 1. i 2. tužitelj imali zaključenu policu osiguranja imovine broj 078627158638 s trajanjem osigurateljnog pokrića od 29. prosinca 2020. u 24 sata do 29. prosinca 2021. u 24 sata te su 1. i 2. tužitelji ugovorili osiguranje između ostalog i od potresa ,a sastavni dio koje police su i Opći uvjeti za osiguranje imovine u primjeni od 18.prosinca 2020., Informacije ugovaratelju osiguranja/osiguraniku prije sklapanja ugovora o osiguranju u primjeni su od 8. prosinca 2020. te Uvjeti za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana u primjeni su od 9. svibnja 2016. i predmetnom je policom ugovoreno da se od potresa osigurava građevni dio stana na adresi [adresa] na drugom katu površine 80 m2, masivne građe, iznos osiguranja: 5.000,00kn/m2 na iznos osiguranja od 400.000,00 kn te se predmetni potres dogodio nesporno dana 29. prosinca 2020. u 12,19 sati , s time da isti nije bio u pokriću osiguratelja , a s obzirom da je predmetni Ugovor o osiguranju svoje učinke počeo proizvoditi tek istekom 29.prosinca 2020., dakle predmetna štete je nastala prije početka važenja predmetne police osiguranja.
23. Naime, prema predmetnoj Polici ( list 29 i 30 spisa ) te prema čl. 4. st. 1. primjenjivih Općih uvjeta za osiguranje imovine ugovor o osiguranju proizvodi svoje učinke istekom 24 sata dana koji je označen kao početak osiguranja ako je do toga dana plaćena premija ili njen prvi obrok , a inače po isteku 24 sata dana uplate premije ili prvog obroka premije , što u konkretnom slučaju znači da je trajanje osigurateljnog pokrića od 29. prosinca 2020. u 24 sata do 29. prosinca 2021. u 24 sata dok se potres dogodio 29. prosinca 2020. u 12,19 sati tako da isti nije bio u pokriću osiguratelja.
24. Pritom valja reći da su 1. i 2. tužitelji potpisom Police osiguranja prihvatili sve odredbe te Police , kao i Općih uvjeta osiguranja tako da su bili upoznati s početkom trajanja osiguranja i pravnim učincima Ugovora o osiguranju, dakle vremena od kada Ugovor proizvodi pravne učinke.
25. Osim toga i iz iskaza 1. 2. tužitelja proizlazi da su i prije sklapanja Police bili na prezentaciji osiguranja imovine od strane zastupnika tuženika ĆA , koji im je nakon toga e-mailom poslao ponudu i oni su tu ponudu prihvatili te tvrde da su s njim usmeno dogovorili da polica počinje vrijediti od dana uplate , a i da je na dokumentaciji pisalo da ako se drugačije ne ugovori da polica vrijedi s danom uplate premije, međutim s druge strane 1. i 2., tužitelji tvrde da im je na ponudi , koja im je dostavljena e-mailom od strane ĆA pisao datum 29. prosinca 2020. , a da nisu zapravo gledali na taj datum, jer su imali povjerenje u zastupnika osiguranja , dakle 1. i 2. tužitelji su nakon uvida u ponudu police trebali tražiti od zastupnika tuženika da ispravi datum početka trajanja osiguranja prema datumu uplate premije 28. prosinca 2020. , ali to nisu učinili već su prihvatili ponudu i 1. tužiteljica je potpisala policu s datumom početka osiguranja 29. prosinca 2020. a 1. i 2. tužitelje ne ispričava to što nisu gledali ,,taj datum''.
26. Također je svjedok ĆA u svom uvjerljivom i logičnom iskazu objasnio , što znači prezentacija , a na kojoj su bili 1. i 2. tužitelji na kojoj je informirao stranke o općim i posebnim uvjetima osiguranja i samom osiguranju te je tužiteljima pročitao i pojasni rizike, koji bi bili obuhvaćeni policom osiguranja i to svaki rizik za sebe, a u tim rizicima koji se obuhvaćaju osiguranjem bio je i rizik od oštećenja u potresu nakon čega im je ostavio neobvezujuću ponudu u izradi te je uz policu osiguranja ostavio i dokumentaciju i to sve uvjete osiguranja pa im je rekao da si uzmu dva-tri dana da pregledaju sve te uvjete i u međuvremenu su se tužitelji i on čuli telefonskim putem , a nakon toga tužitelji su pristali na sklapanje police i prvobitni dogovor s tužiteljima je bio da im se polica dostavi osobno na kućnu adresu , odnosno tamo gdje su bili ali s obzirom na situaciju sa korona virusom to je sve obavljeno e- mailom, dakle na daljinu i Polica je izdana 28. prosinca 2020., a 29.prosinca 2020. je bio početak osiguranja i to istekom 24-og sata tog dana 29.prosinca 2020. dok prema iskazu svjedoka 1. tužiteljica nikada u razgovorima nije rekla koji datum početka osiguranja treba biti, , a još prije zaključenja Police je tužiteljima napisao da pogledaju još jednom sve podatke na polici nakon čega je dobio e-mailom suglasnost tužitelja za sklapanje police i nakon toga je u sustavu „zaključao“ policu , odnosno zatvorio predmet i poslao e-mail od njega potpisanu policu digitalno 1.tužiteljici na e- mail, a to je bilo 28.prosinca 2020. u 15:56 sati, a premija police plaćena je dana 28. prosinca 2020. i dobio je potvrdu o tome Internet bankarstvom da je ista plaćena, a što je razvidno iz Potvrde o provedenom nalogu za plaćanje ( list 25 spisa ) .
27. Dakle , tužiteljima je dana mogućnost da pročitaju i prouče tekst ponude Police u kojoj je bio naveden i početak osiguranja i da razmisle o prihvaćanju svih uvjeta u Polici , a oni su ponudu Police prihvatili i ista je potpisana od strane 1. tužiteljice pa je takva polica pravno valjana.
28. S obzirom da je u postupku utvrđeno da je prema predmetnoj Polici trajanje osigurateljnog pokrića od 29. prosinca 2020. u 24 sata do 29.12.2021. u 24 sata dok se potres dogodio 29. prosinca 2020. u 12,19 sati tako da isti nije bio u pokriću osiguratelja pa je valjalo odbiti , kao neosnovan tužbeni zahtjev 1. i 2. tužitelja i odlučiti kao u toč. I. izreke presude.
29. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1.. Zakona o parničnom postupku ( ,,Narodne novine '' br. 53/91, 91/92,112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 , 70/19, 80/22,114/22 i 155/23-dalje ZPP) , a troškovi parničnog postupka odnose se na zastupanje tuženika po punomoćnici , koja je odvjetnica u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to: za zastupanje na raspravi dana 5. 7. 2023. po tbr 9/1 250 bodova, za sastav podneska od dana 2. 8. 2023. po tbr 8/1 250 bodova, za sastav podneska od dana 10. 4. 2025. po tbr 8/1 250 bodova , za sastav podneska od dana 22. 5. 2025. po tbr 8/1 250 bodova, za zastupanje na raspravi dana 14. 10. 2025. po tbr 9/1 250 bodova i za zastupanje na raspravi dana 1. 12. 2025. po tbr . 9/1 250 bodova , a kako je 1 bod 2,00 EUR, to iznosi 3.000,00 EUR te PDV od 25% u iznosu od 725,00 EUR čemu valja pribrojiti sudsku pristojbu na odgovor na tužbu u iznosu od 400,00 EUR tako da su tuženiku dosuđeni troškovi parničnog postupka u iznosu od 4.125,00 EUR na koji iznos sukladno čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima teku zakonske zatezne kamate od dana donošenja prvostupanjske presude dana 30. siječnja 2026..
30. Budući da tuženik nije uspio u parnici , to je odbijen kao neosnovan njegov zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 8.378,14 EUR s zakonskom zateznom kamatom.
U Zaboku 30. siječnja 2026.
S u d a c
Branko Herceg
Uputa o pravnom lijeku :
Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana objave presude , pisano u 3 primjerka , putem ovog suda na nadležni Županijski sud.
Dostaviti:
1. Mislav Ivanišević , odvjetnik iz Zagreba , Račićeva 16
2. Odvjetničko društvo Leko i partneri iz Zagreba, Domagojeva 18
