Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
31000 Osijek
Europska avenija 7
Poslovni broj: P Ob-91/2023-29
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Općinski Sud u Osijeku, po sutkinji Jadranki Oroz, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice JD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po opun. Marinku Brajko, odvj. u Đakovu, protiv tuženika ĐD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po opun. Branki Rajić-Sudar, odvjetnici u Vinkovcima, radi utvrđenja bračne stečevine, nakon održane i zaključene glavne rasprave 16. prosinca 2025., u nazočnosti opun. tužiteljice, tuženika, opun. tuženika, javno objavljene dana 30. siječnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva tužiteljice pod točkom I. koji glasi: „Utvrđuje se da su nekretnine upisane
- u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] oranica selo sa 847 čhv (3046 m2) i kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište u [adresa] sa 501 čhv (1802 m2),
- u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] oranica selo sa 33 čhv (119 m2), kč. br. [katastarska čestica] oranica selo sa 472 čhv (1698 m2) i kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište u [adresa] sa 197 čhv (709 m2) i
- motorno vozilo M1 marke VOLKSWAGEN GOLF 1,6 TDI, godina proizvodnje 2015.g., broj šasije [broj šasije],
bračna stečevina JD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i tuženika ĐD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], svakoga u ½ dijela, što je tuženik dužan priznati te trpjeti upis prava suvlasništva na ime tužiteljice u roku 15 dana, jer će u protivnom isto zamijeniti ova presuda.“
II. Nalaže se tužiteljici da tuženiku nadoknadi prouzročene parnične troškove u iznosu od 7.526,55 eura (slovima: sedamtisućapetstotinadvadesetšesteurapedeset petcenti) u roku od 15 dana.
III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka, kao neosnovan.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da je dio tužbenog zahtjeva pod toč. I. u odnosu na nekretnine upisane:
- u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] oranica Vrdanj sa 1 j i 1545 čhv (11311 m2),
- u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] oranica Vrdanj sa 5 j i 746 čhv (31456 m2), kč. br. [katastarska čestica] šuma Dubrava sa 1 j i 754 čhv (8467 m2),
- u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] oranica Vrdanj sa 4 j i 911 čhv (26295 m2),
- u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] oranica Međine sa 1078 čhv (3877 m2),
- u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] oranica Petruševci sa 1 j i 833 čhv (8751 m2), te tužbeni zahtjev pod točkom II. povučen.
Obrazloženje
1. Tužitelj je po opun. dana 28. veljače 2023. podnio tužbu u kojoj navodi da Parnične stranke su bili bračni drugovi od 22.12.2012.g. kada su zaključili brak do 23.06.2016.g. kada je njihov brak razveden rješenjem Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Đakovu broj 54 P Ob-244/2016 od 23. 06. 2016. godine. Parnične stranke su nakon toga živjele fizički odvojeno samo godinu dana da bi već 2017. godine ponovno nastavili zajednički živjeti i koja zajednica trajala sve do mjeseca travnja 2022.g. kada je tuženik napustio izvanbračnu zajednicu i sa novom životnom partnericom nastavio živjeti u [adresa]. Tijekom braka i izvanbračne zajednice stranke su zajedničkim radom i ulaganjem stekli nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] oranica selo sa 847 čhv (3046 m2) i kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište u [adresa] sa 501 čhv (1802 m2), nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] oranica selo sa 33 čhv (119 m2), kč. br. [katastarska čestica] oranica selo sa 472 čhv (1698 m2) i kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište u [adresa] sa 197 čhv (709 m2), nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] oranica Vrdanj sa 1 j i 1545 čhv (11311 m2), nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] oranica Vrdanj sa 5 j i 746 čhv (31456 m2), kč. br. [katastarska čestica] šuma Dubrava sa 1 j i 754 čhv (8467 m2), nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] oranica Vrdanj sa 4 j i 911 čhv (26295 m2), nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] oranica Međine sa 1078 čhv (3877 m2), nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] oranica Petruševci sa 1 j i 833 čhv (8751 m2). Prilikom trajanja bračne i izvanbračne zajednice tužiteljica nikada nije imala uvida u financije tuženika, niti je imala saznanja kolika su mu primanja ili zarada koju je ostvarivao dok je istovremeno sama financirala ulaganja u nekretninu, opremanja i znatniji građevinski zahvati te isključivo sama financirala prehranu, odijevanje, higijenske potrebe i druge aktivnosti zajedničkog mlt. djeteta i sebe. Za završetak obiteljske kuće tužiteljica je podigla kredit kod Erste & Steiermärkische Bank d.d. u iznosu od 250.000,00 kn na rok otplate 10 godina, kojeg naravno sama otplaćuje po razvodu izvanbračne zajednice. Tužiteljica smatra kako je bračna stečevina i sav novac koji je tuženik stekao za vrijeme braka njihove zajednice, polagao na svoje račune u banci. S obzirom da tužiteljica ne raspolaže sa stanjem računa tuženika, niti je to u mogućnosti saznati, jer se radi o zaštićenim podacima, to ista ističe neodređenim, ali odredivi tužbeni zahtjev koji će se moći odrediti po pribavi podataka o stanjima računa i eventualno žiro računa tuženika u poslovnim bankama. Budući da je odredbama članka 186.b. Zakona o parničnom postupku predviđen način određivanja tužbenog zahtjeva po pribavi podataka od Privredne banke Zagreb d.d. , tužiteljica će isto postaviti po pribavi predloženih podataka. Osim navedenog za vrijeme trajanja bračne i izvanbračne zajednice parnične stranke su stekle vlasništvo nad osobnim vozilom marke Volkswagen Golf 1,6 TDI, godina proizvodnje 2015.g., broj šasije [broj šasije].
2. Tuženik je po opun. u odgovoru na tužbu, a prije upuštanja u raspravljanje, prigovara označenoj vrijednosti predmeta spora, a koju je tužiteljica označila u iznosu od svega 1.526,31 EUR / 11.500,00 kn. Naime, obzirom na postavljeni tužbeni zahtjev potpuno je jasno kako je tužiteljica vrijednost predmeta spora označila u suviše preniskom iznosu, stoga na temelju odredbe čl. 40. st. 3. ZPP-a predlaže da sud najkasnije do zaključenja pripremnog ročišta utvrdi vrijednost predmeta spora koji će odgovarati stvarnoj vrijednosti postavljenog tužbenog zahtjeva. Tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te predlaže da sud isti odbije kao neosnovan, a tužiteljicu obveže da tuženiku nadoknadi prouzročeni parnični trošak. Nije sporno kako su parnične stranke sklopile brak dana 22. prosinca 2012., kao što nije sporno niti da je navedeni brak razveden presudom Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Đakovu broj P Ob-244/2016, od 23. lipnja 2016. Nadalje, nije sporno da su stranke godinu dana nakon razvoda braka živjele odvojeno te da su nakon toga nastavile živjeti zajedno u izvanbračnoj zajednici sve do mjeseca travnja kada je njihova vanbračna zajednica prekinuta. Nije sporno kako su parnične stranke za vrijeme trajanja bračne i izvanbračne zajednice stjecali određenu imovinu (nekretnine i pokretnine), ali je netočno kako su sve nekretnine navedene u tužbi stečene zajedničkim radom i ulaganjem. Naime, pojedine nekretnine samo se formalno vode kao vlasništvo tuženika te nisu stečene zajedničkim radom i ulaganjem parničnih stranaka, pa stoga te nekretnine nikako ne mogu predstavljati bračnu stečevinu parničnih stranaka. Radi se o slijedećim nekretninama:
- kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica Vrdanj, površine 5 jutara 746 čhv i 31456 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], ĐD upisan kao samovlasnik nekretnine,
- kč. br. [katastarska čestica] u naravi šuma Dubrava, površine 1 jutar 754 čhv i 8467 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], ĐD upisan kao samovlasnik nekretnine,
- kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica Vrdanj, površine 4 jutra 911 čhv i 26295 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], ĐD upisan kao samovlasnik nekretnine,
- kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica Vrdanj, površine 1 jutar 1545 čhv i 11311m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], ĐD upisan kao samovlasnik nekretnine,
- kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica Petruševci, površine 1 jutar 833 čhv i 8751 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], ĐD upisan kao samovlasnik nekretnine. Nadalje, nekretnina u [adresa] (kč. br. [katastarska čestica] u naravi kuća i dvorište u [adresa], površine 501 čhv i 1802 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica selo, površine 847 čhv i 3046 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]), uglavnom je kupljena i građena novčanim sredstvima roditelja ĐD (SD i VD), a koja novčana sredstva predstavljaju dar isključivo tuženiku ĐD i tužiteljica JD s tim darom nije imala nikakve veze. Stoga, predmetna nekretnina također ne može predstavljati bračnu stečevinu, a osobito ne u omjeru kako to tvrdi tužiteljica u svojoj tužbi. Ostale nekretnine navedene u tužbi nesporno predstavljaju bračnu stečevinu parničnih stranaka, a radi se o nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] oranica selo sa 33 čhv (119 m2), kč. br. [katastarska čestica] oranica selo sa 472 čhv (1698 m2) i kč. br. [katastarska čestica] u naravi kuća i dvorište u [adresa] sa 197 čhv (709 m2), kao i o nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] oranica Međine sa 1078 čhv (3877 m2), osporavaju se navodi tužiteljice istaknuti pod ovom točkom tužbe u cijelosti kao netočni. Naime, za vrijeme trajanja bračne i izvanbračne zajednice tuženik nikada nije skrivao od tužiteljice „svoje financije“, a kako to tužiteljica neosnovano tvrdi te je ista u svakom trenutku imala uvida i saznanja o njihovom financijskom stanju (visina plaće, režijski troškovi i dr.). Osobito se osporavaju navodi tužiteljice kako je ona isključivo financirala izgradnju kuće (ulaganja u nekretninu) te isključivo sama financirala prehranu, odijevanje, higijenske potrebe i druge aktivnosti zajedničkog mlt. djeteta. Da je tome doista bilo tako onda bi bilo i upitno postojanje izvanbračne zajednice parničnih stranaka u razdoblju od 2017. do 2022. Također, osporava se tvrdnja tužiteljice kojom tvrdi da je podigla kredit u Erste banci d.d. u iznosu od 250.000,00 kn te da je taj kredit korišten isključivo u svrhu dovršetka gradnje i opremanja obiteljske kuće. Naime, kao što je to prethodno navedeno, nekretnina u [adresa] , kč. br. [katastarska čestica] u naravi kuća i dvorište u [adresa], površine 501 čhv i 1802 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica selo, površine 847 čhv i 3046 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], uglavnom je kupljena i građena novčanim sredstvima roditelja ĐD (SD i VD), a koja novčana sredstva su predstavljala dar isključivo tuženiku ĐD. Za dovršetak navedene nekretnine tužiteljica nije podigla nikakav namjenski kredit, a osobito ne u Erste banci d.d. Uostalom, postavlja se pitanje i zašto tužiteljica nije dostavila navedeni Ugovor o kreditu, a poziva se na isti u tužbi. S druge pak strane tuženik je podigao nenamjenski kredit u PBZ d.d., a kojim kreditom je financirao dovršetak i opremanje obiteljske kuće. Navedeni kredit tuženik otplaćuje sam od trenutka prekida izvanbračne zajednice do danas. U odnosu na tvrdnje tužiteljice kako sva novčana sredstva koja se nalaze na računu/ima u PBZ d.d. tužitelja također predstavljaju bračnu stečevinu nje i tuženika, ističe se kako je tuženik na tekućem računu imao novčana sredstva kojima je podmirivao svakodnevne potrebe zajedničkog mlt. djeteta SD, tužiteljice i sebe. Tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, a sve iz razloga što su parnične stranke dana 18. srpnja 2022. sklopile Sporazum o utvrđenju i diobi bračne stečevine, a kojim su u cijelosti riješile sva svoja međusobna potraživanja po osnovi bračne stečevine. U predmetnom Sporazumu obuhvaćene su upravo nekretnine koje su sada predmetnom postavljenog tužbenog zahtjeva, pa se postavlja pitanje zašto sada tužiteljica ponovno nešto potražuje od tuženika kada je predmetnim Sporazumom u cijelosti namirena po osnovi bračne stečevine. Naime, u čl. 5. Sporazuma ovdje parnične stranke podijelile su svu svoju bračnu stečevinu, a tužiteljici su u konačnici pripale sve pokretnine koje su se nalazile u nekretnini u [adresa] (tužiteljica je prilikom iseljenja odnijela sa sobom gotovo sve pokretnine u vrijednosti od cca. 20.000,00 eura), a isto tako tuženik joj je isplatio novčani iznos od 57.000,00 kn. Slijedom svega naprijed navedenog tuženik predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan te da tužiteljicu obveže da tuženiku nadoknadi prouzročeni parnični trošak.
3. U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitana: dokumentacij priloženu spisu i to uvjerenje PP Đakovo (str. 5 spisa), izvadak iz zemljišne knjige OS u Đakovu ZK odjel Đakovo (str. 6 do 12 spisa), sporazum o utvrđenju i diobi bračne stečevine od 18. srpnja 2022. (str. 32 do 35 spisa), Ugovor o kreditu Erste bank (str. 46 do 63 spisa), Ugovor o kreditu PBZ d.d. (str. 80 do 84 spisa), dokumentaciju PBZ d.d. (str. 93 do 119 spisa), podnesak PP Đakovo (str. 124 spisa), te saslušani svjedoci GD, CD, ID, SD i VD, te tužiteljica i tuženik kao parnične stranke. Nije bilo daljnjih dokaznih prijedloga.
4. Na ročištu održanom 15. veljače 2024. na suglasan prijedlog opun. stranaka utvrđena je vrijednost predmeta spora od 40.000,00 eura.
5. Iz iskaza saslušane tužiteljice u bitnome proizlazi kako je s tuženikom bila u braku od 22.12.2012. do 23.6.2016. kada je njihov brak razveden odlukom suda, u braku je rođeno jedno dijete (rođ. **.**.2013.), a nakon razvoda braka protekom godine dana su nastavili zajedno živjeti u izvanbračnoj zajednici od 2017. do travnja 2022., kada je tuženik napustio izvanbračnu zajednicu, a do tada su živjeli u njihovoj obiteljskoj kući, koja je u vlasništvu tuženika. Predmetnu kuću u [adresa] su izgradili 2017. za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice, te je za izgradnju iste podigla kredit kod Erste banke u iznosu od 250.000,00 kn, misli da je na 10 godina. Nakon što je dio kredita otplatila podigla je novi kredit, odnosno banka joj je dopustila da uđe u novi kredit u visini otplaćenog dijela navedenog kredita, u iznosu 73.000,00 kn za kupnju automobila marke Golf, a koji je bio u vlasništvu tuženika, navedeni kredit još uvijek otplaćuje sa mjesečnim anuitetom od 360,00 eura. Tuženik je također sudjelovao u financiranju izgradnje kuće, a bio je zaposlen, imao je i ušteđevinu, ne zna iznos, a nije znala niti da je on podigao kredit što je tek naknadno saznala, nije imala uvida u njegove financije. Vezano za ostale nekretnine koje su navedene u tužbenom zahtjevu, odnosno oranice su kupili tuženikovi roditelji i ona traži samo da se utvrdi da predmetna kuća i dvorište u [adresa] u [adresa] predstavlja bračnu stečevinu, a koje je ona suvlasnica u ½ dijela zajedno sa tuženikom s obzirom da se ista nekretnina vodi u vlasništvu samo tuženika. Također zahtijeva da se utvrdi da bračnu stečevinu čini i naprijed spomenuti osobni automobil marke Golf i to u jednakim dijelovima nje i tuženika, jer je isti automobil kupljen za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice, a isti automobil je tuženik ustupio svojim roditeljima s tim da je kupio drugi automobil marke Mercedes koji je također u njegovom vlasništvu. Poznato joj je da je tuženik sam sebi uplaćivao na račun novčana sredstva i to od plaće s tim da joj nije poznato koji iznos je uplaćivao ni koliko je uštedio na taj način novaca za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice, a misli da je štednju imao u Privrednoj banci Zagreb.
5.1. Na upit svog opunomoćenika navodi da je tuženik bio vlasnik OPG-a za vrijeme dok su živjeli u izvanbračnoj zajednici.
5.2. Na upit opunomoćenika tuženika navodi da je prvi kredit u iznosu od 250.000,00 kn podigla u Erste banci 2017. za gradnju kuće, a nakon što je dio kredita otplatila ponovno je podigla novi kredit 2021. za kupnju automobila marke Golf i na taj način je produžila vrijeme otplate kredita koji u biti i sada otplaćuje. Nakon svadbe od dara su zajedno kupili prvi plac u [adresa] za gradnju kuće, međutim taj plac su zamijenili sa placom koji je bio u vlasništvu njegovog brata, odnosno ne zna da li su njegovi roditelji kupili taj plac, te su na tom zamijenjenom placu zajednički gradili kuću. Ne zna da li je pri tome sklopljen bilo kakav ugovor sa njegovim bratom ili njegovim roditeljima. Prilikom gradnje njihove kuće pomagali su tuženikovi roditelji, kao i njeni roditelji, kako financijski, tako i fizički svojim radom. Tuženikovi roditelji su kupili kompletnu stolariju, prozore i vrata za kuću koji su platili oko 40.000,00 kn, dok je moja majka pomogla plaćanju zatvaranja zadnjeg računa za plin i vodu u iznosu od oko 9.000,00 kn. Ponovno navodi da zahtijeva da se utvrdi bračna stečevina nekretnina odnosno kuća koju su zajedno gradili ona i tuženik u [adresa] u [adresa] sa okućnicom kuća i dvorište, odnosno okućnica, te spomenuti osobni automobil marke Golf i novčana sredstva po računima tuženika, a sve za vrijeme dok su živjeli u izvanbračnoj zajednici od početka 2017. godine.
5.3. Na daljnji upit opunomoćenika tuženika navodi da se na svim stranicama sporazuma o utvrđenju i diobi bračne stečevine, a koji je priložen u spis nalazi njezin vlastoručni potpis.
5.4. Na daljnji upit opunomoćenika tuženika navodi da je na istom sporazumu potpisala da joj je tuženik isplatio iznos od 57.000,00 kn na dan sklapanja sporazuma, međutim isti iznos joj nije isplatio nego je bila primorana da potpiše da joj je navedeni iznos isplatio kako bi joj on isplatio na ruke iznos od 40.000,00 kn, jer da nije ovakav sporazum potpisala ne bi joj dao na ruke niti navedenih 40.000,00 kn, a koji iznos joj je isplatio na dan sklapanja odnosno potpisivanja navedenog sporazuma, a osim navedenog iznosa joj je na ruke dao iznos od 17.000,00 kn i to prije potpisivanja navedenog sporazuma jer nije sudjelovao u kućanskim troškovima. Ponovno ističe da su ona i tuženik zajedno kupili prvi plac u mjestu [adresa] i to od novčanih sredstava dobivenih na ime dara na svadbi koji plac je zamijenjen za drugim placom koji je bio u vlasništvu tuženikovog brata i na tom drugom placu su ona i tuženik zajedno izgradili kuću u kojoj su živjeli za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice sa svojim maloljetnim djetetom.
6. Saslušan tuženik potvrđuje navode tužiteljice, a u odnosu na trajanje njihove bračne, odnosno izvanbračne zajednice i da imaju jedno zajedničko dijete koje od prestanka izvanbračne zajednice živi sa majkom, dok on plaća uzdržavanje za dijete kako mu je to određeno odlukom suda. Nakon sklapanja braka od dobivenog dara su zajedno kupili kuću u [adresa], u kojoj kući nisu nikad živjeli, radi se o staroj kući bez struje i vode, a nakon sklapanja braka su živjeli jedno vrijeme kod njegovih roditelja, na vikendici, kod njezinih roditelja i u stanu u [adresa] za koji su plaćali najam. Spomenuta kuća koju su zajedno kupili je u njegovom vlasništvu, a u njoj nitko ne živi. Tužiteljica je prije sklapanja braka podigla kredit, a ne zna iznos, a koji je zatvorila na način da je podigla novi kredit u iznosu od 250.000,00 kn za vrijeme dok su živjeli u izvanbračnoj zajednici, a koji kredit je digla za izgradnju kuće, a u kojoj su nakon što je ista izgrađena zajedno živjeli sa njihovim zajedničkim djetetom, a nakon što je napustio izvanbračnu zajednicu u njoj su nastavili živjeti tužiteljica i njihovo zajedničko dijete, a ista kuća je u njegovom vlasništvu i u njoj sada nitko ne živi. Od navedenog kredita utrošeno je za izgradnju kuće oko 180.000,00 kn, a dio kredita je potrošen za kupnju automobila i zatvaranja svog starog kredita. On je za izgradnju i opremu kuće također podigao kredit od 120.000,00 kn, s tim da je dio kredita utrošio za izgradnju kuće i to oko 80.000,00 kn, a dio za zatvaranje starog kredita, osim toga za izgradnju kuće su pomagali njegovi roditelji i njegova baka koja je dala 15.000,00 kn za izgradnju i to isključivo njemu kao dar, a ne oboma, dok njezini roditelji nisu im financijski pomagali, nego su kupili kutnu garnituru i zavjese. Za kupnju predmetnog automobila marke Golf on je dao iznos od 37.000,00 kn, a ostatak oko 65.000,00 kn je platila tužiteljica. Predmetni Golf je bio registriran na njegovo ime i on ga je poklonio svome bratu nakon prestanka izvanbračne zajednice, a sa čim je bila upoznata i tužiteljica. Nakon razvoda braka, a prije izvanbračne zajednice uplatio je životnu štednju u iznosu od 400,00 kn mjesečno, a nastavio sam plaćanje i za vrijeme izvanbračne zajednice, ali je cjelokupni iznos podigao oko 35.000,00 kn i utrošio za izgradnju kuće. Nema ušteđenih novčanih sredstava, ima tekući račun u PBZ. Trenutno je zaposlen u Republici Njemačkoj, a namjerava se u Republiku Hrvatsku vratiti početkom srpnja ove godine. Navodi da je tužiteljica sve pokretnine iz kuće, odnosno namještaj iselila iz kuće, a koji namještaj su zajedno kupili.
6.1. Na upit svog opunomoćenika navodi da su predmetnu kuću gradili na placu koji je bio u vlasništvu njegovog brata, a koji je kasnije njemu prodao, ali bez naknade, te je on postao vlasnik istog placa i na tom istom placu je izgrađena predmetna kuća. Ne osporava suvlasništvo tužiteljice na predmetnoj kući, kao i na predmetnom osobnom automobilu marke Golf, kao i na kući koju su kupili od novca dobivenog u svatovima.
6.2. Na upit opunomoćenika tužiteljice tuženik navodi da za vrijeme sklapanja braka on je bio zaposlen, dok tužiteljica nije, bila je trudna, a kasnije se zaposlila kada su nastavili živjeti u izvanbračnoj zajednici, a u koje vrijeme je i on bio zaposlen. Za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice bio je vlasnik OPG-a, ali samo fiktivno.
7. Na ročištu za glavnu raspravu održanom 3. rujna 2025. saslušana je svjedokinja GD kada je iskazala kako joj je poznato da su stranke imale jedan plac u [adresa] i da su taj plac mijenjali za drugi plac koji se vodio u vlasništvu njegova brata ID i na tom drugom placu su stranke gradile kuću, misli 2017. i poznato joj je da je tužiteljica podigla kredit, jer bez kredita nisu mogli graditi kuću. Kada je dio kredita otplatila, podigla je novi kredit za kupovinu automobila Golf kojeg je kasnije ĐD, tuženik, svome ocu. Misli da je i tuženik podizao kredite, ali JD u to nije bila upućena, a to joj je poznato jer je ĐD nakon tog Golfa dovezao još dva "bijesna auta". Poznato joj je da je JD pomagala prilikom izgradnje kuće, dok je ĐD radio, poznatom joj je da su Matejevi roditelji kupili stolariju za kuću, ali je ĐD pričao da su oni prema njemu imali nekakav dug i da su umjesto povrata duga kupili stolariju za kuću u kojoj su tužiteljica i tuženik nakon izgradnje živjeli sa svojim djetetom SD koji sada ima 12.g. Kuću su gradili za vrijeme dok su bili u izvanbračnoj zajednici.
7.1. Na upit opun. tužiteljice navodi da joj je poznato da JD još uvijek otplaćuje navedeni kredit. U gradnji kuće su pomagali njegovi i Antonijini roditelji, poznato joj je da je majka od JD platila priključak struje.
7.2. Na upit opun. tuženika navodi da je Antonijina kuma, a sa njom se druži od 2015.g. Navodi da ne zna koji iznos kredita je podigao tuženik, ali zna da je JD podigla kredit u iznosu od 250.000 kn. ĐD je pred njom pričao da su njegovi roditelji mu dužni nekakav novčani iznos, pa su taj dug prelomili na način da su kupili stolariju za kuću u kojoj su živjeli JD i ĐD. Namještaj iz kuće je završio u dvorištu kod ujaka od JD, a nakon toga je promijenjena brava na njihovoj kući. Nije joj poznato da bi tužiteljica i tuženik nakon prestanka izvanbračne zajednice sklopili sporazum oko podjele imovine.
7.3. Opun. tuženika stavlja primjedbu na iskaz svjedokinje kao neistinit i proturječan i suprotan navodima tuženika tijekom postupka, dok je svjedokinja ostala kod svoga iskaza.
7.4. Na upit tuženika svjedokinja navodi da se dio stvari od stranaka nalazi u obiteljskoj kući JD.
8. Na istom ročištu saslušana svjedokinja CD, majka tužiteljice, u bitnome je iskazala kako su njezina kćer i bivši zet ĐD nakon svadbe od svadbenog dara kupili plac sa starom kućom u [adresa], ne zna broj, zaboravila je, u toj staroj kući nisu živjeli, nego su taj plac zamijenili za plac Matejevog brata i na tom placu su gradili kuću, za to vrijeme su živjeli kod nje. Za gradnju kuće kćer je podigla kredit, misli da je prvi puta podigla 200.000 kn, a nakon što je dio otplatila, podigla je novi kredit i kupili su auto Golf. Misli da tuženik za gradnju kuće nije podizao nikakve kredite. Za gradnju kuće su pomagali ona i njen suprug, kao i Matejevi roditelji. Pomogli su im plaćanjem priključka plina i vode, a pomagali su njegovi roditelji i sjeća se da je ĐD pričao da su njegovi roditelji dužni mu nekakvi novčani iznos, pa su oni na ime toga kupili stolariju. Ona i suprug su im kupili dio namještaja kutnu garnituru, koju je ĐD kasnije prodao, a dio namještaja je izbacio. Nije bila upoznata sa financijskim stanjem tuženika, a bio je zaposlen, kao i JD, imaju jedno zajedničko dijete. Nakon što je izbacio namještaj iz kuće, promijenio je brave u kući i JD nije mogla više u kuću, a u istoj su živjeli njegov brat i njegov kum.
8.1. Na upit opun. tužiteljice navodi da ne zna koliko novca je ĐD posudio svojim roditeljima.
8.2. Na upit opun. tuženika navodi da je JD njihovu kuću napustila prije 4.g., a bila je prisiljena napustiti kuću, jer su u zadnje vrijeme loše živjeli. U to vrijeme nije živjela u drugoj izvanbračnoj zajednici. Tuženik je nakon prestanka izvanbračne zajednice jedno vrijeme živio kod svojih roditelja, a jedno vrijeme u [adresa]. Ne zna da li su tužiteljica i tuženik potpisali bilo kakav sporazum nakon prestanka izvanbračne zajednice. JD je iz kuće uzela namještaj koji je ona platila, a većinom je ona kupovala i plaćala namještaj. JD je bila zaposlena, ali joj je malo ostajalo novca nakon plaćanja kredita, a tuženik je također bio zaposlen. Ne može se sjetiti koliko je platila priključak plina i vode. Navodi da od tuženika i tužiteljice nije dobivala nikakav novac.
8.3. Opun. tuženika stavlja primjedbu na iskaz svjedokinje kao neistinit i proturječan i suprotan navodima tuženika tijekom postupka, dok svjedokinja navodi da ostaje kod svoga iskaza.
9. Saslušan svjedok ID, brat tuženika, iskazao je kako mu je poznato da je brat ĐD nakon svadbe zajedno sa njihovim roditeljima kupio oranicu sa starom kućom od njihovog strica MD, nije mu poznato koliko su platili tu staru kuću, a to je saznao od roditelja. Tužiteljica i tuženik nisu nikada živjeli u toj staroj kući. Otac je u [adresa] kupio plac koji je prepisao na njegovo ime, pa obzirom da je on ostao živjeti u [adresa], taj plac je prepisao na brata ĐD, a stara kuća je također bila u njegovom vlasništvu, odnosno on se vodio kao vlasnik, kao i sada. Poznato mu je da je brat sa JD gradio kuću na tom placu, koji mu ja prepisao, misli da su za gradnju podizali kredite, odnosno to pretpostavlja, jer ih nije nikada pitao. Poznato mu je da su njihovi roditelji i njemu pomagali prilikom gradnje kuće, ali ne zna u kojem novčanom iznosu. Kuću su opremili sa namještajem i svim potrebnim i u njoj su JD i ĐD živjeli, ali je ubrzo došlo do njihovog razilaženja.
9.1. Na upit opun. tuženika navodi da su mu roditelji kupili još nekoliko oranica i dio šume, međutim sve je on to prepisao na brata, jer je odlučio živjeti u [adresa], a bratu je to bilo potrebno jer je planirao otvoriti OPG i kako bi mogao iskoristiti europske fondove. Nije upućen u to da li su roditelji od JD pomagali u gradnji njihove kuće. U razgovoru sa bratom i roditeljima saznao je da je ĐD sa JD potpisao nekakav papir i da joj je on dao dio novaca i da će preuzeti sav namještaj iz kuće i izvesti iz kuće, a što je i učinila. U razgovoru sa bratom saznao je da je on rekao JD da može sa djetetom ostati u kući, ali da ne može nitko drugi dolaziti, ali kada je saznao da dolazi njezin „prijatelj“, odnosno partner, tada joj je rekao da napusti kuću.
9.2. Na upit opun. tužiteljice navodi da je sve nekretnine koje su roditelji prepisali na njegovo ime, prepisao na ĐD bez naknade. Nepoznato mu je i nije razgovarao sa ĐD o tome da li bi on preuzeo Antonijine kredite. U [adresa] živi oko 20.g.
10. Saslušan svjedok SD, otac tuženika u bitnome je iskazao da su tužiteljica JD i njegov sin ĐD nakon svadbe od dobivenog dara u novcu kupili nekretninu, odnosno plac sa starom kućom u [adresa] od njegovog brata MD. Nisu nikada živjeli u toj staroj kući, nego su živjeli jedno vrijeme kod njih i kod njezinih roditelja. Njih dvoje imaju jedno zajedničko dijete i razveli su se, ne sjeća se godine, ali su kasnije nastavili zajedno živjeti u izvanbračnoj zajednici. On i supruga su starijem sinu ID ranije kupili plac u [adresa], međutim, kako ĐD i JD nisu željeli graditi kuću na [adresa], rekao je sinu ID da prepiše bratu svoju nekretninu u [adresa] na brata ĐD što je on i učinio i ĐD je postao vlasnik tog placa, a također je upisan kao vlasnik i placa sa starom kućom u [adresa]. Poznato mu je da su JD i ĐD podizali kredite, ne zna u kojem iznosu, za gradnju kuće. U tome su im pomagali on i supruga i to kupili su stolariju za cijelu kuću, a to je darovao svome sinu. Nije mu poznato da li su na bilo koji način sudjelovali i pomagali Antonijini roditelji. Kuća je bila u cijelosti namještena i nakon što su se razišli, JD je odvezla sav namještaj. Poznato mu je da su JD i ĐD sklopili sporazum oko podjele imovine i da joj je ĐD dao oko 50.000 kn, a isti sporazum su sastavili kod odvjetnika, a on je osobno vidio i pročitao taj sporazum.
10.1. Na upit opun. tuženika navodi da nije nikakav novac posuđivao od ĐD, nego naprotiv, ĐD i JD su posuđivali novac od njega, a PVC stolariju je poklonio sinu ĐD za cijelu kuću. Nakon prestanka izvanbračne zajednice na placu gdje je izgrađena kuća stranaka, gradili su objekte za potrebe OPG-a. Sve oranice i dio šume koje su supruga i on kupili sinu ID je isti prepisao na brata ĐD.
10.2. Na upit tuženika navodi da je priključak plina za kuću u [adresa] plaćao ĐD na rate, a priključak vode je bio ranije još dok je vlasnik bio ID.
10.3. Na upit opun. tužiteljice navodi da je plac i kuća u [adresa] plaćena par tisuća eura. U vrijeme dok je JD živjela u kući u [adresa], su na istom placu samo izgradili temelje za objekte, a nakon što je ista napustila kuću su dovršili gradnju tih objekata za potrebe OPG-a. Sjeća se da su JD i ĐD od svadbenog dara u novcu dobili oko 40.000 kn. Poznato mu je da je JD i nakon prestanaka izvanbračne zajednice radila reprograme kredita, podizala nove kredite, a ne zna koliko je utrošeno u kuću u kojoj su živjeli. Po njegovoj slobodnoj procjeni tržišna vrijednost predmetne kuće koju su gradili tužiteljica i tuženik je oko 40.000 eura.
10.4. Opun. tuženika stavlja primjedbu na iskaz svjedoka i to u cijelosti koji je dan u cilju pogodovanja tuženiku, dok je svjedok naveo da ostaje kod svog iskaza u cijelosti.
11. Saslušana svjedokinja VD, majka tuženika je iskazala kako su tužiteljica JD i sin ĐD se vjenčali 2012.g. i od svadbenog dara su kupili plac sa starom kućom u [adresa] od brata njezinog supruga, a koja kuća je bila pored njihove obiteljske kuće, međutim JD i ĐD nisu živjeli nikada u toj staroj kući, nego su nakon vjenčanja živjeli u njihovoj obiteljskoj kući, a ona i suprug su preselili u stan. Njih dvoje imaju jedno zajedničko dijete, nisu dugo bili u braku, nego su se razveli, ali su nakon toga ponovno zajedno živjeti kod njezin roditelja u Mrzoviću. Ona i suprug su starijem sinu ID kupili više oranica, kao i plac sa starom kućom u [adresa], međutim kako je on rekao da će ostati živjeti u [adresa], tada su mu rekli da sve te oranice i taj plac u [adresa] prepiše na mlađeg brata ĐD, što je isti i učinio. ĐD je vlasnik spomenute kuće u [adresa], kao i [adresa], na kojoj adresi su gradili kuću i to su jednim dijelom pomogli ona i suprug, platili su rušenje stare kuće, plaćali majstore za radove, te su kupili stolariju za cijelu kuću, a isto tako su i njih dvoje, JD i ĐD podigli kredite, tako su im rekli. Koliko joj je poznato Antonijini roditelji nisu pomagali u izgradnji kuće, nego su tek počeli dolaziti kada su se ĐD i JD uselili u kuću. Namještaj u kući su zajedno kupili JD i ĐD, a nešto su i oni kupili. Ponovno je došlo do problema između njih dvoje, ĐD je otišao iz kuće i rekao je JD da ostane sa djetetom živjeti u kući, ali da ne može dovoditi partnere. Obzirom da je JD u kuću dovodila i svog prijatelja, ĐD i ona su joj rekli neka ode živjeti kod svojih roditelja. JD je odnijela sav namještaj iz kuće. Poznato joj je da su JD i ĐD sklopili sporazum oko podjele imovine, zna da je JD bio potreban novac za estetsku operaciju nosa i ĐD joj je isplatio oko 55.000 kn, ne zna točno, i na taj način su razriješili sve u svezi njihove zajedničke imovine, koji sporazum je JD i potpisala, a što je i ona osobno vidjela.
11.1. Na upit opun. tuženika navodi da ona i suprug nisu dugovali nikakav novac sinu ĐD, jer on niti nije imao novaca, nego je digao kredit za kuću. Na placu u [adresa] gdje je izgrađena kuća JD i ĐD su ona i suprug nakon što su se njih dvoje razišli gradili objekte za potrebe OPG-a.
11.2. Na upit tuženika navodi da je JD znala za kredit koji je podigao ĐD, kao što je i on znao za kredit koji je ona podigla.
11.3. Na upit opun. tužiteljice navodi da ne zna o kojim iznosima kredita se radi, ali je poznato o čemu su pričali JD i ĐD da je JD ranije imala podignut kredit koji je zatvoren i podignut novi kredit za vrijeme dok su bili u izvanbračnoj zajednici. Prilikom sklapanja sporazuma između JD i ĐD nije bilo razgovora o kreditu. Sve što su pomogli u financijskom smislu i svojim radom je bilo isključivo sinu ĐD.
12. Na ročištu 16. prosincu 2025. opunomoćenici stranaka suglasno navode da stranke nisu uspjele postići dogovor oko rješavanja svih spornih pitanja u ovom predmetu, te opun. tužiteljice ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva u odnosu na točku I. i to da bračnu i izvanbračnu stečevinu čini nekretnina upisana u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] oranica selo i sa 847 čhv i kčbr. [katastarska čestica] selo kuća i dvorište u [adresa] sa 501 čhv (182 m2), kao i motorno vozilo marke VW Golf 1,6 TDI godina proizvodnje 2015. broj šasije [broj šasije] čine bračnu i izvanbračnu stečevinu tužiteljice JD i tuženika ĐD svakog u ½ dijela, a u odnosu na ostale nekretnine navedene u tužbenom zahtjevu tužiteljica nije zainteresirana. Obzirom da iz dobivenih podataka od banke tuženika proizlazi da na računu istog nema novčanih sredstava, pa u tom dijelu tužiteljica odustaje od tužbenog zahtjeva, a kojim potražuje da se utvrdi da novčana sredstva sadržana na računima i žiro računima tuženika čine bračnu stečevinu stranaka u ½ dijela svakog. Smatra da je činjenično stanje dovoljno utvrđeno te stoga nema daljnjih dokaznih prijedloga, odnosno odustaje od predloženih vještačenja odnosno poljoprivrednog vještačenja, građevinskog i prometno-strojarskog vještačenja, te predlaže da se izvrši uvid u materijalnu dokumentaciju priloženu u spisu, pročitaju iskazi svjedoka i zaključi glavna rasprava.
12.1. Opun. tuženika prima na znanje povlačenje dijela tužbenog zahtjeva, ne protivi se povlačenju istog, ali potražuje trošak. Tuženik ističe kako je sporazumom o utvrđenju i diobi bračne stečevine sklopljen između parničnih stranaka 18. srpnja 2022. nakon prestanka izvanbračne zajednice u potpunosti riješeno pitanje podjele bračne stečevine. Navedeni sporazum je potpisan i sastavljen i valjan temeljem odredbi čl. 286. i 294. Zakona o obveznim odnosima, u cijelosti je ispunjen na način da je tuženik isplatio tužiteljici iznos od 57.000,00 kn iz čl. 5. navedenog sporazuma, a također tužiteljica je preuzela sve pokretnine iz kuće na adresi [adresa], vrijednost kojih je oko 20.000,00 eura. Sama tužiteljica je u svom iskazu potvrdila da je sporazum potpisala, novčani iznos primila, kao i pokretnine, stoga je predmetni sporazum od strane tuženika u cijelosti ispunjen. Za valjanost istoga nije potrebna ovjera potpisa jer Obiteljski zakon ovjeru traži za bračni ugovor koji se sklapa za vrijeme trajanja braka, a što konkretni ugovor nije. Tuženik ističe da u odnosu na valjanost ovakvog sporazuma stajalište zauzela recentna sudska praksa, a ranije sudska praksa prihvaćala je i sporazume o podjeli bračne stečevine zaključene i u usmenom obliku. U odnosu na danas postavljeni tužbeni zahtjev kojim tužiteljica potražuje priznanje suvlasništva na česticama 972 i 973 u pola dijela, tuženik ističe kako se tome protivi nadalje u cijelosti, a posebice iz razloga jer iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da zemljište na čestici 973 su kupili tuženikovi roditelji, da su isti uložili znatna novčana sredstva u izgradnju kuće kao i baka tuženika i da je na navedenoj čestici nakon prestanka izvanbračne zajednice stranaka vršena dogradnja poslovnih objekata, tako da tim više tužiteljici ne pripada suvlasništvo u pola dijela. Tuženik smatra da eventualno utvrđenje veličine suvlasničkog dijela kod ovakvog stanja stvari i ovakvih iskaza svjedoka se može valjano jedino utvrditi provođenjem građevinskog vještačenja. Kako tužiteljica isto nije predložila, odnosno od takvog vještačenja je odustala to smatraju tužbeni zahtjev nedokazanim. Ne protivi se zaključenju glavne rasprave. Nema daljnjih dokaznih prijedloga.
13. Ocjenom provedenih dokaza svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje ZPP-a), utvrđeno da je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan.
14. U članku 2. stavku 1. ZPP-a određeno je da u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku, dok je odredbom članka 7. ZPP-a određeno da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju, a u članku 219. istoga Zakona da je u parnici svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika. Prema članku 221.a. ZPP-a određeno je da ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.
15. Odredbom članka 36. stavak 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj:103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023 - dalje: ObZ-a), a koji se primjenjuje u konkretnom slučaju, propisano je da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, dok je stavkom 3. istog članka propisao da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drugačije ugovorili, a nesporno je da tužiteljica i tuženik kao bračni/izvanbračni drugovi nisu zaključili nikakav bračni/izvanbračni ugovor, kojim bi ugovorili udjele u bračnoj/izvanbračnoj stečevini. Nadalje, odredbom članka 38. istog Zakona propisano je da se na bračnu stečevinu primjenjuju odredbe propisa kojima se uređuju stvarnopravni i obveznopravni odnosi, ako tim Zakonom nije drugačije određeno. U smislu odredbe članka 39. stavak 1. ObZ-a imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina. Vlastitom imovinom smatra se sukladno stavku 2. ovoga članka i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od temelja iz članka 36. ovoga Zakona (nasljeđivanje, darovanje i sl.).
16. Nesporno je među strankama da su živjeli i u izvanbračnoj zajednici u smisli odredbe članka 11. stavak 1. ObZ-a, koja propisuje da se odredbe ovoga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka, dok stavak dva propisuje da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
17. Naime, tijekom dokaznog postupka nesporno je utvrđeno da su parnične stranke bile u braku od 22.12.2012. do 23.6.2016. kada je njihov brak razveden rješenjem Općinskog suda u Đakovu broj P Ob-244/2016 od 23. lipnja 2016., u braku je rođeno jedno zajedničko dijete (rođ. **.**.2013.), da su nakon razvoda braka početkom 2017. zasnovali izvanbračnu zajednicu, a koja je trajala sve do travnja 2022., kada je tuženik napustio izvanbračnu zajednicu, da su nakon svadbe od svadbenog dara kupili predmetnu nekretninu upisanu u [adresa], radilo se o staroj kući u kojoj nisu nikada živjeli, koja je u vlasništvu tuženika, da su predmetnu kuću u [adresa], izgradili 2017. za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice na placu koji je bio u vlasništvu tuženikovog brata, a potom tuženika, da su i predmetni automobil Golf kupili za vrijeme trajanja braka, koji je bio registriran na ime tuženika i ostao kod njega nakon prestanka izvanbračne zajednice, da su tužiteljica i tuženik za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice podizali kredite za gradnju kuće, da su iste kredite nastavili otplaćivati i nakon prestanka izvanbračne zajednice, da su im financijski pomagali i roditelji, da je tužiteljica odvezla namještaj iz kuće koji su kupili za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice, a što proizlazi kako iz iskaza stranaka tako i saslušanih svjedoka.
18. Nadalje, nesporno je i da su stranke nakon prestanka izvanbračne zajednice, odnosno dana 18. srpnja 2022. sklopile Sporazum o utvrđenju i diobi bračne stečevine, a koji sporazum je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu, te je čitanjem istog utvrđeno da su stranke ovog sporazuma JD, ovdje tužiteljica i ĐD, ovdje tuženik bili u bračnoj zajednici od 22.12.2012. do 23.06.2016., kada je brak razveden rješenjem Općinskog suda u Đakovu broj P Ob-244/2016 od 23.06.2016., da su početkom 2017. zasnovali izvanbračnu zajednicu, a koja je trajala sve do početka mjeseca travnja 2022., kada je došlo do trajnog prekida izvanbračne zajednice (čl. 1.), te su između ostalog suglasno utvrdili imovinu stečenu za vrijeme bračne i izvanbračne zajednice (čl. 2.), kao i podjelu iste imovine (čl. 5.) između ostalog i nekretnine koje su sada predmetnom tužbenog zahtjeva, da ĐD isplaćuje JD novčani iznos od 57.000,00 kn i to na dan sklapanja ovog sporazuma, a što JD potvrđuje svojim vlastoručnim potpisom na ovom sporazumu, da navedeni novčani iznos predstavlja isplatu JD za njen udio u imovini koja predstavlja bračnu stečevinu, a koja je imovina detaljno opisana pod točkom 2. ovog sporazuma, kako su stranke ovim sporazumom podijelile zajedničku imovinu, te izjavljuju da nemaju nikakvih daljnjih međusobnih potraživanja glede zajedničke bračne stečevine, te se odriču bilo kakvih potraživanja po bilo kojoj osnovi izvan potraživanja ovim sporazumom, kako su sporazum pročitale, rastumačile i razumjele, sporazum je rezultat njihovog višemjesečnog pregovaranja i predstavlja njihovu pravu volju, da prilikom postizanja ovog sporazuma niti jedna od stranaka nije bila pod prisilom, a niti se nalazila u zabludi, te su obje stranke u cijelosti svjesne svih pravnih posljedica sklapanja ovog sporazuma, koji sporazum, odnosno svaku stranu sporazuma obje su stranke vlastoručno potpisale, a što potvrđuje i sama tužiteljica, kada je na ročištu za glavnu raspravu dana 13. veljače 2025. navela da se na svim stranicama sporazuma o utvrđenju i diobi brače stečevine, a koji je priložen u spis nalazi njezin vlastoručni potpis, kao i da joj je tuženik isplatio iznos od 57.000,00 kn, odnosno na ruke joj je isplatio iznos od 40.000,00 kn, te iznos od 17.000,00 kn,
19. Odredbom članka 45. stavka 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15 i 98/19; dalje: ObZ) propisano je ako bračni drugovi imovinske odnose nakon prestanka braka razvodom ili poništajem, odnosno nakon prestanka bračne zajednice nisu uredili sporazumno, imovinski odnosi mogu se urediti sudskom odlukom.
20. Kako je nesporno utvrđeno da su stranke nakon trajnog prekida izvanbračne zajednice razriješile svoje imovinske odnose s naslova bračne, odnosno izvanbračne zajednice i to sklapanjem sporazuma o utvrđenju i diobi cjelokupne bračne i izvanbračne stečevine, na temelju kojeg je tužiteljici isplaćen iznos od 57.000,00 kn, te se tužiteljica odrekla bilo kakvih potraživanja po bilo kojoj osnovi izvan potraživanja ovim sporazumom. Iz navedenih razloga, nekretnine i pokretnine na kojima tužiteljica traži utvrđenje prava suvlasništva i u ovoj parnici, ne predstavljaju više zajednički stečenu imovinu, jer su stranke na naprijed opisani način izvršile diobu takve zajednički stečene imovine, već iste predstavljaju posebnu imovinu tuženika.
21. S obzirom na navedena utvrđenja, sud je odgovarajućom primjenom odredbi članaka 11., članka 36. stavak 1., članka 45. stavka 1. ObZ-a i odredbe članka 221.a ZPP-a odlučio kao u točki I. izreke presude.
22. Nadalje, sukladno odredbama članka 193. stavak 1. i stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje ZPP-a), tužitelj može povući tužbu bez pristanka tuženika prije nego što se tuženik upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, a tužba se može povući i kasnije do zaključenja glavne rasprave, ako tuženik na to pristane. S obzirom da je tužitelj povukao tužbu u dijelu točke I. tužbenog zahtjeva u odnosu na nekretnine pobliže opisane u izreci rješenja i u odnosu na točku II. tuženog zahtjeva prije zaključenja glavne rasprave 16. prosinca 2025., a tužena se nije protivila povlačenju, sud na temelju članka 193. stavak 2. ZPP-a odlučio kao u izreci rješenja.
23. Nadalje, u smislu odredbe članka 158. stavak 1. ZPP-a svatko tko povuče tužbu, neovisno o tome zašto je povukao tužbu, osim iznimke predviđene stavku 2., ako je povlačenje uslijedilo odmah nakon što je protivna stranka udovoljila tužbenom zahtjevu ili zbog drugih razloga koji se ne mogu pripisati tuženiku, a o čemu ovdje nije riječ, mora protivnoj stranci naknaditi parnične troškove.
24. Stoga se odluka suda o parničnom trošku temelji se na članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a i na Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/2023; dalje u tekstu Tarifa) i vrijednosti predmeta spora od 40.000,00 eura. Tbr. 48. Tarife je propisano da kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka, dok je Tbr. 54. propisano da vrijednost boda iznosi 2 eura.
25. Sud je tuženiku koji je u cijelosti uspio u sporu priznao trošak zastupanja po ovlaštenom opunomoćeniku i to za sastav odgovora na tužbu od 27.3.2023. 500 bodova (Tbr. 8/1 OT), što čini iznos od 1.000,00 eura, zastupanje na ročištima 19.9.2023., 15.2.2024., 3.10.2024., 13.2.2025., 3.9.2025. i 16.12.2025. po 500 bodova za svako (Tbr. 9/5 OT), odnosno ukupno 3000 bodova, što čini iznos od 6.000,00 eura i žalba od 13.3.2023. 250 bodova (Tbr. 9/5 OT), što čini iznos od 500,00 eura, odnosno ukupno 3750 bodova, što čini ukupni iznos od 7.500,00 eura, budući vrijednost boda iznosi 2 eura (Tbr. 54. Tarife), kao i sudska pristojba na žalbu u iznosu od 26,55 eura, što ukupno iznosi 7.526,55 eura, koji iznos je tuženiku i dosuđen kao pod točkom II. izreke presude.
26. Tuženiku nije priznat trošak pristojbe na odgovor na tužbu, jer u spisu nema dokaza da je tuženik pozvan na plaćanje tog troška niti da je isti platio. Tuženiku nije dosuđen trošak pristupa na ročište za objavu, budući da je neizvjesno da li će opun. tuženika pristupiti na isto ročište, a o istom trošku će se odlučiti posebnim rješenjem.
27. Tužiteljica je izgubila ovaj spor, pa je na temelju članka 154. stavka 1. ZPP-a odbijen njezin zahtjev za naknadom troškova parničnog postupka kao neosnovan, kao pod točkom III. izreke presude.
28. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude i rješenja.
U Osijeku, 30. siječnja 2026.
SUTKINJA
JADRANKA OROZ
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku istog. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.
Dostaviti:
1. opun. tužiteljice
2. opun. tuženika
