Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Biogradu na Moru

Trg kralja Tomislava 2 A, Biograd na Moru

Poslovni broj: Pn-112/2023-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sucu Ivici Marinoviću, na temelju prijedloga višeg sudskog savjetnika-specijaliste Vinka Pavića, u pravnoj stvari tužitelja AR, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Anti Bogdaniću, odvjetniku u Biogradu na Moru protiv tuženice Općine Sveti Filip i Jakov, Obala kralja Tomislava 16, Sveti Filip i Jakov, zastupana po punomoćniku Josipu Bašiću, odvjetniku u Zadru, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 15. siječnja 2026. u prisutnosti tužitelja osobno i njegovog punomoćnika Ante Bogdanića, odvjetnika u Biogradu na Moru i zamjenika punomoćnika tužitelja ZR, odvjetničke vježbenice u uredu Josipa Bašića, odvjetnika u Zadru, na ročištu za objavu 30. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Općini Sveti Filip i Jakov, OIB: 57113796391 isplatiti tužitelju NR, OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete iznos od 2.191,89 EUR (dvijetisućestodevedesetijedan euro i osamdesetidevet centi) uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće od 11. listopada 2023. pa do isplate do 29. prosinca 2023. po stopi koje je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

II Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.440,20 EUR (tisućučetristočetrdeset eura i dvadeset centi) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30. siječnja 2026. kao dana donošenja ove presude pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja teče na pojedinačne iznose od dana njihova dospijeća pa do isplate, u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 22. prosinca 2023. navodi da je dana 10. listopada 2023. godine u 02:40 sati upravljao motociklom marke Aprilia Scarabeo Ulicom vitezova Domovinskog rata 1, u mjestu [adresa], te se uslijed vožnje prilagođenom brzinom i po prometnim propisima dogodila prometna nesreća u kojoj je tužitelju prouzročena materijalna šteta. Prometnica na kojoj se dogodio štetni događaj u vlasništvu je tuženika Općine Sveti Filip i Jakov. IV. Uzrok prometne nesreće da je oštećenje kolnika odnosno neodržavanje istog, a koji se sastoji u tome da je preko predmetnog kolnika postavljena šahta na kojoj su pregrade, te su se prilikom prelaska motocikla preko šahta, iste pomaknule te je došlo do pada tužitelja s motocikla i oštećenja istog. Tužitelju je počinjena materijalna šteta na u iznosu od 2.191,89 EUR. Smatra da je tuženik sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu kao jedinica lokalne samouprave dužan održavati javne površine, u ovom slučaju nerazvrstanu cestu, a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta. Upućuje se na sentencu Županijskog suda u Bjelovaru pod poslovnim brojem Gž-1803/11 od 5. travnja 2012. kojom je sud odlučio da sklapanjem ugovora, kojim je drugoj pravnoj osobi povjereno obavljanje poslova održavanja nerazvrstanih cesta, jedinica lokalne samouprave (grad) ne oslobađa se svoje zakonske odgovornosti za štetu koja trećoj osobi nastane zbog propusta te druge pravne osobe u održavanju nerazvrstane ceste na njenom području. Budući je vlasnik nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Općina Sveti Filip i Jakov, a na kojoj čestici zemlje se nalazi prometnica na kojoj se dogodila prometna nesreća, bio dužan istu održavati. Predlaže usvojiti tužbeni zahtjev te obvezati tuženika na platež troškova postupka

2. Tuženik u odgovoru na tužbu istu osporava u cijelosti jer sam nastanak štetnog događaja nije potkrijepljen nikakvim dokazima, odgovornost, uzročno posljedičnu vezu između oštećenja navedenih u dostavljenoj dokumentaciji i opisanog štetnog događaja, osnov i visinu štete koju isti potražuje te prigovora pasivnoj legitimaciji. Budući da na mjesto događaja nije izlazila policija niti je sastavljen zapisnik o očevidu, a niti je provedena rekonstrukcija štetnog događaja, ne može se sa sigurnošću utvrditi da je do prometne nesreće došlo krivnjom tuženika kako to navodi tužitelj u tužbi, niti se može utvrditi uzročno-posljedična veza između dokumentacije dostavljene uz tužbu i same prometne nezgode. Iz dokumentacije dostavljene uz tužbu se ne može utvrditi da su oštećenja nastala u štetnom događaju kojeg opisuje tužitelj, pa kako nije utvrđen način nastanka štete, to ne postoji niti obveza tuženika na isplatu iste budući ničim nije dokazano da bi tuženik bio kriv za nastanak. Tuženik osporava uzročno-posljedičnu vezu između štetnog događaja i dostavljene ponude za popravak, kao i visinu štete. Slijedom prednje navedenog tuženik predlaže da sud nakon provedene glavne rasprave odbije tužitelja sa tužbenim zahtjevom i obveže ga na naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Tužitelj je podneskom od 28. siječnja 2025. uredio tužbeni zahtjev na način da je visinu tužbenog zahtjeva odredio samo u eurima, a na što tuženik nije imao prigovora.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokumentaciju priloženu spisu i to preslik fotografija (list spisa 5-9), potvrdu MUP-a PP Biograd (list spisa 12), zk izvadak 1506 k. o. [katastarska općina], (list spisa 13), ponudu (list spisa 14), Odluku Službenog glasnika od 18. prosinca 2013. (list spisa 34-42), presliku spisa PP Biograd, Klasa:

211-06/24-02/571, UR broj: 511-18-09-24-15 (list spisa 47-61) ), fotografije MUP-a (list spisa 68-77), proveo očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka prometne struke Slobodana Erslana (list spisa 87-89), nalaz i mišljenje vještaka (list spisa 94-100), te saslušao tužitelja kao stranku (list spisa 62-64).

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa po osnovi naknade štete koju je pretrpio zbog štetnog događaja (oštećenje motocikla), a za koji navodi da se dogodio 10. listopada 2023.

7. Među strankama je sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija tuženika, odgovornost te osnova i visina tužbenog zahtjeva.

8. U odnosu na po tuženiku istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije valja istaknuti da je mjesto nastanka štetnog događaja nerazvrstana cesta. Nadalje, odredbom čl. 98. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, 110/2019, 144/2021, 114/2022, 114/2022, 4/2023, 133/2023 – dalje: Zakon o cestama) propisano je da su nerazvrstane ceste, između ostalih, ceste koje povezuju naselja, ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja, pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina te druge ceste na području naselja i gradova. Odredbom čl. 100. toč. 1., 2., 3., 4., 5., Zakona o cestama propisano je da nerazvrstanu cestu, između ostalog, čine cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, sustav za odvodnju atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, drenaže, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, pothodnik, nathodnik i slično), nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i slično), građevna čestica, odnosno cestovno zemljište u površini koju čine površina zemljišta na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgrađena cestovna građevina, površina zemljišnog pojasa te površina zemljišta na kojima su prema projektu ceste izgrađene ili se trebaju izgraditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima (objekti za održavanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, benzinske postaje, servisi i drugo), dok je odredbom čl. 101 st. 1. istog Zakona propisano da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

8.1. Čitanjem izvatka iz BZP utvrđeno je da je kat. čest. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] javno dobro u općoj uporabi - nerazvrstana cesta, kao neotuđivo vlasništvo Općine Sveti Filip i Jakov.

9. Valja navesti da održavanje nerazvrstanih cesta, održavanje javnih površina na kojima nije dopušten promet motornim vozilima, održavanje građevina javne odvodnje oborinskih voda, održavanje javnih zelenih površina, održavanje građevina, uređaja i predmeta javne namjene predstavlja komunalnu djelatnost, sukladno čl. 22. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj 68/2018, 110/2018, 32/2020). U smislu odredaba navedenog Zakona, komunalne djelatnosti obavljaju, između ostalog, trgovačka društva koje osniva jedinica lokalne samouprave koja i osigurava sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti, u koje između ostalog ulazi i održavanje nerazvrstanih cesta te održavanje javnih površina.

10. Također, odredbom čl. 2. Odluke o nerazvrstanim cestama („Službeni glasnik Općine Sveti Filip i Jakov“ broj 6/2013, dalje: Odluka) nerazvrstana cesta definirana je kao cesta koje se koristi za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenima zakonom, drugim propisima i ovom Odlukom, a koje nisu posebnim propisom razvrstane kao javne ceste,. Odredbom čl. 6. st.1 Odluke o nerazvrstanim cestama propisano je da poslove vezane uz upravljanje i održavanje obavlja odjel nadležan za prostorno uređenje i graditeljstvo Općine Sveti i Filip i Jakov, dok je st. 3. određeno da poslove održavanja nerazvrstanih cesta sukladno Odluci o komunalnim djelatnostima obavlja fizička ili pravna osoba na temelju ugovora.

11. Slijedom navedenog, a s obzirom da se predmetni štetni događaj dogodio na nerazvrstanoj cesti, [adresa], dakle na području lokalne samouprave tuženika, koji je bio dužan osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti te izvršavati odgovarajući nadzor nad stanjem navedene javne prometne površine u odnosu na njezinu ispravnost za promet, sukladno odredbama čl. 6. Odluke o nerazvrstanim cestama, to jasno proizlazi pasivna legitimacija tuženika i odgovornost za predmetnu štetu.

12. Radi utvrđivanja odlučnih činjenica u svezi osnove i visine tužbenog zahtjeva, tijekom postupka je provedeno prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku prometne struke, dipl. ing. Slobodanu Erslanu (list 94-100 spisa), iz čijeg nalaza i mišljenju od 23. prosinca 2024. proizlazi da je prometna nesreća nastala nalijetanjem prednjeg kotača motocikla tužitelja na nepravilno postavljen rešetkasti metalni poklopac na kanalu za oborinske vode te u nastavku gubitkom kontrole nad upravljačem i prevrtanjem motocikla na desnu stranu. Brzina motocikla tužitelja u trenutku nalijetanja na poklopca na kanalu za oborinske vode po procjeni mogla je iznositi između 30 i 40 km/h. Vozač motocikla nije imao tehničke mogućnosti pravovremenog uočavanja nepravilno postavljenog poklopca na kanalu za oborinske vode na udaljenosti većoj od 13,00 m, a samim time niti mogućnost izbjegavanja ove prometne nesreće kočenjem. Ukupna visina štete na motociklu tužitelja uslijed prometne nesreće iznosi 2.191,89 eura.

13. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje liječnika vještaka prometne struke, dipl. ing. Slobodanu Erslanu, budući je vještvo dano na temelju priložene dokumentacije i to Zapisnika o očevidu PU Zadar, skice lica mjesta te uviđaja na licu mjesta dana 25. studenog 2024. i u skladu s pravilima struke. Na isti nalaz i mišljenje stranke nisu imale prigovora.

14. Tužitelj u svom iskazu navodi da se predmetna prometna nesreća dogodila u mjesecu listopadu ili studenom prije mislim godinu, godinu i pol dana. Te se prigode vraćao s mora kada upravljajući motociklom Aprillia Sarabeo te je dolaskom kod trgovine Studenac, kod križa u mjestu [adresa] prošao motociklom preko rešetki koje su se podignule, a uslijed čega je pao s motocikla na cestu. To se dogodilo oko dva sata po noći, nije se brzo kretao, možda 20-30 km/h. Rešetke preko kojih je prešao motociklom su metalni odvod, a s tim rešetkama je prekriven kanal. Navodi da na cesti nije bilo nikakvog znaka upozorenja za odvajanje te rešetke a on prvi koji je zbog toga imao prometnu nesreću, budući mu je poznato da su i djeca s romobilom upadali u taj kanal kao i vozači s automobilima. To je saznao nakon što je imao ovakvu prometnu nesreću. Povodom štetnog događaja pozvao policiju koja je izašla na teren i provela očevid a isto tako je i fotografirala mjesto štetnog događaja. Izdala obvezni prekršajni nalog jer da sam ja izazvao ovu prometnu nesreću te mi je izrečena od oko 300-400 eura.

15. Prema čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje ZOO) šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist), ali i povreda prava osobnosti. Prema odredbi čl. 1045. st. 1. ZOO-a štetu je dužan nadoknaditi onaj koji ju je uzrokovao ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Ovaj sud je utvrdio da je tuženik odgovoran za utuženu imovinsku štetu tužitelju. Naime, na temelju iskaza saslušanog tužitelja, a što je u bitnom potvrđeno vještačenjem po vještaku dipl. ing. Slobodanu Erslanu, utvrđeno je da je do prometne nesreće, dakle štete na motociklu došlo nalijetanjem prednjeg kotača motocikla tužitelja na nepravilno postavljen rešetkasti metalni poklopac na kanalu za oborinske vode, a obveza održavanja istog je bila na tuženiku.

16. Utvrđenoj visini štete na vozilu tužitelja u iznosu od 2.191,89 EUR stranke nisu određeno prigovarale, slijedom čega je sud, prihvaćajući nalaz i mišljenje vještaka, našao osnovanim tužbeni zahtjeva tužitelja za naknade imovinske štete na vozilu u iznosu od 2.191,89 EUR pa je temeljem odredbe čl. 1085. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023 - dalje: ZOO) naloženo tuženiku isplatiti tužitelju navedeni iznos.

17. Tužitelju su dosuđene i zatezne kamate na dosuđeni iznos imovinske štete, a koje teku od 11. listopada 2023., odnosno od trenutka nastanka štete, sukladno odredbi čl. 1086 ZOO.

18. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. i članka. 155. ZPP-a, a odmjerena je u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/2023, dalje u tekstu: OT) i zahtjevom tužitelja, a prema vrijednosti postavljenog tužbenog zahtjeva. Tužitelju je priznat trošak za sastav tužbe – 100 bodova (Tbr. 11. toč. 1. OT), te za pristup ročištu dana 23. travnja 2024. u visini 100 bodova (Tbr. 9.t.1. OT), pristup ročištu dana 2. srpnja 2024. u visini 100 bodova. (Tbr. 9.t.1. OT), pristup ročištu dana 25. studenog 2024. u visini 100 bodova. (Tbr. 9.t.1. OT), pristup ročištu dana 15. siječnja 2026. u visini 100 bodova (Tbr. 9.t.1. OT), pristup uviđaju dana 25. studenog 2024. u visini 100 bodova (Tbr. 9.t.1. OT) što uz vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife) iznosi 500,00 EUR, uvećano za iznos PDV 25% iznosi 625,00 EUR, kao i trošak uviđaja u iznosu od 440,20 EUR što sveukupno iznosi 1.440,20 EUR.

19. Odluka o zateznim kamatama na dosuđeni iznos troškova postupka sud je donio na zahtjev tužitelja, na temelju odredbe članka 151. stavka 3. ZPP-a kojom je propisano da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke (30. siječnja 2026.) kojom je naloženo plaćanje troškova postupka, a o kojim sud odlučuje na zahtjev stranke.

20. Na temelju svega iznijetog, odlučeno je kao u izreci presude.

Biograd na Moru, 30. siječnja 2026.

Viši sudski savjetnik-specijalist

Sudac

Vinko Pavić

Ivica Marinović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi pisano, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave ove odluke odnosno primitka prijepisa ove odluke, ovisno o ispunjenju uvjeta iz čl. 335. ZPP.

Dostaviti:

- tužitelju po punomoćniku

- tuženiku po punomoćniku