Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Karlovac
Gž Ob-6/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Karlovcu, po sucu Ivani Mašić, u izvanparničnom postupku predlagateljice IE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Marijana Habijančić, odvjetnica iz Čazme, protiv 1. protustranke HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, OIB: 84397956623, sa sjedištem u [adresa] i 2. protustranke AE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđivanja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi 1. protustranke izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj R1 Ob-447/2025-7 od 29. rujna 2025., dana 30. siječnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba 1. protustranke HRVATSKOG ZAVODA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, kao neosnovana i u cijelosti se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj R1 Ob-447/2025-7 od 29. rujna 2025.
Obrazloženje
1. Rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj R1 Ob-447/2025-7 od 29. rujna 2025., riješeno je:
„Utvrđuje se da je između predlagateljice IE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i pok. BE, OIB: [osobni identifikacijski broj], postojala izvanbračna zajednica i to od 1997. godine pa sve do njegove smrti **.**.2017.“
2. Protiv tog rješenja žali se 1. protustranka iz svih razloga navedenih u članku 353. stavak 1. točka 1. do 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), te predlaže da se njegova žalba prihvati.
3. U odgovoru na žalbu predlagateljica se istoj protivi te predlaže žalbu odbiti i pobijano rješenje potvrditi.
4. Žalba je neosnovana.
5. U provedenom postupku glede utvrđenja izvanbračne zajednice, sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, na koju sadržajno upire žalitelj, budući da pobijano rješenje sadrži valjane razloge o odlučnim činjenicama, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi u sadržaju isprava i samih tih isprava.
4. U provedenom postupku glede utvrđenja izvanbračne zajednice, sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, u smislu članka 365. stavak 2. ZPP.
5. Nisu osnovani žalbeni navodi jer je sud prvog stupnja na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo.
6. Predlagateljica navodi da je s pok. BE živjela u izvanbračnoj zajednici od 1997. pa sve do njegove smrti **.**.2017.i to na adresama navedenim u uvjerenjima o prebivalištu za predlagateljicu i pok. BE.
7. Osim toga, iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju suda prvog stupnja broj O-2956/17 od 25. travnja 2018. vidljivo je da je predlagateljica proglašena zakonskom nasljednicom iza smrti pok. BE.
8. Odredbom članka 11. stavak 1. i 2. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 – dalje: ObZ) propisano je da odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuje se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljeno sklapanjem braka (stavak 1.), a izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. toga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica, te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova (stavak 2.).
9. Prema članku 22. stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22 – dalje ZMO) pod članom obitelji iz stavka 1. točka 1. toga članka smatra se izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, a status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.
10. Iz navoda predlagateljice i priloženih dokaza u spisu proizlazi da su predlagateljica i njezin pok. izvanbračni suprug živjeli u zajedničkom kućanstvu i očito funkcionirali kao muž i žena i imali ekonomsku i emocionalnu zajednicu koja je trajala sve do njegove smrti.
11. Prema tome, nedvojbeno je da između predlagateljice i pok. BE postojala zajednica života sadržajno ista bračnoj zajednici, zbog čega je očito da je izvanbračna zajednica osim u emocionalnom smislu ispunjavala preduvjete i u voljnom i ekonomskom smislu za izjednačavanje s bračnom zajednicom.
12. Stoga i ovaj sud prihvaća pravilno utvrđenje suda prvog stupnja da je između predlgateljice i pok. BE postojala dugogodišnja izvanbračna zajednica koja je trajala od 1997. sve do njegove smrti, a koja je bila jednaka bračnoj zajednici, sukladno navedenim zakonskim odredbama, pa svi suprotni navodi u žalbi protustranke nisu osnovani.
13. Slijedom navedenog, neosnovane su i paušalne tvrdnje žalitelja da je veza između predlagateljice i pok. BE više bila ekonomska nego bračna zajednica i da su iskazi svjedoka motivirani krvnim i kumskim vezama s predlagateljicom. Međutim, takva tvrdnja žalitelja je po ocjeni ovog suda proizvoljna, budući da iz iskaza ostalih svjedoka CE, koji je bio prijatelj iz djetinjstva pok. BE i susjeda istog, GE, nedvojbeno proizlazi činjenica postojanja izvanbračne zajednice između predlagateljice i pok. BE u pravom smislu riječi.
14. Ukazuje se na činjenicu da 1. protustranka HZMO nije pasivno legitimirana u ovoj pravnoj stvari, međutim, u situaciji kada je prvostupanjski sud propustio odbaciti prijedlog predlagateljice u odnosu na HZMO, ovaj sud je odlučivao o žalbi istog.
15. Slijedom navedenog valjalo je u tom dijelu, na temelju članka 380. točka 2. ZPP odbiti žalbu protustranke kao neosnovanu i potvrditi rješenje suda prvog stupnja.
U Karlovcu 30. siječnja 2026.
Sutkinja
Ivana Mašić
