Republika Hrvatska
Županijski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
Poslovni broj: Kž-79/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Domagoja Raguža kao predsjednika vijeća, te sudaca Nikše Lučića i Marte Jelić kao članova vijeća, uz sudjelovanje Antee Pekić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika VK, zbog kaznenog djela iz članka 179a. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21, u daljnjem tekstu KZ/11) i dr. , odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci pod poslovnim brojem K-602/2023-51 od 16. siječnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 30. siječnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, preinačuje se pobijana presuda u odluci o kazni na način da se optuženom VK za kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11 zbog kojeg je proglašen krivim presudom prvostupanjskog suda na temelju članka 179a. KZ/11 utvrđuje kazna zatvora u trajanju 1 (jedne) godine, za kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11 zbog kojeg je proglašen krivim presudom prvostupanjskog suda na temelju članka 139. stavak 3. KZ/11 utvrđuje kazna zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci, za kazneno djelo tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 1. i 2. KZ/11 zbog kojeg je proglašen krivim presudom prvostupanjskog suda na temelju članka 117. stavak 2. KZ/11 utvrđuje kazna zatvora u trajanju 1 (jedne) godine pa se optuženi VK na temelju odredbe članka 51. KZ/11 osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 10 (deset) mjeseci te mu se na temelju članka 57. stavak 1., 2. i 5. KZ/11. izriče djelomična uvjetna osuda na način da neuvjetovani dio kazne zatvora iznosi 10 (deset) mjeseci i isti se ima izvršiti, dok se ostatak izrečene kazne u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti, ako optuženik u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo s time da mu vrijeme provjeravanja iz uvjetovanog dijela kazne ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne.
Na temelju članka 54. KZ/11 optuženiku se ima u neuvjetovani dio kazne uračunati vrijeme uhićenja 19. i 20. lipnja 2023., kao i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 25. kolovoza 2023. do 16. siječnja 2024.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinski sud u Rijeci proglasio je krivim optuženog VK za počinjenje kaznenog djela - nasiljem u obitelji - djelo opisano i kažnjivo po članku 179.a KZ/11, kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11 te kaznenog djela tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 1. i 2. KZ/11 te je istom za počinjeno kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179a KZ/11 na temelju članka 179.a KZ/11 u svezi sa člankom 48. stavak 2. KZ/11 i u svezi članka 49. stavak 1. točka 4. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, za počinjeno kazneno djelo iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11 na temelju članka 139. stavak 3. KZ/11 u svezi sa člankom 48. stavak 2. KZ/11 i u svezi članka 49. stavak 1. točka 5. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 4 (četiri) mjeseca te za počinjeno kazneno djelo iz članka 117. stavak 1. i 2. KZ/11 na temelju članka 117. stavak 2. KZ/11 u svezi sa člankom 48. stavak 2. KZ/11 i u svezi članka 49. stavak 1. točka 4. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci nakon čega je okrivljenik VK na temelju članka 51. KZ/11 osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci. Na temelju članka 58. st. 1. KZ/11 okrivljeniku VK opoziva se kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci utvrđena pravomoćnom presudom Općinskog suda u Splitu broj Kzd-116/19 od 8. lipnja 2021. koja je postala pravomoćna 2. rujna 2021., te se ista smatra utvrđenom. Okrivljeni VK je na temelju članka 58. stavak 3. a u svezi sa člankom 53. stavak 1. KZ/11 osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine da bi mu na temelju odredbe članka 57. stavak KZ/11 izrečena djelomična uvjetna osuda, i to na način da će se dio kazne na koji je okrivljeni osuđen u trajanju od 6 (šest) mjeseci izvršiti, dok se preostali dio kazne u trajanju od 10 (deset) mjeseci neće izvršiti ukoliko okrivljeni u roku provjeravanja od 3 (tri) godine ne počini neko novo kazneno djelo s time da mu vrijeme provjeravanja iz uvjetovanog dijela kazne ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne.
1.1. Na temelju članka 54. KZ/11 optuženiku se ima u neuvjetovani dio kazne uračunati vrijeme uhićenja 19. i 20. lipnja 2023., kao i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 25. kolovoza 2023. do 16. siječnja 2024.
1.2. Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi članka 145. stavak 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-Odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22-dalje u tekstu: ZKP/08) okrivljenik dužan je naknaditi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 eura (tri stotine eura), te trošak sudskomedicinskog vještačenja u ukupnom iznosu od 593,75 eura (pet stotina devedeset tri eura i sedamdeset pet centi).
2. Protiv navedene presude žalbu je podnio državni odvjetnik, a žali se zbog odluke o kazni i predlaže da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači i optuženiku osudi na bezuvjetnu kaznu zatvora.
2.1. Odgovor na žalbu podnio je optuženik putem branitelja Andreja Bašovića, odvjetnika u Rijeci s prijedlogom da drugostupanjski sud odbije žalbu kao neosnovanu.
2.2. U skladu s odredbom članka 474. stavak 1. ZKP/08., spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.
2.3. Nitko od stranaka nije zahtijevao da bude izvješten o sjednici, niti je drugostupanjski sud u smislu članka 475. stavak 1. ZKP/08 ocijenio da bi njihova prisutnost bila korisna za razjašnjenje stvari.
3. Žalba državnog odvjetnika je osnovana.
3.1. Sasvim određenom žalbenom argumentacijom državni odvjetnik osnovano napada odluku prvostupanjskog suda o izboru vrste i mjere kazne za optuženika i njegova kaznena djela. Kod toga državni odvjetnik ne osporava utvrđenje i ocjenu olakotnih okolnosti u pobijanoj presudi, već opravdano osporava davanje prevelikog značenja tim olakotnim okolnostima kao naročito olakotnim okolnostima.
3.2. Po stavu ovog vijeća prvostupanjski sud je zanemario činjenicu da je optuženik počinio tri kaznena djela na štetu žrtve, što je prvostupanjski sud trebao cijeniti u okviru veće pogibeljnosti kaznenih djela, pa navedeno, zajedno s stupnjem krivnje u okviru izravne namjere prvog stupnja i svrhom kažnjavanja u općem i posebnom smislu ne opravdava zaključak o mogućnosti ublažavanja pojedinačne kazne za kaznena djela za koja je optuženik oglašen krivim. Osim toga, utvrđene olakotne okolnosti, ne predstavljaju naročito izražene olakotne okolnosti, a preostali skup olakotnih okolnosti nije takav da bi opravdavao utvrđivanje pojedinačne kazne blaže od zakonskog minimuma. Ovo posebno iz razloga jer je tijekom postupka izostao pozitivan odnos optuženika prema žrtvi, kao osobiti kriterij iz članka 48. stavak 2. KZ/11 za utvrđivanje blaže kazne od zakonom propisane. Kada se okolnostima o kojima ovisi izbor vrste i mjere kazne dodaju i kriteriji iz članka 51. stavak 1. KZ/11 o ocjeni počiniteljeve ličnosti i počinjenih kaznenih djela u njihovoj ukupnosti, za izricanje jedinstvene kazne zatvora, dolazi se do jednostavnog zaključka kako je optuženiku prvostupanjski sud utvrdio preblage pojedinačne kazne, odnosno izrekao mu preblagu jedinstvenu kaznu zatvora.
3.3. Iako je optuženik neosuđivana osoba i iako je isti priznao objektivne okolnosti počinjenja kaznenih djela, a uzevši u obzir i izostanak otegotnih okolnosti, stupanj krivnje i zahtjevi specijalne i generalne prevencije traže utvrđenje strože pojedinačne kazne zatvora za kaznena djela za počinjenje kojih je proglašen krivim kao i izricanje strože jedinstvene kazne. Na izbor visine jedinstvene kazne od utjecaja su podaci o počinjenju predmetnih kaznenih djela, kao i karakteristike ličnosti optuženika.
3.4. S obzirom na gore izneseno ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je okrivljeniku potrebno izreći strože kazne zatvora za svako od kaznenih djela za koja je optuženik proglašen krivim. Stoga je primjenom članka 486. stavak 1. ZKP/08, prihvaćanjem žalbe državnog odvjetnika, ovaj sud drugog stupnja preinačio pobijanu presudu u odluci o kazni, utvrdivši optuženiku pojedinačnu kaznu za kazneno djelo iz članka 179.a KZ/11 u trajanju 1 (jedne) godine, za kazneno djelo iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11 u trajanju 6 (šest) mjeseci te za kazneno djelo iz članka 117. stavak 1. i 2. KZ/11 u trajanju 1 (jedne) godine nakon čega je ovaj sud optuženika uz primjenu članka 51. stavak 2. KZ/11 osudio na jedinstvenu kaznu zatvora od 1 godine i 10 mjeseci. Optuženiku je izrečena djelomična uvjetna osuda, po članku 57. KZ/11, na temelju ocjene da postoji visok stupanj vjerojatnosti da će i samo djelomično izvršenje kazne zatvora utjecati na optuženika da ubuduće ne čini kaznena djela. Stoga je određeno da će optuženi VK izdržati neuvjetovani dio kazne od 10 mjeseci, a da će preostali dio kazne biti uvjetovan na rok provjeravanja od 3 godine, uz uvjet da u tom razdoblju optuženik ne ponovi počinjenje kaznenog djela.
3.5. Takva vrsta i mjera kazne i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda dostatna je da može utjecati na optuženika i na sve ostale da ne čine kaznena djela i da shvate da je činjenje kaznenih djela pogibeljno, a kažnjavanje počinitelja pravedno, te da takva kazna sadrži odgovarajuću količinu moralne osude za zlo koje je optuženik počinjenjem kaznenog djela nanio društvu u cjelini (članak 41. i članak 47. KZ/11). Upravo takvom kaznom će se postići svrhu kažnjavanja iz članka 41. KZ/11 u smislu izražavanja društvene osude zbog počinjenog kaznenog djela, jačanje povjerenja građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava i utjecati na okrivljenika i sve druge da ne čine kazneno djelo.
4. Kako je sud našao da je žalba državnog odvjetnika osnovana, na temelju članka 486. stavak 1. ZKP/08. je prihvaćena žalba državnog odvjetnika i presudom je preinačena pobijana presuda zbog odluke o kazni.
5. Županijski sud u Dubrovniku, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu s člankom 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08, nije našao da bi bila ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka niti povreda kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
Dubrovnik, 30. siječnja 2026.
Predsjednik vijeća
Domagoj Raguž