REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
Tome Skalice 2, Slavonski Brod
Poslovni broj: Gž-72/2026-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca Irene Dikanović-Terzić, predsjednice vijeća, Lidije Klašnja-Petrović, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Draženke Ilak, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice FT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Nicole Kwiatkowski, odvjetnici u Zagrebu protiv tuženice Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb, Magazinska cesta 69, OIB: 53056966535, zastupane po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Glamuzina&Grošeta d.o.o. Zagreb, radi utvrđenja ništetnosti, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, od 29. rujna 2025., poslovni broj: P-5743/2022-19, u sjednici vijeća održanoj 30. siječnja 2026.
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba tuženice Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb, ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, od 29. rujna 2025., poslovni broj: P- 5743/2022-19 te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
Obrazloženje
1. Odlukom suda prvog stupnja presuđeno je:
"I Utvrđuju se da ne proizvode pravne učinke, odnosno ništetne su nepoštene ugovorne odredbe iz Ugovora o kreditu koji je Tužiteljica kao korisnik kredita dana 01. kolovoza 2003. godine sklopila s Tuženikom kao davateljem kredita broj: 068-50- 1975095, koji je solemniziran kod Javnog bilježnika Mladena Matoša pod poslovnim brojem Ou-1640/2003, u dijelu u kojem je je određena promjenjivost redovne kamatne stope u skladu s Odlukom o kamatnim stopama Tuženika, Članak 2.: „...promjenjiva u skladu s Odlukom o kamatnim stopama Kreditora... Kamata po dospijeću je promjenjiva, po stopi utvrđenoj Odlukom o kamatnim stopama Kreditora.“
II Nalaže se Tuženiku da Tužiteljici naknadi troškove parničnog postupka 2.545,13 €, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana 29. rujna 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, u roku od 15 dana."
2. Protiv prvostupanjske odluke žali se tuženica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže prvostupanjsku presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda, a podredno presudu ukinuti i odrediti da se provede nova glavna rasprava. Traži trošak žalbenog postupka.
3. U žalbi tuženica u bitnom navodi da je prvostupanjski propustio primijeniti odredbu članka 187. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje ZPP) i utvrditi da tužiteljica nema pravni interes za podnošenje predmetne tužbe i da je tužbu trebalo odbaciti sukladno članku 288. ZPP-a, da je pogrešno primijenjena odredba članka 40. ZPP-a, da je tužiteljica tužbenim zahtjevom tražila utvrđenje ništetnosti cijelog ugovora o kreditu i da je prvostupanjski sud propustio odlučiti o zahtjevu tužiteljice za utvrđenje ništetnosti cijelog ugovora o kreditu pa u tom smislu predlaže donošenje dopunske presude što bi bilo u skladu s točkom 75. i 76. obrazloženja prvostupanjske odluke, a ujedno ističe bitnu povredu iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, smatrajući da prvostupanjska presuda sadrži nedostatke zbog kojih se ne može ispitati. Osim toga navodi da prvostupanjski sud u konkretnom slučaju nije mogao primijeniti utvrđenja iz kolektivnog spora jer se isti isključivo odnosi na kredite s valutnom klauzulom u CHF, da je ugovor o kreditu zaključen prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti potrošača, da prvostupanjski sud uopće nije ispitivao je li konkretna odredba ugovora o kredita bila jasna, razumljiva i lako uočljiva, kao niti činjenicu da je kamata cijelo vrijeme bila u visini početno ugovorene kamate ili niža, što po mišljenju tuženice utječe na utvrđenje (ne)postojanja obje pretpostavke – neravnoteže i savjesnosti postupanja tuženika te da je prvostupanjski sud propustio primijeniti odredbe Zakona o potrošačkom kreditiranju kojima je propisana konverzija kredita i da je pogrešan odluka suda prvog stupnja o parničnom trošku.
4. Na žalbu nije odgovoreno.
5. Žalba je osnovana.
6. Osnovano tuženica u žalbi navodi da je prvostupanjski sud počinio apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a i da prvostupanjska odluka ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Naime, izreka prvostupanjske presude proturječna je razlozima presude jer prvostupanjski u obrazloženju navodi da glavni tužbeni zahtjev nije osnovan, dok izreka presude ne sadrži odluku o tom tužbenom zahtjevu, odnosno o tužbenom zahtjevu kojim tužiteljica traži utvrđenje ništetnosti cijelog ugovora o kreditu.
7. Na temelju članka 188. stavka 1. i 2. ZPP-a, u jednoj tužbi tužitelj može istaknuti više zahtjeva protiv istog tuženika kad su svi zahtjevi povezani istom činjeničnom i pravnom osnovom. Ako zahtjevi nisu povezani istom činjeničnom i pravnom osnovom, oni se mogu istaknuti u jednoj tužbi protiv istog tuženika samo kad je isti sud stvarno nadležan za svaki od tih zahtjeva i kad je za sve zahtjeve određena ista vrsta postupka. Tužitelj može dva ili više tužbenih zahtjeva u međusobnoj vezi istaknuti u jednoj tužbi i tako da sud slijedeći od tih zahtjeva prihvati ako nađe da onaj koji je ispred njega istaknut nije osnovan.
8. U konkretnom predmetu tužiteljica je postavila osnovni tužbeni zahtjev i eventualno kumulirani zahtjev pa sukladno odredbi članka 188. stavka 2. ZPP-a, sud mora odlučivati o zahtjevima onim redoslijedom kako su postavljeni, tako da ako prihvati prvi zahtjev neće ni odlučivati o sljedećem, odnosno sud može odlučivati o sljedećem zahtjevu samo ako je prije toga odbio prethodni tužbeni zahtjev. Dakle, sud može odlučivati o drugom eventualnom tužbenom zahtjevu tek ako ocijeni da je prvi tužbeni zahtjev neosnovan, koji izrekom presude treba odbiti i tek nakon toga nastaviti postupak po drugom eventualnom tužbenom zahtjevu.
9. Nadalje, glavni i eventualni tužbeni zahtjevi nisu u potpunosti samostalni zbog čega odlučivanje o eventualnom tužbenom zahtjevu bez prethodne odluke o glavnom tužbenom zahtjevu nije procesno dopušteno zbog čega je navedenom bitnom povredom zahvaćena cijela prvostupanjska presuda.
10. Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj: Rev 1604/2017-2 od 29. rujna 2021., izrazio je slijedeće pravno mišljenje: "Institut eventualne kumulacije predviđa mogućnost da tužitelj u jednoj tužbi protiv istog tuženika istakne dva ili više tužbenih zahtjeva, predlažući da sud, ako ocijeni da prvi zahtjev nije osnovan, usvoji slijedeći ili slijedeće zahtjeve (eventualne tužbene zahtjeve) koji su u međusobnoj vezi sa prvim zahtjevom, ali ako usvoji prvi tužbeni zahtjev, onda izrekom neće odlučivati o drugom ili drugim eventualnim tužbenim zahtjevima, a tek ako ocijeni da je prvi tužbeni zahtjev neosnovan, izrekom presude takvog ima odbiti i (tek potom) nastaviti postupak po drugom, odnosno po drugim eventualnim tužbenim zahtjevima. Stoga je odvojeno i samostalno odlučivanje o kumuliranim zahtjevima, tako da sud prihvati eventualno postavljeni zahtjev a ne odluči o prvom zahtjevu ili tako da usvoji oba zahtjeva ili održi na snazi odluku kojom su prihvaćena oba zahtjeva, postupovnopravno nedopušteno pa konkretno, a relevantno za ovaj slučaj, žalbu protiv prvostupanjske odluke valja uvijek tretirati kao žalbu protiv čitave presude (u odluci o prvome, glavnom, ali i eventualno postavljenom zahtjevu)."
11. S obzirom da prvostupanjski sud nije izrekom odbio glavni tužbeni zahtjev na što tuženica osnovano ukazuje u svojoj žalbi, dok je u obrazloženju odluke naveo razloge neosnovanosti osnovnog tužbenog zahtjeva, počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, zbog čega se prvostupanjska presuda ne može ispitati pa je ne razmatrajući preostale žalbene razloge, na temelju članka 369. stavka 1. ZPP-a, žalba tuženice uvažena, ukinuta je prvostupanjska odluka te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
13. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će polazeći od procesne naravi eventualnog tužbenog zahtjeva, voditi računa o tome da eventualni tužbeni zahtjev može biti predmet odlučivanja tek nakon odbijanja glavnog tužbenog zahtjeva te će u izreci presude, a s obzirom na zaključak prvostupanjskog suda da glavni tužbeni zahtjev nije osnovan, odlučiti o oba zahtjeva kako bi presuda bila potpuna i jasna te otklonjena bitna povreda odredaba parničnog postupka na koju je prvostupanjskom sudu ukazano ovim rješenjem. Prvostupanjski sud će donijeti novu zakonitu odluku u skladu sa člankom 338. stavkom 3. i 4. ZPP-a, a tom će odlukom odlučiti i o troškovima postupka, kao i o troškovima ovog žalbenog postupka (članak 166. stavak 3. ZPP-a).
14. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci rješenja.
Slavonski Brod, 30. siječnja 2026.
Predsjednica vijeća
Irena Dikanović-Terzić
