REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-126/2022-56

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Blaženki Butigan Matić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ZAP , OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćniku Tomislavu Miićeviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Miličević i Šupuković d.o.o. u Zagrebu protiv tuženika Grad Zagreb, OIB: 61817894937, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 04. studneog 2025., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice ZA, odvjetničke vježbenice i punomoćnice tuženika KA, diplomirane pravnice, Su-873/16, dana 30. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Grad Zagreb, OIB: 61817894937, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, isplatiti tužiteljici ZAP , OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] ime naknade neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu zbog povrede prava osobnosti iznos od 4.544,53 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, počev od 15. svibnja 2020. do isplate i to do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i troškove parničnog postupka od 3.494,98 EUR sa zakonskim zateznim kamatama počev od 30. siječnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II. Odbija se tužiteljica sa dijelom zahtjeva za isplatu neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu zbog povrede prava osobnost u iznosu od 797,00 EUR sa zateznom kamatom počev od 15. svibnja 2020. do isplate i to do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

III. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u cijelosti.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi navodi kako je dna 18. siječnja 2019. godine u Zagrebu, u Ulici grada Vukovara kbr. 72, tužiteljica se spotaknula na oštećenu površinu uslijed čega je pala i zadobila tjelesne ozljede. Zakonom o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine" br. 68/18., 110/18., dalje u tekstu: ZKG), čl. 104. st. 1. pod t. 1. propisano je da svrhu uređenja naselja te uspostave i održavanja komunalnog reda u naselju, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi Odluku o komunalnom redu kojom se propisuje uređenje naselja, koje obuhvaća uređenje pročelja, okućnica i dvorišta zgrada u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba u dijelu koji je vidljiv površini javne namjene. Odlukom o komunalnom redu („Službeni glasnik Grada Zagreba" br. 3/14., 16/14., 22/14., 25/15., 6/17., dalje u tekstu: Odluka), čl. 3. propisano je da naselja na područja Grada Zagreba moraju biti uređena, a da se pod uređenjem naselja, u smislu Odluke, smatra uređenost javnih površina kojima upravlja Grad i drugih površina u općoj uporabi i površina na upravljanju drugih. Čl. 8. Odluke propisano je da dvorište, odnosno vrt, voćnjak, zelena i druga površina zgrade te neizgrađeno zemljište uz javnu površinu mora biti čisto i uredno što je odgovornost vlasnika odnosno korisnika navedenih površina, a čl. 10. da će komunalni redar rješenjem narediti vlasniku, odnosno korisniku dvorišta odnosno vrta, voćnjaka, zelene i druge površine zgrade te neizgrađenog građevinskog zemljišta ili ograde otklanjanje uočenih nedostataka, ako isti nisu uređeni na način propisan čl. 8. i čl. 9. Odluke. Poslove provedbe Odluke o komunalnom redu obavlja upravno tijelo jedinice lokalne samouprave određeno općim aktom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o ustroju upravnih tijela, sukladno čl. 107. ZKG. Nadalje, poslove nadzora koje na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu obavlja upravno tijelo provode komunalni redari koji su službenici tog tijela, sukladno čl. 109. ZKG te čl. 104. Odluke. Čl. 112. ZKG propisano je pravo i obveza komunalnog redara u provedbi nadzora nad provedbom Odluke rješenjem ili na drugi propisani način narediti fizičkim i pravnim osobama mjere za održavanje komunalnog reda propisane Odlukom, odnosno druge mjere propisane zakonom. Nadalje je čl. 106. st. 2. Odluke propisano da ako pravna osoba, fizička osoba obrtnik ili fizička osoba ne postupi po rješenju komunalnog redara, izvršenje rješenja putem treće osobe provest će se na njihovu odgovornost i trošak. Tuženik je propustom izvršenja svoje obveze tužiteljici uzrokovao predmetnu štetu, koju joj je dužan naknaditi temeljem čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima. Tužiteljica je u štetnom događaju zadobila ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji, a radi čega joj je pružena pomoć u Kliničkoj bolničkom centru „Sestre Milosrdnice“ u Zagrebu, pa slijedom svega navedenog, tužiteljica rema konačnom zahtjevu iz podneska od 01.10.2025. potražuje od tuženika pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, a imajući u vidu imajući u vidu kvalifikatorne okolnosti i to:

- za pretrpljene fizičke bolove iznos od 2.572,00 EUR,

- za pretrpljeni strah iznos od 1.325,00 EUR,

- za duševne boli zbog umanjenja životne aktivnosti iznos od 980,00 EUR

- za tuđu pomoć i njegu za koju potražuje iznos od 464,53 EUR,

ukupno 5.341,53 EUR sa zateznom kamatom od 15.05.2020. do isplate, kao i iznos parničnog troška sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi Tuženik osporava u cijelosti tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice, odnosno osporava nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju i odgovornost tuženika pa tako osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Tužiteljica u spis nije dostavila zapisnik policije o provedenom očevidu, pa je stoga ozljede navedene u medicinskoj dokumentaciji mogla zadobiti bilo gdje. Nadalje, tuženik ističe da je predmetni ulaz (kocke na ulazu u DM-DROGERIAMARKT d.o.o. u Ulici grada Vukovara kod kbr. 72 u Zagrebu) sastavni dio poslovne zgrade koja se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a navedena poslovna zgrada nije javnoprometna površina, te je njeno održavanje u nadležnosti suvlasnika zgrade. Na navedeni način se tuženik očitovao tužiteljici i na dostavljeni odštetni zahtjev. Tuženik izričito osporava uzročno- posljedičnu vezu između štetnog događaja i nastale štete s postupanjem tuženika. Također osporava uzročno-posljedičnu vezu između predmetnog štetnog događaja i ozljeda koje tužiteljica navodi u tužbi, te predlaže da tužiteljica dostavi medicinsku dokumentaciju u izvorniku sukladno odredbama čl. 108. Zakona o parničnom postupku, kao i ovjerenu presliku zdravstvenog kartona tužiteljice, kako bi se utvrdilo da li je tužiteljica prije ili nakon štetnog događaja imala iste/istovrsne ozljede onima koje je prema navodima tužbe zadobila u štetnom događaju. Obzirom je iz medicinske dokumentacije dostavljene uz tužbu razvidno da je tužiteljica pala na poslu, tuženik predlaže da sud službenim putem od poslodavca tužiteljice zatraži podatak o tome je li (i u kom iznosu) na ime predmetnog štetnog događaja tužiteljici isplaćen novčani iznos na ime naknade štete od strane poslodavca ili osiguravajućeg društva poslodavca. Tuženik također osporava visinu tužbenog zahtjeva po svim vidovima štete smatrajući ih previsoko odmjerenima, a obzirom na medicinsku dokumentaciju koju je tužiteljica dostavila uz tužbu. Slijedom navedenog, tuženik predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u ovoj pravnoj stvari, uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid fotografije lica mjesta (list 5-6 spisa), odštetni zahtjev sa potvrdom o primitku (list 7 spisa), presliku medicinske dokumentacije tužiteljice (list 8-24, 98-136, 146-344 spisa), izvod iz sudske prakse (list 49-53, 87-89, 385-423 spisa), policu osiguranja br. [broj police osiguranja] (list 86 spisa), zk izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 373-375 spisa), Prijepis posjedovanog lista (liust 376 spisa),, Izvadak iz katastarskog plana (list 377 spisa).

4. Nadalje proveden je dokaz medicinskim vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Predragu Paviću, spec. kirurgu (list 40-44 spisa), pisanom dopunom vještva (list 61 i 145 spisa), usmenim saslušanjem vještaka na ročištu 10.10.2023. (list 90 spisa).

5. Nadalje proveden je dokaz saslušanjem tužiteljice na ročištu od 23.05.2023. (list 76 spisa), svjedoka IA i AA (list 77-78 spisa), NA (list 358-359 spisa), te je proveden očevid na licu mjesta dana 04.04.2025. uz sudjelovanje tužiteljice i svjedoka NA (list 366-368 spisa).

6. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći brižljivo i savjesno svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05., 84/08, 96/08., 123/08. i 57/11.), sud je ocijenio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

7. Među parničnim strankama je sporan nastanak štetnog događaja, aktivna i pasivna legitimacija, odgovornost, uzročno posljedična veza između nastalih ozljeda i predmetnog događaja, kao i osnov i visina tužbenog zahtjeva.

8. Na okolnost nastanka štetnog događaja, a podredno i odluke o aktivnoj i pasivnoj legitimaciji u predmetnoj pravnoj stvari sud je proveo dokaz saslušanjem tužiteljice i svjedoka, te proveo očevid na licu mjestu, i izvršio uvid u fotografije mjesta događaja.

9. U svom iskazu tužiteljica navodi kako zaposlena u Hrvatskoj Lutriji u Vukovarskoj ulici te se predmetnog dana se vraćala sa pauze i kretala se prema platou koji se nalazi između DM-a i kafića Pandora, a u blizini se nalazi i ulaz u Hrvatsku Lutriju. Ispred tog ulaza su se nalazile rastrgane betonske ploče te je lijevom nogom zapela za jednu od tih ploča, te kako bi spriječila pad dočekala se na lijevu nogu koja se izokrenula te je doskočila na lijevi gležanj. Sa njom su tada bile i njezine kolegice AA i EA. U jednom trenutku začuo se zvuk krckanja što su čule i kolegice. Otišlajw u firmu, no kako je šepala, na nogu je stavila obloge i led i zavoje. Svom šefu sigurnosti odmah je dala izjavu u svezi ovog događaja. Vozač firme odvezao ju je u Traumatološku bolnicu u Draškovićevoj ulici gdje joj je utvrđeno puknuće ligamenta. Na bolovanju je bila cca 9 mjeseci , te su joj za to vrijeme pomoć i njegu pružali susjedi, mama i brat u vidu odlaska po namirnice, kupanja te obavljanje svakodnevnih higijenskih potreba. Na nozi je nosila ortozu i hladne obloge. U vrijeme događaja bila je zima, nije bilo poledice , te je vrijeme bilo tmurno. Kiša nije padala, ali su bili vidljivi tragovi lokve. Mjesto pada je na platou. Na nogama je imala zimske kožne čizme sa gumenim potplatom, a u rukama torbicu. Ploče su jako dugo bile potrgane, a da li je mogla proći bez pada ne može reći, možda da sam obraćala pažnju. Prije nije imala sličnih ozljeda. Nakon ovog događaja više se ne može baviti skijanjem, nositi visoke pete, te je nestabilna u hodu.

10. U svom iskazu svjedok IA navodi kako je neposredni očevidac ovog događaja te je toga dana bila sa tužiteljicom na pauzi, a tužiteljica je pala na platou u blizini kafića Pandora, a ona je u jednom trenutku začula krckanje, i vidjela da je tužiteljica odšepala do ureda. Sa njima je bila i kolegica AA. Bila je zima, tmurno vrijeme. Kockasta površina ispred Hrvatske Lutrije gdje su zaposlene godinama je nestabilna na način da se kocke klackaju. Ne sjeća se da li je tužiteljica zapela za prepreku, no ona je samo čula krckanje. Ne sjeća se što je tužiteljica imala na nogama. i Ona se osobno par puta također spotaknula na spomenute kocke, a da li je tužiteljica mogla izbjeći ozljeđivanje krečući se po nekoj drugoj površini, navodi kako ne znam. Tužiteljica nije imala ranije sličnih ozljeda.

11. U svom iskazu svjedok AA navodi kako je neposredni očevidac ovog događaja te je toga dana bila sa tužiteljicom na pauzi, a tužiteljica je pala na platou kod DM-a i u blizini kafića Pandora, a ona je u jednom trenutku uočila da je tužiteljica pala na jednoj kocki koja se klackala, time da su se na tom mjestu inače već događalo zapinjanje drugih ljudi. Tužiteljica je izgubila ravnotežu i pala na tlo. Sa njom je bila kolegica IA, te su tužiteljici pomogle da ustane, a tužiteljica je odšepala do ureda Hrvatske Lutrije gdje su mi bile zaposlene. Bila je zima, tmurno vrijeme. Ona je začula krckanje u jednom trenutku kada je tužiteljica već bila pala. Da li je tužiteljica mogla izbjeći ozljeđivanje krečući se po nekoj drugoj površini, nema saznanja. Ne zna da li je tužiteljica ranije imala sličnih ozljeda. Koliko se sjeća tužiteljica je na nogama imala ravne čizme.

12. U svom iskazu svjedok NA je naveo kako je isti voditelj prvog područnog odsjeka Odjela komunalnog redarstva tuženika od 2016 g., a njegova obveza je izvršiti raspored radnih zadataka prema komunalnim redarima, dodjeljivanje predmeta, izrađivanje rasporeda dežurstava itd. Komunalni redari vrše nadzor javih površina u gradu Zagrebu svaki dan od 7 do 22 sata. Procedura je takva da kada komunalni redar na bilo kojoj javnoj površini koja uključuje nogostupe, parkirališta, kolnike, javne zelene površine, uoči bilo koju nepravilnost uključujući i bilo kakvo oštećenja površina, izdaje nalog nadležnom tijelu radi sanacije. Nadležno tijelo predstavljaju ili podružnica tvrtke Zagrebački holding d. o. o. ili Gradska upravna tijela Grada Zagreba. Komunalni redar samoinicijativno procjenjuje rok u kojem je podružnica dužna poduzeti sanaciju. U pravilu za sanaciju asfalta na kolniku ili nogostupu sanaciju poduzimaju Zagrebačke ceste koje su i same dužne vršiti interni nadzor stanja javnih površina. U svezi predmetne lokacije može reći da sve podatke koje iznosi je saznao Izvješća komunalnog redara koji je toga dana obavljao nadzor VA, a iz čijeg izvješća je utvrdio da je o navedenom oštećenju obavijestila sektor za javno površine grada Zagreba, a 2019. gradsko upravo tijelo nadležno za mjesnu samoupravu, a u svezi same devijacije nije mu poznato što piše u tom izvješću. Njegovo tijelo ima mogućnost zatražiti od tijela koje mi je prijavilo nepravilnost na javnoj površini upit da li je nepravilnost sanirana, međutim ne radi se o zakonskoj obvezi već o mogućnosti koju on može iskoristi ali i ne mora. Tužiteljica se obratila pravnoj službi komunalnog redarstva tuženika, a koje mu je poslalo upit da li o navedenom događaju ima ikakvih saznanja, a o čemu je poslao upit nadležnom komunalnog redaru gđi. VA, no ne sjeća se da li se i u kojem smjeru ista o tome očitovala. Dan prije očevida pročitao je sadržaj izvješća pomoćnika pročelnika za komunalno i prometno redarstvo iz kojeg proizlazi da je komunalna redarka još 2017. utvrdila oštećenja javne površine na predmetnoj lokaciji, te je ponovno 2019. utvrdila oštećenje. Kada mu se predočava fotografija s lista 5 spisa na upit pun tuženika tko je nadležan za održavanje ovog platoa ispred dm-a na predmetnoj lokaciji, navodi da bi trebao pristupiti na lice mjesta da bi mogao odgovoriti na to pitanje i da li se radi o površini javne namjene. Također trebao bi izvršiti uvid u zk., kao i katastar da bi utvrdio radi li se površini javne namjene.

13. Očevidom na licu mjesta uz sudjelovanja tužiteljice i svjedoka NA ovaj sud je utvrdio kako je mjesto događaja popločena površina kvadratnim kockama dimenzije 50x25 cm, da se isti prostire iznad javnih stepenica na ulazu kbr. 72 Vukovarske ulice na kojem se sa desne strane nalazi kafić "Pandora", a ispred "DM prodavaonica". Na sredini stepenica po izlasku sa istog na popločenu površinu tužiteljica je desnom nogom zapela za jednu uzdignutu ploču te se kako bi spriječila pad dočekala se na lijevu nogu koja se izokrenula uslijed čega je doskočila na lijevi lijevi zglob koji je ozlijedila. Mjesto događaja je sanirano. Svjedok NA je naveo kako promatrajući spornu površinu može reći da je ista javna, da na istoj nema prepreka, te stoga smatra da je ista javna površina, ali da je provjerom u katastru i zemljišnim knjigama utvrdio da se ista nalazi u suvlasništvu fizičkih osoba, pravnih osoba i RH. U slučaju nedoumica potrebno je kontaktirati pravnu službu njegovog odsjeka. Dežurni komunalni redar je tražio od Grada sanaciju mjesta događaja u više navrata.

14. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu tužiteljice i svjedoka u pogledu opisa mjesta štetnog događaja, vremenskih uvjeta koji su vladali toga dana, te ozljeda koje je tužiteljica zadobila u tom štetnom događaju obzirom su njihovi iskazi u pogledu navedenih činjenica životni, logični i u skladu sa dokumentacijom koja prileži spisu, te utvrđenjima sudske komisije na licu mjesta, te fotografijama mjesta događaja, kao i medicinskoj dokumentaciji i vještačkom nalazu.

15. Analizirajući iskaze tužiteljice i saslušanih svjedoka, a nakon uvida u fotografije mjesta događaja, i po izvršenom očevidu na licu mjesta ovaj sud je zaključio kako se predmetni štetni događaja dogodio popločena površina kvadratnim kockama dimenzije 50x25 cm, da se ista prostire iznad javnih stepenica na ulazu kbr. 72 Vukovarske ulice na kojem se sa desne strane nalazi kafić "Pandora", a ispred "DM prodavaonica". Na sredini stepenica po izlasku sa istog na popločenu površinu tužiteljica je desnom nogom zapela za jednu uzdignutu ploču, te se dočekala na lijevi zglob koji je ozlijedila.

16. Iz iskaza tužiteljice i saslušanih svjedoka, kao i priležeće dokumentacije, a po izvršenom uviđaju na licu mjesta razvidno je kako se štetni događaj dogodio na mjestu koje predstavlja javnu površinu, a isto tako na mjestu koje se smatra nerazvrstanom cestom u smislu čl. 5. Odluke o nerazvrstanim cestama Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 17/09, 6/13, 7/14, 24/16 - ispr., 2/17, 9/17 - pročišćeni tekst).

17. Naime iz iskaza svjedoka NA u kojem dijelu mu sud vjeruje kao logičnom i životom proizlazi kako je kao voditelj Odsjeka u Odjelu komunalnog gospodarstva tuženika na očevidu na licu mjesta štetnog događaja održanom 4. travnja 2025. promatrajući spornu površinu utvrdio kako je ista dostupna svima, da na istoj nema prepreka, te stoga smatra da je ista javna površina, ali da je provjerom u katastru i zemljišnim knjigama utvrdio da se ista nalazi u suvlasništvu fizičkih osoba, pravnih osoba i RH. Isti je svjedok na očevidu dodatno iskazao kako je dežurni komunalni redar tražio od Grada (tuženika) sanaciju mjesta događaja u više navrata, dok je na ročištu održanom 4. listopada 2024. iskazao kako je iz izvješća (komunalnog redara tuženika) utvrdio da je o navedenom oštećenju (sporne površine) tužiteljica obavijestila sektor za javne površine grada Zagreb, da je pročitao sadržaj izvješća pomoćnika pročelnika za komunalno i prometno redarstvo (tuženika) iz kojeg proizlazi da je komunalna redarka još 2017. utvrdila oštećenja javne površine na predmetnoj lokaciji te ponovno 2019…..

18. I ovaj sud je očevidu na licu mjesta utvrdio da lokacija predmetnog štetnog događaja u naravi predstavlja javnu površinu kojom se nesmetano kreću pješaci i kojom dnevno fluktuira velika količina ljudi i to ne samo korisnika poslovnih prostora zgrade i radnika u istima te eventualnih stanara na predmetnom kbr., stoga ista po svojoj naravi predstavlja javno prometnu površinu.

19. Sukladno čl. 104. st. 1. toč. 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu (ZKG) propisano je da u svrhu uređenja naselja te uspostave i održavanja komunalnog reda u naselju predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnom redu kojom se propisuje: 1. uređenje naselja, koje obuhvaća uređenje pročelja, okućnica i dvorišta zgrada u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba u dijelu koji je vidljiv površini javne namjene...

20. Odlukom o komunalnom redu („Službeni glasnik Grada Zagreba" br. 3/14., 16/14., 22/14., 25/15., 6/17., dalje u tekstu: Odluka), u čl. 3. propisano je da naselja na područja Grada Zagreba moraju biti uređena, a da se pod uređenjem naselja, u smislu Odluke, smatra uređenost javnih površina kojima upravlja Grad i drugih površina u općoj uporabi i površina na upravljanju drugih.

21. Čl. 8. Odluke propisano je da dvorište, odnosno vrt, voćnjak, zelena i druga površina zgrade te neizgrađeno zemljište uz javnu površinu mora biti čisto i uredno što je odgovornost vlasnika odnosno korisnika navedenih površina, a čl. 10. da će komunalni redar rješenjem narediti vlasniku, odnosno korisniku dvorišta odnosno vrta, voćnjaka, zelene i druge površine zgrade te neizgrađenog građevinskog zemljišta ili ograde otklanjanje uočenih nedostataka, ako isti nisu uređeni na način propisan čl. 8. i čl. 9. Odluke.

22. Poslove provedbe Odluke o komunalnom redu obavlja upravno tijelo jedinice lokalne samouprave određeno općim aktom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o ustroju upravnih tijela, sukladno čl. 107. ZKG. Nadalje, poslove nadzora koje na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu obavlja upravno tijelo provode komunalni redari koji su službenici tog tijela, sukladno čl. 109. ZKG te čl. 104. Odluke.

23. Čl. 112. ZKG propisano je pravo i obveza komunalnog redara u provedbi nadzora nad provedbom Odluke rješenjem ili na drugi propisani način narediti fizičkim i pravnim osobama mjere za održavanje komunalnog reda propisane Odlukom, odnosno druge mjere propisane zakonom. Nadalje je čl. 106. st. 2. Odluke propisano da ako pravna osoba, fizička osoba obrtnik ili fizička osoba ne postupi po rješenju komunalnog redara, izvršenje rješenja putem treće osobe provest će se na njihovu odgovornost i trošak.

24. Iz dosad provedenih dokaz proizlazi je da se u pogledu sporne površine u naravi radi o javnoj površini odnosno površini javne namjene; da je tuženik putem svojih komunalnih službi i prije nastanka štetnog događaja bio upoznat sa oštećenjima iste površine; da je o prethodno navedenom komunicirao unutar svojih komunalnih službi kao o komunalnom infrastrukturnom problemu odnosno kao o javnoj površini; da u pogledu predmetnih oštećenja nije poduzeo ništa u okviru svojih propisanih ovlasti komunalnog redarstva odnosno komunalnog gospodarenja, pa su stoga bespredmetni navodi da mjesto štetnog događaja nije u vlasništvu tuženika.

25. Čak štoviše sam je tuženik propisao (gore citirano) postupanje u takvim slučajevima, a kada se radi o površinama javne namjene i onda kada su iste u vlasništvu trećih osoba.

26. Takvo shvaćanje proizlazi i iz rješenja Vrhovnog suda RH broj Rev-340/11- 2 od 2. travnja 2013. u kojem se navodi kako Zakon o komunalnom gospodarstvu utvrđuje opće uvjete i način obavljanja komunalnih djelatnosti i ostvarivanje posebnog društvenog interesa u obavljanju tih djelatnosti; propisuje da je u cilju uređenja odnosa u komunalnom gospodarstvu predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave obvezno donijeti odluku o komunalnom redu i mjere za njegovo provođenje (čl. 16), te propisuje i tijela nadležna za nadzor provedbi odredbi komunalnog reda (čl. 17). Komunalni redar ovlašten je, između ostalog, rješenjem narediti fizičkim i pravnim osobama radnje u svrhu održavanja komunalnog reda (čl. 18. Dakle, Grad Zagreb kao jedinica lokalne samouprave je dužan osigurati da komunalne i druge službe od općeg interesa djeluju tako da se zaštiti imovina građana te spriječi nanošenje štete. Samim prenošenjem obveze za uklanjanje snijega i leda s pločnika uz zgrade na vlasnike zgrada, stanova i poslovnih prostora, Grad se ne oslobađa svoje obveze da preko komunalno redarstvenih službi poduzima mjere kojima se osigurava provedba odredbi komunalnog reda, a ne oslobađa se niti od odgovornosti za štetu koja nastane zbog nepridržavanja navedene obveze.

27. U predmetnoj pravnoj stvari iz prethodno opisane dinamike nastanka štetnog događaja, a nakon svih provedenih i analiziranih dokaza mjesta i dinamike događaja nedvojbeno proizlazi odgovornost tuženika, a koja se ogleda u propustu u provedbi nadzora komunalnih redara tuženika da rješenjem ili na drugi propisani način narede fizičkim ili pravnim osobama mjere za održavanje komunalnog reda, odnosno druge mjere propisane zakonom, a koje se odnose na popravljanje predmetnog oštećenja koje predstavlja opasnu stvar budući da ugrožava sigurnost, život i zdravlje svih osoba koji se kreću predmetnim pješačkim platoom, a podredno ako fizička ili pravna osoba ne postupi po rješenju komunalnog redara, odrediti provođenje izvršenja rješenja putem treće osobe na njihovu odgovornost i trošak, došlo do nastanka štetnog događaja te je razvidna uzročno-posljedična veza između štetnog događaja te nastale štete tužiteljici, dok sa druge strane sud u iskazu tužiteljice nije našao niti jedan od razloga koji bi ukazivao na odgovornost ili doprinos odgovornosti tužiteljice nastanku štetnog događaja već štoviše utvrdio kako se tužiteljica toga dana kretala kao svaki prosječan pješak, da u rukama nije nosila nikakav poseban teret koji bi je ometao u normalnom hodu, kao i obuću prilagođenu pješačenju (čizme sa gumenim potplatom).

28. Naime u svome kretanju tužiteljica, a niti ostali pješaci nisu dužni posebno obraćati pozornost na stanje pješačkih površina, platoa koje se sukladno odredbama prethodno navedenih Odluka smatraju javnim površinama, za koje se očekuje da budu osposobljeni za normalan promet pješaka, dakle bez oštećenja i udubljenja, te nesaniranih oštećenih popločnih kocaka.

29. Kritične zgode tužiteljica se kretala kao svaki prosječni pješak, normalnim hodom, te je krečući se površinom namijenjenom za kretanje pješaka spotaknula na nesaniranu oštećenih popločnu kocku, te u doskoku na lijevu nogu zadobila ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji.

30. Imajući u vidu da je tuženik propustio izvršiti svoje obveze i sanirati opisano oštećenje i označiti i na njega upozoriti pješake, da u pogledu navedenog oštećenja na dan događaja nije poduzeo ništa u okviru svojih propisanih ovlasti komunalnog redarstva odnosno komunalnog gospodarenja, za zaključiti je kako u ponašanju tužiteljice nije postojala bilo kakva krivnja za nastanak štetnog događaja, te je utvrdio isključivu odgovornost tuženika za nastanak istog, a u smislu čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05,41/08 - dalje: ZOO).

31. Na okolnost osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva ovaj sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Predragu Paviću LA, spec. kirurgu iz čijeg vještva je utvrđeno kako je u ovoj nezgodi tužitejica zadobila istegnuće lijevoga talokruralnoga zgoba i oštećenje tibiofibularne sveze lijevo, te joj je inicijalna medicinska skrb tužiteljici je pružena na dan štetnoga događaja u hitnoj kirurškoj ambulanti Klinike za traumatologiju u Zagrebu. Kliničkim pregledom je utvrđena bolnost u području proksimalnoga dijela lijeve potkoljenice, te fibularnoga maleola lijevoga gležnja. RTG obradom nije utvrđen prijelom, te je preporučen elastični zavoj prema uputama, hladni oblog i uzimanje analgetika prema potrebi. Prva kirurška kontrola obavljena je dana 31. 01. 2019.g., kada se tužiteljica žalila na i dalje prisutnu bolnost sa prednje i lateralne strane lijevoga gležnja. Kliničkim pregledom utvrđena je oteklina i bolnost na palpaciju u projekciji TF sveze. Izrazita bolnost prilikom inverzije, te klinički prisutni znaci nastabilnosti. Izrazita bolnost prilikom pregleda. Učinjen je UZV lijevoga gležnja, kojim je dijagnosticirana ruptura prednjeg fibulotalarnog ligamenta, bez tekućine u okolini rupture, uz uredne tetive u području dorzuma. Preporučena je fizikalna terapija, peroralna analgetska terapija, magnezijev klorid u spreju, elastični zavoj, odnosno ortoza za stabilizaciju gležnja, rasteretni hod, mirovanje. Prvi pregled u fizijatrijskoj ambulanti obavljen je dana 06. 02. 2019.g. Pregledom je utvrđena bolna i ograničena pokretljivost u lijevome gležnju, otok lateralne strane dorzuma lijevoga stopala, te pošteda lijeve noge pri hodu. Ordinirano je učiniti MR lijevoga stopala, pošteda, te adekvatna fizikalna terapija. Na prvu fizijatrijsku kontrolu tužiteljica se javila dana 01. 03. 2019.g. I dalje je bila prisutna bolnost i ograničena pokretljivost u lijevome skočnome zglobu, otok dorzuma stopala, i pošteda lijeve noge pri hodu. Ordiniran je nastavak fizikalne terapije. Daljnja traumatološka kontrola učinjena je dana 16. 03. 2019.g. Tužiteljica se žalila na iskakanje i osjećaj nestabilnosti i bolove u lijevome TC zglobu. Klinički je opisana rezidualna oteklina i bolnost na palpaciju u projekciji TF sveze i dorzuma lijevoga stopala. Izrazita bolnost prilikom inverzije. Klinički znakovi nestabilnosti u zglobu, ograničena i bolna dorzalna fleksija. Izrazita bolnost pri pregledu. Preporučen je nastavak fizikalne terapije, a nakon toga dolazi u obzir operacijsko liječenje, ukoliko ne dođe do poboljšanja. Ordinirano je nošenje elastičnoga zavoja, odnosno ortoze za stabilizaciju gležnja, rasteretni hod, mirovanje, peroralna analgetska terapija. Uslijedile su tri kontrolne fizijatrijske kontrole (19. 03., 03. 04. i 23. 04. 2019.), između kojih je nastavljeno sa provođenjem fizikalne terapije. U nalazu zadnje fizijatrijske kontrole zabilježen je i dalje prisutna bol i otok lijevoga stopala i skočnoga zgloba. Ograničena pokretljivost zgloba, kao i posttraumatski instabilitet. Stanje je ocijenjeno kao definitivno. Tužiteljici su date upute i preporučeno podesiti obuću za svakodnevne aktivnosti. Tužiteljica se tijekom daljnjega liječenja, još u dva navrata javila na pregled u traumatološku ambulantu (27. 03. i 04. 05. 2019.). U nalazu zadnje traumatološke kontrole, zapisano je kako tužiteljica i dalje osjeća nestabilnost u lijevome gležnju uz osjećaj iskakanja i jake boli sa prednje strane nakon duljeg hoda. Klinički lijevi gležanj je bio bolan na palpaciju u projekciji TF sveze i dorzuma lijevoga stopala. Bolnost prilikom inverzije, te klinički znakovi nestabilnosti zgloba. Ograničena i bolna dorzalna fleksija, bolnost prilikom pregleda. Obzirom da nakon fizikalne terapije nije došlo do značajnijeg poboljšanja, tužiteljici je preporučeno učiniti MR arteriografiju lijevoga gležnja, nakon čega bi se odlučilo o eventualnom operacijskom liječenju. Preporučeno je nošenje stabilizacijske ortoze za gležanj, izbjegavati veće napore i uzimati analgetike prema potrebi. Pri pregledu liječnika vještaka tužiteljica donosi na uvid originalnu medicinsku dokumentaciju. Prema sudskome rješenju, tužiteljica je trebala donijeti i presliku zdravstvenoga kartona, što nije učinila. Od zaostalih subjektivnih smetnji navodi svakodnevno oticanje i bolnost lijevoga gležnja. Ima osjećaj nestabilnosti u gležnju. Tegobe se intenziviraju pri duljem stajanju ili hodu. Posebice teško hoda po neravnoj podlozi, uz i niz brijeg, te po stepenicama. Ukoliko dulje sjedi ili leži, teško se rashoda. Žali se na tjeskobno raspoloženje i strahove. Teže zaspi i ima česte nesanice i morne snove. Kliničkim pregledom zamjetna je palpacijska bolnost u projekciji tibio-fibularne sveze sa prednje strane i dorzuma lijevoga stopala. Zglob je blaže edematozan čitavom cirkumferencijom. GMS lijevoga stopala se doima blaže oslabljenom u odnosu na desno stopalo. U svom mišljenju vještak navodi Provedeno je ambulantno liječenje po kirurgu-traumatologu i fizijatru, uz navedenu dijagnostičku obradu. Po završetku liječenja, kod tužiteljice su zaostale opisane subjektivne tegobe i kliničkim vještačkim pregledom utvrđena palpacijska bolnost u projekciji TF sveze i dorzuma lijevoga stopala, uz edem TC zgloba, oslabljenu GMS lijevoga stopala i umanjenu pokretljivost lijevoga TC zgloba blažega do srednjega stupnja. Bol jačega intenziteta trajala je 2 dana, srednje jakoga intenziteta 4 tjedna, slabijega intenziteta 6 tjedana. Tzv. primarni strah (u trenutku ozlijeđivanja i neposredne životne opasnosti) bio je intenzivan i kratkotrajan. Sekundarni strah (radi zadobivenih ozljeda i njihovih posljedica) jačega intenziteta trajao je 1 dan, srednje jakoga intenziteta 15 dana, slabijega intenziteta 20 dana. Smanjenje životne aktivnosti kod tužiteljice cijenim 5 %, u kojem obimu će trpjeti duševne boli i morati ulagati pojačane napore u svakodnevnome životu. Tuđa pomoć i njega tužiteljici je bila potrebna 3 sata dnevno prvih 4 tjedna po ozljeđivanju, potom 2 sata dnevno tijekom naredna 4 tjedana. Naruženosti nema.

32. Nakon uvida u zdravstveni karton tužiteljice, koji nije imao na uvidu kod izrade osnovnog vještva, a na što je ukazao tuženik vještak je naveo kako nakon dostavljanja i detaljnoga uvida u presliku zdravstvenoga kartona tužiteljice, očituje se kako slijedi: Dostavljena preslika zdravstvenoga kartona se odnosi na period od 16. 04. 2004. do 24. 10. 2019. godine. Osim zabilježaka liječnika obiteljske medicine koje se odnose na liječenje ozljeda zadobivenih u štetnome događaju, nisam našao pisanih tragova ozljede ili drugoga patološkoga stanja oba gležnja kod tužiteljice u periodu prije, niti nakon štetnoga događaja. Obzirom na navedeno, u cijelosti ostaje pri nalazu i mišljenju od dana 05. 09. 2022. godine.

33. U podnesku od 07.02.2023. tuženik navodi Tuženik prigovara u cijelosti dopunskom nalazu i mišljenju sudskog vještaka doc. prim. dr. sc. Predraga Pavića iz razloga što vještak prilikom izrade istog nije imao uvid u cjelokupni zdravstveni karton tužiteljice. Naime, sam vještak u dopunskom nalazu i mišljenju navodi da je dostavljena preslika zdravstvenog kartona odnosi na period od 16.04.2004.g. do 24.10.2019.g., dakle ne radi se o cjelokupnom zdravstvenom kartonu tužiteljice. Sudski vještak u dopunskom nalazu i mišljenju navodi da nije našao pisanih tragova ozljede ili drugog patološkog stanja oba gležnja kod tužiteljice u periodu prije i nakon štetnog događaja, te da stoga ostaje u cijelosti kod prvotnog nalaza i mišljenja, međutim sudski vještak bez uvida u cjelokupni zdravstveni karton ne može donijeti zaključak da tužiteljica prije ili nakon štetnog događaja nije imala istih ili sličnih ozljeda, te stoga tuženik predlaže da tužiteljica dostavi cjelokupni zdravstveni karton na uvid sudskom vještaku kako bi isti mogao donijeti valjan zaključak je li tužiteljica prije ili nakon predmetnog štetnog događaja imala istih ili sličnih ozljeda. Pri tome tuženik napominje da je u rješenjem donesenom na ročištu dana 23.05.2022.g. određeno provođenje dokaza medicinskim vještačenjem u ovoj pravnoj stvari, te je naloženo tužiteljici dostaviti na uvid vještaku ovjerenu presliku zdravstvenog kartona jer se u protivnom vještačenje neće provesti. Slijedom navedenog, sudski vještak nije trebao izrađivati niti prvotni, niti dopunski, nalaz i mišljenje, sve dok na uvid nije dobio ovjerenu presliku zdravstvenog kartona tužiteljice jer bez uvida u isti nije u mogućnosti izraditi potpuni nalaz i mišljenje.

34. U svom usmenom očitovanju na ročištu od 10.10.2023. vještak je naveo kako nakon uvida u prigovore tuženika iz podneska od 7. veljače 2023. godine navodi kako se na iste već očitovao te da nema ništa posebno za dodati. Kao što je ranije naveo izvršio je uvid u dostavljenu presliku zdravstvenog kartona, te se na to očitovao. Nije imao na uvid u cjelokupni zdravstveni karton već onaj koji je dostavljen u sudski spis. Ne sjeća se da li je karton tužiteljica donijela na pregled ili isti prileži sudskom spisu.

35. Nakon službeno zatraženog zdravstvenog kartona tužiteljice u pisanoj dopusni vještva od 20.02.2024. vještak je naveo kako nakon detaljnoga uvida u presliku kompletnoga zdravstvenoga kartona tužiteljice, navodi kako osim zabilježaka liječnika obiteljske medicine koje se odnose na liječenje ozljeda zadobivenih u štetnome događaju, nije našao pisanih tragova ozljede ili drugoga patološkoga stanja oba gležnja kod tužiteljice u periodu prije, niti nakon štetnoga događaja. Obzirom na navedeno, u cijelosti ostaje pri nalazu i mišljenju od dana 05. 09. 2022. godine.

36. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje dr. Predraga Pavića kao i njegovo usmeno očitovanje i pisane dopune, budući da je isto vještvo sačinjeno stručno, detaljno je obrazloženo, u skladu je s pravilima struke, te je izrađeno na temelju medicinske dokumentacije koja je postojala u spisu do trenutka vještačenja, kao i pregleda tužiteljice, te je vještak u svojim usmenim i pisanim očitovanjima argumentirano otklonio sve prigovore tuženika istaknute tijekom postupka, te jasno utvrdio sve ozljede koje je tužiteljica zadobila u predmetnom događaju, kao i uzročno posljedičnu vezu između predmetnog događaja i štetnog događaja, te da tužiteljica niti prije niti kasnije nije imala sličnih ozljeda.

37. Odredbom članka 1100. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05,41/08, dalje ZOO) propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, s time da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Naime, sukladno odredbi članka 19. st. 1. i st. 2. ZOO-a, svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti, pod kojima se razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

38. Prilikom donošenja odluke o visini naknade neimovinske i imovinske štete nastale uslijed povrede prava osobnosti tužitelja sud je uzeo u obzir narav i karakter zadobivenih ozljeda koje je vještak na jasan i iscrpan način analizirao u svom vještvu, a temeljem medicinske dokumentacije tužiteljice, a iz kojih je jasno utvrđeno kako je tužiteljica u predmetnoj nezgodi nastradala kao pješak uslijed pada na oštećenoj površini, a u kojoj je zadobila istegnuće lijevoga talokruralnoga zgoba i oštećenje tibiofibularne sveze lijevo, te joj je inicijalna medicinska skrb tužiteljici je pružena na dan štetnoga događaja u hitnoj kirurškoj ambulanti Klinike za traumatologiju u Zagrebu, da je provedeno je ambulantno liječenje po kirurgu-traumatologu i fizijatru, uz navedenu dijagnostičku obradu i provodila fizikalnu terapiju, a da su po završetku liječenja, kod tužiteljice su zaostale opisane subjektivne tegobe i kliničkim vještačkim pregledom utvrđena palpacijska bolnost u projekciji TF sveze i dorzuma lijevoga stopala, uz edem TC zgloba, oslabljenu GMS lijevoga stopala i umanjenu pokretljivost lijevoga TC zgloba blažega do srednjega stupnja, uslijed kojih ozljeda je zasigurno trpila fizičke bolove određenog intenziteta i trajanja, a što i sama potvrđuje u svom iskazu, zatim da je zbog zadobivenih ozljeda trpila i određeni strah za svoje zdravstveno stanje i konačni ishod liječenja određenog intenziteta i trajanja.

39. Slijedom toga uzimajući u obzir intenzitet i trajanje fizičkih bolova, sukladno čl. 1100. Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05,41/08, dalje: ZOO) i čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužiteljici za ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 2.000,00 EUR, no kako ista za ovu vrstu štete potražuje iznos od 2.527,00 EUR, to je ista u tom dijelu odbijena za iznos od 572,00 EUR kao prekomjerno zatraženim.

40. Uzimajući u obzir intenzitet i trajanje pretrpljenog straha, činjenicu da tužitelj i danas trpi strah od prometa, a sukladno čl. 1100. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužiteljici za ovu vrstu pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.100,00 EUR, no kako ista za ovu vrstu štete potražuje iznos od 1.325,00 EUR, to je ista u tom dijelu odbijena za iznos od 225,00 EUR kao prekomjerno zatraženim.

41. Slijedom navedenog, a imajući u vidu trajanje i intenzitet duševnih boli zbog smanjenja opće životne i radne sposobnosti tužiteljice u omjeru od 5%, a koje su posljedica predmetne nezgode, a u kojem će isti morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu i radu, a sukladno čl. 1100. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužiteljici ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.000,00 EUR-a, no kako tužiteljica za ovu vrstu štete potražuje manji iznos od svega 980,00 EUR, to joj je isti dosuđen u cijelosti.

42. Na okolnost pružanja pomoći i njege sud je iz predmetnog vještva utvrdio kako je tužitelju bila potreba tuđa pomoć u trajanju ukupno 140 sati. Budući da se i inače s naslova pomoći druge osobe cijena određuje prema neto zaradi osobe koja bi u mjestu gdje stanuje tužitelj mogao pružiti takvu uslugu, sud je iz iskaza tužiteljice utvrdio da su joj pomoć i njegu pružali ukućani, a ne profesionalne osobe, koje inače plaćaju trošak poreza i doprinosa, ovaj sud nalazi primjerenim cijenu sata od 5,00 EUR, no kako tužitelj traži manji iznos od svega 3,32 EUR to je tužiteljici za ovu vrstu štete ovaj vid štete dosuđen manji zatraženi iznos od 464,53 EUR, a u smislu odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a.

43. Slijedom naprijed navedenog tužiteljici je temeljem čl. 1103 ZOO-a i čl. 12. st. 4. u vezi st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05, 36/09 i 75/09) dosuđena pravična novčana naknada neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 4.544,53 EUR, a sve sa zakonskom zateznom kamatom počev od podnošenja odštetnog zahtjeva, tj. 15.05.2020. do isplate, a kako tužiteljica u konačnici potražuje ukupni iznos od 5.341,43 EUR, to je ista obijena u preostalom zatraženom dijelu od 797,00 EUR sa zateznom kamatom od 15.05.2020. do isplate kao prekomjerno zatraženim a na osnovi čl. 29. st. 1. ZOO-a, a po stopi na osnovi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (NN broj 78/15, dalje: ZID ZOO), slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I i II.

44. Analizirajući navedene zakonske odredbe, sud je zaključio kako je istim sankcioniran svaki onaj dužnik koji ne ispuni svoju novčanu obvezu po dospijeću, s time da dužnik koji je dakle obvezan platiti određeni novčani iznos s naslova pravične novčane naknade dolazi u zakašnjenje ako tu novčanu obvezu ne ispuni na dan dospijeća, odnosno na dan podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, pa vjerovnik, u konkretnom slučaju tužitelj, može od tog dana zahtijevati i zakonsku zateznu kamatu, a sve sukladno čl. 12. st. 1-4 Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 151/805, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14)

45. Tužiteljici je sukladno čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a priznat trošak parničnog postupka i to: za sastav odštetnog zahtjeva 200,00 EUR, za sastav tužbe 200,00 EUR, za sastav podneska od 16.05.022., 19.09.2022., 13.01.2023., , 19.03.2024. 01.10.2024. 200,00 EUR za svaki podnesak, za sastav podneska od 20.02.2023., 11.10.2023. 50,00 EUR za svaki podnesak, za pristup na ročište 23.05.2022., 23.05.2023., 10.10.2023., 17.06.2024., 04.10.2024., 04.04.2025., 04.11.2025. 200,00 EUR za svako ročište, ukupno 2.900,00 kn uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 725,00, a na osnovi Tbr. 7., Tbr. 8., Tbr. 9. i Tbr. 42. Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika, kao i trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 99,54 i prvostupanjske presude u iznosu od 99,86 EUR, a na osnovi Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 74/95, 57/96, 137/02 , 26/03 i 125/11, u daljnjem tekstu: ZSP), te trošak očevida od 49,48 EUR, time da joj nije dosuđen trošak podnesaka od 10.06.2022. i 15.10.2024. jer u istima tužiteljica ne iznos ikakve nove dokaze i činjenice, te isti nisu bili nužni, dok joj je za podneska od 20.02.2023., 11.10.2023. dosuđen iznos od 50,00 EUR za svaki tj. 25% nagrade iz Tbr. 7 toč. 1. Tarife budući da u istim podnescima tužiteljica ponavlja već ranije iznesene navode bez predlaganja novih dokaza, a trošak ročišta za objavu presude istoj nije dosuđen jer na zakazano ročište tužiteljica nije pristupila.

46. Nadalje tužiteljici je dosuđen trošak nužnog medicinskog vještačenja u iznosu od 199,08 EUR bez obzira na uspjeh u sporu.

47. Visinu troškova zastupanja sud je dosudio imajući u vidu vrijednost predmeta spora i vrijednosti boda Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika u vrijeme poduzimanja pojedine parnične radnje, kao i uspjeh stranaka u sporu prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu u podnesku od 01.10.2025. u iznosu od 5.341,43 EUR i to tužitelja u iznosu od 92,54%, (u osnovi 100% zbog utvrđene odgovornosti tuženika i visini od 85,08 %-dosuđeni iznos od 4.544,53 EUR podijeljen sa konačnim zahtjevom od 5.341,43 EUR, pa kad se zbroj navedena dva postotka podijele sa 2 dobije se postotak od 92,54%), a tuženika u omjeru od 7,46 % (visina 14,92 % podijeljena sa 2) pa kad se od uspjeha tužitelja oduzme uspjeh tuženika, tužitelj je u postupku uspio u omjeru od 85,08%.

48. Slijedom navedenog tužiteljici je sukladno čl. 154.st. 3. i čl. 155. ZPP-a u dosuđen parnični trošak u ukupnom iznosu od 3.494,98 EUR, dok je tuženik zbog svega navedenog u cijelosti odbijen sa zahtjevom za naknadu parničnog troška, pa je slijedom navedenog valjalo u pogledu parničnog troška stranaka odlučiti kao u izreci ove presude pod točkom III i IV.

49. O zateznim kamatama na trošak parničnog postupka tužiteljice odlučeno je na osnovi odredbe čl. 27. st. 3. Ovršnog zakona (NN br. 57/96., 29/99., 194/05. i 88/05.) i čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (NN broj 78/15), a počev od donošenja ove presude, tj. 30. siječnja 2026. do isplate.

U Zagrebu, 30. siječnja 2026.

Sudac:

Blaženka Butigan Matić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranka koja je bila na ročištu za uručenje ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana uručenja otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri primjerka, a za Županijski sud.

Protiv ove presude stranka koja nije bila na ročištu za uručenje, a dostava poziva nije uredna, ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri primjerka, a za Županijski sud. Protiv ove presude stranka koja nije bila na ročištu za uručenje, a dostava poziva je uredna, ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri primjerka, a za Županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po pun, uz rješenje o sudskoj pristojbi na presudu u iznosu od 99,86 EUR

2. Tuženiku po pun.