REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-5628/2025-107

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Jadranki Liović Merkaš, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice FK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Adnan Omanović, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice IK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Marko Kezunović, odvjetnik u Zagrebu, radi utvrđenja, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 11. prosinca 2025. u nazočnosti stranaka osobno i njihovih punomoćnika, dana 30. siječnja 2026. temeljem čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 04/08, 84/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, 146/25), dalje ZPP-a,

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je Ugovor o doživotnom uzdržavanju između pok. SK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao primatelja doživotnog uzdržavanja i tužene IK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao davateljice doživotnog uzdržavanja, od 23. prosinca 2009. solemniziran kod javne bilježnice u Zagrebu Terezije-Zinke Sabol istoga dana pod brojem OV-6114/2009, ništetan u dijelu kojim je ostavitelj kao primatelj doživotnog uzdržavanja tim Ugovorom raspolagao s 1/2 dijela imovine koja predstavlja bračnu stečevinu pok. CK, supruge ostavitelja iz [adresa], MBG: [jedinstveni matični broj građana] .

II Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru provest će, na temelju ove presude, brisanje uknjižbe prava vlasništva izvršene u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] K. o. [katastarska općina] pod posl. br. Z-6/2010 i uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja na ime SK pok. F iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku 15 dana.

III Zemljišnoknjižni odjel ovog suda provest će, na temelju ove presude, brisanje uknjižbe prava vlasništva izvršene na nekretnini u naravi suvlasnički dio redni broj 23 s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-22), stan u prizemlju desno koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija ukupne površine 54,95 m2, [adresa], koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine upisane u A, koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, zkčbr. [katastarska čestica] [adresa] stambena zgrada br. 21/3, 21/4 od 435 m2, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. 999901, Grad Zagreb, pod posl. br. Z-44793/2010 i uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja na ime na ime SK pok. F iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku 15 dana.

IV Utvrđuje se da ostavinsku imovinu iza pok. SK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], čine sljedeće nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru:

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

9. 1/9 dijela čkbr. [katastarska čestica] Vinograd u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k.o. 301671, Povlja 12. 1/9 dijela čkbr. [katastarska čestica] Vrt u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k.o. 301671, Povlja

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

31. 1/2 dijela suvlasničkog dijela po rednim broje 23 s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-22), stan u prizemlju desno koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija ukupne površine 54,95 m2, [adresa], koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine upisane u A, koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, zkčbr. [katastarska čestica] [adresa] stambena zgrada br. 21/3, 21/4 od 435 m2, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. 999901, Grad Zagreb.

V Utvrđuje se da ostavinsku imovinu iza ostavitelja pok. SK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u 1/2 dijela, čine umjetničke slike, skulpture i predmeti namještaja naznačeni, opisani i fotografirani u Popisu umjetničkih predmeta izrađenih od strane stalnog sudskog vještaka za arheologiju i predmete likovne kulture prof. EK od 31. siječnja 2011. suglasno Zapisniku o popisu umjetničkih predmeta na adresi [adresa] javne bilježnice Gordane Jakobović posl. br. OU-199/10 od 8. studenog 2010.,

1. ogledalo, češki polukristal, sa secesijskom ramom drvena bez štuka, 90x120

2. ulje na platnu, 70x86 „Ikona“

5. ulje na čvrstoj podlozi, 47x63 „Zdjela s voćem“

11. auto lak na čvrstoj podlozi, 70x100, „Apstrakcija"

13. ulje na čvrstoj podlozi, 137x100, „Pejzaž“

14. kombinirana tehnika, 105x85, „Masline“

15. masni pastel, 100x70, „Sunce na zalazu“

16. masni pastel, 70x100, „Bijela vaza s voćem“

17. ulje na čvrstoj podlozi, 70x100, „Žena“

18. tanjur glazirana keramika, prom. 30, „Apstrakcija“

19. tanjur glazirana keramika, prom. 30, „Luči u moru“

20. tanjur glazirana keramika, prom. 30, „ I“

21. tanjur glazirana keramika, prom. 30, „Riba“

22. tanjur glazirana keramika, prom. 30, „Zdjela s voćem“

23. tanjur glazirana keramika, prom. 30, „Stradun sa zelencima“

24. tanjur glazirana keramika, prom. 30 cm, „Makovi“

25. tanjur glazirana keramika, prom. 30 cm, „Stradun“

28. tanjur glazirana keramika, prom. 30, „Stradun s bijelom zastavom“

30. tanjur glazirana keramika, prom. 30, „Svjetlarnik"

31. tanjur glazirana keramika, prom. 30, „Dubrovnik -Stradun“

34. tanjur glazirana keramika, prom. 25, „Sveta obitelj-naranđasta“

38. tanjur glazirana keramika, prom. 25, „Šarene ribe“

39. tanjur glazirana keramika, prom. 25, „Rak“

40. tanjur glazirana keramika, prom. 25, „Svjetli Dubrovnik“

41. tanjur glazirana keramika, prom. 25 cm, „Crveni Dubrovnik“

42. tanjur glazirana keramika, prom. 25 cm, „Riba“

52. ulje na platnu 40x57, „Autoportret“, 1955. g.

53. Ikona, Bizant, 54x46, „ S s djetetom“

58. tanjur glazirana keramika, prom. 30, „Svetaca“ autor AK

59. tanjur glazirana keramika, prom. 25, „Mostar“

60. tanjur glazirana keramika, prom. 30, „Likovi“ autor AK

61. ulje, 40x27, „Pejzaž u plavom“, autor C

62. drvena skulptura, Sjeverna Afrika, 85x18, „Obitelj“

63. drvena skulptura, 20x9, „Glava“

64. obojeni drvorez, 23,5x18, „Sveci“, autor AK

67. skulptura mramor, 25x23, „Majka i dijete“ autor ĆK

69. skulptura, 28x20, autor E

70. ogledalo, češki polukristal, sa drvenom ramom rezbarije, 92x106

71. brončani reljef, 22x28, autor UK

73. ulje na platnu, 149x99, „Panorama Dubrovnik“

74. ulje na platnu, 96x156, „U operacijskoj sali“

75. skulptura u staklu, 50x40, „Plavo-zeleno“

76. vitraj, 29x29

77. vitraj, 29x29

78. vitraj, 29x29

79. skulptura u staklu, 54x24, „ A“

80. ulje na platnu, 80x103, autor ČK

81. reljef, 60x37, „ Ć“, autor UK

82. ulje na platnu, 124x141, „Moj zavičaj“, autor U, 1976.g.

85. vitrina, dubrovački građanski stil, 120x210x59

86. stol, dubrovački građanski stil, v. 87x120x56

88. stolić, venecijanski barok, 75x56x56

90. bista, tamna bronca, „Autoportret“

93. drvena skulptura, Afrika, 37x18, „Par“

94. drvena skulptura, Afrika, 33x9, „Totem“

95. ogledalo, češki polukristal, sa drvenim ramom rezbarije, 85x115

96. figura terakota, tamno patinirano, 30x12, „Par“, autor AK

97. figura terakota, 25x10, „Muškarac“

98. figura terakota, 19x8, „Glava“

99. figura terakota, 21x9, „Glava“

100. figura terakota, 26x9, „Muškarac“

101. do 108. 8 (osam) komada lukjernala od mjedi, pojedinačne visine 66 cm, 65 cm, 63 cm, 60 cm, 55 cm, 59 cm, 58 cm i 41 cm

102. tempera 36x40, „U operacijskoj sali“

103. tempera, 50x70, „Morski konjic“,1978. g. 104. kombinirana tehnika, 70x100, „Suncokreti“

105. ulje na platnu, 60x80, Autoportret“

106. ulje na platnu, 35x45, „Jedrenjak“, autor Č

107. ulje na platnu 145x100,„Podzemni pejzaž“, 1977. g. 108. ulje na dasci, 20x30, „Čempres“

109. ulje na platnu, 50x70, „Majka i dijete“, nepoznati autor, oštećena

110. kombinirana tehnika, 70x100, „Akt“

111. kombinirana tehnika, 70x120, „Zdjela s voćem“

112. uprskavanje, 70x120, „Zdjela s voćem“

113. reljef, mjed, 25x25, nepoznati autor

114. mozaik na zidu u dnevnom boravku pored prozora, 1993 .g.

115. kombinirana tehnika, 83x41, „Morski konjic“

116. kombinirana tehnika, 79x59, „Žuta riba“, 1967. g. 117. kombinirana tehnika, 69x57, „Morski konjic- crveno“

118. kombinirana tehnika, 68x49, „ Mrtva priroda“, 1961. g. 119. kombinirana tehnika, 50x67, „Mrtva priroda - crno sivo“, 1931. g. 120. kombinirana tehnika, 65x49, „Mrtva priroda s lubenicom“, 1967. g. 121. kombinirana tehnika, 69x45, „Mrtva priroda s dvije posude“, 1970. g. 122. kombinirana tehnika, 70x35, „Mrtva priroda s kruškama“, 1977. g. 123. uljna boja na 250 gr, papiru, 100x41, „Apstrakcija“, 2000.g.

124. uljna boja na 250 gr, papiru, 100x35, „Apstrakcija“, 1999. g. 125. uljna boja na 250 gr, papiru, 100x35, „Apstrakcija“, 1999. g. 126. drveni luster, dubrovački građanski stil, oštećen.

127. plitki reljef na drvu, 32x70, „ S s djetetom“

128. plitki reljef na drvu, 33x79, „ I“

129. kombinirana tehnika, 30x40, „Crna riba“

131. kombinirana tehnika, 48x68, „Operacijska sala“

132. ulje na platnu, 33x23, „Zima“, autor O 1979. g. 133. plaketa UK, bronza, promjer 23 cm

134. auto lak, 170x90, „Masline“

135. kombinirana tehnika na papiru na tvrdoj podlozi, 97x69, „Zdjela s voćem“, oštećena

136. 7 (sedam) primjeraka, „Album s crvenim ružama“ s obiteljskim fotografijama i 22 (dvadesetdva) raznih albuma sa obiteljskim fotografijama.

VI Utvrđuje se da ostavinsku imovinu iza pok. SK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], čine 176 umjetničkih slika, skulptura i predmeta namještaja naznačenih, opisanih i fotografiranih u Popisu umjetnina izrađenih od strane stalnog sudskog vještaka za arheologiju i predmete likovne kulture prof. OK od 24. lipnja 2011. suglasno Zapisniku o popisu umjetničkih predmeta javnog bilježnika Ervina Kuzmanić posl. br. OU-168/10 od 24. lipnja 2010.:

1. "Suncokreti u crvenoj vazi", 1956., kombinirana tehnika na papiru, 94 x 69,5 cm, potpis donji desni kut (u daljnjem tekstu: DDK), J. Baica 56.

2. "Mjesečev krajolik", 2000., kombinirana tehnika na papiru, 55,5 x 34 cm, potpis dolje sredina, J. Baica 2000.

3. Autor: ŽK, "Figura muškarca", 1999., skulptura – drvo, 28,5 x 13 x 13 cm, potpis na postamentu ispod, ŽK (Ž) u 1/2 dijela

4. "Modra vaza s voćem", 1980., kombinirana tehnika na papiru, 100 x 70 cm, potpis DDK, T

5. "Bogorodica", 1985., skulptura – staklo, 24 x 33 x 30 cm, potpis DDK, J. Baica 85.

6. Autor: ŽK, "Figura žene", 1980., skulptura – kamen, 15,5 x 23 x 19 cm, potpis ispod skulpture, M.Ž. 1980. u 1/2 dijela

7. " TK Vlaho", 1980., kombinirana tehnika na papiru, 80 x 60 cm, potpis DDK, T

8. "Povlja", oko 1975., mozaik, 98 x 173 cm, potpis donji lijevi kut (u daljnjem tekstu: DLK), T

9. "Kompozicija", 1990., mozaik, 113 x 243 cm, potpis DDK, J. Baica 90.

10. Autor: nepoznat, "Morski konjić", metal žuti, 55 x 26 x 8 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

11. "Modra riba na sivom stoliću", 1986., kombinirana tehnika na papiru, 14,5 x 33,5 cm, potpis gornji desni kut (u daljnjem tekstu: GDK), T

12. "Jabuke u vazi na narančastom stoliću", 1984., kombinirana tehnika na papiru, 23 x 33,5 cm, potpis DDK, T

13. "Brda Dalmatinske zagore", 1993., kombinirana tehnika na papiru, 15 x 31 cm, potpis DDK, J. Baica 93

14. "Dalmatinski krajolik s 5 (pet) čempresa", 1988., kombinirana tehnika na papiru, 22 x 32 cm, potpis DDK, J. Baica 88

15. "Dubrovački lukjernar na zelenom stoliću", 1980., kombinirana tehnika na papiru, 30 x 20 cm, potpis DDK, J. Baica 80

16. "Jabuke u zelenoj vazi na crvenom stoliću", 1990., kombinirana tehnika na papiru, 28,5 x 20,5 cm, potpis DDK, 90 T

17. "Jabuke u vazi na crvenom stoliću", 1997, kombinirana tehnika na papiru, 21,5 x 28,5 cm, potpis DDK, J. Baica 97

18. "Podzemni Dalmatinski krajolik sa tri čempresa sa crvenim suncem", 1999., kombinirana tehnika na papiru, 100 x 70 cm, potpis DDK, J. Baica 99

19. "Makovi u crvenoj vazi", 1989., kombinirana tehnika na papiru, 31,5 x 16 cm, potpis DDK, Baica 89

20. "Riba i riblja kost", 1981., kombinirana tehnika na papiru, 19,5 x 30,5 cm, potpis DDK, J. Baica 81

21. "Riblja kost na crvenom stoliću", 1991., kombinirana tehnika na papiru, 19 x 30 cm, potpis dolje sredina, J. Baica 91

22. "Noćni podzemni krajolik s tri čempresa", 1999., kombinirana tehnika na papiru, 94 x 66 cm, potpis DDK, J. Baica 99

23. "Podzemni Dalmatinski krajolik sa 3 (tri) čempresa u noći sa mjesecom", 1999. kombinirana tehnika na papiru, 93,5 x 66 cm, potpis DDK, J. Baica 99

24. "Vaza s voćem", ulje na lesonitu, 71 x 56 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

25. "Kirurška operacija u modrom", 1969., kombinirana tehnika na papiru, 49 x 69 cm, potpis DDK, J. Baica 69

26. "Podzemni Dalmatinski krajolik s 3 (tri) čempresa", 1999. kombinirana tehnika na papiru, 66 x 94 cm, potpis DDK, J. Baica 99

27. "Zelena riba", 1967., kombinirana tehnika na papiru, 15 x 32,5 cm, potpis DDK, J. Baica 67

28. "Jabuke u vazi na zelenom stoliću", 1995., kombinirana tehnika na papiru, 30,5 x 30,5 cm, potpis DDK, J. Baica 95

29. "Mrtva priroda s Dubrovačkim lukjernarom i vazom s voćem", 1994., kombinirana tehnika na papiru, 28,5 x 22,5 cm, potpis DDK, J. Baica 94

30. "Dubrovački lukjernar i vaza s voćem na zelenkastom stoliću", 1977., kombinirana tehnika na papiru, 28 x 23,5 cm, potpis DDK, J. Baica 77

31. "Voće u modroj vazi na zelenom", 1983., kombinirana tehnika na papiru, 29 x 23 cm, potpis DDK, J. Baica 83

32. Autor: ĐK, "Naš vučjak Dik u Lokvama", 1954., tempera na papiru, 57 x 67 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

33. "Mama uz šivaću mašinu", 1954., tempera na papiru, 36,5 x 48 cm, potpis DDK, DBK, septembra, Beba 54 u 1/2 dijela

34. "Konavoke", 1954., tempera na papiru, 39 x 48 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

35. "Peračica", tempera na papiru, 58 x 42,5 cm, potpis DLK, Beba 54 u 1/2 dijela

36. Autor: FKC, "Panorama Povlja", 1982., tuš na papiru, 60 x 278 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

37. "Krajolik s otokom", 1989., mozaik, 200 x 400 cm, potpis GDK, J. Baica 89

38. "Operacija", lak boja na staklu, 19 x 19 x 2 cm, potpis DDK, T

39. Autor: AK, "Obitelj", 1966, drvo, 89 x 30 cm, potpis straga, Đ u 1/2 dijela

40. Autor: AK, "Obitelj I", 1965., drvo, 119 x 14 cm, potpis straga, Đ u 1/2 dijela

41. "Dalmatinski krajolik sa brdom i 3 (tri) čempresa u predvečerje", 1988, kombinirana tehnika na papiru, 23 x 33 cm, potpis DDK, J. Baica 88

42. "Kirurška operacija u crvenom", 1970., kombinirana tehnika na papiru, 21,5 x 30 cm, potpis DDK, T

43. "Crna vaza s voćem", 1986., kombinirana tehnika na papiru, 22 x 34,5 cm, potpis DDK, J. Baica 86

44. "Makovi u vazi na zelenom stoliću", 1988., kombinirana tehnika na papiru, 23 x 33 cm, potpis DDK, J. Baica 88

45. "Crno crveni morski konjić", 1987, kombinirana tehnika na papiru, 23 x 33 cm, potpis GLK, J. Baica 87

46. "Kirurška operacija u crvenom", 1985., kombinirana tehnika na papiru, 32 x 23 cm, potpis DDK, J. Baica 85

47. "Dubrovački lukjernar i gitara u zelenom", 1970., kombinirana tehnika na papiru, 23 x 32 cm, potpis GDK, T

48. "Dvije crvene riblje kosti", 1954., kombinirana tehnika na papiru, 23 x 33 cm, potpis DDK, J. Baica 54

49. "Dvije ruže", mozaik, 163 x 38 cm, potpisa i godine nema u 1/2 dijela

50. "Modra riba", 1986., kombinirana tehnika na papiru, 15 x 33 cm, potpis DDK, J. Baica 86

51. "Crvena vaza s voćem", ulje na platnu, 60 x 70 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

52. "Zelena vaza s voćem", 1969., kombinirana tehnika na papiru, 100 x 70 cm, potpis DDK, J. Baica 69

53. "Suncokreti u crvenom", 1986., kombinirana tehnika na papiru, 100 x 70 cm, potpis DDK, J. Baica 86

54. "Mozaik s ribljom kosti", 1999., 220 x 275 cm, potpis sredina desno, J. Baica 99

55. "Voće u bijeloj vazi na crvenom stoliću", 1986., kombinirana tehnika na papiru, 14 x 34 cm, potpis GLK, J. Baica 86

56. Autor: ŽK ?, "Borba bikova", reljef - drvo, 37 x 96 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

57. "Duga crvena riba", 1987., kombinirana tehnika na papiru, 20 x 79 cm, potpis DDK, J. Baica 87

58. "Bijela riba na narančastoj podlozi", kombinirana tehnika na papiru, 14 x 34 cm, potpis GDK, T

59. "Zelena riba", 1989., kombinirana tehnika na papiru, 19 x 32 cm, potpis DDK, J. Baica 89

60. "Gitara na zelenoj podlozi", 1986., kombinirana tehnika na papiru, 15 x 34 cm, potpis DLK, J. Baica 86

61. "Makovi u vazi", 1960., kombinirana tehnika na papiru, 100 x 70 cm, potpis DDK.

J. Baica 60

62. "Majka i dijete", 1989., mozaik, 238 x 219 cm, potpis DLK, J. Baica 89

63. "Podzemni Dalmatinski krajolik sa 3 (tri) čempresa", 1999., kombinirana tehnika na papiru, 66 x 93 cm, potpis DDK, J. Baica 99

64. "Sunce", mozaik, 219 x 206 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

65. "Žuto zelena gitara", 1993., kombinirana tehnika na papiru, 15,5 x 32 cm, potpis DLK, J. Baica 93

66. "Crna vaza s voćem" (nedovršeno), ulje na platnu, 73 x 54 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

67. "Kirurška operacija", 1975., ulje na platnu, 61 x 46,5 cm, potpis DDK, J. Baica 75

68. "Vaza s voćem na ljubičastom stolu", kombinirana tehnika na papiru, 27 x 19 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

69. "Otok", 1976., ulje na platnu, 62 x 70 cm, potpis DDK, J. Baica 76

70. "Žuta riba", 1968., kombinirana tehnika na papiru, 31 x 46 cm, potpis GDK, J. Baica 68

71. " I zaštitnik Dubrovnika", 1980., kombinirana tehnika na papiru, 96 x 67 cm, potpis DDK, J. Baica 80

72. "Kirurška operacija", 1980., kombinirana tehnika na papiru, 97 x 67 cm, potpis DDK, J. Baica 80

73. "Dubrovački krajolik u noći sa 3 (tri) stabla", 1980., kombinirana tehnika na papiru, 100 x 70 cm, potpis DDK, J. Baica 80

74. "Pejzaž s brdima", 1979., kombinirana tehnika na papiru, 100 x 70 cm, potpis DDK, J. Baica 79

75. "Crveni krajolik", 1979., kombinirana tehnika na papiru, 100 x 70 cm, potpis DLK, J. Baica 79

76. "Dubrovačka brda", 1972., kombinirana tehnika na papiru, 32 x 27 cm, potpis DDK, T

77. "Mrtva priroda sa ribljom kosti", kombinirana tehnika na papiru, 20 x 28 cm, potpisa nema u 172 dijela

78. "Modra vaza s voćem", 1961., kombinirana tehnika na papiru, 34 x 34 cm, potpis GDK, J. Baica 61

79. "Pejzaž sa crnim brdom", ulje na platnu, 70 x 60 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

80. " TK zaštitnik Dubrovnika", kombinirana tehnika na papiru, 68 x 43 cm, potpis DDK, T

81. "Jabuke u bijeloj vazi", 1995., kombinirana tehnika na papiru, 35 x 32 cm, potpis DDK, J. Baica 95

82. " TK Vlaho", kombinirana tehnika na platnu, 80 x 60 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

83. Autor: JK, " [adresa]", 1970., ulje na platnu, 80 x 60 cm, potpis DLK, JK 70 u 1/2 dijela

84. "Mrtva priroda sa jabukama i crvenom vazom", 1990., kombinirana tehnika na papiru, 94 x 68 cm, potpis DDK, J. Baica 90

85. "Dalmatinska brda u zoru", 1988., kombinirana tehnika na papiru, 45 x 67 cm, potpis DDK, J. Baica 88

86. "Četiri mrtve prirode sa voćem", 1970., kombinirana tehnika na papiru kaširano na šperploču, 98 x 68,5 cm, potpisi svih na različitim kutovima u 1/2 dijela 87. "Riblja kost", 1957., kombinirana tehnika na papiru kaširano na šperploču (oštećena), 68 x 98 cm, potpis DDK, J. Baica 57

88. "Podzemni Dalmatinski krajolik sa 3 (tri) čempresa", kombinirana tehnika na papiru, 66 x 94 cm, potpis DDK, J. Baica 99

89. "Voće i makovi u vazi", 1995., kombinirana tehnika na papiru kaširano na šperploču, 100 x 70 cm, potpis DDK, J. Baica 95

90. "Podzemni Dalmatinski krajolik sa 4 (četiri) čempresa", 1999., kombinirana tehnika na papiru, 66 x 94 cm, potpis DDK, J. Baica 99

91. "Podzemni Dalmatinski krajolik sa 3 (tri) čempresa", 1999., kombinirana tehnika na papiru, 66 x 94 cm, potpis DLK, J. Baica 99

92. "Crvena riba", kombinirana tehnika na papiru kaširano na šperploču, 18 x 47,5 cm, potpis DLK, T

93. "Crvena i plava riba", 1974., 52 x 110 cm, tehnika ? na papiru (kockice), potpis DLK, J. R. 74 u 1/2 dijela

94. 2 (dva) ogledala - kristalna, 100 x 90 cm

95. Autor: HK, "Glava Muškarca", 1970., drvo, 48 x 28 x 27 cm, potpis ispod na skulpturi, F. A. 1970 u 1/2 dijela

96. Autor: HK, "Dvije glave", drvo, 36 x 45 x 10 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

97. Autor: HK, "Seoski motiv", 1971., reljef - drvo, 18 x 69 cm, potpis na lijevoj bočnoj strani, F. A. 71 u 1/2 dijela

98. Autor: HK, "Stilizirani likovi", reljef - drvo, 18 x 69 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

99. "Crna vaza s voćem" (T), ulje na platnu, 83 x 65 cm, potpisa nema 100. "Dvije masline i 3 (tri) crvena brda", 1967., kombinirana tehnika na papiru, 70 x 98 cm, potpis DDK, J. Baica 67

101. "Apstraktna kompozicija", 1991., ulje i sprej na lesonitu, 150 x 204 cm, potpis DDK, J. Baica 91

102. "Krajolik sa 4 (četiri) čempresa u okolici Dubrovnika", 1970., ulje na platnu, 50 x 61 cm, potpis DDK, J. Baica 70

103. Autor: HK, "Dvije glave s magarcem", drvo, 37 x 43 x 10 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

104. "Motiv iz Dubrovnika u noći", 1957., kombinirana tehnika na papiru, 50 x 69 cm, potpis DDK, J. Baica 57

105. "Srce, riba, sunce", oko 1975/76, mozaik, 245 x 230 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

106. Autor: UK, "Raspeti Krist", bronca, 37 x 27 x 5 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

107. Autor: ŽK, "Par", kamen, 27 x 50 x 23 cm, potpis ispod na skulpturi, M. Ž. u 1/2 dijela

108. "Narančasta vaza s voćem", 1984., akrilni sprej na papiru kaširano na šperploču, 100 x 70 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

109. "Modra vaza sa voćem i jabukama", 1979., kombinirana tehnika na papiru kaširano na šperploču, 100 x 70 cm, potpis DDK, J. Baica 79

110. "Plava vaza s voćem", 1978., kombinirana tehnika na papiru kaširano na šperploču, 100 x 70 cm, potpis DDK, J. Baica 78

111. "Vaza s voćem na plavom stolu", 1979., kombinirana tehnika na papiru kaširano na šperploču, 100 x 70 cm, potpis DDK, J. Baica 79

112. "Vaza s 2 (dva) narančasta cvijeta", kombinirana tehnika na papiru kaširano na šperploču, 100 x 70 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

113. "Bijela vaza s voćem", 1983., akrilni sprej na papiru kaširano na šperploču (oštećena), 100 x 70 cm, DDK, J. Baica 83

114. "Modra vaza sa voćem", 1960., kombinirana tehnika na papiru kaširano na šperploču, 70 x 100 cm, potpis DDK, J. Baica 60

115. Autor: FKC, "Panorama Povlja", 1982., tuš na papiru, 60 x 278 cm, potpisa nema (isto kao pod točkom 36.) u 1/2 dijela

116. "Sunce nad pejzažem", mozaik, 250 x 180 cm, potpisa nema u 1/2 dijela 117. "Veliko sunce", mozaik, 165 x 500 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

118. "Sv. Vlaho", 1984., kombinirana tehnika na papiru kaširano na šperploču, 100 x 70 cm, potpis DDK, J. Baica 84

119. Autor: nepoznat, " S djetetom", plitki reljef - drvo, 72 x 21 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

120. Kristalno ogledalo, 145 x 108 cm u 1/2 dijela

121. Autor: HK, "Glava magarca", 1972., drvo, 45 x 21 x 11 cm, potpis na dnu, F. A. 1972. u 1/2 dijela

122. Autor: AK, "Majka s djetetom", drvo, 50 x 16 x 7 cm, potpis sa stražnje strane, Đ u 1/2 dijela

123. Autor: nepoznat, "Svadba", plitki reljef - drvo, 24 x 96 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

124. "Djevojački akt" (T), plitki reljef - drvo, 68 x 44 cm

125. Autor: nepoznat, " H", plitki reljef - drvo, 57 x 51 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

126. Autor: nepoznat, " M", plitki reljef - drvo, 53 x 48 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

127. "Voće u crvenoj vazi", 1992., kombinirana tehnika na papiru, 19 x 31 cm, potpis DDK, J. Baica 92

128. Autor: HK, "Glava", drvo, 68 x 23 x 20 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

129. Autor: HK, "Totemski stup", drvo, 196 x 28 x 20 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

130. Autor: HK, "Rogata glava", drvo, 48 x 33 x 33 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

131. Autor: HK, "Glava magarca", drvo, 117 x 20 x 20 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

132. "Kirurška operacija u zelenom", 1984., kombinirana tehnika na papiru, 40 x 29 cm, potpis GDK, J. Baica 84

133. 17 (sedamnaest) komada tanjura na zapadnom zidu konobe u 1/2 dijela 134. 9 (devet) komada amfora na istočnom zidu konobe i 1 (jedan) tanjur na istom zidu, 6 (šest) oštećenih amfora i njihovih dijelova uz istočni zid konobe u 1/2 dijela 135. 3 (tri) posude i 3 (tri) komada razbijene amfore nad kaminom sjevernog zida konobe, - 2 (dvije) amfore na istom zidu desno od kamina, 2 (dva) tanjura na istom zidu desno od kamina u 1/2 dijela

136. "Dalmatinski krajolik s dvije masline", ulje na platnu, 62 x 73 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

137. "Plava vaza s voćem", 1983., ulje na platnu, 62 x 46 cm, potpis GDK, T

138. "Operacija u modrom", 1975., ulje na platnu, 33 x 41 cm, potpis DLK, T

139. "Autoportret u 3 (tri) vremena sa mikroskopom i slikarskom paletom, 1979., kombinirana tehnika na papiru kaširano na šperploču, 100 x 70 cm, potpis GDK, J. Baica 79

140. "Dvije ribe", 1968., kombinirana tehnika na papiru kaširano na šperploču, 67 x 98 cm, potpis DDK, J. Baica 68

141. "Kirurška operacija u žutom", 1980., akrilni sprej na papiru, 96 x 65 cm, potpis DDK, J. Baica 80

142. "Vaza s voćem", ulje na platnu, 60 x 70 cm, potpisa nema u 1/2 dijela 143. "Voće i vaza", 2002., ulje na platnu, 73 x 54 cm, potpisa nema u 1/2 dijela 144. "Mjesečev krajolik", 1999., kombinirana tehnika na papiru, 97 x 34 cm, potpis DDK, J. Baica 99

145. "Podzemni Dalmatinski krajolik s 4 (četiri) čempresa, 1999., kombinirana tehnika na papiru, 94 x 66 cm, potpis DDK, J. Baica 99

146. "Brdoviti krajolik sa 6 (šest) čempresa", 1972., kombinirana tehnika na papiru, 70 x 50 cm, potpis DDK, J. Baica 72

147. "Zelena riba", kombinirana tehnika na papiru, 15,5 x 34,5 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

148. "Ljubičasta gitara", kombinirana tehnika na papiru, 15,5 x 34,5 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

149. "Šarena riba", kombinirana tehnika na papiru, 15,5 x 34,5 cm, potpis GLK, T

150. "Morski konjić u narančastom", kombinirana tehnika na papiru, 70 x 50 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

151. "Vaza s voćem na crvenom stolu", 1992., kombinirana tehnika na papiru, 45 x 52 cm, potpis DDK, J. Baica 92

152. "Vaza sa 2 (dva) cvijeta", 1986., kombinirana tehnika na papiru, 35 x 15 cm, potpis DLK, J. Baica 86

153. "Riblja kost", kombinirana tehnika na papiru, 15 x 35 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

154. "Brački krajolik sa kamenom i 5 (pet) čempresa", 1991., kombinirana tehnika na papiru, 18,5 x 39 cm, potpis DDK, J. Baica 91

155. "Mrtva priroda voća u modroj vazi", 1970., kombinirana tehnika na papiru, 19 x 28,5 cm, potpis DDK, J. Baica 70

156. Autor: AK, "Portret Joška T", 48 x 27 x 32 cm, bronca, potpisa nema u 1/2 dijela

157. "Crvena vaza s jabukama na modrom stoliću", 1987., kombinirana tehnika na papiru, 16 x 30 cm, potpisa nema u 1/2 dijela

158. "Voće u zelenoj vazi", 1989., kombinirana tehnika na papiru, 18 x 38 cm, potpis DLK, J. Baica 89

159. "Siva riba na žućkastoj pozadini", 1986., kombinirana tehnika na papiru, 14 x 34 cm, potpis GDK, J. Baica 86

160. "Mrtva priroda sa dvije crvene ribe", 1981., kombinirana tehnika na papiru, 18 x 28 cm, potpis DDK, J. Baica 81

161. "Voće i dvije zelene ribe", 1954., kombinirana tehnika na papiru, 23 x 32 cm, potpis DDK, J. Baica 54

162. "Crna riba na crvenom pladnju", 1992., kombinirana tehnika na papiru, 11 x 31,5 cm, potpis DDK, T

163. "Crveni morski konjić", 1985., kombinirana tehnika na papiru, 23 x 32 cm, potpis DDK, J. Baica 85

164. "Proljetno zvjezdano nebo sa 10 (deset) čempresa", 1999., kombinirana tehnika na papiru, 100 x 35 cm, potpis DDK, J. Baica 99

165. Autor: ŽK, "Majka s djecom", 1983., reljef - drvo, 162 x 59 x 7 cm, potpis DDK, M. Ž. 1983 u 1/2 dijela

166. Autor: ŽK, "Orači s dva vola", 1976., reljef - drvo, 70 x 184 x 5 cm, potpis desno bočno, Ž 1976 u 1/2 dijela

167. Autor: N, "Pejzaž s crkvom i pukom", 1978., lim, 75 x 95 cm, potpis GLK, N 78 u 1/2 dijela

168. "Sunce nad čempresima", mozaik, oko 350 x 250 cm u 1/2 dijela

169. Autor: UK (nečitko), "Muški akt", bronca, 170 x 90 x 50 cm u 1/2 dijela 170. Autor: ŽK, "Otac i dijete", skulptura - drvo, nepristupačno, dimenzije oko 60 x 35 x 35 cm u 1/2 dijela u 1/2 dijela

171. Autor: R, "Morska neman" - manji, žuti metal, 24 x 45 x 37 cm 172. Autor: R, "Morska neman" - veći, žuti metal, nepristupačno u 1/2 dijela 173. "Biskupska stolica", 220 x 65 x 65 cm u 1/2 dijela

174. 2 (dva) taburea 60 x 60 cm, - 2 (dva) taburea 45 x 45 cm u 1/2 dijela 175. Luster sa 1 (jednom) centralnom polukuglom i 6 (šest) bočnih kugla, promjera

105 cm u 1/2 dijela

176. Luster sa lancima i 8 (osam) svijeća promjera oko 100 cm u 1/2 dijela

VII Utvrđuje se da ostavinsku imovinu iza ostavitelja pok. SK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], čine pokretnine prikazane na mapi od 24 kolor fotografije

1. velika ikona sa prikazom 50-70 likova, drvo, veličina 180 x 150 cm; u 1/2 dijela

2. kopija slike P “Bludnica”, ulje na platnu, veličina 180 x 150 cm; u 1/2 dijela

3. nepoznati autor iz Dubrovnika “Madona”, ulje na platnu, veličina 30 x 40 cm; u 1/2 dijela

4. MK “Portret Marije Baica”, ulje na šperploči, veličina 55 x 45 cm;

5. Š : “Peisaž”, ulje na platnu, veličina 80 x 60 cm; u 1/2 dijela

6. Masle : “Peisaž”, ulje na platnu, veličina 70 x 50 cm; u 1/2 dijela

7. Dugina : “Zimski peisaž”, lak boja na staklu, veličina 120 x 120 cm; u 1/2 dijela

8. MK : “Bolnički interni odjel”, ulje na platnu, vel. 120 x 80 cm;

9. MK : “Jutarnja izmaglica”, ulje na lesonitu, vel. 80 x 60 cm;

10. Venecijanska garnitura namještaja: dvije stolice, ogledalo sa izrezbarenim okvirom sa venecijanskim zmajem; u 1/2 dijela

11. barokni zidni sat crno izrezbareno drvo u 1/2 dijela

12. Dugina “Zimski peisaž”, tempera ili ulje na platnu, veličina 150 x 150 cm; u 1/2 dijela

13. UK : “Djevojka sa violinom”, reljef u drvu, veličina 50 x 50 cm; u 1/2 dijela

14. UK: reprodukcija prema gipsanom odljevu u Gliptoteci Zagreb “Oplakivanje”, veličina 40 x 60 cm, u 1/2 dijela

15. UK: “Bogorodica”, skulptura bronca, vel. 60 x 60 cm; u 1/2 dijela

16. slonove kljove 2 kom. duljina 120 cm; u 1/2 dijela

17. bakin stolić bukovo drvo veličina 150 x 80 x 90 cm; u 1/2 dijela

18. IKC : “Peisaž”, lak na staklu, veličina 80 x 60 cm; u 1/2 dijela

19. Z : “Peisaž”, lak na staklu, veličina 80 x 60 cm; u 1/2 dijela

20. B : “Peisaž”, lak na staklu, veličina 80 x 60 cm; u 1/2 dijela

21. crna drvena komoda sa ručkama boje zlata širina ca. 120 cm visina ca. 110 cm; u 1/2 dijela

23. G: skulptura “Djevojka koja sjedi i vadi trn iz pete”, bronca, veličina 40x20 cm; u 1/2 dijela

24. svijećnjak srebreni, veličina 40 cm x 20 cm; u 1/2 dijela

25. ormar crni, drvo, ručni rad, veličina 160 cm x 200 cm; u 1/2 dijela

26. MK : neuokvirene slike Rontgen papir, miješana tehnika - 100 kom.

27. zlatni svijećnjak sa klavira, mesing, veličina 25 x 10 cm; u 1/2 dijela

28. stilsko ogledalo-zlatni okvir, veličina 130 x 100 cm; u 1/2 dijela

29. stilsko ogledalo-zlatni okvir, veličina 150 x 120 cm; u 1/2 dijela

30. dvije crne stilske stolice; u 1/2 dijela

31. ĆK skulptura u bijelom kamenu : “Majka i dijete”; u 1/2 dijela

32. tempera na staklu naivni slikar u 1/2 dijela

33. dva stilska telefona u 1/2 dijela.

VII Odbija se tužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva koji glasi:

"I Utvrđuje se da je ništetna odredba pisane oporuke ostavitelja pok. SK dr. med., sina F, OIB [osobni identifikacijski broj], umirovljenika iz [adresa], rođenog **.**.1923., umrlog dne. 8. rujna 2010. od 17. listopada 2008. sačinjena pred svjedocima NK i RK u dijelu kojim je isključio tužiteljicu iz nasljeđivanja kao nedostojnu nasljeđivanja, slijedom čega je tužena IK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] to dužna priznati tužiteljici dr.med. SKC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], sa boravištem na adresi [adresa], 8010 Graz, Austrija, u protivnom će njeno priznanje zamijeniti ova presuda, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II Utvrđuje se da Ugovor o doživotnom uzdržavanju između ostavitelja pok. SK dr. med., sina F, OIB [osobni identifikacijski broj], umirovljenika iz [adresa], rođenog **.**.1923., umrlog. 8. rujna 2010. kao primatelja doživotnog uzdržavanja i tužene IK kao davateljice doživotnog uzdržavanja sastavljen 23. prosinca 2009. solemniziran kod javne bilježnice u Zagrebu Terezije-Zinke Sabol 23.12.2009.g. pod brojem OV-6114/2009 sačinjen nedugo prije smrti ostavitelja zbog svojeg kratkog trajanja predstavlja u naravi ugovor o daru, slijedom čega se darovanje umanjuje za visinu zakonskog nasljednog dijela tužiteljice dr.med. CKC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], sa boravištem na adresi [adresa], 8010 Graz, Austrija glede imovine obuhvaćene tim ugovorom te tužiteljici pripada pravo na nasljedstvo ostavitelja u visini njenog zakonskog nasljednog dijela, što je tužena IK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] dužna priznati, u protivnom će njeno priznanje zamijeniti ova presuda, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.",

kao i s dijelom tužbenog zahtjeva da u ostavinsku imovinu pok. SK ulazi

- 1/2 dijela nekretnine u naravi suvlasnički dio redni broj 23 s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-22), stan u prizemlju desno koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija ukupne površine 54,95 m2, [adresa], koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine upisane u A, koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, zkčbr. [katastarska čestica] [adresa] stambena zgrada br. 21/3, 21/4 od 435 m2, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. 999901, Grad Zagreb,

- 1/2 dijela umjetnina i pokretnina stečenih za vrijeme trajanja braka roditelja tužiteljice pok. SK i CK,

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

[katastarska općina]

- 1/9 dijela čkbr. [katastarska čestica] Vrt u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

kao neosnovanim.

VIII Svaka stranaka snosi svoje troškove ovog parničnog postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je ona kćerka CK i SK i da je njezin otac za života sačinio oporuku koja nije valjana, jer je sačinjena pod utjecajem tuženice, te da oporučitelj nije mogao shvatiti pravnu svrhu i posljedice oporuke uslijed bolesti. Kako je u oporuci SK tužiteljicu isključio iz nasljeđivanja, a bez valjanog pravnog temelja, to ona smatra da i iz tog razloga ta odredba oporuke nije valjana. Nadalje, smatra da i, a ponovno pod utjecajem tuženice i uslijed bolesti njezina oca, nije valjan ugovor o doživotnom uzdržavanju zaključen između njezina oca i tuženice 23. prosinca 2009. Ističe da, ako ne u cijelosti, tada u 1/2 dijela Ugovor nije valjan i ne proizvodi pravne učinke, jer je davatelj uzdržavanja SK raspolagao imovinom koja upravo u 1/2 dijela predstavlja bračnu tečevinu njezine pokojne majke, CK. Kako je Ugovor o doživotnom uzdržavanju, u dijelu koji se odnosio na nekretnine, proveden u zemljišne knjige, to tužiteljica traži da se briše uknjižba izvršena temeljem ugovora i uspostavi stanje kakvo je bilo prije provedbe ugovora u zemljišne knjige. Tvrdi da ostavinsku imovinu iza pokojnog oca obuhvaćaju i nekretnine upisane u zemljišnim knjigama na [adresa] i stan u [adresa], koje su nekretnine bile predmet Ugovora o doživotnom uzdržavanju. Smatra da ostavinsku imovinu iza pokojnog PK čine i umjetnička djela obuhvaćena u dva zapisnika o popisu, jednom iz Zagreba, a drugom na [adresa], kao i daljnje pokretnine koje navodi. U tužbenom zahtjevu uređenom u podnesku od 17. svibnja 2024. (list 669-691 spisa) predlaže utvrditi ništetnim odredbu pisane oporuke od 17. listopada 2008. u dijelu u kojem je isključio tužiteljicu iz nasljeđivanja kao nedostojnu nasljeđivanja, utvrditi da Ugovor o doživotnom uzdržavanju između oca tužiteljice i tužene od 23. prosinca 2009. zbog svojeg kratkog trajanja predstavlja u naravi ugovor o daru slijedom čega se darovanje umanjuje za visinu zakonskog nasljednog dijela tužiteljice glede imovine obuhvaćene tim Ugovorom te da tužiteljici pripada pravo na nasljedstvo ostavitelja u visini njezinog zakonskog dijela, te da je ništetan isti Ugovor u dijelu u kojem je ostavitelj kao primatelj doživotnog uzdržavanja tim Ugovorom raspolagao sa ½ dijela imovine koja predstavlja bračnu stečevinu pokojne majke tužiteljice, uz nalaganje zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela u Supetru i ovoga suda uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, te utvrđenje da ostavinsku imovinu iza ostavitelja čine pobrojane nekretnine od točke 1.-31., kao i utvrđenje da ostavinsku imovinu iza ostavitelja sačinjavaju umjetnine opisane u popisu umjetničkih predmeta od 31. siječnja 2011. od točke 1. - 136., kao i utvrđenje da ostavinsku imovinu iza ostavitelja sačinjava 176 umjetničkih slika, skulptura i predmeta naznačenih i opisanih u popisu umjetnina od 24. lipnja 2011. od točke 1.-176, kao i utvrđenje da ostavinsku imovinu iza ostavitelja sačinjavaju i pokretnine prikazane na mapi od 24 kolor fotografije od točke 1. -33., uz naknadu parničnog troška.

2. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka, tuženica osporava sve navode tužiteljice, tvrdi da su i Oporuka i Ugovor o doživotnom uzdržavanju valjani. Osporava da bi bilo nekretnine, bilo pokretnine, bile bračna stečevina pokojnih roditelja tužiteljice, ističe prigovor zastare, a i prigovor savjesnosti oca tužiteljice SK što je dovelo do valjanog stjecanja prava vlasništva na nekretninama i pokretninama i daljnjim njegovim valjanim raspolaganjem. U podnesku od 27. siječnja 2023., među ostalim, ističe da je tužena postupala savjesno i u dobroj vjeri, a tužiteljica iz ostavinskog postupka nije upućena utvrđivati što je bila stečevina njezinih roditelja, da tužena i njezina majka nisu znale da nije proveden ostavinski postupak iza majke tužiteljice, da je otac tužiteljice stan u [adresa] stekao zamjenom s tužiteljicom za stan na [adresa] na kojem je bio nositelj stanarskog prava prije sklapanja braka s majkom tužiteljice, slijedom čega je to njegova posebna imovina. Navode i da tužiteljica nije upućena iz ostavine za točke III-VII tužbenog zahtjeva. Ističe prigovor zastare sukladno čl. 144. Zakona o nasljeđivanju. U podnesku od 3. srpnja 2024. i na ročištu 11. prosinca 2025. protivi se preinaci tužbe kako je to učinila tužiteljica u podnesku od 17. svibnja 2024. i 8. travnja 2025. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška.

3. Sud je tijekom postupka, pred drugim sucem, 20. ožujka 2019. donio djelomičnu presudu poslovni broj P-7320/2013 kojom je odbio tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužiteljica traži utvrđenje da pisana oporuka ostavitelja nije istinita i pravno valjana, kao i da Ugovor o doživotnom uzdržavanju između ostavitelja pok. SK kao primatelja uzdržavanja, i tužene davateljice doživotnog uzdržavanja od 23. prosinca 2009. nije istinit i pravno valjan, te da se nalaže zemljišnoknjižnim odjelima izvršiti brisanje uknjižbe prava vlasništva, kao i da se utvrđuje da ostavinsku imovinu iza ostavitelja pok. MK sačinjavaju umjetničke slike, skulpture i predmeti namještaja taksativno navedeni opisani i fotografirani u popisu umjetničkih predmeta na zahtjev klijenta izrađenih od strane stalnog sudskog vještaka za arheologiju i predmete likovne kulture prof. EK od 31. siječnja 2011. suglasno Zapisniku o popisu umjetničkih predmeta na adresi [adresa] javne bilježnice Gordane Jakobović, poslovni broj OU-199/2010 od 8. studenog 2010., a koji popis čini sastavni dio te presude, navedeni pod rednim brojevima 1. -164., kao i da ostavinsku imovinu sačinjavaju pokretnine prikazane na mapi od 24 kolor fotografije pod rednim brojevima 4, 8, 9 i 26. Točkom drugom izrijeka djelomične presude je odlučeno da će se o pokretninama iz točke V., Vi. I VII. odlučiti kasnijom odlukom, kao i o troškovima postupka.

4. Po žalbi tužiteljice, rješenjem Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž- 1626/2019-2 od 23. travnja 2020. pobijana djelomična presuda je ukinuta i predmet je vraćen na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem.

5. U ponovljenom postupku sud je pročitao ranije provedene dokaze, izvršen je uvid u oporuku SK (list 41A) zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 48-50 spisa), zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 51-52 spisa), zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 53-55 spisa), zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 56 i 192 spisa), zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 59-64 i 194- 195, 792,847 spisa), pod uložak [broj ZK uloška], zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 65-66 spisa), pod uložak [broj ZK uloška], zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 67 i 193 spisa), popis i fotografije umjetnina u [adresa] na otoku [adresa], OK, stalnog sudskog vještaka za umjetnost (list 68-116 spisa), zapisnik o popisu umjetničkih predmeta javne bilježnice Gordane Jakobović broj OU-199/2010 od 8. studenog 2010. (list 120- 158 spisa), fotografije (list 159-165 spisa), uvid u izvod iz matice umrlih za ĐK (list 179 spisa), smrtovnicu za ĐK (list 180 spisa), u ostavinski spis iza pok. CK (list 180-187 spisa), u Ugovor o doživotnom uzdržavanju (list 188-191 spis), oporuka MK od 17. listopada 2008. (list 197 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 198, 285-301, 303-306,348-362, 384-392 spisa), blagajnički izvještaj (list 199 spisa), pismo od 27. listopada 1996. (list 202-203 spisa), račune za monografiju 2010. MK (list 204.206 spisa), Oporuku od 5. rujna 2002. (list 209 spisa), Ugovor o doživotnom uzdržavanju od 23. ožujka 2006. zaključen između SK (MK) Baice kao primatelja uzdržavanja i ŠK kao davateljice uzdržavanja (list 210-211, 371-380 spisa), Sporazumni raskid ugovora o doživotnom uzdržavanju od 23. prosinca 2009. između ŠK i SK (list 211-213 spisa), smrtni list ŠK (list 214 spisa), rješenje Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj Ko-3316/03 od 16. siječnja 2006. (list 219-220 spisa), pismo MK od 5. lipnja 2002. tužiteljici (list 221-223 spisa), odgovor na izjavu njegove kćeri (list 224-226 spisa), fotografije (list 227-231 spisa), račun na ime tužene pogrebnih usluga K broj 46 od 14. rujna 2010. (list 232 spisa), račun Zagrebačkog holdinga d.o.o. broj 2010015220 od 9. rujna 2010. izdan naime tužene (list 223-234 spisa), račun Podružnice Gradskih groblja broj 1011696 od 10. rujna 2010. izdan naime tužene (list 235 spisa), račun Boninovo d.o.o. broj 349 od 21. travnja 2011. izdan na ime tužene (list 236 spisa), obavijest o smrti u Jutarnjem listu (list 237-238 , 243, 246, 248, 250 spisa), obavijest o smrti u Večernjem listu (list 239, 241 i 245 spisa), fotografije i dopis Greca centar d.o.o. (list 252-253, 256-257 spisa), račun Greca centar d.o.o. izdan na ime tužene 8. rujna 2012. (list 254-255 spisa), dopise vezano uz dogovor o sprovodu, ispraćaju i polaganju urne pok. MK (list 260-265 spisa), fotografije (list 312-317 spisa), zapisnik iz spisa ovoga suda poslovni broj Pp-337/2002 od 5. rujna 2003. (list 319-320 spis), tužba radi utvrđenja prava služnosti (list 321-322 spisa), zapisnik u spisu ovog suda poslovni broj P- 12183/2002 od 1. listopada 2003. (list 333 spisa), obavijesti o mirovinskim primanjima SK (list 335 spisa), račun Doma za starije i nemoćne Sanatorij Čorluka broj 29 od 7. siječnja 2010. izdan na ime SK i tužene (list 336 spisa), uplatnica tužene od 12. siječnja 2010. po tom računu (list 337 spisa), uplatnice tužene (list 338-341 spisa), Ugovor o autorskom djelu od 30. studenog 1992. zaključen između MK, kao autora, i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao naručitelja, (list 343 spisa), Ugovor o kupoprodaji stana od 20. studeni 1992. zaključen između [adresa] i SK (list 344-346 spisa), uvjerenje o prebivalištu za ŠK (list 369 spisa), dopis HZMO (list 382 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Gordana Makarića, spec. psihijatra (list 398-401 spisa), saslušanjem tužiteljice (list 406-408, 479-480, 641-642, 707-708 spisa), tužene (list 408-409, 480-481, 642-643, 707-709 i 785 spisa), pročitan je dopis HZMO od 3. listopada 2022. (list 490 spisa), potvrda o preuzimanju pokretnina od 10. listopada 2019. (list 496-498 spisa), suglasnost od 10. listopada 2019. (list 499 spisa), Ugovor o zamjeni stanova od 30. lipnja 1986. zaključen između roditelja tužiteljice i tužiteljice (list 500-503 spisa), potvrda o preuzimanju pokretnina od 19. studenog 2022. (list 604-605 spisa), potvrda o preuzimanju predmeta 19. studenog 2022. (list 606 spisa), saslušani su svjedoci ZK (list 608 spisa), EKC (list 608-609 spisa), BK (list 609 spisa), GK (list 609-610 spisa), KK (list 613-614 spisa), LK (list 614-616 spisa), pročitan je zahtjev za zatvaranje računa od 9. lipnja 2010. (list 651 spisa), rješenje Ureda državne uprave, Službe za gospodarstvo, Ispostava Supetar od 1. srpnja 2016. (list 652-654 spisa), fotografija (list 655 spisa), pisma MK (list 656-661 spisa), t eje izvršen uvid spis ovoga suda poslovni broj O-8200/2010 iza pok. majke tužieljice CK (prilog spisu) i presliku spisa posl. br. O- 7158/2010 iza pok. SK, koji prileži u preslici ovome spisu, te je pregledan DVD koji prileži spisu.

6. Druge dokaze sud nije provodio, jer se provođenje drugih dokaza nije ukazalo potrebitim za donošenje odluke u smislu čl. 8. ZPP-a.

7. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da su se njezini roditelji vjenčali 1952. i u braku su bili do smrti majke 1993., a ona je njihovo jedino dijete. Majka je po zanimanju bila arhitektica, radila je u gradskom SIZ-u, Stanoinvestu do umirovljenja 1981. ili 1982. Otišla je u prijevremenu invalidsku mirovinu jer je imala problema s kralježnicom. Otac je po zanimanju bio liječnik, internist, kardiolog i do 1975. je radio po malim mjestima bivše države, a nakon toga u Zagrebu u struci, sve do umirovljenja, s navršenih 65 godina života. Procjenjuje da su njeni roditelji tijekom života i rada po prilici podjednako zarađivali, a oboje su imali dobre mirovine. Prvobitni nositelj stanarskog prava u [adresa] bila je njena baka, jer je majka tužiteljice preko SIZ-a to uspjela za nju ishoditi 1966. godine. Baka se, a riječ je o maminoj majci, u taj stan tada i preselila i u njemu živjela do smrti 1974. Nakon toga je nositelj stanarskog prava za taj stan postala tužiteljica. Njeni su roditelji bili nositelji stanarskog prava stana na [adresa], a kako se ona 1983. udala i odselila u Austriju tako su nekako odlučili da će tih godina, zamijeniti stanarska prava na način da njoj pripadne stanarsko pravo na [adresa], a njenim roditeljima u [adresa]. Za stan na [adresa] se pojavila mogućnost stjecanja prava vlasništva otkupom, pa je ona to i učinila, ali svojim sredstvima i sredstvima supruga. Uz tu zamjenu koju je napravila s roditeljima, oni su se i preselili u stan u [adresa], a zna da je otkupljeno stanarsko pravo, da je taj otkup iznosio cca 8.000,00 DEM, kao i da je do otkupa došlo u trenutku kada je njena majka još bila živa, ali se nije moglo kupiti na dva imena, tako da je kupljeno samo na oca. Novac za otkup su dali ona i njen suprug, radilo se o vrijednosti od cca 55.000,00 austrijskih šilinga, koje je ona podigla u Austriji u banci i donijela ocu u Zagreb. U odnosu na nekretnine na otoku [adresa] navodi da se radi o nekretninama koje je njezin otac naslijedio od svoje majke, odnosno ništa od tih nekretnina nije kupljeno za vrijeme trajanja braka njenih roditelja. Tako je njezin otac darovnim ugovorom stekao i staru kamenu kuću, također od svoje majke, negdje 1970. godine. U toj staroj kući su svake godine ljetovali, ali se ona stalno uređivala i održavala, time što se "gabariti" stare kuće nisu nikada izmijenili jer se radilo o staroj kamenoj kući. Osim toga, otac je u vrtu napravio dva mala apartmana, svaki po cca 30 m2, ali mu je novac za te apartmane dao njezin bivši suprug, i to negdje nakon što se udala, a sve iz razloga što je otac stalno govorio da je ona jedinica i da on to sve radi kako bi to ostalo njoj i njegovim unucima. Naime, oni su do početka rata, 1991., svake godine dolazili na more. Nakon toga je ostala trudna s prvim djetetom, a kako je bio rat i majka je govorila da je nezgodno ići s malim djetetom na otok, ljetovali su u Portugalu ili u Istri, tako do 1997. kada su bili samo jednom i nakon toga više ne, jer je bila nekako istisnuta od nove očeve obitelji. Bez obzira na novu ženu njezina oca, nekako je to sve zajedno dobro funkcioniralo do 2002. te su otac i ŠK znali dolaziti kod njih u [adresa], a oni su dolazili u Zagreb. Nesuglasice između oca i nje su počele onog trenutka kada je pola vile na [adresa], jer je još dio vile kupila 1991. odlučila prodati, što joj je otac jako zamjerio, do te mjere da je protiv nje pokrenuo postupak gdje je tvrdio da on ima pravo doživotnog uživanja te vile, koji spor je izgubio. Naime, njezin otac je smatrao da sve što oni kao obitelj imaju pripada njemu i da on mora o svemu odlučivati. U toj vili na [adresa] nalazilo se jako puno pokretnina koje su godinama propadale i ona je u jednom trenutku tražila oca da nešto s tim napravi ili da odnese u kuću na [adresa] ili da iznajmi skladište, ali kako otac nije uopće htio niti čuti za prodaju te kuće na njene se pozive oglušio tako da je ona u Zagrebu iznajmila skladište i sve pokretnine su tamo odnijeli. Oko 80% slika, umjetnina, rad su njezinog oca, koji je bio po zanimanju liječnik, ali je više bio umjetnički tip. Otac je osim toga stalno nešto "hendlao" s tim umjetninama, pa je svoje umjetnine mijenjao za druge umjetnine, a kako je bio i spreman ljudima pomoći dosta je tih umjetnina dobio na poklon. Ne zna koliko je on od tih umjetnina kupio i koje je kupio. Nakon što je otac umro, sastavljena su tri popisa, jedan u stanu u [adresa], jedan u kući na [adresa] i jedan u skladištu. U vrijeme kada je odlučila prodati [adresa], njezin otac je bio toliko ljut da je prijetio da će ju ubiti pa ga je radi toga prijavila i to je jedini spor koji je vodila protiv njega. Konačno su se tijekom 2006. nagodili i riješili sporove, a nakon toga je dosta teško dolazila do oca, jer svaki put kada je zvala, majka tužene ŠK je govorila da spava ili da ga nema, ali je ipak nekako uspjela s njim telefonom i popričati. 2007. je došla u [adresa] zajedno s mlađom kćeri i majka tužene ju nije htjela pustiti u stan. Otac je inače bolovao od Parkinsonove bolesti, pa ne može znati je li on tada čuo i znao da je ona pred stanom ili ne, a radi se o dvosobnom stanu od cca 60m2. Majka tužene je umrla prije njezinog oca, u siječnju 2010., što je saznala preko prijateljice njezine majke. Zadnji puta je s njom razgovarala u prosincu 2009. i tražila ju je da joj kaže gdje je njezin otac, jer se cca 2 mjeseca nitko nije javljao na telefon u stanu i nije znala gdje je on. Ona joj je tada rekla da je otac u domu za nemoćne. Od 2007., kada ju majka tužene nije htjela pustiti u stan, pa do kraja 2009. oca nije uopće vidjela, a nakon toga ga je mogla vidjeti, jer je bio u domovima pa je imala pristup do njega. Bila je u Zagrebu, na Rebru kada je otac umro, o toj su činjenici su obavijestili i tuženicu, i iako je bila spremna sudjelovati u troškovima sprovoda tuženica je rekla će ona to sve preuzeti na sebe. Sprovod tj. ispričaj je bio u krematoriju, a na polaganju urne kasnije nije bila. Ističe da su ona i suprug na apartmane na [adresa] uložili oko 30.000,00 DEM, a da ne može ni po prilici reći koliko je uloženo u adaptaciju stare kuće na [adresa], jer je ta adaptacije tekla kroz petnaest godina, svako ljeto kada su dolje dolazili nešto se uređivalo. Naknada za domove u kojima je otac boravio primarno se podmirivala iz njegove mirovine, a ako je nešto trebalo nadoplatiti pretpostavlja da je to radila tuženica i njena obitelj, jer ona je ionako imala ograničen pristup ocu. Za to vrijeme kada je on boravio u domu konačno ga je mogla uredno posjećivati, uz neke stanke, kada su ga premjestili iz jednog doma u drugi pa neko vrijeme uopće nije znala gdje je. Htjela je još u vrijeme dok su otac i majka tužene živjeli u stanu u [adresa] da dolazi patronažna sestra, ali majka tužene za to nije htjela niti čuti. Mirovina njezinog oca je iznosila oko 5.500,00 kn. Angažirala je neke svoje poznate i prijatelje koji su oca posjećivali u domu za vrijeme dok je bila u Austriji, a ti su ljudi dolazili svakodnevno. U komunikaciji s ocem nakon 2006. nije imala nikakvih problema niti poteškoća. Ističe da je za postojanje ugovora o doživotnom uzdržavanju, kako s majkom tužene, tako i s tuženom, kao i za oporuku njezinog oca, saznala na očevoj ostavinskoj raspravi. Nakon što je prodala [adresa], otac ju više nije kontaktirao, ali samo zato jer je on u tome bio onemogućen. Opetovano ističe da je njezina majka bila ugledna arhitektica koja je ostvarivala dobre prihode i njima pridonosila stjecanju zajedničke imovine u bračnoj zajednici s njezinim pok. ocem. Njezin otac je inzistirao da se sva imovina stečena u njihovom braku vodi na njega, na što je majka pristala. Njezina majka je bila ovlašteni arhitekt i ostvarivala je jako visoke prihode i cijelo vrijeme je živjela s njom u Zagrebu i brinula o njoj i baki, dok je otac radio u provinciji sve do njene mature i tek je došao raditi u Zagreb kada je maturirala. Oboje su bili visoko obrazovani i imali dobre prihode, a otac je za vrijeme rada u provinciji vikendima dolazio u Zagreb. U braku su proveli 41 godinu. Pojašnjava da je Stano Invest, firma u kojoj je njezina majka radila, bila firma u kojoj je radila projekte za izgradnju grada, te je posebno dobivala honorare kada bi se veliki projekti završili. Sjeća se da je jako puno radila i doma crtajući projekte. Njezina mama je vodila cjelokupnu brigu o obitelji i imovini dok je tata jednim djelom doprinosio financiranju njihovih života, no međutim, on je bio posvećen svojoj umjetnosti i dosta novaca je trošio za svoj hobi. U međuvremenu je pronašla materijalni dokaz njezinog navoda da je ocu dala 50.000,00 ATS-a koje u preslici daje sudu, kako bi otkupio stanarsko pravo na stan u [adresa], a kojega je njezina majka izvorno dobila. Sjeća se da je Ugovor o kupnji stana na kojem je bilo stanarsko pravo u [adresa] zaključen dan prije nego je ocu donijela novac i predala mu u ruke. Iz potvrde koje je predala je razvidno da je taj iznos dignula u banci u Austriji. Njezin suprug i ona su oboje visoko obrazovani, on je sveučilišni profesor na Tehničkom sveučilištu u Grazu i imao je svoj privatni arhitektonski ured, a ona je diplomirala medicinu u Hrvatskoj i radila godinu i pol nakon čega je otišla u Austriju, gdje je specijalizirala anesteziologiju i hitnu, te je na Klinici radila od 1985. i može reći da su njihovi prihodi bili dobri. Posebno napominje kada je njezin otac naslijedio kamenu kuću na [adresa] da je ista bila u jako derutnom stanju budući da se dugo vremena nasljednici iza njezine pok. bake nisu dogovorili tko što nasljeđuje, te su njezini roditelji istu uredili na način da su i podove postavili u mramoru, te su dogradili posebno dva apartmana uz kuću od kojih je jedan bio namijenjen njezinom suprugu kao ured, a drugi je bio za eventualne njihove goste. Drži da je tom dogradnjom bitno izmijenjen identitet nekretnine koju je njezin otac naslijedio jer je nastala nova stvar. Glede umjetnina koje potražuje tužbenim zahtjevom navodi da je njezin otac obično na svoje slike stavljao godinu nastanka, a pokretnine drugih umjetnika je stjecao uglavnom zamjenom sa svojim umjetninama. Ne može reći da zna kako je njezin otac stjecao sve umjetnine, ali za neke zna prema vlastitim saznanjima kada bi došla iz Austrije, kada bi im joj pričao što je stekao, koliko je zaradio i slično. Dolazila je i posjećivala oca sve do 2002. kada joj je od strane majke tužene bilo onemogućeno viđati ga. Pojašnjava da je s ocem imala otežane kontakte od 2002. zbog majke tužene. Posebno napominje da ju je otac 1997. upoznao s majkom tužene i bilo joj je drago da ima nekoga i da nije sam. Komunicirali su i oni su dolazili k njima i nikakvih problema nije bilo. Sjeća se kada se razboljela majka tužene da je pitala oca, budući je imala tešku dijagnozu, kako će se organizirati život kada oboje ne budu mogli, jer je već razmišljala kako bi ona to organizirala, no međutim, on joj je rekao da će se on o svemu pobrinuti. [adresa] je bio nekretnina u njezinom vlasništvu u kojem je otac imao atelje i umjetnine i volio je tamo provoditi vrijeme, no međutim, nekretnina je propadala i susjedi su ju upozoravali na to, a ni njezin otac ni ona u to vrijeme nisu imali sredstava za u ulaganje u tu nekretninu. Stoga ju je odlučila prodati što je njega strašno naljutilo jer je smatrao da on treba imati kontrolu nad tim i držao je da je ona to prodala u bescjenje i tada se naljutio na nju. Posebno napominje da je majka tužene utjecala na njega na način da bi onemogućavala njihove kontakte nasamo i nije joj dopuštala da s kćeri uđe u stan u [adresa], nego je samo ostavila stvari koje je donijela. Kad god je zvala uvijek je opravdanje bilo da on spava i slični izgovori. Neovisno o tome što se on ljutio na nju oni bi svoj odnos riješili otvorenim razgovorom, kao što su uvijek i rješavali. Njezina majka je bila arhitektica i radila je cijeli svoj radni vijek, a u braku s ocem je bila 41 godinu i sva imovina koja je bila predmetom raspolaganja oporukom i ugovorom je već postojala kada je majka tužene ušla u njihovu obitelj, tako da ona ništa nije stekla s njim. Posebno napominje, a vezano za nekretninu na [adresa] koju je njezin otac stekao od svoje majke darovanjem i nasljeđivanjem, da je zapravo ona trebala dobiti od bake tu nekretninu, kako je iskazivala i njezina teta, ali je njezin otac izmanipulirao baku kako bi to bilo na njegovo ime, a za " L". Posebno napominje da je tata sasvim drugačije razgovarao kada je bila s njim nasamo ili kada bi bila nazočna majka tužene. Majka tužene joj je čak skrivala i gdje je, a ona bi uvijek ušla u trag i našla ga i tako bi ga posjećivala u jednom i drugom domu. Otac je u mobitelu imao samo mobitel tužene i njezine kćeri dok njezin broj nije imao. Sjeća se da mu je organizirala gospođu koja će dolaziti u dom i brinuti o njemu jer je ŠK u međuvremenu umrla, a tužena se nalazila na [adresa] i iznajmljivala nekretninu. Rekla mu je da ju zove, no međutim, ona se nije javljala. Misli da je njezin otac na kraju shvatio što je učinio. I na dan kada je umro ona je bila u bolnici Rebro samo su joj prekasno javili da je dobio upalu pluća i da mu se stanje pogoršalo. Njezina majka je uz plaću ostvarivala i honorare za svoje projekte i svu svoju zaradu je ulagala u potrebe obitelji. Podržavala je umjetničke sklonosti njezinog oca, ali on nije znao s novcem, te ga je ona morala upozoravati i stavljati u okvire kako ne bi pretjerao. Njezini roditelji su zajednički plaćali troškove života te su zarađivali podjednako s time da je otac dugo izbivao jer je bio liječnik u provinciji. Misli da je njezina majka otišla u mirovinu oko 1986. Ona je 1983. otišla živjeti u [adresa] i često je dolazila u Zagreb sve do 1985. i 1986. kada je vidjela da će se integrirati u Austriji i rekla je roditeljima neka prijeđu u [adresa] jer je do tada tamo živjela. Također je često dolazila radi majčine dijagnoze koja je 1987. dobila karcinom dojke u kojoj bolesti ju je pratila sve do Domovinskog rata i njezine smrti krajem 1993. Isto tako je majka dolazila u Austriju kada je tužiteljica rodila, kao i otac. Posebno napominje da kada je saznala za dijagnozu pok. majke tužene posjetila je oca i majku tužene u stanu u [adresa] zajedno s mlađom kćeri i tada joj rekla da bi se trebali dogovoriti budući da ŠK ima tešku dijagnozu, tko će se brinuti o njima, kao i o tati kada više ne budu mogli. S ŠK se čula i tijekom njezine bolesti budući je liječnica i pratila je njezino liječenje, no međutim, oni su sve manje s njom komunicirali, a nakon što joj se jedno mjesec dana nitko nije javljao na telefon, kako fiksni, tako i mobilni, angažirala je gospodina V da pokuša doći do njih i sazna što se događa. U konačnici je uspjela dobiti majku tužene, telefonom, u prosincu 2009. kada ju je zamolila da joj kaže što se događa i na koji način da uopće dođe do oca, te joj je ona rekla da je smješten u Domu Ćorluka u Gajnicama gdje ga je i posjetila zajedno s V, a početkom siječnja posjetila ga je zajedno s mužem. Da je njezin otac promijenio dom saznala je od VK čija majka se nalazila u Domu na Jordanovcu. Napominje da je ona imala broj telefona samo majke tužene, dok broj mobitela oca nije imala, kao ni od tužene. Kada je bila kod oca u Domu na Jordanovcu vidjela je da se u tom mobitelu nalazi samo nekoliko brojeva i to broj tužene, njezine majke, njezinog brata i supruga. Ona tom prilikom nije sebi spremila taj broj budući da otac uopće nije mogao manipulirati s mobitelom i nije se javljao, niti je nazvala sa svog broja taj broj. Tada mu je rekla da tko zna što on radi u tom domu i neka ode u svoj stan gdje će mu osigurati cjelodnevnu njegu na što je on čak i pristao i rekao neka zove tuženu, što je i učinila s njegovog broja, no međutim, ona se nije javljala. Nakon što mu je ušla u trag, organizirala je gospođu koja se brinula o njemu i donosila mu hranu, a koja je to činila i za gospođu VK, a također je ocu dovela i njegovu sestru iz Stuttgarta kako bi se vidjeli i popričali. Otac je je imao u hladnjaku sobe u Domu neke sardine koje uopće nije mogao otvarati i već je trebao pomoć druge osobe oko hranjenja. Te troškove je tužiteljica u cijelosti snosila. Čak je u jednom trenutku pitala tatu kako će sve riješiti, a on je rekao da će napraviti tako da svi budu zadovoljni. Poznato joj je da je tata imao monografije koje su s vremenom propadale pa ih je trebao uvezivati što je vjerojatno tužena po njegovom nalogu učinila, a također joj je poznato i da je htio vlastitu monografiju, čak ju je pitao želi li ona to financirati. Može reći da je najveći dio umjetnina koje su predmetom spora nastao za vrijeme trajanja braka njezinih roditelja. Uz to napominje da je njezin otac uvijek pisao godinu stvaranja umjetnine na samoj umjetnini. Dopušta mogućnost da se među umjetninama koje su bile predmetom popisa u ostavini iza njenog pokojnog oca nalaze umjetnine koje su nastale nakon toga.

8. Iz iskaza tužene proizlazi da se njezina majka ŠK, 1977. razvela, a izvanbračnu vezu s SK je započela 1995. i trajala je do njezine smrti. Nema neposrednih saznanja o stjecanju imovine bračnog para SK, [adresa] i [adresa], stanarskim pravima i svemu vezanom uz to, nego svoja saznanja ima iz dokumentacije koju je uslijed sporova pribavila i iz onoga što joj je SK pričao. Navodi da je on uvijek tvrdio da je on dao većinu novca kako bi se kupio [adresa] koji je samo glasio na ime tužiteljice. Čini neprijepornim da je tužiteljica razgovarala sa svojim ocem da bi se [adresa] prodao, ali ona to nikada nije rekla na tako definitivan način pa je SK doista bio šokiran kad je shvatio da je [adresa] prodan, a on obaviješten gdje su pokretnine. Uz to, navodno, je tužiteljica odbijala SK predati pokretnine dok ne povuče tužbe. Prijatelj tužiteljice, gospodin V, došao je jednom zgodom kod SK i rekao kako će tužiteljici uskoro rođendan, pa da bi bilo lijepo da on povuče tužbe, a SK je tada rekao da bi ju prije ubio nego povukao tužbe, što je onda tužiteljica iskoristila iako smatra da se tu nije radilo o nikakvim ozbiljnim prijetnjama. Tužena nikada nije živjela sa svojom majkom i SK. Koliko je njoj poznato tužiteljica i njezin otac bili su u kontaktu, osim u vrijeme kada su bili u sporu radi prodaje [adresa]. Sjeća se da je tužiteljica bila 2008. na ručku u [adresa], zna da je tada imala relativno malo dijete i da joj je poklonila jedan skafander. Ono čemu je SK uvijek prigovarao bilo je to da je on nekako govorio da on mora napraviti prvi kontakt prema tužiteljici, a ne obrnuto i ljutio se da nije upoznao mlađu unuku. Kada je tužiteljica dolazila na more dolazila je sama, bez djece. Tužena je na [adresa] prvi put ljetovala 1995., sjeća se dva apartmana u dvorištu, ali bila su u dosta lošem stanju. Radilo se ustvari o jednom apartmanu u prizemlju, a na katu je bila samo jedna prostorija bez nusprostorija, i taj je prostor SK nazivao atelje. Čini neprijepornim da je tužiteljica bila na ispraćaju u Zagrebu, ali ne i na pokopu oca koji je obavljen u Dubrovniku, a što se tiče sadržaja obavijesti o smrti iskazuje da tužiteljica nije pokazala nikakvu volju da u tome sudjeluje. Naime, ona je znala za postojanje ugovora tako da tužena te stvari od nje nije niti očekivala. Naime, 2008. kada su se družili na ručku tužiteljica joj je rekla da zna "da ŠK to zarađuje", a i nakon Josipove smrti rekla joj je da je ona razumna i da očekuje samo par sitnica. Iz svega toga tužena je zaključila da joj je otac rekao za postojanje ugovora, a i sam SK joj je rekao, nakon što ga je tužiteljica jednom posjetila s mlađom kćeri, da je rekao tužiteljici za ugovore i da tužiteljica nije ništa posebno rekla niti reagirala. Iz prikupljene dokumentacije zaključuje da je u kuću dolazila i patronažna sestra i netko tko je pružao usluge fizioterapije. Misli da je SK u mirovinu otišao nešto kasnije od onoga što je rekla tužiteljica, rekla bi da je radio negdje do 1993. ili 1994. godine. Ističe da je SK od 2002. gotovo neprekidno ležao u krevetu, ali ne jer je bio nepokretan nego se jednostavno "pustio" i štedio. Studirala je u razdoblju od 1994. do 1999. i misli da je imala pravo na mirovinu iza svojeg pokojnog oca tijekom redovnog školovanja, a misli da je mirovina njezine majke iznosila oko 3.500,00 kn. Ističe da je i na snimci vidljivo da je SK fizički loše, trese mu se ruka, ali mentalno je bio u odličnom stanju. Na upit je li prodala što od pokretnina iz tužbenog zahtjeva odgovara da su joj iste smetale u stanu pa je pozvala tužiteljicu da ih preuzme, no međutim, ona to nije htjela s obzirom na protek vremena, što joj je i potpisala, nakon čega je tužena darovala dvije ili tri fotelje, pianino je prodala za 1.000,00 kn, dok je ormar još u oglasu, a umjetnine nije otuđivala. Nikada nije na Njuškalu prodavala umjetničke slike oca tužiteljice. Predočuje sudu popis pokretnina, odnosno dopis, koji je uputila tužiteljici još 2. studenog 2018. kojim joj je voljna predati, kao i potvrde o preuzimanju pokretnina od strane tužiteljice od 11. rujna 2019., 10. listopada 2019. i 10. veljače 2019., kao i suglasnost tužiteljice da se pokretnine pod red. brojevima 73., 84. i 88. odnesu na otpad, doniraju ili otuđe. Sjeća se da je tužiteljicu upoznala krajem 1990.-tih kada su vozili tužiteljičinog pokojnog oca i tuženičinu mamu u [adresa]. Na poseban upit gdje se nalaze pokretnine i je li neke otuđila odgovara da se pokretnine nalaze dio u [adresa], a dio na [adresa]. Otuđene su samo one za koje je tužiteljica rekla da joj nisu potrebne, dok je dio preuzela za koje je i povukla tužbu. Vezano uz oglas koji je tužiteljica pronašla na Njuškalu pojašnjava da to uopće nije njezin oglas nego je taj oglas dao DK koji je bio tužiteljičin susjed. Tuženoj je po kazivanju oca tužiteljice poznato da je ona promijenila bravu na [adresa] i da je odnijela dio pokretnina, ali ne zna što kao ni gdje su. Vezano uz pitanje tužiteljice gdje se nalaze ikone koje se nalaze na [adresa] odgovara da joj to nije poznato, može reći da se jedna nalazi u [adresa]. Misli da je tužiteljica znala za postojanje ugovora i oporuke, ali sa sigurnošću to ne zna jer o tome nisu nikada razgovarali. Sjeća se da je njezin otac rekao kada je upoznao mlađu unuku da ju je napokon upoznao i da joj je rekao da je raskinuo ugovor s njezinom majkom i sklopio ga sa tuženom. Vezano uz sačinjavanje oporuke pokojnog MK o istoj nije imala neposrednih saznanja, a da je ista sačinjena rekla joj je njezina majka. U to vrijeme je MK bio doma, gdje je živio zajedno s njezinom majkom, dok je tužena živjela s vlastitom obitelji. Posebno napominje da je njezina majka te godine, dakle 1. kolovoza 2008. imala operativni zahvat kada je saznala da je teško bolesna, odnosno da boluje od karcinoma, s čim je upoznala i nju i MK. Majci su već tada liječnici rekli da se nalazi u vrlo teškom zdravstvenom stanju, treći C stadij karcinoma jajnika, te da će ići na kemoterapije, ali da nema izlječenja. Ona se liječila daljnjih godinu i pol kada je preminula. Ona je mogla brinuti o sebi sve do nekih zadnjih mjesec ili mjesec i pol prije smrti. Budući da je majka imala sa MK zaključen Ugovor o doživotnom uzdržavanju od 2006., a bila je sve lošije, raskinula je Ugovor o doživotnom uzdržavanju te ga je tužena s njim zaključila 23. prosinca 2009. Ugovor o doživotnom uzdržavanju. U to vrijeme on se već nalazio u Domu za starije Ćorluka u Gajnicama od 12. studenog 2009., a tužena je, kako je i navela, živjela sa svojom vlastitom obitelji i dvoje maloljetne djece. Plaćala je troškove doma sa svojim vlastitim sredstvima budući je dobro zarađivala, a imala je i punomoć na njegov tekući račun, te je kupovala stvari koje je on rekao, a radilo se primjerice o monografijama u kojima je on bio spomenut, te bi ih kupila dvadesetak, a svaka je bila 500,00 kuna, a on bi ih darovao ljudima koji bi mu došli u posjet. Također je napravio vlastitu monografiju koju je dugo radio i koju je mijenjao, pa je tako i uvez rađen nekoliko puta. Ona ga je barem jednom tjedno posjećivala u domu. Nije imala kontakata u to vrijeme s tužiteljicom, koja je obilazila oca, ali s njom nije komunicirala. On je imao mobitel i na taj način je komunicirao s njom, kao i sa svojom sestrom i prijateljima. Budući da ga je posjećivao i njegov rođak FA, koji je također bio umjetnik, on mu je sugerirao da se preseli u dom na Jordanovcu gdje ga može svaki dan posjećivati budući mu je tamo i majka, MK se nakon tri mjeseca boravka u Domu Ćorluka preselio u Dom Domani na Jordanovcu gdje je ostao sve do svoje smrti. Ne može precizirati koliki je bio iznos njegove mirovine, ali misli da je bilo oko 5.300,00 kuna do 5.600,00 kuna. Cijena Doma Ćorluka je bila 6.100,00 kuna, a D je bio 5.800,00 kuna bez dodatnih troškova. Nije joj poznato koliko je koštala vlastita monografija, a po Joškovom nalogu plaća je troškove uveza i slično iz njegovih vlastitih sredstava. O sastavu Ugovora o doživotnom uzdržavanju s MK nije obavijestila tužiteljicu, ali je stavila zabilježbu u zemljišne knjige. Nije joj poznato je li u mobitelu MK bio broj tužiteljice. U to vrijeme je imala prihode u visini od oko 20.000,00 kuna mjesečno budući je bila u nekoliko nadzornih odbora te je bila direktor financija u društvu za upravljanje fondova. Od kada je zaključen Ugovor o doživotnom uzdržavanju s njom, tužiteljica nije dolazila na [adresa] sa svojom obitelji, dok joj je poznato da je dolazila u Zagreb. Otac tužiteljice je bio u Domu Ćorluka od 12. studeni 2009. do 11. ožujka 2010., dok je u Jordanovcu bio od 11. ožujka 2010. do 8. rujna 2010. U tom domu tužena ga je obilazila jedanput do dvaput tjedno, a obilazio ga je i gospodin FA i gospođa koju je plaćala tužiteljica. U to vrijeme njezina djeca su bila u dobi od 6 godina i 2 godine života (misli na 2009. i 2010.). Iskazuje da nema neposrednih saznanja o umjetninama koje su nastale za vrijeme trajanja braka pok. roditelja tužiteljice. Može samo reći da je pok. otac tužiteljice nastavio stvarati i nakon smrti majke tužiteljice što je i činio sve dok je mogao. Uz to je znao i antidatirati godine na umjetnini jer su starije umjetnine više vrijedile.

9. Iz iskaza svjedokinje dr. ZK, prijateljice tužiteljice proizlazi da joj je poznato da su njezini roditelji bili otac liječnik, a majka arhitektica i da su oboje bili zaposleni. Nema neposrednih saznanja o njihovoj imovini, kao i načinu stjecanja, niti na što bi roditelji tužiteljice trošili svoje prihode, kao i jesu li trošili odvojeno ili zajednički.

10. Iz iskaza svjedokinje EKC proizlazi da ju je otac upoznao s roditeljima tužiteljice s kojima su daljnji rođaci. Često su se družili i u Zagrebu i na [adresa], s time da se ona više s njima družila na [adresa], a otac u Zagrebu. Družila se s tužiteljicom budući da su si bliže s godinama. Sjeća se kada je otac tužiteljice uređivao kuću na [adresa] prema nacrtima i projektima njezine majke, koja je bila arhitektica. Ona je bila zaposlena u Stan Ivestu gdje su bile dobre plaće i dobila je stanarsko pravo na stan u [adresa]. Njezin suprug je bio liječnik i oboje su dobro zarađivali. Upoznala je i supruga tužiteljice i svi su se zajedno družili. Do poremećaja odnosa između oca i kćeri je došlo u trenutku kada je tužiteljica prodala stan na [adresa] koji je bio njezino vlasništvo, a otac joj je to zamjerio budući da su se u tom stanu nalazile neke njegove stvari, za koje je ona u konačnici iznajmila skladište i tamo ih premjestila. Misli da je majka tužiteljice otišla ranije u mirovinu, tzv. invalidsku, a sve do tada je radila. Otac tužiteljice je bio i umjetnik, puno je slikao, a također i jako puno mozaika je napravio. Nakon smrti majke tužiteljice nastavila se družiti i sa majkom tužene, kao i tuženom. Odnosi između tužiteljice i majke tužene su bili u redu jer su se i nadalje nastavili družiti sve dok se nije dogodio spor, odnosno smrt oca tužiteljice. Vezano za kuću u [adresa] zna da su se sestre oca tužiteljice odrekle svoga dijela u njegovu korist, kako bi on postao samo vlasnik, budući one nisu imale djece, te su u tužiteljici vidjele nasljednicu. Poznato joj je da su roditelji tužiteljice zajednički investirali uređenje kuće u [adresa], dok je suprug tužiteljice vlastitim sredstvima investirao u dogradnju ateljea oca tužiteljice koji se nalazio na katu. Sjeća se jedne prigode kada ju je općina kontaktirala da bude pratnja tadašnjem austrijskom ministru vanjskih polova, IA koji je htio posjetiti atelje oca tužiteljice i galeriju koja se nalazila u konobi, što su on i CK zajedno uredili. Sjeća se da je u toj konobi bilo puno vrijednih antikviteta, kao i umjetničkih dijela drugih umjetnika, kao i amfore. Tom prilikom doista je pratila gospodina IA i sjeća se kada se otac tužiteljice pohvalio kako je njegov zet SA, koji je arhitekt, i financirao je uređenje ateljea. Kuća je prije adaptacije bila u vrlo lošem stanju, bez kupaonice, a dograđen je atelje. Adaptacija je započela negdje 1968.

11. Iz iskaza svjedokinje CA proizlazi da je u dobi od desetak godina upoznala tužiteljicu i s njom započela druženje, budući se njihova kuća nalazi odmah nasuprot kuće obitelji MK u [adresa]. To je bila stara derutna kuća u čijem podrumu je bila stolarska radiona. Bračni par MK je započeo rekonstrukciju kuće prema projektima majke tužiteljice i dugi niz godina su tu kuću uređivali. Sjeća se da su u podrumu bile izložene umjetnine i da su turisti kroz prozor gledali iste i čak je direktor hotela zamolio oca tužiteljice da to otvori za javnost, ali se njezina majka tome usprotivila kako bi sačuvala privatnost. Njezin otac je bio liječnik i umjetnik i uvijek je slikao, što nju u toj dobi nije zanimalo. On je nakon cijelog dana provedenog s radnicima navečer otišao u atelje i slikao što mu je očito bilo opuštanje. Sjeća se da joj je tužiteljičin otac obećao napraviti jedan mozaik, što je u konačnici i uspio. Kako je već bio u poznim godinama i ruke su mu drhtale, majka tužene mu je pomagala. Sjeća se da joj je tom prilikom rekao kako je uspio tu kuću srediti da bi FK s djecom i suprugom mogla u njoj uživati, tako da je svjedokinji neshvatljivo da tužiteljici sada ništa ne pripada od te imovine. Sjeća se radova koji su bili obavljani, to su bili zidarski radovi koji su bili bučni, gradnja dvije kupaone i svi potrebni radovi da bi se kuća od koje su postojali samo zidovi dovela u stanje gotovosti i uređenosti. Također je dozidan gornji dio te kućice, jedan ili dva apartmana. Vezano uz nekretnine u Zagrebu zna da je baka tužiteljice po majci govorila da ima stan koji će ostati tužiteljici i zna da su imali kuću na [adresa], što zna po priči jer tamo nikad nije bila.

12. Iz iskaza svjedokinje GK proizlazi da je odrasla zajedno s tužiteljicom koja je živjela na broju 17, a ona na 22, poznavala je i njezine roditelje. Sjeća se da je otac bio liječnik koji je u njihovom djetinjstvu radio izvan Zagreba, a majka arhitektica koja je radila u Zagrebu, a također je poznavala i baku EA koja je živjela s njima. Oni su živjeli u stanu. Poznato joj je da su imali stan u [adresa] u kojem je bila, kao i kuću na [adresa] gdje su ljetovali, ali tamo nije bila. U stanu u [adresa] je bila baka EA i FK, a poslije joj nije poznato što se dogodilo. Nije joj poznato gdje su kasnije živjeli njezini roditelji. Nema nikakvih neposrednih saznanja u vezi stjecanja nekretnine na [adresa]. Poznato joj je po kazivanju tužiteljice da su ona i suprug otkupili stan u [adresa], to joj je davno rečeno. Poznato joj je da su tužiteljica i suprug oboje bili zaposleni i da su imali dobre prihode, ali ne može znati ni koliko ni kako su ih trošili ni kako su stjecali imovinu.

13. Iz iskaza svjedokinje AA, tete tužiteljice (sestre njezina oca) proizlazi da joj je poznato da je oboje roditelja tužiteljice završilo fakultet i da su oboje radili. Njezin brat je završio medicinu, a njegova supruga arhitekturu, a s njima je živjela i baka tužiteljice, majka svjedokinje i pokojnog oca tužiteljice. Isto tako zna da je brat dosta radio po provinciji, a majka tužiteljice je radila u Zagrebu. Kupili su stan na [adresa] u kojem su živjeli. Nakon rođenja tužiteljice, njezina majka je dobila stanarsko pravo na stanu u [adresa], misli da je to sada Szabova ulica, te su se njih troje preselili u taj stan, u koji je i svjedokinja preselila budući da je baka tužiteljice već bila dosta stara i trebala je brigu. Nakon što je tužiteljica započela studij, svjedokinja se odselila, a tužiteljica je nastavila živjeti s bakom. Posebno napominje da je njezina majka nakon rođenja tužiteljice darovala svom bratu, tužiteljičinom ocu, kuću sa zemljištem u [adresa] na [adresa]. Naime, iako ih je bilo još tri sestre, u Dalmaciji je bio običaj da se daruje imovina muškom djetetu kako bi to ostalo u obitelji. Radilo se o staroj kući koju je trebalo urediti. Iako je ta kuća bila darovana njihovom bratu, njezina sestra je dala novac za novi krov jer ga je trebalo mijenjati, a također i majka i svjedokinja. Tužiteljičin otac i njezina majka su svake godine ulagali u tu nekretninu koliko su mogli. Detaljno ne zna kako je izgledala nekretnina u vrijeme bratove smrti, ali zna da je bilo dosta uređeno. Službeno nije znala da je brat u vezi sa majkom tužene, te ju je samo jedanput vidjela kada je došla k njoj. On je već bio u godinama i bolovao je od Parkinsove bolesti. Inače, tijekom svog života brat je u slobodno vrijeme puno slikao, što je zapravo i htio studirati. Poznato joj je da su roditelji tužiteljice iza stare kuće u [adresa] na mjestu gdje je ranije bila kuhinja dogradili jedan apartman na katu. Poznaje muža tužiteljice i poznato joj je da su oni oboje sudjelovali u uređenju nekretnine u [adresa]. Oni su živjeli u [adresa] i imali su bolji standard od njih tako da su uvijek doprinosili u uređenju te kuće i novčano i radom. To joj je poznato iz njihova kazivanja jer su se redovito viđali kao obitelj i razgovarali. Poznato joj je da je tužiteljičina mama uz njezinu pomoć, te doprinos njezine bake i oca, otkupila stan u [adresa], a to joj je poznato po njihovom kazivanju. Roditelji tužiteljice zajednički su raspolagali ostvarenom zaradom. Nije vidjela apartman u [adresa], ali joj je to poznato po kazivanju. Često je bila s tužiteljicom i njezinim roditeljima jer su živjeli kao obitelj i zato zna što se događalo i koliko je tko doprinosio jer su bili vrlo bliski i često su bili i u [adresa] i u [adresa] i u [adresa] zajedno. Sa svojim bratom, ocem tužiteljice bila je u dobrim odnosima, a nakon smrti njihove majke 1986. su se rjeđe viđali, ali su se viđali.

14. Iz iskaza svjedoka LK, supruga tužiteljice, proizlazi da je u braku s tužiteljicom 41 godinu. Bio je u dobrim odnosima s njezinim roditeljima od samoga početka njihova braka. Naime, njezina majka je bila arhitektica i umjetnica, kao i svjedok, i njezin otac je bio umjetnik iz poznate dubrovačke škole. Njegova supruga je liječnica i bila bi dobra i slikarica, u kojem pravcu se nije realizirala. Kada je ušao u obitelj, roditelji njegove supruge su imali nekretninu u [adresa] na [adresa] koja je bila renovirana, to je bilo 1983. i ne samo da je bila renovirana nego je bila i fantastično opremljena mozaicima oca tužiteljice. To su roditelji tužiteljice desetljećima renovirali. Kada je došao u obitelj iznad stare kuhinje je bio izgrađen jedan apartman koji nije bio uređen. Za gradnju tog apartmana su supruga i on dosta doplatili, te su 1987. dogradili još jedan apartman i taj apartman su njih dvoje u cijelosti financirali. Ta kuća nije bila samo kuća, nego muzej. U konobi su imali puno umjetnina, te čak biskupsku stolicu iz katedrale u Splitu. Kada su turisti prolazili često bi sjedio unutra, turisti bi kucali i pitali mogu li pogledati muzej, što bi on kao ljubazan čovjek i učinio, te bi ih pustio unutra da razgledaju umjetnine. Taj prostor se vidio s ulice jer je bio staklo. Isto tako su se na prvom katu nalazile slike i mozaici. Poznato mu je da su roditelji tužiteljice u Zagrebu imali stan u [adresa] na [adresa], koji je također izgledao kao muzej, a koji su kasnije supruga i on kupili. Imali su također i stan u [adresa] u najmu, koji su on i tužiteljica kasnije kupili. Misli da se radilo o stanu koji se mogao tada otkupiti za 8.000,00 DEM. Posebno pojašnjava da se radilo o oba stana o otkupu stanarskog prava. Supruga i on su otkupili ĆA svojim novcem za njezine roditelje, a [adresa] je otkupljen za njegovu suprugu. Kada je došao u obitelj roditelji njegove supruge su oboje radili, njezina majka je bila arhitektica koja je dobro zarađivala, a njezin otac liječnik na klinici, i poznato mu je da su imali zajednički račun. Nakon smrti njegove punice 1993., još češće su kontaktirali s ocem tužiteljice na način da bi češće dolazili u Zagreb i on bi dolazio češće k njima u [adresa]. Novčano su ga pomagali. Otac tužiteljice je dosta trošio i kada bi bio u [adresa] bi posjećivao trgovine u kojima bi ostajao cijeli dan, te bi im navečer podnio izvještaj. Dvije godine nakon smrti majke tužiteljice on im je obznanio da ima prijateljicu. Došla je zajedno s MK u [adresa] kod njih. Tuženu je jednom vidio do sada kada mu je pokazala rekonstrukciju Szabove. Otkup za ĆA je iznosio 8.000,00 DEM-a dok mu je teško reći koliko su uložili u [adresa] jer je u tome sudjelovala cijela obitelj. Posebno napominje da u vrijeme kada je on došao u obitelj bio izgrađeni apartman koji nije bio uređen i koji su oni uredili, a kasnije su dogradili još jedan apartman. Misli da su sigurno investirali 50.000,00-60.000,00 DEM-a u nekretninu na [adresa]. Svake godine od početka braka do 1990. provodili su šest tjedana na [adresa], majka tužiteljice je uvijek bila tamo, i uvijek se moralo nešto radili. Jednom prilikom se vodio razgovor od strane majke tužiteljice koja je rekla njezinom ocu da bi bilo dobro da prepiše kuću na [adresa] na tužiteljicu, jer ju je i dobio od svoje majke UA upravo da bi ostala u obitelji i pripala tužiteljici, na što je on rekao da to nije potrebno jer da će to ionako ostat njegovoj kćeri. Nakon što se tast razbolio njegovoj supruzi nisu bili omogućeni kontakti s njim jer to nije dopuštala majka tužene, a kasnije tužena. Često puta je tužiteljica došla u Zagreb i nije bila puštena u stan u [adresa] i onda je tužena tužiteljici rekla da se ona ne brine o svom ocu. Nakon što su tužena i njezina majka postigle svoj cilj, tada su smjestile oca tužiteljice u starački dom. Tužiteljica nije puštena k ocu te ga je mogla čuti samo telefonom, a nakon što je smješten u starački dom tamo su ga posjetili zajedno jedanput, a supruga ga je posjećivala češće. Sjeća se da mu je nabavljala hranu jer tamo nije bila dobra. On je u telefonskom razgovoru primijetio da je ocu tužiteljice sve lošije i da mu je bila potrebna pomoć. Poznato mu je da je otac tužiteljice promijenio starački dom, ali o tome tužiteljica nije bila obaviještena. Umjetnine koje je tast imao nisu bile samo njegove nego i one koje je stekao kao kolekcionar. S ocem njegove supruge su uvijek bili u dobrim odnosima. Nije mu poznato da bi se otac tužiteljice naljutio na nju i da bi prestali njihovi kontakti. Na poseban upit jesu li uplatili iznos od 8.000,00 DEM za otkup stana u [adresa] ili je taj iznos predan u gotovini odgovara da misli da su to platili na račun, ali se sada ne sjeća.

15. Uvidom u Oporuku od 17. listopada 2008. utvrđeno je u bitnom da je ista po formi oporuka pred svjedocima po kojoj MK ostavlja u nasljedstvo majci tužene ŠK, a za slučaj njezine smrti, njenoj kćeri, ovdje tuženoj, stan u [adresa], sve nekretnine na [adresa], upisane u k. o. [katastarska općina], prvo na mirovinu, kao i sve pokretnine koje se zateknu u njegovom vlasništvu u trenutku njegove smrti. Ujedno, budući da je tužiteljica od oca i majke dobila zemljište na Lacković Brijegu, kao i polovinu kuće na [adresa], novac na štednoj knjižici u Austriji kojim je kupila stan u [adresa], kao i brojne umjetnine, koja vrijednost imovine prelazi vrijednost nužnog dijela, te s obzirom da je protupravno zadržala i odbija vratiti njegove stvari koje je iselila iz kuće na [adresa] zbog čega ju je tužio radi smetanja posjeda, on je sukladno čl. 85. Zakona nasljeđivanju, u cijelosti isključuje iz nasljedstva zbog grube povrede zakonskih i i moralnih obveza nepoštenja i nebrige prema njemu kao roditelju.

16. Uvidom u Ugovor o doživotnom uzdržavanju utvrđeno je da je isti sklopio **.**.2009. SK, kao primatelj uzdržavanja, s tuženom, kao davateljicom uzdržavanja, po kojem je, na ime primljenog uzdržavanja daje tuženoj nekretninu u Zagrebu, stan u [adresa], sve nekretnine koje su u čl. 3 i 4 opisane, a nalaze se na [adresa], a temeljem čl. 5 daje joj je i svu ostalu pokretnu i nepokretnu imovinu koja se zatekne u njegovom vlasništvu u trenutku njegove smrti. Tužena se obvezala uzdržavati primatelja uzdržavanja do njegove smrti, osigurati mu redovnu prehranu i njegu primjerenu njegovoj životnoj dobi, potrebnu odjeću i obuću, odvesti ga liječniku ili pozvati liječnika u slučaju bolesti, redovita ga posjećivati u ustanovi za skrb i njegu nemoćnih osoba i donositi mu sve što je potrebno, te ga za slučaj smrti sahraniti u skladu s mjesnim običajima.

17. Iz nalaza i mišljenja medicinskog vještaka dr. Gordana Makarić proizlazi da, nakon analize i ocjene medicinske dokumentacije SK, nema medicinski utemeljenih dokaza koji bi govorili u pravcu razvoja demencijskog procesa, iako je u vrijeme poduzimanja pravih poslova isti bio osoba starije životne dobi (rođen 1923.). Po mišljenju vještaka je SK bio sposoban shvatiti svrhu i pravne posljedice u vrijeme kada je sačinio Oporuku dana 17. listopada 2008., kao i Ugovor o doživotnom uzdržavanju dana 23. prosinca 2009.

18. Predmet spora je:

- utvrđenje ništetnosti pisane oporuke oca tužiteljice od 17. listopada 2008. u dijelu u kojem je isključio tužiteljicu iz nasljeđivanja kao nedostojnu nasljeđivanja,

- utvrđenje da Ugovor o doživotnom uzdržavanju između oca tužiteljice i tužene od 23. prosinca 2009. zbog svojeg kratkog trajanja predstavlja u naravi ugovor o daru slijedom čega se darovanje umanjuje za visinu zakonskog nasljednog dijela tužiteljice glede imovine obuhvaćene tim Ugovorom, te da tužiteljici pripada pravo na nasljedstvo ostavitelja u visini njezinog zakonskog dijela,

- utvrđenje ništetnosti tog Ugovora u dijelu u kojem je ostavitelj kao primatelj doživotnog uzdržavanja tim Ugovorom raspolagao sa ½ dijela imovine koja predstavlja bračnu stečevinu pokojne majke tužiteljice,

- utvrđenje da ostavinsku imovinu iza ostavitelja čine pobrojane nekretnine i umjetnine opisane u popisu umjetničkih predmeta od 31. siječnja 2011. od točke 1.-136., kao i utvrđenje da ostavinsku imovinu iza ostavitelja sačinjava 176 umjetničkih slika, skulptura i predmeta naznačenih i opisanih u popisu umjetnina od 24. lipnja 2011. od točke 1. -176, kao i utvrđenje da ostavinsku imovinu iza ostavitelja sačinjavaju i pokretnine prikazane na mapi od 24 kolor fotografije od točke 1.-33..

19. Činjenično nije prijeporno da je otac tužiteljice u vrijeme pisanja Oporuke (17. listopada 2008.) bio u životnoj dobi od 85 godina, a u vrijeme potpisa Ugovora o doživotnom uzdržavanju (23. prosinca 2009.) u dobi 86 godina, kao i da je bio smješten u Domu za starije i nemoćne gdje je i preminuo je 8. rujna 2010.

20. Prijeporno je:

- je li ništetna odredba Oporuke od 17. listopada 2008. ostavitelja pok. SK sačinjena pred svjedocima NK i RK u dijelu kojim je isključio tužiteljicu iz nasljeđivanja kao nedostojnu nasljeđivanja,

- predstavlja li Ugovor o doživotnom uzdržavanju između ostavitelja pok. SK kao primatelja doživotnog uzdržavanja i tužene IK kao davateljice doživotnog uzdržavanja sastavljen od 23. prosinca 2009. nedugo prije smrti ostavitelja zbog svojeg kratkog trajanja u naravi ugovor o daru, slijedom čega bi glede imovine obuhvaćene tim Ugovorom tužiteljici pripadalo pravo na nasljedstvo ostavitelja u visini njenog zakonskog nasljednog dijela,

- je li navedeni Ugovor o doživotnom uzdržavanju od 23. prosinca 2009. ništetan u dijelu kojim je ostavitelj kao primatelj doživotnog uzdržavanja tim ugovorom raspolagao s 1/2 dijela imovine koja predstavlja bračnu stečevinu pok. CK supruge ostavitelja i majke tužiteljice CKC,

- pa posljedično tim utvrđenjima, što predstavlja ostavinsku imovinu iza pok. oca tužiteljice.

21. U odnosu na tužbeni zahtjev kojim se traži utvrđenje ništetnosti odredba Oporuke od 17. kolovoza 2008. u dijelu kojim je tužiteljica kao kći ostavitelja isključena iz nasljeđivanja:

22. Nije prijeporno među strankama:

- da je tužena toč. II rješenja ovoga suda posl. br. O-7158/2010-32 od 29. listopada 2013. upućena pokrenuti parnični postupak protiv ovdje tužiteljice u roku 15 dana od dan pravomoćnosti tog rješenja radi utvrđenja da ovdje tužiteljica nije dostojna za nasljeđivanje svoga oca radi grube povrede zakonskih i moralnih obveza, nepoštenja i nebrige prema ostavitelju kao roditelju,

- da tužena nije pokrenula taj postupak,

- da je ostavinski postupak iza pok. majke tužiteljice, CK, prekinut rješenjem ovog suda posl. br. O-8200/2010-15 od 27. ožujka 2014. do pravomoćnog okončanja ostavinskog postupka iza pok. SK koji se vodi kod ovog suda pod posl. br. O-7158/2010, a koji je prekinut do pravomoćnog okončanja ovog postupka,

- da tužiteljica traži utvrđenje ništetnosti odredbe Oporuke od 17. listopada 2008. kojom ju je otac isključio iz nasljeđivanja zbog grube povrede zakonskih i moralnih obveza nepoštenja i nebrige prema njemu kao roditelju.

23. Sukladno čl. 85. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine br. 48/23, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19), dalje u tekstu ZN, oporučitelj može isključiti iz nasljedstva nasljednika koji ima pravo na nužni dio ako se on povredom neke zakonske ili moralne obveze koja proizlazi iz njegova obiteljskog odnosa s ostaviteljem teže ogriješio prema ostavitelju, ako je namjerno počinio neko teže kazneno djelo prema njemu ili njegovu bračnom drugu, djetetu ili roditelju, ako je počinio kazneno djelo protiv Republike Hrvatske ili vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, ako se odao neradu ili nepoštenu životu. Isključenje iz nasljedstva može biti potpuno ili djelomično.

24. Pretpostavke valjanosti isključenja regulirane su čl. 86. ZN prema kojem oporučitelj koji želi isključiti nekog nasljednika mora to očitovati u oporuci na izričit način i navesti razlog za isključenje. Razlog za isključenje mora postojati u vrijeme oporučivanja. U slučaju spora o opravdanosti isključenja teret dokaza da je isključenje opravdano leži na onome koji se na isključenje poziva . Posljedice isključenja su da nasljednik gubi nasljedno pravo u mjeri u kojoj je isključen, a prava ostalih osoba koje mogu naslijediti ostavitelja određuju se kao da je isključeni umro prije ostavitelja, sukladno čl. 87. ZN.

25. Iz provedenih dokaza, posebice iskaza tužiteljice, kojoj sud vjeruje jer je životan, logičan i uvjerljiv proizlazi da je doista u jednom trenutku došlo do nesuglasica između oca i nje, kada je ona prodala nekretninu u svom vlasništvu na [adresa] i očeve stvari smjestila u iznajmljeno skladište, ali su sve nesporazume riješili tijekom 2006. kada su se nagodili i riješili sporove. Neovisno o tome što se on ljutio na nju, oni bi svoj odnos riješili otvorenim razgovorom, kao što su uvijek i rješavali. No međutim, ona je nakon toga dosta teško dolazila do oca, jer svaki put kada bi ga zvala telefonom, majka tužene je govorila da spava ili da ga nema, te bi ga samo ponekad uspjela čuti. No međutim, kada je 2007. došla u pred stan u [adresa] zajedno s mlađom kćeri, majka tužene je nije pustila unutra. Majka tužene utjecala na njega na način da bi onemogućavala njihove kontakte nasamo i nije joj dopuštala da s kćeri uđe u stan, nego je samo mogla ostaviti stvari koje je donijela. Kad god je zvala uvijek je opravdanje bilo da otac spava i slični izgovori. Od 2007., kada je majka tužene nije htjela pustiti u stan, pa do kraja 2009. oca nije uopće vidjela, a nakon toga ga je mogla vidjeti, jer je bio u domovima pa je imala pristup do njega.

26. Iz navedenog proizlazi da otac tužiteljice kao oporučitelj nije imao pravnog temelja iz čl. 85. ZN za isključenjem svoje kćeri, ovdje tužiteljice iz nasljeđivanja. Nedostojnost za nasljeđivanje, u svojoj biti, je jedna vrsta civilne kazne zbog nekog čina kojim se nedostojna osoba ogriješila o ostavitelja i samo oni razlozi koji su taksativno propisani Zakonom uzrokuju nastup nedostojnosti za nasljeđivanje. Da bi se ostvarile pretpostavke nedostojnosti za nasljeđivanje, potrebno je da se taj razlog ostvari upravo u postupanju nasljednika. Sama činjenica da razlozi za isključenje koje navodi ostavitelj nisu dostatni da bi se tužiteljica isključila iz nasljedstva u odnosu na nužni dio. Upravo je tužena toč. II rješenja ovoga suda posl. br. O-7158/2010-32 od 29. listopada 2013. upućena pokrenuti postupak protiv tužiteljice radi utvrđenja da tužiteljica nije dostojna za nasljeđivanje svoga oca radi grube povrede zakonskih i moralnih obveza, nepoštenja i nebrige prema ostavitelju kao roditelju, što ona nije učinila iako je na njoj teret dokaza da je isključenje bilo opravdano, koja činjenica je sporna među strankama, slijedom čega se smatra da je tužiteljica dostojna nasljeđivanja, pa je tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu u kojem ona traži ništetnost te odredbe oporuke odbijen kao neosnovan jer ista odredba oporuke nije ništetna nego je neosnovana.

27. Sukladno čl. st. 2. 26. ZN oporuka je ništava ako u vrijeme sastavljanja oporučitelj nije imao 16 godina života ili nije bio sposoban za rasuđivanje. Ako se ne dokaže suprotno, smatrat će se da je oporučitelj u trenutku sastavljanja oporuke bio sposoban za rasuđivanje. Oporučitelj nije bio sposoban za rasuđivanje ako u tom trenutku nije bio u stanju shvatiti značenje svojeg očitovanja i njegove posljedice, ili nije bio u stanju vladati svojom voljom toliko da postupa u skladu s tim znanjem.

28. Budući je otac tužiteljice sačinio oporuku 17. listopada 2008. (u dobi od 86 godina života), te da je sukladno nalazu i mišljenju vještaka Godana Makarića bio sposoban za rasuđivanje, koji nalaz i mišljenje sud prihvaća, a ni stranke na isti nisu imale prigovora, slijedom čega je prijeporna Oporuka je valjana u dijelu u kojem je oporučitelj raspolagao sa svojom imovinom, osim u 1/2 dijela imovine koja je stečena za vrijeme trajanja braka od 41 godine s majkom tužiteljice, u kojem dijelu je ništetna.

29. Sukladno čl. 27. ZN st. 1. oporuka će se poništiti ako je oporučitelj bio natjeran prijetnjom ili silom da je napravi ili se odlučio napraviti je zbog toga što je bio prevaren ili što se nalazio u zabludi, dočim je stavkom 2. propisano da prijetnja, sila ili prijevara razlog su za poništenje oporuke i kad potječu od treće osobe. Stavkom 3. čl. 27. ZN-a propisano je da raspolaganja oporukom poništit će se na zahtjev i ako je oporučitelj bio u zabludi o činjenicama koje su pobudile oporučitelja da učini ta raspolaganja. Stavak 4. čl. 27. ZN-a propisuje ako su samo neke oporučne odredbe napravljene pod prijetnjom ili silom, zbog prijevare, ili u zabludi, to ne povlači za sobom nevaljanost i ostalih odredaba ako one mogu opstati bez te odredbe.

30. Po utvrđenju ovoga suda, nakon što su tužiteljica i njezin otac doista imali sukob budući je tužiteljica odlučila prodati dio imovine, te su međusobno vodili i sporove, koje su mirno riješili 2006., kada je otac tužiteljice bio u dobi od 83 godine života i već narušenog zdravlja, ali je nakon toga tužiteljici bio otežan kontakt s ocem radi postupanja majke tužene. U to vrijeme tužiteljica živi u [adresa], radi kao liječnica, ima dvoje djece i muža arhitekta koji radi kao profesor na Tehničkom Sveučilištu u Grazu, i kada pokušava doći u Zagreb, nailazi na otpor majke tužene koja je ne pušta u stan njezina oca, a kada pokušava telefonom doći do njega, majka tužene navodi da spava i sl., sve kako se ne bi ostvario njihov kontakt i koje postupanje zasigurno utječe na udaljavanje oca i kćeri, koja situacija traje sve dok otac tužiteljice biva smješten u dom za starije i nemoćne, nakon čega tužiteljica uspijeva slobodno k njemu doći. Tužiteljica je to dojmljivo i životno opisala u svom iskazu kojem sud vjeruje i koji iskaz nije drugim dokazima doveden u sumnju. Koliko je otac tužiteljice fizički propadao radi bolesti vidi se i kada se usporedi njegov potpis na oporuci od 17. listopada 2008. (stranica 197 spisa) i Ugovora o doživotnom uzdržavanju od 23. ožujka 2006. (stranica 210 spisa).

31. Pri tome se napominje činjenica da je u vrijeme sastavljanja oporuke 2008., otac tužiteljice (rođen 1923.) bio u dobi od 85 godina života, narušenog zdravlja i smješten u dom za starije i nemoćne, a majka tužene (rođena 1947.), osoba koja je mlađa od njega 24 godine i kojoj on, a za slučaj njezine smrti njezinoj kćeri, ovdje tuženoj, oporučno ostavlja svu svoju imovinu, pa i onu koja je bračna stečevina, a jedinu kći isključuje iz nasljedstva.

32. Istaknuti prigovor zastare na koji se poziva tužena nije osnovan. Tužena isti temelji na čl. 84. ZN kojim je propisano da se zahtjevi za umanjenje raspolaganja oporukom mogu podnijeti u roku tri godine od dana proglašenja oporuke, a oporuka oca tužiteljice je proglašena 25. listopada 2010., a tužba u ovoj pravnoj stvari podnijeta 13. prosinca 2013. To zato jer je tužiteljica tužbenim zahtjevom (toč. I) tražila utvrđenje ništetnosti odredbe Oporuke kojom je isključena iz nasljeđivanja, te nije postavila za zahtjev za umanjenje raspolaganja oporukom, a tužba na utvrđenje ništetnosti ne zastarijeva.

33. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim tužiteljica traži utvrđenje da Ugovor o doživotnom uzdržavanju između oca tužiteljice i tužene od 23. prosinca 2009. zbog svojeg kratkog trajanja predstavlja u naravi ugovor o daru slijedom čega se darovanje umanjuje za visinu zakonskog nasljednog dijela tužiteljice glede imovine obuhvaćene tim Ugovorom, te da tužiteljici pripada pravo na nasljedstvo ostavitelja u visini njezinog zakonskog dijela:

34. Ugovor o doživotnom uzdržavanju između oca tužiteljice i tužene je sklopljen 23. prosinca 2009., a otac tužiteljice je umro **.**.2010., slijedom čega je trajao osam i pol mjeseci. U vrijeme sklapanja tog Ugovora primatelj uzdržavanje je u dobi od 86 godina, smješten u Domu za starije i nemoćne Ćorluka u Gajnicama od 12. studenog 2009., a tužena je udana s dvoje male djece u dobi od šest i dvije godine, zaposlena na ranom mjestu direktorice financija i živi s vlastitom obitelji. Kako sama navodi u svom iskazu posjećivala ga je barem jednom tjedno u domu kojeg je plaćala vlastitim sredstvima budući je dobro zarađivala, a imala je i punomoć na njegov tekući račun, te je kupovala stvari koje je on rekao. Ne može precizirati koliki je bio iznos njegove mirovine, ali misli da je bilo oko 5.300,00 kuna do 5.600,00 kuna. Cijena Doma Ćorluka je bila 6.100,00 kuna (u kojem je bio od 12. studeni 2009. do 11. ožujka 2010.), a Domani, u kojem je otac tužiteljice bio do smrti (od 11. ožujka 2010. do 8. rujna 2010.), je bio 5.800,00 kuna bez dodatnih troškova, koje ne navodi. Nije imala kontakata u to vrijeme s tužiteljicom, koja je obilazila oca, ali s njom nije komunicirala.

35. Ugovor o doživotnom uzdržavanju je aleatorni ugovor jer davatelj uzdržavanja u trenutku sklapanja ne zna koliko će dugo primatelja uzdržavati, a time ni ukupnu vrijednost davanja u zamjenu za imovinu koja prelazi u njegovo vlasništvo smrću primatelja. Aleatornost proizlazi iz neizvjesnosti trajanja života primatelja, te koliko će stvarno koštati uzdržavanje.

36. Po utvrđenju ovoga suda, analizom provedenih dokaza, iskaza stranaka i svjedoka, koje je sud prihvatio u pretežnom dijelu u kojem su isti logični i uvjerljivi te međusobno suglasni, odnosno glede bitnih okolnosti u konkretnom slučaju, proizlazi da je u trenutku sklapanja Ugovora o doživotnom uzdržavanju otac tužiteljice je bio institucionalno zbrinut, nalazio se u Domu za starije i nemoćne, primao je mirovinu s kojom je mogao pokrivati troškove smještaja u Domu budući je prema samom iskazu tužene njegova mirovina iznosila oko 5.300,00 kuna do 5.600,00 kuna, a cijena Doma Ćorluka je bila 6.100,00 kuna, a cijena doma D je bila 5.800,00 kuna, slijedom čega se plaćanje male razlike u cijeni smještaja u domu za vrijeme trajanja Ugovora i posjećivanje primatelja uzdržavanja jedanput tjedno ne može smatrati ispunjavanjem obveze iz Ugovora o doživotnom uzdržavanju. Naime, tužena se, kao davateljica uzdržavanja, sukladno čl. 1. Ugovora obvezala osigurati ocu tužiteljice redovitu prehranu i njegu primjerenu njegovoj životnoj dobi, što mu uopće u trenutku sklapanja Ugovora nije ni trebala učiniti budući je bio smješten u Domu Ćorluka koji mu je osiguravao i redovitu prehranu i njegu, kao i kasnije dom Domani. Isto tako obveza tužene po toj odredbi je bila osigurati mu svu potrebnu odjeću i obuću, o čemu tužena u svom iskazu ne navodi ništa, kao i da bi ga odvodila liječniku ili da je pozivala liječnika u slučaju njegove bolesti, (on sam je liječnik, kao i njegova kći, tužiteljica). Nadalje, tužena se obvezala i redovito ga posjećivati u Domu i donositi mu sve potrebno. Po utvrđenju ovoga suda, posjećivati oca tužiteljice u domu jedanput tjedno, a on je u životnoj dobi 86, odnosno 87 godina, te je narušenog zdravstvenog stanja, nije ispunjenje Ugovora u tom dijelu. Sama tužena navodi da je oca tužiteljice obilazio gospodin EKC, njegov rođak, i gospođa koju je plaćala njegovi kći, tužiteljica. Zato po utvrđenju ovoga suda pobuda za sklapanje Ugovora o doživotnom uzdržavanju nije bila davanje uzdržavanja ocu tužiteljice, nego stjecanje sve njegove imovine kroz formu Ugovora o doživotnom uzdržavanju. Da je tome tako proizlazi i iz snimke na DVD-u koju je sama tužena priložila u spis. Na toj snimci otac tužiteljice, nekoliko dana prije sklapanja Ugovora o doživotnom uzdržavanju s tuženom (17. prosinca 2009.) je snimljen u svom krevetu u Domu za starije i nemoćne, te mu odvjetnik koji se ne vidi na snimci, niti se predstavlja, objašnjava kako će sklapanjem ugovora o doživotnom uzdržavanju isključiti svoju kći iz nasljedstva, te će tako isključivo tužena steći njegovu cjelokupnu imovinu. Pri tome mu ista osoba uopće ne objašnjava niti spominje bilo kakve obveze tužene koje će ona imati po tom Ugovoru. Sam otac tužiteljice u nekoliko navrata spominje nekretninu na [adresa] koju je tužiteljica prodala s čim on nije bio suglasan, radi čega je očito ljut na nju, spominje majku tužene pa nije jasno smatra li da je on živa ili ne.

37. Iz izvedenih dokaza slijedi da je pobuda za sklapanje Ugovora o doživotnom uzdržavanju bila reguliranje imovinskih odnosa, odnosno prava volja ugovornih strana je bila da se tuženicu osigura da nakon smrti oca tužiteljice dobije cijelu njegovu imovinu, te da se tužiteljicu onemogući da to osujeti postavljanjem zahtjeva za nužnim dijelom iza smrti svog oca, što bi mogla da je bio posrijedi ugovor o darovanju, odnosno pobuda stranaka spornog Ugovora o doživotnom uzdržavanju nije bilo davanje, odnosno primanje uzdržavanja, već upravo navedeno reguliranje imovinskopravnih odnosa temeljem kojih bi tužena u cijelosti stekla svu imovinu oca tužiteljice.

38. Sukladno čl. 273. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 155/23), dalje u tekstu ZOO-a, pobude iz kojih je ugovor sklopljen ne utječu na njegovu valjanost, međutim, ako je nedopuštena pobuda bitno utjecala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor, i ako je to drugi ugovaratelj znao ili morao znati, ugovor će biti bez učinka (čl. 273. st. 2. ZOO). U konkretnom slučaju je osnovna pobuda sklopljenog ugovora o doživotnom uzdržavanju bilo rješavanje imovinskopravnih odnosa u smislu isključivanja tužiteljice od mogućnosti nasljeđivanja iza smrti svog oca, a ne uzdržavanje pokojnog oca tužiteljice, slijedom čega se radi o nedopuštenoj pobudi za koju su obje ugovorne strane znale (tužena kojoj je cilj bio stjecanje imovine, a on je na to pristao), zbog čega je predmetni ugovor o doživotnom uzdržavanju ništetan sukladno odredbi čl. 323. st. 1. u vezi čl. 273. st. 2. ZOO. Ovo unatoč tomu što je pravna posljedica svakog sklopljenog ugovora o doživotnom uzdržavanju da eventualni zakonski nasljednici u takvom slučaju ne mogu nasljeđivati primatelja uzdržavanja i da su na taj način zapravo isključeni iz nasljedstva, ali u takvom slučaju je potrebno da prava volja i pobuda za zaključenje takvog ugovora bude doista uzdržavanje i da za to uzdržavanje postoje pretpostavke, koje se u konkretnom slučaju nisu ostvarile.

39. Zbog toga je sud, pazeći po službenoj dužnosti na ništetnost, kao prethodno pitanje utvrdio da je Ugovor o doživotnom uzdržavanju ništetan, a nije, kako to tužiteljica drži, zbog svojeg kratkog trajanja ugovor o daru, radi čega je i taj njezin zahtjev odbijen kao neosnovan.

40. Kako je Ugovor o doživotnom uzdržavanju utvrđen ništetnim, to je sud primjenom odredbe čl. 323. st. 1. ZOO, naložio uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe Ugovora u zemljišnim knjigama na nekretninama koje su bili predmet raspolaganja u navedenim pravnim poslovima.

41. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim tužiteljica traži utvrđenje ništetnosti Ugovora u dijelu u kojem je otac tužiteljice kao primatelj doživotnog uzdržavanja tim Ugovorom raspolagao sa ½ dijela imovine koja predstavlja bračnu stečevinu pokojne majke tužiteljice:

42. Među strankama nije prijeporno da je otac tužiteljice, po zanimanju liječnik, bio u braku s majkom tužiteljice, po zanimanju dipl. ing. arh., od 1952. i u braku su bili do smrti majke 1993., u kojem je rođeno jedno dijete, tužiteljica, te da su oboje bili zaposleni u struci.

43. S obzirom na vrijeme stjecanja zajedničke imovine stranaka primjenjuje se Osnovni zakon o braku (Službeni list FNRJ 29/46), Zakon o braku i porodičnim odnosima (Narodne novine br. 11/78) i Zakon o braku i porodičnim odnosima (Narodne novine br. 11/78, 51/89, 59/90), dalje ZBPO.

44. Odredbom čl. 277. ZBPO propisano je da je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine, njihova zajednička imovina. Odredbom čl. 287. st. 2. ZBPO propisano je da su pri određivanju koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog od bračnih drugova, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, o radu u domaćinstvu i obitelji i brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine.

45. Rečene odredbe Zakona o načinu stjecanja zajedničke imovine treba shvatiti, dakle, tako da se zajedničkim sjecanjem ima smatrati sve ono što je rezultat rada i zalaganja bračnih drugova, bez obzira da li su se u stjecanju pojedinih dijelova imovine, istodobno angažirala oba bračna druga. To zato što je brak istovremeno i svojevrsna ekonomska zajednica, koja ostvaruje prihode za svoju egzistenciju u kojoj, zbog svoje specifičnosti, postoji određena podjela rada i poslova, tako da na određenim poslovima uobičajenim i potrebnim za bračnu zajednicu može biti angažiran samo jedan bračni drug, a na drugim poslovima, drugi bračni drug. U takovim okolnostima, bez obzira što određeni dio imovine može biti rezultat neposrednog rada samo jednog bračnog druga, ukoliko je drugi bračni drug istovremeno obavljalo druge poslove i aktivnosti, taj dio imovine se opet ima smatrati zajedničkim, jer je ipak rezultat zajedničkog rada. Dakle, zakonodavac podjednako vrednuje svaku uobičajenu aktivnost bračnih drugova, te svaki vid društveno korisnog rada. Bračnu stečevinu ne čini samo ona imovina koju su supružnici stekli za vrijeme trajanja bračne zajednice, nego i ona koja proistječe iz te imovine, pa i u slučaju kad to novo stjecanje bude u korist jednog od supružnika nakon prestanka bračne zajednice.

46. Odlučujući o tome koliki je doprinos majke tužiteljice u stjecanju zajedničke imovine sud je utvrdio sljedeće relevantne činjenice i okolnosti:

- da je bračna zajednica stranaka trajala 41 godinu (od 1952. do 18. studeni 1993.)

- da su oboje roditelja tužiteljice bili zaposleni, majka kao dipl. ing. arhitekture, a otac kao liječnik,

- da je majka tužiteljice vodila brigu o obitelji i bila zaposlena sve do prijevremenog umirovljena,

- da je otac tužiteljice veći dio radnog vijeka radio kao liječnik u raznim mjestima izvan Zagreba u koji se vratio tek nakon što je tužiteljica maturirala, tako da je isključivu brigu o njoj i kućanstvu uglavnom vodila majka,

- da je otac tužiteljice bio i umjetnik, te je tijekom cijelog života slikao i bio kolekcionar umjetnina,

- da je stan u [adresa] bio u režimu stanarskog prava, te ga je otac tužiteljice otkupio na svoje ime,

- da je tijekom trajanja bračne zajednice stečen niz umjetnina (pobliže naveden u gore navedenim zapisnicima) što autorskim radom samog oca tužiteljice, što zamjenom ili kupnjom od drugih autora,

- da su nekretnine na [adresa] stečene nasljeđivanjem oca tužiteljice od njegovih pravnih predaka i darovanjem, slijedom čega su iste njegova vlastita, odnosno posebna imovina, što proizlazi i iz Ugovora o darovanju od 21. kolovoza 1978., kao i iz rješenja o nasljeđivanju od 3. ožujka 2003.

47. Valorizirajući cjelokupni rad i angažman majke tužiteljice, po prosudbi ovog suda, njen doprinos stjecanju imovine stečene tijekom braka je jednak doprinosu njezina oca. Pri tom nije relevantno što su prihodi njezina oca možda bili viši od majčinih, iako to nije moguće provjeriti s obzirom na protek vremena i nedostatak dokumentacije o visini njihovih prihoda, kao i činjenica da je majka tužiteljice otišla prije u mirovinu od njezina oca, u kojem trenutku je već bila stečena imovina koja je bračna stečevina.

48. Naime, sljedeći specifičnosti angažmana i ulaganja u zajedničku imovinu, a slijedom gore rečenih zakonskih odredba ZBPO, utvrđenje je ovog suda da je majka tužiteljice svojim angažmanom u bračnoj zajednici i preuzimanjem brige oko kućanskih poslova, te podizanja i odgoja tužiteljice te istovremeno radeći na radnom mjestu arhitektice omogućila suprugu izbivanje iz kuće kroz rad na terenu i ostvarivanje dodatnih prihoda. Konačno i zarada jednog bračnog druga, stečena njegovim radom, čini zajedničku imovinu. Bračni drugovi doista mogu ugovoriti da njihova zarada bude posebna imovina svakog od njih, time da taj ugovor mora biti zaključen u pisanom obliku i potpisi bračnih drugova ovjereni (čl. 279. ZBPO), a ni jedan dokaz proveden u postupku, kao ni činjenične tvrdnje stranaka na to ne upućuju.

49. Glede stjecanja stana u [adresa] ističe se da je stanarsko pravo po svojoj naravi, bilo imovinsko pravo, koje je svojeg nositelja ovlašćivalo da otkupi stan na kojem je imao stanarsko pravo i da na tom pravnom temelju stekne pravo vlasništva tog stana. Budući je pravo na otkup stana proisteklo iz stanarskog prava koje je stečeno za vrijeme trajanja bračne zajednice tada to imovinsko pravo predstavlja bračnu stečevinu, kao i vlasništvo stana koji je jedan od bračnih drugova otkupio na svoje ime, na temelju takvog imovinskog prava (tako i odluka Ustavnog suda poslovni broj U-III-3136/2003 od 25. siječnja 2006., kao i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci posl. br. Rev-393/11 od 5. ožujka 2014.). Pri tome nije odlučna ni relevantna tvrdnja tužene da je otac tužiteljice stan u [adresa] stekao zamjenom s tužiteljicom za stan na [adresa] na kojem je bio nositelj stanarskog prava prije sklapanja braka s majkom tužiteljice jer je to pravni posao između njih i ne tiče se trećih, a kao što je rečeno, radom stečena imovina u braku po samom ZBPO se smatra zajedničkom imovinom, a stan u [adresa] je kupljen u braku, 8. prosinca 1992. (stranica 344-346 spisa), slijedom čega je isti bračna stečevina roditelja tužiteljice. Činjenica da je otac tužiteljice 30. studenog 1992. zaključio ugovor o autorskom djelu s Medicinskim fakultetom u Zagrebu, radi izvedbe mozaika na stubištu fakulteta, za što mu je isti fakultet isplatio dinarsku protuvrijednost 11.000,00 DEM, znači da je ta imovinska korist od autorskog djela ostvarenog tijekom bračne zajednice bila bračna stečevina.

50. Slijedom tih utvrđenja, bračnu stečevinu roditelja tužiteljice čini, među ostalim 1/2 dijela stana u [adresa], pokretnine, i umjetnine stečene za vrijeme trajanja bračne zajednice roditelja tužiteljice, slijedom čega otac tužiteljice s 1/2 dijela te imovine nije mogao raspolagati. Kako je on ipak raspolagao tim dijelom (i Oporukom od 17. listopada 2008.) i Ugovorom o doživotnom uzdržavanja od 23. prosinca 2009., to je su Oporuka i Ugovor o doživotnom uzdržavanju ništetni u dijelu u kojem je otac tužiteljice raspolagao s tom imovinom, odnosno u 1/2 dijela. Nije prijeporno da su i majka tužene i tužena znale da je otac tužiteljice bio u braku preko četrdeset godina, kao i da su prijepornu imovinu roditelji tužiteljice zajedno stekli svojim radom, a ne ispričava ih činjenica da nisu znale da ostavinski postupak iz majke tužiteljice nije proveden. Glede pozivanja tužene na načelo povjerenja u zemljišne knjige ističe se da u odnosu na nju isto ne vrijedi budući ona nije bila savjesna jer kako je provedenim dokazima utvrđeno, Ugovor o doživotnom uzdržavanju je sklopila s nedopuštenom pobudom. Činjenica da je majka tužene prethodno imala sklopljen Ugovor o doživotnom uzdržavanju oca tužiteljice (stranica 210 spisa) nije odlučna za razjašnjenje ove pravne stvari budući je taj Ugovor sporazumno raskinut 23. prosinca 2009. (stanica 211-212 spisa).

51. Budući da je utvrđen ništetnim Ugovor o doživotnom uzdržavanju, utvrđeno je da ostavinsku imovinu iza pok. oca tužiteljice čine navedene nekretnine na [adresa], 1/2 dijela vlasništva stana u [adresa], te pokretnine i umjetnine stečene uza vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka u 1/2 dijela jer je druga polovina bračna stečevina majke tužiteljice, slijedom čega je tužiteljica odbijena s preostalim dijelom zahtjeva (za 1/2 dijela stana). Sud je odbio dio zahtjeva tužiteljice da u ostavinsku imovinu ulaze i nekretnine 1/9 dijela čkbr. [katastarska čestica] Vrt u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], 1/9 dijela čkbr. [katastarska čestica] Vrt u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 1/9 dijela čkbr. [katastarska čestica] Vrt u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i 1/9 dijela čkbr. [katastarska čestica] Vinograd u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] budući iste nisu u zemljišnim knjigama upisane ni na ime oca tužiteljice ni na ime tužene već na imena trećih osoba, dok čkbr. [katastarska čestica] ZGR Staja u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i čkbr. [katastarska čestica] Vrt u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao takve ne postoje.

52. Glede umjetnina koje je izradio otac tužiteljice, ističe se da je autorsko djelo vlasništvo onog bračnog druga koji ga je stvorio, dok bi samo imovinska korist od autorskog djela ostvarenog tijekom bračne zajednice bila bračna stečevina. Među strankama nije prijeporno da je 31. siječnja 2011. javni bilježnik sastavio zapisnik o popisu umjetničkih predmeta koji su se nalazili u stanu u [adresa], a nakon toga je 24. lipnja 2011. sastavljen po javnom bilježniku i popis umjetničkih djela koja su se zatekla u kući na [adresa]. Budući je otac tužiteljice bio umjetnik i kolekcionar, utvrđeno je da u njegovu ostavinsku imovinu ulaze umjetničke slike, skulpture i predmeti namještaja taksativno naznačeni, opisani i fotografirani u Popisu umjetničkih predmeta na zahtjev klijenta izrađenih od strane stalnog sudskog vještaka za arheologiju i predmete likovne kulture prof. EK od 31. siječnja 2011. suglasno Zapisniku o popisu umjetničkih predmeta na adresi [adresa] javne bilježnice Gordane Jakobović posl. br. OU-199/10 od 8. studenog 2010., kao i 176 umjetničkih slika, skulptura i predmeta namještaja taksativno naznačenih, opisanih i fotografiranih u Popisu umjetnina izrađenih od strane stalnog sudskog vještaka za arheologiju i predmete likovne kulture prof. OK od 24. lipnja 2011. suglasno Zapisniku o popisu umjetničkih predmeta javnog bilježnika Ervina Kuzmanić posl. br. OU-168/10 od 24. lipnja 2010. od rednog broja 1. do 176., kao i pokretnine prikazane na mapi od 24 kolor fotografije od rednog broja 1. do 33.

53. Stoga su umjetnine koje izradio otac tužiteljice njegovo autorsko pravo i kao takvo ostavinska imovina u ostavinskom postupku iza njega, a ostale umjetnine i pokretnine stečene za vrijeme trajanja braka su bračna stečevina u 1/2 dijela, a ostavinska imovina iza pok. oca tužiteljice u 1/2 dijela.

54. Zbog tih razloga je odlučeno kao u izreci ove presude.

55. Sud je dopustio preinaku tužbe kako je to učinila tužiteljica u podnesku od 17. svibnja 2024. temeljem čl. 190. st. 2. ZPP-a, budući je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama, dok nije dopustio preinaku tužbe kako je to tužiteljica učinila u podnesku od 8. travnja 2025. jer je tužiteljica u istom podnesku opetovano postavila tužbeni zahtjev u odnosu na pokretnine koje su joj predane od strane tužene i koje preuzela i koje nije potraživala u podnesku od 17. svibnja 2024.

56. Odluka o trošku donijeta je temeljem čl. 154. st. 4. ZPP-a, sukladno važećoj vrijednosti predmeta spora (13.405,00 EUR) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/23).

57. Naime, tužiteljica je uspjela s dijelom tužbenog zahtjeva kojim traži utvrđenje bračne stečevine iza pok. majke, s uspostavom ranijeg zk stanja, te s dijelom zahtjeva kojim se utvrđuje što ulazi u ostavinsku imovinu, dok je odbijena sa zahtjevom na utvrđenje da je ništetna odredba oporuke kojom je proglašena nedostojnom za nasljeđivanje, sa zahtjevom da Ugovor o doživotnom uzdržavanju predstavlja ugovor o darovanju, te s dijelom zahtjeva kojim se utvrđuje što ulazi u ostavinsku imovinu, slijedom čega su stranke uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima , slijedom čega je sud odredio da svaka snosi svoje troškove postupka.

U Zagrebu 30. siječnja 2026.

Sutkinja

Jadranka Liović Merkaš

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu u Osijeku. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.

Dna:

- pun. tužiteljice uz rj. za sp na presudu

- pun. tužene