REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-3577/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda, Željki Babarović, uz sudjelovanje Andreje Fortunić, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja OC, državljanina Indije, rođenog **.**.1993., kojeg zastupa opunomoćenik Zoran Bauer, odvjetnik iz Zagreba, Kozarčaninova 2, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektora za strance i međunarodnu zaštitu, Službe za međunarodnu zaštitu, Zagreb, Ilica 335, OIB: 36162371878, radi međunarodne zaštite, nakon održane usmene rasprave dana, 30. siječnja 2026. g.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektora za strance i međunarodnu zaštitu, Službe za međunarodnu zaštitu, Klasa: UP/I-216-03/25-06/3928, Urbroj: 511-01-212-25-11 od 05. rujna 2025. g. II. Odobrava se besplatna pravna pomoć tužitelju u predmetnom upravnom sporu.

III. Nalaže se tuženiku da isplati odvjetniku Zoranu Baueru iz Zagreba, Kozarčaninova 2, pružatelju pravne pomoći, za sastav tužbe iznos od 500,00 EUR i za pristup na ročište dana 22. siječnja 2026. g. iznos od 500,00 EUR, ukupno 1.000,00 EUR plus 25% PDV-a što iznosi 250,00 EUR, a što sveukupno iznosi 1.250,00 EUR (tisućudvijestopedeset eura) u roku od 15 dana od dostave računa za pruženu pravnu pomoć.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektora za strance i međunarodnu zaštitu, Službe za međunarodnu zaštitu, Klasa: UP/I-216-03/25-

Pos

06/3928, Urbroj: 511-01-212-25-11 od 05. rujna 2025. g. odbijen je tužiteljev zahtjev za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj.

2. Tužitelj u tužbi osporava zakonitost tuženikove odluke jer pobijano rješenje Ističe da tuženik osporava objektivne okolnosti za koje tužitelj navodi da postoje, te da su iz tih postojećih objektivnih okolnosti iznikle i subjektivne okolnosti u kojima se desilo i to da je tužitelju slomljena ruka nasilnim aktima, a da su u odnosu na tužitelja bile uključene i ozbiljne prijetnje. Naime, tuženik navodi izvore za koje navodi da govore o tome da kalistanski pokret u saveznoj državi [adresa] praktički više ne postoji. S tim u vezi treba istaknuti da je isto u cijelosti pogrešno, te da, a ukoliko se promotre izvori koji o tome govore, tada će biti jasno da kalistanski pokret itekako postoji, da je jedno od obilježja O u [adresa], te da je vrlo aktivan. Dakle, u travnju 2023., dakle ne tako davno, Indija je uhitila samoprozvanog propovjednika ŠC zbog navodnih poziva na oživljavanje kalistanskog pokreta, kao i poticanja straha i novog nasilja u [adresa]. U nastavku se opisuje i sukob između Indije i Kanade, a na što se referiraju i izvori na koje se tuženik poziva, a radi se o tome da je Kanada dopustila na svom tlu paradu organiziranu u znak podrške ubojstvu UC, a gdje je Indija to percipirala kao glorificiranje nasilja koje vrše Sikh separatisti, dakle iste one snage koje je tužitelj u svojim navodima prokazivao. Isto tako Indija je bila i jest izrazito uznemirena zbog učestalih demonstracija i nasilja koje u Indiji potiču Sikh separatisti i njihove pristaše od kojih su mnogi u indijskim diplomatskim misijama u Kanadi, UK, SADi Australiji, te pokušavaju na bolji način zaštititi i lokalne vlasti i lokalno stanovništvo. Upravo se u to u uklapa priča o khalistanskom pokretu, a koji je izvor svih ovih problema, te nikada nije ugašen i nikada nije prestao postojati, a agenda mu je izrazito nasilno separatistička. Tuženik postavlja sam sebi retoričko pitanje, zaključivši da je BJP vladajuća stranka u Indiji, radi čega bi proganjanje bilo usmjereno isključivo prema tražitelju i njegovoj obitelji. Ne treba dublje ulaziti u odnose vladajuće stranke u Indiji i separatističkog pokreta da bi se znalo da se takve krajnosti ni na koji način ne privlače. Baš naprotiv, militantno se mrze. I sad je jasno da, a što je tužitelj i izjavio da je člank BJP-a tri godine, da se za separatiste radi o neprijatelju, izdajici, te osobi koje se svakako valja riješiti, jer agenda o separatizmu u [adresa] nikada nije prestala. Tužitelj je dostavio dokumentaciju da mu je slomljena ruka. Tužitelj živi u [adresa]. Prema tome, tužitelj je svoje navode učinio geografski vjerojatnim, jer iz izvora Al jazeere proizlazi da se radi o Š koji traže izdvajanje [adresa] i osnivanje svoje države. Dakle, tužitelj je geografski korektno iskazivao. Nadalje, i kronološki su ozljede zadobivene, te tretirane u bolnici u okviru onoga što je tužitelj iskazivao. Tužitelj je ujedno rekao da nije bilo moguće iste prijetnje i fizičko nasilje nit obuzdati, a niti prijaviti i procesuirati, s obzirom da sastav policije koja je tamo većinski U, te su kao takvi blagonakloni i gledaju sa simpatijom na separatističke težnje i Khalistanski pokret, a koji je određenih godina bio izuzetno jak u inozemstvu kao dijaspora, a sada sve više dobiva na snazi u samoj Indiji. Tužitelj je konkretno nasilje povezao s njegovom stranačkom aktivnošću, kao i sa stranačkom aktivnošću njegova oca, te se ujedno i to nasilje dogodilo na stranačkoj aktivnosti, što tužitelj može potvrditi u svom iskazu. Tužiteljevi problemi su počeli prije tri godine, a kada je taj pokret ojačao, te smatra [adresa] svojim, a svakako su prve mete unitaristi kao što je tužitelj, naročito ukoliko su U, jer su samim time ujedno i izdajice svog naroda, te ih se valja još strože kazniti, i loviti po cijeloj Indiji. Tuženik griješi i pogrešno tumači subjektivnu i objektivnu opasnost, naročito kada zaključuje da je legalni odlazak tužitelja iz zemlje podrijetla dokaz kako tužitelj nema problema s državnim vlastima. Nije to srž problema, već činjenica da tužitelja legalna državna vlast nije mogla zaštititi od

Pos

fizičkog i verbalnog nasilja, te da to uopće neće moći niti u budućnosti. Dakle, tužitelj je naveo da policija ne zaprima prijave jer u njoj rade u [adresa] simpatizeri separatista, a tužitelj je tu po uvjerenju unitarist, kao i po stranačkom opredjeljenju. Pa ukoliko tužiteljeva zemlja podrijetla ne može zaštititi osobu koja podržava svoju zemlju podrijetla, te ukoliko ne može zaštititi stranačku strukturu ili strukturu vlasti, tada ne može niti tužitelja, a to neće niti moći. Tužitelj je sve to valjano u svom iskazu objasnio, a kako je uložio znatan napor kako bi pribavio potrebne dokumenti, te je usto i bio ograničena kretanja od strane tuženika, to je svakako bilo na mjestu primijeniti članak 29. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, a što je tuženik propustio učiniti. Na taj način mu je i onemogućeno pribavljanje eventualnih dokaza koji bi ukazali na osnovanost tih zahtjeva, te je tužitelj od početka upravnog postupka bio u krajnje neravnopravnoj poziciji. Činjenica da je tužiteljeva obitelj u Indiji samo po sebi ne znači da je sigurna.

3. Zaključno predlaže da sud, a nakon provedenog postupka, poništi osporavano rješenje te tužitelju odobri međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako je tužba u cijelosti neosnovana. Tužitelj u tužbi navodi da istu podnosi zbog toga što je rješenje nezakonito. Tužitelj navodi kako tuženik osporava objektivne okolnosti za koje tužitelj navodi da postoje. Tuženik odbija kao netočne ove navode tužitelja, s obzirom daje tijekom cijelog postupka nastojao utvrditi stvarne i istinite činjenice te pravo stanje stvari. Tijekom cijelog postupka je tužitelj prikupljaoi razmatrao sve relevantne činjenice i utvrdio sve okolnosti. Tuženik je također u konkretnom predmetu izveo i ocijenio sve potrebne dokaze, potpuno i točno utvrdio činjenično stanje te postupak povodom zahtjeva za međunarodnu zaštitu okončao sukladno materijalnim i procesnim odredbama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, uz dosljedno poštivanje osnovnih načela navedenog Zakona. U konkretnoj situaciji zahtjev za međunarodnu zaštitu je podnesen kako bi se odgodilo ili otežalo izvršenje odluke o povratku u zemlju podrijetla nakon što je utvrđeno daje tužitelj nezakonito boravio na području Republike Hrvatske. Tužitelj je u Republiku Hrvatsku temeljem dozvole za boravak i rad. I sam je kazao kako ga je o postupku međunarodne zaštite savjetovao stric. Molimo da se u slučaju žalbe postupi sukladno članku 51. stavku 3. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, kao lex specialis kojim je propisano da žalba na prvostupanjskom odluku Upravnog suda ne odgađa izvršenje rješenja. Takvo rješenje zauzeo je i Visoki upravni sud u presudi Usž-4354/19-3 od kolovoza 2020. godine.

Tuženik smatra da je tužba neosnovana te predlaže Upravnom sudu potvrditi rješenje ovog Ministarstva, odnosno odbiti tužbu iz razloga navedenih u obrazloženju rješenja i odgovora na tužbu.

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Sud je dana 22. siječnja 2026. g. održao usmenu raspravu u prisutnosti opunomoćenika tužitelja, tužitelja osobno, opunomoćenika tuženika i sudskog tumača za hindii jezik, te je time strankama dana mogućnost izjasniti se o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora sukladno odredbi članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 20/10., 143/12 i 152/14.).

Pos

Na raspravi je proveden dokaz saslušanjem tužitelja koji je na poseban upit Suda zašto je zatražio azil odgovorio da u Indiji ima dosta progona pa ne bi išao u Indiju, a istekla mu je radna dozvola. Naveo je kako je njegov otac bio uključen u politiku te je njegova obitelj u prijetnji, a njegova regija traži neovisnost. U Indiji je osobno doživljavao prijetnje od strane pripadnika političke stranke koja je na vlasti. Na poseban upit opunomoćenika tužitelja da li je fizički ozlijeđen od koga i kada naveo je da je bio fizički napadnut i ozlijeđen te je bio u bolnici, to je bilo 2022. g.

Na poseban upit opunomoćenika tužitelja navodi da su ga napali aktivisti vladajuće stranke te su ga ozlijedili palicama to je bilo par kilometara dalje od kuće. Na poseban upit opunomoćenika tužitelja kako je došao do bolnice naveo je da su mu pomogli domaći ljudi.

Na poseban upit opunomoćenika tužitelja zašto nije prijavio policiji naveo je da je prijavio ali da nije bilo od toga ništa.

Na poseban upit opunomoćenika tužitelja da li je osim toga puta bilo još prijetnji, kada i gdje, naveo je da su bile prijetnje nakon fizičkog napada. Na poseban upit opunomoćenika tužitelja koliko puta mu je fizički priječeno naveo je da je bilo više puta ali ne zna točno broj te su mu prijetile iste osobe. Na poseban upit opunomoćenika tužitelja da li je i te prijetnje prijavio policiji naveo je da je prijavio ali nije od toga ništa bilo te nije dobio nikakvu dokumentaciju o tome.

Na poseban upit opunomoćenika tužitelja nakon koliko vremena je napustio Indiju nakon tih prijetnji naveo je da je napustio Indiju nakon 7 – 8 mjeseci. Na poseban upit opunomoćenika tužitelja kako je došao u Hrvatsku odgovorio je da jeda je došao sam sa radnom dozvolom u Hrvatsku.

Na poseban upit opunomoćenika tužitelja da li bi bio siguran u nekom drugom dijelu Indije navodi da nije siguran ni u drugom dijelu Indije.

Na poseban upit opunomoćenika tužitelja da li je njegova obitelj u Indiji i da li doživljavaju neke prijetnje navodi da je njegova obitelj stalno pod prijetnjom, da su preselili se i prodali kuću ali da i dalje nisu sigurni da se vrati u Indiju njegov život bi bio ugrožen.

Na poseban upit opunomoćenika tužitelja da li je njegov otac živ navodi da je živ.

Na poseban upit tuženika da li pripada njegova obitelj vladajućoj stranci navodi da da i da li je njegov otac bio u parlamentu ili predstavnik vladajuće stranke navodi da je bio.

Na poseban upit tuženika zašto policija nije reagirala na njegov napad kada su pripadnici vladajuće stranke, navodi kako je otac pripadnik u Parlamentu pa mu nije jasno zašto nije policija reagirala. Navodi kako ima lokalna stranka koja je sklona antivladinoj i da je policija na njihovoj strani te da postoji novi pokret i stranka koja im smeta.

Na poseban upit tuženika da li je bio u politici navodi kako je bio član lokalne zajednice.

Na poseban upit Suda da li je bio politički proganjan navodi da da i da se zbog toga ne može vratiti u Indiju.

Na poseban upit tuženika da li je visoko obrazovan navodi da da. Na poseban upit tuženika zašto nije odmah zatražio zaštitu kada je došao 2024. navodi da je želio u Hrvatskoj normalno živjeti i raditi ovdje i imati radnu dozvolu.

Na poseban upit Suda da li bi s vremenom doveo i obitelj ovdje navodi da da.

Pos

7. Razmatrajući sporna činjenična i pravna pitanja, sud je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljen uz odgovor na tužbu.

8. Uvidom u osporavano rješenje Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektora za međunarodnu zaštitu, Sektora za strance i međunarodnu zaštitu, Službe za međunarodnu zaštitu, Klasa: UP/I-216-03/25-06/3928, Urbroj: 511-01-212-25-11 od 05. rujna 2025. g. Sud je utvrdio da je istim odbijen je tužiteljev zahtjev za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj, s obrazloženjem kako prema vlastitim navodima, tražitelj potječe iz obitelji povezane s političkim djelovanjem. Njegov otac aktivan je političar u sklopu stranke BJP, dok je on pomagao ocu u političkim poslovima. Navodi da su u mjestu njegova prebivališta živjeli i pripadnici Khalistanskog pokreta, koji su, kako tvrdi, bili negativno nastrojeni prema njemu i njegovoj obitelji zbog njihove pripadnosti hinduističkoj zajednici i povezanosti s BJP- om. Tražitelj izjavljuje da su zbog toga njegov otac, a potom i on osobno, bili izloženi čestim prijetnjama. U početku se, prema njegovim tvrdnjama, radilo o verbalnim prijetnjama s porukama da napusti stranku BJP ili će snositi posljedice. U kasnijem razdoblju navodi daje postao i žrtvom fizičkih napada. Prema njegovim navodima, napadnut je više puta. Prilikom jednog od tih napada zadobio je lom ruke. Tražitelj posebno opisuje jedan napad koji se dogodio dok je odlazio na tržnicu radi kupovine namirnica. Tom prilikom, presreli su ga pripadnici Khalistanskog pokreta, fizički ga napali i prijetili mu da će, ukoliko ne napusti BJP, doživjeti istu sudbinu kao njegov otac, kojega su također ranije napali. Navodi i da je sudjelovao na okupljanjima tijekom prosvjeda poljoprivrednika, gdje su mu ponovno bile upućene prijetnje od strane Z da mora napustiti političko djelovanje i prestati podržavati BJP. Na pitanje o tome je li napade prijavio policiji, tražitelj je odgovorio da nije zbog toga što policija u tom području ne pruža zaštitu osobama povezanima s BJP-om već je naklonjenija M, zbog čega nije imao povjerenja u njezino postupanje. Na upit kada su započeli prvi problemi vezani uz političko djelovanje njegova oca u stranci BJP, tražitelj je naveo da su poteškoće počele 2012. ili 2013. godine, kada je BJP preuzeo vlast. Nadalje, na pitanje o postojanju dokaza za svoje navode, izjavio je da ih nema, osim medicinske dokumentacije iz bolnice koja potvrđuje lom ruke, dok za same napade niti za prijave policiji ne posjeduje dokaze. U svom iskazu tražitelj je naveo da je bio izložen prijetnjama i napadima od strane pripadnika Khalistanskog pokreta zbog povezanosti njegova oca, a posredno i njega samoga, s političkom strankom BJP. Međutim, valja istaknuti da tražitelj nije dostavio nikakve materijalne dokaze o prijetnjama, niti dokaze daje navedene događaje prijavio nadležnim tijelima. Sam navodi da se policiji nikada nije obraćao jer smatra da je policija naklonjena M. Kao jedini dokaz posjeduje medicinsku dokumentaciju o slomljenoj ruci, no nije moguće utvrditi uzročno- posljedičnu vezu između ozljede i političkog progona, s obzirom da ista može biti posljedica i drugih okolnosti. Prema dostupnim informacijama pokret Khalistanaca ima dugu povijest, a tijekom 1980-ih na indijskom tlu postojao je nasilan oružani pokret. No otada, barem u Indiji, u saveznoj državi [adresa], gdje su Sikhi većina, pokret Khalistan praktički ne postoji, nema političku potporu i njegova se vidljivost povremeno mijenja ovisno o pažnji koju mu posvećuje indijska vlada. Na navode tražitelja da policija u [adresa] ne pruža zaštitu osobama povezanima s BJP- om, već da je navodno naklonjenija M, valja ukazati kako takvo obrazloženje nije utemeljeno na objektivnim i uvjerljivim činjenicama. Povijesno gledano, upravo su policija i sigurnosne snage

Pos

Republike Indije imale ključnu ulogu u suzbijanju separatističkog pokreta tijekom osamdesetih i devedesetih godina, pri čemu su djelovale protiv Khalistanskih ekstremističkih skupina, a ne u njihovu korist. Iako je aktivni separatistički pokret u [adresa] danas gotovo nepostojeći, postoje izvještaji o sporadičnim incidentima povezanima s Khalistanskim simpatizerima. Takvi događaji su vrlo rijetki i ne upućuju na to da bi se tražitelj povratkom u Indiju mogao suočiti s ikakvom stvarnom opasnošću od strane Z. Iako je nasilje od strane Khalistanskih militanata prema civilima bilo značajno tijekom 1980-ih, danas je pokret uglavnom marginaliziran i ne predstavlja prijetnju većini stanovništva [adresa]. Dodatno, tražitelj je naveo da su prvi problemi njegova oca započeli otprilike 2012. ili 2013. godine prilikom preuzimanja vlasti BJP-a, dok za sebe navodi daje izravne probleme počeo imati prije tri godine. Budući daje BJP većinska i vladajuća stranka u Indiji upitno je zbog čega bi proganjanje bilo usmjereno isključivo prema tražitelju i njegovoj obitelji. Valja naglasiti i da je tražitelj u Republiku Hrvatsku došao temeljem radne dozvole, a zahtjev za međunarodnu zaštitu podnio te je tek nakon što je izgubio posao. Sam navodi da je, zajedno s drugim zaposlenicima, dobio otkaz zbog sukoba između poslodavca i agencije koja ga je dovela te je tada odlučio podnijeti zahtjev u svrhu ostanka u Republici Hrvatskoj. Nadalje, tražitelj nije pokušao ostvariti zaštitu unutar same Indije, iako se radi o državi velikih razmjera i s mogućnošću unutarnjeg preseljenja. Navodi da to nije učinio jer nema rodbine u drugim dijelovima zemlje, no ta okolnost ne bi trebala utjecati na sam čin preseljenja. Činjenica da njegovi roditelji i sestre i dalje žive u mjestu prebivališta, unatoč tvrdnjama o ozbiljnim prijetnjama i napadima, dodatno dovodi u pitanje stvarni intenzitet proganjanja. Također, dolazak tražitelja u Hrvatsku protekao je bez ikakvih problema. To upućuje na nepostojanje stvarne i neposredne prijetnje od strane državnih vlasti ili sigurnosnih službi. Unatoč prijetnjama tražitelj je svejedno čekao od 2023. godine pa tek onda napustio zemlju podrijetla.

Tražiteljevi navodi o napadima od strane Z nisu dosljedni s dostupnim specifičnim i općim objektivnim informacijama, nisu uvjerljivi kada se razmotre s obzirom na osobne i individualne okolnosti tražitelja te nisu potkrijepljeni uvjerljivim dokumentima ili drugim dokazima, dok ih službena izvješća o zemlji podrijetla opovrgavaju, zbog čega ova činjenica nije prihvaćena kao vjerodostojna. Utvrđujući postoji li stvaran rizik da će stranac povratkom u zemlju podrijetla biti izložen ozbiljnoj nepravdi, treba razmotriti opće stanje u toj zemlji, kao i konkretne okolnosti u kojima se stranka nalazi. U procjeni općeg stanja utvrđeno je da u regiji [adresa] u kojoj je tražitelj živio ne postoji sigurnosni rizik za civilno stanovništvo . Iz tog je razloga utvrđeno da povratkom u zemlju podrijetla tražitelju ne prijeti opasnost od trpljenja ozbiljne nepravde u smislu proizvoljnog općeg nasilja u situacijama međunarodnog ili unutarnjeg oružanog sukoba.

Utvrđujući osobne okolnosti tražitelja, a imajući u vidu opisano činjenično stanje, nisu nađeni nikakvi dokazi koji bi ukazivali da će se tražitelj povratkom u zemlju podrijetla suočiti s prijetnjom smrtnom kaznom ili smaknućem, kao ni da će biti izložen mučenju, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju budući da mu je iskaz objektivno neutemeljen.

9. Prema članku 20. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, azil će se priznati tražitelju koji se nalazi izvan zemlje svog državljanstva ili uobičajenog boravišta, a osnovano strahuje od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja zbog čega ne može ili ne

želi

prihvatiti zaštitu

te

zemlje.

Pos

10. Sukladno članku 21. stavku 2. Zakona ozbiljna nepravda podrazumijeva prijetnju smrtnom kaznom ili smaknućem, mučenje, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje te ozbiljnu i individualnu prijetnju životu civilnog stanovništva zbog proizvoljnog općeg nasilja u situacijama međunarodnog ili unutarnjeg oružanog sukoba.

11. Sukladno članku 21. stavku 1. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti supsidijarna zaštita priznat će se tražitelju koji ne ispunjava uvjete za priznavanje azila iz članka 20. navedenog Zakona, ako postoje opravdani razlozi koji ukazuju da će se povratkom u zemlju podrijetla suočiti sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde i koji nije u mogućnosti ili zbog takvog rizika ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje.

12. Sukladno članku 21. stavku 2. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti ozbiljna nepravda podrazumijeva prijetnju smrtnom kaznom ili smaknućem, mučenje, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje te ozbiljnu i individualnu prijetnju životu civilnog stanovništva zbog proizvoljnog općeg nasilja u situacijama međunarodnog ili unutarnjeg oružanog sukoba.

13. Prema ocjeni suda, osporavanim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja. Naime, u provedenom postupku nije dokazano da bi tražitelj bio izložen proganjanju ili ozbiljnoj nepravdi u zemlji podrijetla, niti je utvrđeno da bi povratkom u zemlju podrijetla mogao biti izložen postupcima koji predstavljaju rizik od proganjanja ili ozbiljne nepravde. Naveo je da u zemlji podrijetla nije bio kažnjavan, tužen, pritvaran, uhićen, niti mu je mjesto boravka bilo pretreseno. Također, nije bio izložen mučenju, maltretiranju ili fizičkom nasilju. Kako je u slučaju tražitelja utvrđena odsutnost proganjanja, kao i progonitelja, neznatna je mogućnost da bi u slučaju povratka u zemlju podrijetla mogao biti izložen postupcima koji predstavljaju rizik od proganjanja ili ozbiljne nepravde. Uz navedeno, tražitelju nitko nije pravio probleme prilikom napuštanja zemlje podrijetla, koju je napustio legalno, služeći se vlastitom putnom ispravom, radi zaposlenja u Republici Hrvatskoj. Na temelju izvješća te osobnih okolnosti tražitelja u postupku je utvrđeno da, u odnosu na situaciju u zemlji podrijetla, ne postoji razumni stupanj vjerojatnosti da će povratkom u zemlju podrijetla biti izložen postupcima koji mogu prerasti u proganjanje ili ozbiljnu nepravdu. Također, analizom izjava tužitelja i dostupnog izvješća utvrđeno je da ne postoji osnovani strah od proganjanja prema članku 20. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. Nema dokaza daje tražitelj ranije bio proganjan ili da mu je prijetila opasnost zbog rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja. Prema vlastitim navodima, u zemlji podrijetla nije imao problema niti je bio izložen progonu te je bez poteškoća napustio zemlju.

14. Slijedom svega gore iznesenog, Sud je na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

15. U pogledu visine troškova besplatne pravne pomoći Sud nalazi kako je odredbom članka 9. stavak 2. Pravilnika propisano da se trošak pravne pomoći za sastavljanje tužbe i zastupanje pred upravnim sudom određuje sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka, (u daljnjem tekstu: Tarifa), umanjen za 50% te uvećan za porez na dodanu vrijednost.

Pos

16. Kako je tarifnim brojem 27. važeće Tarife propisano da u upravnim sporovima za sastav tužbe i zastupanje na raspravi u neprocjenjivim predmetima odvjetniku pripada 500 bodova, a vrijednost boda prema tarifnom broju 50. citirane Tarife iznosi 2,00 EUR, to je Sud točkom III. izreke presude naložio tuženiku da isplati odvjetniku Zoranu Baueru, pružatelju pravne pomoći, za sastav tužbe iznos od 500,00 EUR, te za pristup na ročište dana 19.01.2026. g. iznos od 500,00 EUR, što ukupno iznosi 1.000,00 EUR i 25% PDV-a na taj iznos što je 250,00 EUR i što onda sveukupno iznosi 1.250,00 EUR.

U Zagrebu 30. siječnja 2026.

Sutkinja:

Željka Babarović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 66. i čl. 70. ZUS-a).

DNA:

1. Odvjetnik Zoran Bauer, [adresa] Zagreb, Kozarčaninova 2,

2. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprava za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, [adresa] Zagreb, Ilica 335,

3. U spis