REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

PR-1620/2024-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Petri Hertelendi Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja SJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Maja Buhin, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 21. siječnja 2026., u prisutnosti punomoćnice LJ, odvjetničke vježbenice i u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 30. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d. da isplati tužitelju SJ daljnji iznos naknade neimovinske štete od 1.339,00 € zajedno sa zateznim kamatama tekućim na navedeni iznos od završetka liječenja 27.6.2024. pa do isplate, a koje kamate se određuju za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnje te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d. da isplati tužitelju SJ daljnji iznos naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 69,00 € zajedno sa zateznim kamatama tekućim na navedeni iznos od presuđenja 30.1.2026. pa do isplate, a koje kamate se određuju za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnje te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d. da isplati tužitelju SJ parnični trošak od 1.362,50 eura, zajedno sa zateznim kamatama, tekućim od presuđenja 30.1.2026. pa do isplate, a koje kamate se određuju za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječanja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu isplate zateznih kamata na dosuđenu neimovinsku štetu od 1.339,00 eura za razdoblje od 16.4.2024. do 27.6.2024., u dijelu isplate zateznih kamata na imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu od 69,00 eura za razdoblje od 16.4.2024. do 30.1.2026. te zahtjev za naknadom parničnih troškova u preostalom dijelu preko dosuđenog.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da 11.1.2024. pretrpio ozljedu na radu. U trenutku ozljeđivanja tužitelj je zaposlen kod poslodavca Zagrebački Holding d.o.o. Podružnica Čistoća, Radnička cesta 82, 10000 Zagreb, na radnom mjestu – čistač ulica. Navedenog datuma, tužitelj se ozlijedio tijekom radnog vremena, a prilikom obavljanja svojih redovitih radnih zadataka. Točnije, prilikom silaska iz komunalnog vozila ozlijedio je lijevi nožni zglob, a sve uslijed neispravnosti, klizavosti i zakrčenosti površine na kojoj je obavljao rad. Tužitelju je navedena ozljeda priznata kao ozljeda na radu od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Obzirom da je poslodavac tužitelja na dan nastanka štetnog događaja imao kod tuženika sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti za štetu koju radnici istog poslodavca pretrpe na radu odnosno prilikom obavljanja redovitih poslova svojeg radnog mjesta, to je tuženik pasivno legitimiran i odgovoran za naknadu štete tužitelju. Istog dana tužitelj je zaprimljen u Klinički centar Dubrava, objedinjeni hitni prijem gdje mu je utvrđena glavna dijagnoza S93.0 –Dislokacija, iščašenje i nategnuće zglobova i ligamenata u području nožnog zgloba (gležnja) i stopala. Navodi se otok i bolovi na području lat. maleola te motorika u nožnom zglobu terminalno bolna. Postavljena mu je potkoljenična longeta, pošteda noge, noga na povišenom, hod uz pomoć štaka, hladni oblozi te konzumacija analgetika. Tužitelj je vezano uz predmetnu ozljedu proveo više mjeseci na bolovanju i bio na fizikalnoj terapiji. Dana 16.04.2024. tužitelj je podnio odštetni zahtjev tuženiku, a tuženik je dana 3.5.2023. isplatio tužitelju nesporni iznos naknade štete od 3.000,00 eura, a kojim iznosom je obuhvaćena i naknada imovinske štete (pružena tuđa pomoć i njega) u iznosu od 489,00 eura. Međutim, spomenuti isplaćeni nesporni iznos ne predstavlja odgovarajuće obeštećenje za tužitelja obzirom na težinu i narav zadobivenih ozljeda te uzevši u obzir duljinu i tijek liječenja tužitelja. štete. Slijedom sveg navedenog, tužbenim zahtjevom specificiranim nakon provedenog medicinskog vještačenja u podnesku od 1.10.2025. tužitelj potražuje od tuženika isplatu daljnjeg iznosa naknade štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 1.339,00 eura i to zbog pretrpljenog straha, fizičkih bolova i duševnih boli zbog umanjenja životne i radne aktivnosti, zajedno sa zateznim kamatama, tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate, uz naknadu parničnih troškova.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje da je ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. u vrijeme nastanka štetnog događaja bio osiguran kod tuženika po polici osiguranja broj [broj police osiguranja], kojom policom je pokrivena odgovornost prema djelatnicima. Priznaje se činjenica nastanka štetnog događaja, dok se osporava visina tužbenog zahtjeva. Nije sporno da se tužitelj u mirnom postupku odštetnim zahtjevom obratio tuženiku, koji mu je na ime naknade štete isplatio nesporan iznos od 3.000,00 eura. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva, smatrajući ga previsokim, obzirom na jačinu i karakter ozljeda koje je tužitelj zadobio u štetnom događaju, orijentacijske kriterije te sudsku praksu u istovjetnim slučajevima. Tuženik osporava i zatraženi tijek zateznih kamata budući da ne postoji obveza tuženika prema tužitelju za isplatu daljnjeg iznosa s osnova naknade štete, stoga isti nije ni mogao pasti u zakašnjenje. Opreza radi, tuženik ističe da sve i kada bi se utvrdila obveza tuženika na isplatu daljnjeg iznosa s osnova naknade štete, tuženik osporava zatraženi tijek zateznih kamata na neimovinsku štetu budući da se iste računaju od završetka liječenja i stabilizacije tužiteljeva zdravstvenog stanja narušenog štetnim događajem te na imovinsku štetu koju tužitelj potražuje na ime tuđe njege i pomoći iz razloga što tužitelj nije uz tužbu dostavio dokaz da je istu plaćao pa se pretpostavlja da su mu istu pružali ukućani. S obzirom da se radi o nerepariranoj šteti, zatezne kamate se mogu računati jedino od dana kada visina nereparirane štete bude utvrđena, odnosno od dana presuđenja. Zaključno, tuženik predlaže da sud nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

3. U tijeku postupka sud je proveo dokaz uvidom u svu dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis, te je proveo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Igoru Stipančiću.

4. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev u pretežnom dijelu osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao radnika osiguranika tuženika za isplatom naknade neimovinske i imovinske štete pretrpljene povodom štetnog događaja od 11.1.2024. kada je tužitelj zadobio ozljedu na radu prilikom obavljanja poslova čistača ulica kod silaska iz komunalnog vozila.

6. U ovom stadiju postupka među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija tuženika i odgovornost tuženika. Nije sporno da je tuženik tijekom ovog postupka 3.5.2024. isplatio tužitelju iznos od 3.000,00 eura s osnova neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Nije sporno da je tužitelju priznata ozljeda na radu od strane HZZO na osnovu predmetnog štetnog događaja. Sporna je visina tužbenog zahtjeva u preostalom iznosu kojeg tužitelj potražuje od tuženika.

7. Kako je odgovornost osiguratelja i poslodavca solidarna, podredno se na odgovornost tuženika za štetu primjenjuje odredba čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23, dalje: ZR), koja propisuje da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

8. Također se primjenjuje odredba čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ br. 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18, dalje: ZZR) kojom je propisana odgovornost poslodavca radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu i profesionalnom bolešću po načelu objektivne odgovornosti.

9. Na okolnost osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Igoru Stipančiću iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi da je tužitelj 11.01.2024. u štetnom događaju zadobio Prijelom vanjskog i prijelom unutarnjeg vrška lijevog gležnja (tzv. lateralnog i medijalnog maleola). Na dan štetnog događaja je pregledan u KB Dubrava gdje su mu utvrđeni navedeni prijelomi. Proveo je konzervativno liječenje imobilizacijom i fizikalnom terapijom. Liječenje je završeno. Uzročno posljedična veza između štetnog događaja kako ga opisuje tužitelj, zadobivene ozljede i provedenog liječenja postoji. Završetak liječenja se smatra zadnji pregled kirurga 27.06.2024. Trajne posljedice zaostale nakon ove ozljede su bolovi u lijevom gležnju, otok pri duljem stajanju i hodanju, te ograničenje funkcije gležnja, odnosno ograničenje kretnji blagog stupnja. Smanjenje životne aktivnosti zbog ozljeđivanja u ovom događaju iznosi 5%. Tužitelj je zbog zadobivenih ozljeda trpio bol i strah te trebao tuđu pomoć zbog privremene nesposobnosti obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti. Bol jakog intenziteta je trpio do 3 dana, srednjeg oko 7 dana, a manjeg još oko 6 tjedana sveukupno. Povremena bol ulazi u smanjenu životnu aktivnost. Strah tzv. primarni u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja je bio intenzivan i kratkotrajan. Tzv. sekundarni strah kao posljedica tjelesne ozljede i načina liječenja jakog intenziteta je trajao do 3 dana, srednjeg oko 6- 7 dana i manjeg oko 5 tjedana sveukupno. Tuđa pomoć mu je bila potrebna sveukupno kroz 6 tjedna 3 h dnevno zbog potrebe mirovanja otežanog hoda jer je imao imobilizaciju. Potom po skidanju iste je trebao pomoć kroz 4 tjedna 3 puta tjedno po 2 h (nabava hrane, pripremanje hrane, dulje stajanje). Naruženja nema.

10. Stranke nisu imale prigovora na vještačenje niti su tražile da vještak usmeno iznese svoj nalaz i mišljenje te je sud prihvatio provedeno medicinsko vještačenje kao stručno, razumljivo i objektivno.

11. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da je tužitelju uslijed štetnog događaja, povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a čime mu je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u vezi čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 155/23, dalje: ZOO)). Po mišljenju ovog suda, utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl. 1100. st. 1. ZOO). Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi i koje je utvrdio vještak i to trajne posljedice zbog smanjena životne aktivnosti, fizičke boli i strah. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Na dosuđenje naknade štete utječe okolnost da stopa inflacije od 2020. godine kada je VSRH povećao orijentacijske kriterije za 50% iznosi 28,4 %.

12. Imajući u vidu zadobivene ozljede, obzirom na trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i straha, kako to sve proizlazi iz prihvaćenog nalaza i mišljenja vještaka, sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za nastalu neimovinsku štetu u iznosu od 3.850,00 eura i to po kriteriju pretrpljenih duševnih bolova zbog smanjene životne aktivnosti 1.100,00 eura, po kriteriju fizičkih bolova 1.450,00 eura i po kriteriju pretrpljenog straha 1.300,00 eura.

13. Na temelju odredbe čl. 1095. st. 1. i čl. 1089. st. 2. ZOO tužitelju za 150 sati nestručne tuđe pomoći pripada pravična novčana naknada. O cijeni sata tuđe pomoći sud je odlučio prema slobodnoj ocjeni sukladno odredbi čl. 223. ZPP u iznosu od 3,72 eura po satu, pa ista ukupno iznosi 558,00 eura.

14. S obzirom da je tuženik u mirnom postupku isplatio tužitelju na ime naknade štete 3.000,00 eura od čega se iznos od 2.511,00 eura odnosi na naknadu neimovinske štete, a iznos od 489,00 eura na naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, dosuđen mu je daljnji iznos naknade neimovinske štete od 1.339,00 eura te naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 69,00 eura.

15. Sukladno odredbi čl. 29. st. 1. ZOO tužitelj ostvaruje pravo na zatezne kamate, koje na temelju čl. 1103. ZOO na neimovinsku štetu teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. S obzirom da je tužitelj podnio odštetni zahtjev 16.4.2024., pored činjenice da je liječenje tužitelja završeno poslije toga datuma 27.6.2024. (nalaz vještaka), to kamate teku od završetka liječenja. Stoga je odbijen kao neosnovan zahtjev za isplatom zateznih kamata na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete za razdoblje od 16.4.2024. do 27.6.2024.

16. Na imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu uobičajeno zatezne kamate teku od presuđenja budući da ista nije reparirana te dospijeva tek donošenjem prvostupanjske presude kada je tuženiku poznata visina štete. Stoga je odbijen kao neosnovan zahtjev za isplatom zateznih kamata na dosuđeni iznos naknade imovinske štete za razdoblje od 16.4.2024. do 30.1.2026.

17. Slijedom navedenog, tužbeni zahtjev je u cijelosti prihvaćen za ukupan iznos od 1.408,00 eura sa pripadajućim zateznim kamatama, a odbijen za isplatu zateznih kamata na dosuđenu naknadu neimovinske štete a razdoblje od 16.4.2024. do 27.6.2024. te za isplatu zateznih kamata na dosuđenu naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu za razdoblje od 16.4.2024. do 27.6.2024.

18. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 5. i čl. 155. ZPP jer je tužitelj samo sa neznatnim dijelom odbijen (za isplatom dijela kamata). Tužitelju su odmjereni troškovi sukladno Tbr. 52. st. 1. u vezi s Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023) prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva od 1.408,00 eura. Tužitelju je priznat trošak:

- sastava odštetnog zahtjeva od 200,00 eura (Tbr.32),

- sastava tužbe od 200,00 eura (Tbr. 7/1),

- sastava podneska od 31.1.2025. od 50,00 eura (Tbr.8/4),

- sastava podneska od 1.10.2025. od 200,00 eura (Tbr.8/1),

- pristupa na ročište 20.1.22026. od 200,00 eura (Tbr. 9/1),

što ukupno iznosi 850,00 eura, a uvećano za trošak PDV-a od 25% (Tbr. 46) i trošak vještačenja od 300,00 eura trošak tužitelja sve ukupno iznosi 1.362,50 eura.

19. Tužitelj nema pravo na naknadu troška za sastav ostalih podnesaka jer isti nisu buli neophodni za vođenje postupka (požuruje sud, dostavlja dokaz o plaćanju predujma i zdravstveni karton).

20. Odluka o zateznim kamatama na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO.

21. Na temelju odredbe čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18) tužitelj je oslobođen obveze plaćanja sudskih pristojbi u ovoj pravnoj stvari.

U Zagrebu, 30. siječnja 2026.

Sutkinja:

Petra Hertelendi Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi e-komunikacijom ili pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku po punomoćniku