Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Varaždinu

    Varaždin, Međimurska 26 D

    Poslovni broj: Gž Ob-123/2025-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sutkinja Tatjane Ledinšćak-Babić predsjednice vijeća, te Snježane Šaško sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Amalije Švegović članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice EĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Dariju Baniću, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Dario Banić i Tomislav Horački iz Karlovca, protiv tuženika BĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Ivanu Smokroviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Vukić & Partneri d.o.o. iz Rijeke, uz sudjelovanje djece mlt. RĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. ŠĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po posebnoj skrbnici EĐĆ, mag.iur. u Centru za posebno skrbništvo Zagreb, te po tužbi tuženika BĐ protiv tužiteljice EĐ, radi roditeljske skrbi, odlučujući o žalbama parničnih stranaka izjavljenim protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj: P Ob-119/2024-30 od 3. listopada 2025., u sjednici vijeća održanoj 30. siječnja 2026.

    p r e s u d i o  j e

    I. Odbija se žalba tužiteljice, dok se žalba tuženika prihvaća, te se presuda Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj: P Ob-119/2024-30 od 3. listopada 2025.:

    - potvrđuje u dijelu točke II. izreke kojim je određeno da će u svemu ostalom (osim vezano za zdravlje) roditelji zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb nad mlt. RĐ i mlt. ŠĐ;

    - potvrđuje u dijelu točke III. izreke kojim je određen opseg ostvarivanja osobnih odnosa djece s ocem, te u dijelu u kojem je određeno da će otac dolaziti po djecu ispred zgrade pravosuđa u Karlovcu;

    - preinačuje u preostalom dijelu točke III. izreke kojim je određeno da će otac nakon održanih susreta vratiti djecu ispred zgrade pravosuđa u Karlovcu gdje će ih preuzeti majka, na način da se određuje da će majka nakon održanih susreta djece s ocem, preuzeti djecu na trajektnom pristaništu Stinica, do kojeg dolaze u pratnji oca.

    II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška sastavljanja žalbe.

    III. U nepobijanim točkama I. i IV. izreke, te dijelu točke II. izreke kojim je određeno da će tužiteljica samostalno ostvarivati roditeljsku skrb vezao za zdravlje djece, prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjski sud je donio presudu čija izreka glasi:

    „I. Djeca stranaka mlt. DĐ, rođena **.**.2018. u [adresa] i mlt. ŠĐ, rođena **.**.2020. u [adresa], stanovati će s majkom EĐ.

    II. Majka djece EĐ će samostalno ostvarivati roditeljsku skrb nad mlt. RĐ i mlt. ŠĐ vezano za zdravlje djece, a u svemu ostalom roditelji će zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb za mlt. RĐ i mlt. ŠĐ.

    III. Osobni odnosi mlt. RĐ i mlt. ŠĐ s ocem BĐ će se odvijati na sljedeći način:

    - svaki drugi vikend od petka u 16:00 sati do nedjelje do 16:00 sati,

    - tijekom ljetnih školskih praznika djevojčice će s ocem provesti 15 dana u srpnju i 15 dana u kolovozu te polovicu zimskih školskih praznika i polovicu proljetnih školskih praznika prema dogovoru roditelja,

    - naizmjence svaki drugi državni praznik odnosno vjerski blagdan koji je neradni dan,

    - omogućuje se kontaktiranje mlt. RĐ i mlt. ŠĐ s ocem utorkom i četvrtkom od 19:00 do 19:30 sati putem Viber video call-a.

    Otac će dolaziti po djecu ispred zgrade pravosuđa u [adresa] i nakon održanih susreta će ih vratiti ispred zgrade pravosuđa u [adresa] gdje će ih preuzeti majka.

    IV. Svaka stranka snosi svoje troškove.“

    2. Navedenu presudu u odnosu na dio točke II. izreke (glede zajedničke roditeljske skrbi o školovanju i izradi osobnih dokumenata za djecu) i u odnosu na točku III. izreke pravovremeno izjavljenom žalbom pobija tužiteljica zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući da drugostupanjski sud prihvati žalbu i ukine presudu u pobijanom dijelu, te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

    2.1. Navedenu presudu u odnosu na dio točke III. izreke (glede vraćanja djece u [adresa]) pravovremeno izjavljenom žalbom pobija tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da drugostupanjski sud prihvati žalbu i preinači presudu u pobijanom dijelu na način predložen u žalbi, te mu dosudi trošak sastavljanja žalbe.

    3. Na žalbe nije odgovoreno.

    4. Žalba tuženika je osnovana, dok je žalba tužiteljice neosnovana.

    5. Predmet spora u žalbenoj fazi postupka je zahtjev tužiteljice da samostalno ostvaruje roditeljsku skrb nad mlt. RĐ i mlt. ŠĐ i u odnosu na školovanje i izradu osobnih dokumenata za djecu, te zahtjev obiju stranaka u vezi određivanja vremena i načina ostvarivanja osobnih odnosa mlt. djece s ocem.

    6. Pobijanu presudu prvostupanjski sud temelji na slijedećem nespornom i tijekom postupka utvrđenom činjeničnom stanju:

    - da su parnične stranke roditelji mlt. RĐ rođene **.**.2018. i mlt. ŠĐ rođene **.**.2020.

    - da je izvanbračna zajednica stranaka prestala 28. listopada 2023., kada je tužiteljica napustila zajednicu života s tuženikom i sa zajedničkom djecom otišla s otoka [adresa] u [adresa]

    - da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj: P Ob- 107/2024-7 od 8. listopada 2024. otac obvezan doprinositi za uzdržavanje mlt. RĐ i mlt. ŠĐ po 150,00 EUR mjesečno za svaku, počevši od 1. siječnja 2024. pa nadalje sve dok za to budu postojali zakonski uvjeti

    - da je Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured (dalje: HZZSR, PU) [adresa] predložio da djevojčice stanuju s majkom, s čime se suglasio otac i posebna skrbnica mlt. djece

    - da je HZZSR, PU Karlovac obzirom na udaljenost roditelja predložio da majka djelomično samostalno ostvaruje roditeljsku skrb i to u dijelu odlučivanja o zdravlju i školovanju djece, te izrade osobnih dokumenta za djecu, a u ostalom da skrb bude zajednička, glede čega otac pristaje da majka samostalno odlučuje u vezi zdravlja djece, dok u svemu ostalom traži da roditelji zajednički ostvaruju roditeljsku skrb, navodeći da stanuje na [adresa] pa u kratkom vremenu može doći u [adresa] i dati svoj potpis ako se radi o odlukama koje se tiče školovanja djece i izrade dokumenata

    - da je HZZSR, PU Karlovac predložio da se susreti i druženja oca s djecom odvijaju jedan dan u tjednu subotom ili nedjeljom tijekom cijelog dana ovisno o voznom redu trajektnih linija s [adresa] i na [adresa]

    - da iz stručnog mišljenja - psihologijske procjene sudske psihologinje KĐ, izrađene nakon obavljenog razgovora s mlt. djecom stranaka, proizlazi da navodi djevojčica ukazuju na izloženost informacijama koje nisu dio njihovog osobnog iskustva obzirom na njihovu situacijsku i razvojnu specifičnost (većinski izvještavaju o informacijama koje su dio tuđeg iskustva ili stavova, odnosno informacije su im prenesene), zbog čega psihologinja naglašava neprimjerenost perzistirajućeg izlaganja djece problematici odnosa odraslih, nerazriješenim neslaganjima vezanim za partnerski odnos i roditeljsku suradnju, te izlaganja djece opterećujućim i razvojno neprimjernim afektivno-obojanim informacijama i stavovima odraslih koji mogu imati negativan utjecaje na stavove i emocije djece

    - da su stranke na glavnoj raspravi 3. rujna 2025. suglasno predložile da djevojčice stanuju s majkom, te da se osobni odnosi djevojčica s ocem prva tri mjeseca odvijaju svaki petak od 15:00 do 17:00 sati pod nadzorom stručne osobe, a nadalje od pravomoćnosti presude, svaki drugi vikend od petka u 16:00 sati do nedjelje u 16:00 sati, da djevojčice tijekom ljetnih školskih praznika provedu s ocem 15 dana u srpnju i 15 dana u kolovozu, te polovicu zimskih i ljetnih školskih praznika te naizmjence državne praznike i vjerske blagdane koji su neradni dani, time da je otac predložio i da mu se omoguće tjedni kontakti s djecom putem Viber video call-a

    - da su se roditelji sporazumjeli da će radi održavanja susreta otac dolaziti po djevojčice u [adresa], međutim, sporno je vraćanje djece s otoka [adresa] nakon održanih susreta, i to od trajektnog pristaništa Stinica do [adresa]

    - da je na navedenoj glavnoj raspravi 3. rujna 2025. donesena privremena mjera kojom je određeno ostvarivanje osobnih odnosa mlt. djece s ocem svaki petak od 15:00 do 17:00 sati počevši od 12. rujna 2025., pod nadzorom stručne osobe koju će odrediti HZZSR, PU Karlovac, a koja privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja ovog postupka.

    7. Na temelju navedenih činjenica, prvostupanjski sud je prije svega, na suglasan prijedlog stranaka, HZZSR, PU Karlovac i posebne skrbnice mlt. djece, odlučio da će djeca stranaka mlt. DĐ i mlt. ŠĐ stanovati s majkom. Osim toga, pozivajući se na odredbe čl. 104. st. 1. i čl. 105. st. 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23, dalje: ObZ-a), te imajući u vidu da tuženik stanuje na otoku [adresa] i da u kratkom vremenu može doći u [adresa] i dati potreban potpis kod stvari koje se tiču školovanja i izrade dokumenata za djecu, prvostupanjski sud je odlučio da će majka samostalno ostvarivati roditeljsku skrb vezano za odlučivanje o zdravlju djece, dok će u svemu ostalom roditelji zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb nad mlt. RĐ i mlt. ŠĐ. Nadalje, imajući u vidu sporazum stranaka o opsegu ostvarivanja osobnih odnosa oca s djecom nakon isteka privremene mjere, cijeneći da je isti u interesu djece, prvostupanjski sud je ostvarivanje osobnih odnosa odredio kako je to pobliže opisano u izreci pobijane presude, prihvativši i suglasan prijedlog stranaka da će otac dolaziti po djevojčice u [adresa], te odredivši da će otac nakon održanih susreta vratiti djevojčice u [adresa] gdje će ih preuzeti majka. Razloge za takvu odluku, prvostupanjski sud nalazi u činjenici da bi drugačije rješenje (da majka vraća djecu u [adresa]) stvaralo velike financijske izdatke i ugrožavalo uzdržavanje djece, jer bi veći dio novca kojeg otac doprinosi za uzdržavanje (150,00 EUR mjesečno za svaku kćer, što je znatno niže od minimalnih novčanih iznosa potrebnih za mjesečno uzdržavanje djece te dobi) majka trošila na troškove prijevoza, a osim toga, ukoliko otac doista želi susrete s djecom, dužan ih je vratiti na mjesto gdje ih je preuzeo.

    8. Tužiteljica u žalbi osporava odluku o zajedničkom ostvarivanju roditeljske skrbi po pitanju školovanja i izrade osobnih dokumenata za djecu, navodeći da je ista u tom dijelu protivna mišljenju HZZSR PU Karlovac, te ne uzima u obzir dislociranost i razinu nesuradnje koju tuženik pokazuje. Ističe da prvostupanjski sud nije dao jasne i obrazložene razloge zašto odstupa od stručnog mišljenje, tim više što po tom pitanju nisu izvođeni niti su predlagani drugi dokazi. Nadalje, navodi da je odluka o ostvarivanju osobnih odnosa oca s djecom preuranjena i donesena bez uvida u izvješća o provođenju privremene mjere s kojom se složila, ali pod uvjetom da djeca takve kontakte prihvaćaju i da isti za njih ne predstavljaju psihičku traumu. Također, postavlja pitanje smislenosti održavanja kontakta djece s ocem na blagdan i državni praznik koji je neradni dan, ukoliko će otac djecu iz [adresa] voziti na [adresa] pa ih tijekom istog dana vraćati, jer će u tom slučaju djeci 90% vremena proći u automobilu, zbog čega je u tom pogledu potrebno naći kvalitetnije rješenje, koje će pomiriti želju oca da kontaktira djecu i najbolji interes djece.

    9. Tuženik u žalbi osporava odluku o načinu preuzimanja djece nakon održanih susreta, ističući da ista sadrži proturječne razloge, jer ostaje nejasno kako uzdržavanje djece neće biti ugroženo donošenjem odluke kojom je on, iako nije u mogućnosti doprinositi ni minimalne iznose uzdržavanja djece, obvezan da u cijelosti podmiruje troškove putovanja radi ostvarivanja osobnih odnosa s djecom. Ističe da je pogrešno utvrđeno da je sposoban samostalno snositi navedene troškove putovanja (gorivo, cestarina, trajekt), a osim toga odluka kojom je isključivo jednom roditelju nametnut taj trošak, da je suprotna načelu ravnopravnosti roditelja i dužnosti roditeljske suradnje, te je troškovno i vremenski neizvediva. Navodi da se takvom odlukom ne potiče odnos djece s ocem, nego ga se faktički ukida, uz istodobno financijsko iscrpljivanje roditelja koji ne stanuje s djecom i koji je dužan doprinositi za njihovo uzdržavanje. Također, navodi da je nametanjem cjelokupnog troška i opterećenja putovanja samo jednom roditelju, bez razumnog opravdanja, prvostupanjski sud narušio načelo jednakosti i stvorio diskriminatornu situaciju u kojoj je majka u potpunosti oslobođena dužnosti svake suradnje, čime je povrijeđen i čl. 14. Ustava RH koji propisuje jednakost pred zakonom.

    10. Protivno žalbenim navodima parničnih stranaka pobijani dijelovi presude nemaju nedostataka zbog kojih se presuda ne bi mogla ispitati, tako da nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05,

    02/07, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP-a) u vezi čl. 346. ObZ- a, a niti neka druga bitna povreda na koje ovaj sud u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 346. ObZ-a. Naime, presuda u pobijanom dijelu sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama, te su izneseni razlozi jasni i određeni, bez ikakvih proturječnosti.

    11. Neosnovani su žalbeni navodi stranaka kojima osporavaju utvrđeno činjenično stanje, jer je prvostupanjski sud ispitao sve okolnosti koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom predmetu, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocijene u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a, pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, koje prihvaća i ovaj sud. Na tako utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je po ocijeni ovog suda pravilno primijenio materijalno pravo, osim u dijelu odluke o načinu ostvarivanja osobnih odnosa mlt. djece s ocem.

    12. Naime, prema odredbi čl. 104. st. 1. ObZ-a roditelju imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb. Stoga, usprkos okolnosti da je stručni tim HZZSR, PU Karlovac, obzirom na udaljenost roditelja, podržao prijedlog majke da ostvaruje samostalnu roditeljsku skrb glede zdravlja, školovanja i izrade osobnih dokumenata za djecu, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio opravdanim i osnovanim prijedlog tuženika da roditelji zajednički i sporazumno odlučuju o pitanjima školovanja i izrade osobnih dokumenata za djecu, kao i o svemu ostalom (osim vezano za zdravlje, za što je otac pristao da majka ostvaruje samostalnu roditeljsku skrb), jer se i prema ocjeni ovog suda ne radi o značajnoj udaljenost između roditelja, te tuženik koji stanuje na [adresa] doista može u kratkom vremenu doći u [adresa] i dati potreban potpis. Osim toga, da bi se ostvarivanje samostalne roditeljske skrbi u spornom sadržaju povjerilo samo jednom roditelju, potrebno je da je drugi roditelj svojim postupanjem ili uskratom potrebnih suglasnosti ugrozio bilo koje od navedenih zaštićenih interesa i prava djece, što se u konkretnom slučaju ne ističe, odnosno ne proizlazi iz navoda stranaka, niti iz izvedenih dokaza. Stoga tek u žalbi tužiteljice paušalno spomenuta nesuradljivosti tuženika, ne dovodi u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

    13. Opseg ostvarivanja osobnih odnosa mlt. djece s ocem i način preuzimanja djece u [adresa], prvostupanjski sud je odredio sukladno izjavljenoj volji stranaka (sporazumu) na glavnoj raspravi 3. rujna 2025. u smislu odredbe čl. 420. st. 1. ObZ-a, pa žalbeni navodi tužiteljice da je donesena odluka preuranjena, nisu osnovani. Osim toga, stranke su se na tom ročištu izjasnile „da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga, već predlažu okončati postupak i donesti presudu“, pa problematiziranje tužiteljice u žalbi da je o ostvarivanju osobnih odnosa odlučeno bez uvida u izvješća o provođenju privremene mjere, također nije osnovano, kao niti problematiziranje tužiteljice glede održavanja susreta djece s ocem na blagdan i državni praznik koji je neradni dan, jer iz iskaza samog tuženika proizlazi da ukoliko bi se radilo o blagdanu ili državnom prazniku koji traje samo jedan dan, radi izbjegavanja putovanja, djecu ne bi vodio na [adresa], već bi se družili u [adresa] ili nekom drugom obližnjem mjestu.

    14. Za razliku od navedenog, osnovano tuženik u žalbi osporava pravilnost i zakonitost odluke prvostupanjskog suda u dijelu u kojem je određeno da će on nakon održanih susreta vraćati djecu u [adresa].

    15. Prema odredbi čl. 84. st. 4. ObZ-a osobno pravo djeteta je ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljima i drugim bliskim osobama s kojima ne stanuje, dok je odredbom čl. 95. st. 1. ObZ-a propisano da roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, osim ako mu je to zabranjeno ili ograničeno sudskom odlukom. Osim toga, kao što je naprijed navedeno roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb (čl. 104. st. 1. ObZ-a). Kad roditelji trajno ne žive zajedno, dužni su ostvarivanje roditeljske skrbi sporazumno urediti planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi (čl. 104. st. 2. ObZ-a), što je ovdje izostalo. Prema odredbi čl. 119. st. 2. ObZ-a roditelj i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe se o djetetu dužne su omogućiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje, te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem, osim ako ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem nije u interesu djeteta.

    16. Europski sud za ljudska prava u primjeni odredaba Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda s pripadajućim Protokolima, u svojim odlukama koje se tiču prava na obiteljski život, u koja, između ostalog, ulaze roditeljska prava i pravo na skrb, istaknuo je obvezu države da uspostavi pravičnu ravnotežu između interesa djeteta i roditelja, pri čemu se posebna važnost mora dati najboljem interesu djeteta, koji, ovisno o njegovoj prirodi i ozbiljnosti, može nadjačati interes roditelja. Obveza je suda kao tijela javne vlasti da, u okolnostima odvojenog života, na odgovarajući način osigura maloljetnoj djeci i njihovim roditeljima učinkovito ostvarenje njihovog prava na obiteljski život u smislu odredbe čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine-Međunarodni ugovori“ broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17) budući da je uživanje u međusobnom društvu roditelja i djece jedan od temeljnih elemenata obiteljskog života prema navedenoj konvencijskoj odredbi, a ujedno je ustavno pravo roditelja i djece iz čl. 35. Ustava Republike Hrvatske.

    17. Određeni način ostvarivanja osobnih odnosa mlt. djece s ocem, prema kojem bi otac trebao (ne samo) dolaziti po djecu u [adresa], već ih i nakon održanih susreta vraćati u [adresa], prema mišljenju ovog suda ne zadovoljava navedene zahtjeve konvencijskog prava stranaka na obiteljski život i predstavlja prekomjeran teret na strani tuženika.

    18. U kontekstu navedenog, osnovano tuženik u žalbi ukazuje na dužnost roditelja da podjednako odnosno ravnomjerno sudjeluju u organiziranju prijevoza i snošenju troškova putovanja djece radi realizacije susreta i druženja s ocem, konkretno da svaki roditelj treba voziti djecu u jednom smjeru i snositi trošak tog putovanja. Ovo tim više imajući u vidu da je odlazak u drugi grad ([adresa]) udaljen cca 170 km od mjesta dotadašnjeg prebivališta (otok [adresa]) bio izbor tužiteljice. Osim toga, valja reći da se radi o trošku kojeg je dužan snositi svaki roditelj radi ostvarivanja neposrednih odnosa mlt. djece i roditelja s kojim djeca ne stanuju, a ne kako to pogrešno tumači prvostupanjski sud, o trošku koji bi se podmirivao iz doprinosa za uzdržavanje djece.

    19. Iz navedenih razloga, valjalo je žalbu tužiteljice odbiti te primjenom čl. 368. st. 1. ZPP-a potvrditi pobijani dio presude u točki II. izreke i u dijelu točke III. izreke kojim je određen opseg ostvarivanja osobnih odnosa djece s ocem, te da će otac dolaziti po djecu u [adresa], dok je žalbu tuženika valjalo prihvatiti te primjenom čl. 373. toč. 3. ZPP-a preinačiti presudu u pobijanom dijelu točke III. izreke kojim je određeno da će otac nakon održanih susreta vratiti djecu u [adresa], te odrediti da će majka nakon održanih susreta djece s ocem, preuzeti djecu na trajektnom pristaništu Stinica, do kojeg dolaze u pratnji oca, odnosno odlučiti kao u točki I. izreke ove presude.

    20. Odlučujući o zahtjevu tuženika za naknadu troška sastavljanja žalbe, ovaj sud je imao u vidu da je prvostupanjski sud primjenom čl. 366. st. 1.ObZ-a odlučio da svaka stranka snosi svoj trošak, pa ostajući kod tog pravila i u žalbenom postupku, zahtjev tuženika za naknadu troška nije osnovan, te ga je valjalo odbiti.

    Varaždin, 30. siječnja 2026.

    Predsjednica vijeća

    Tatjana Ledinšćak-Babić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.