REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD
Tome Skalice 2
35000 SLAVONSKI BROD
Poslovni broj: Gž Ovr-23/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Draženki Ilak, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja EV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Metki Hrga odvjetnici u Poreču, protiv ovršenice OV iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Ljiljani Sinanović odvjetnici u Poreču, radi predaje suposjeda, rješavajući žalbu ovršenice protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču – Parenzo od 17. lipnja 2022, poslovni broj Ovr-725/2021-4, 30. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba ovršenice OV, ukida se rješenje o ovrsi Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču – Parenzo od 17. lipnja 2022, poslovni broj: Ovr-725/2021-4 i predmet vraća istom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem o ovrsi suda prvostupanjskog suda na temelju ovršne isprave - presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču, poslovni broj: 28 P-414/2019-14 od 9. siječnja 2020., koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Rijeci, poslovni broj: Gž-1379/2020-3, od 2. lipnja 2021., a koja je postala ovršna dana 3. srpnja 2021., radi predaje suposjeda nekretnine, te radi naplate troškova ovog ovršnog postupka određena je ovrha i nalaženo je ovršenici sukladno članku 262. stavak 1. Ovršnog zakona da u roku od 3 (tri) dana preda u suposjed ovrhovoditelju nekretninu označenu kao k. č. br. [katastarska čestica], upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], osim u dijelu koji je u naravi stan u prizemlju zgrade sa samostalnim pristupom i parkirnim mjestima, a što je na izvodu iz plana etažnih dijelova (tlocrt prizemlja i plan okućnice) sačinjenom po ovlaštenom arhitektu GV, dipl.ing.arh. u studenom 2015., broj projekta 48/06/2013, označeno narančastom bojom, i to na način da ovrhovoditelju preda ključeve od predmetne nekretnine te time ovrhovoditelju omogućiti ulazak u predmetnu nekretninu (točka I. izreke); u slučaju da ovršenica ne postupi po točki I. izreke rješenja o ovrsi u određenom roku, istoj će se izreći novčana kazna u iznosu od 30.000,00 kuna (točka II. izreke); ako ovršenica u roku koji joj je određen ne ispuni obvezu, sud će na prijedlog ovrhovoditelja, rješenjem ovršenici izreći novčanu kaznu kojom joj je zaprijetio, ovršenici će se odrediti novi rok za ispunjenje obveze i zaprijetiti novom novčanom kaznom u većem iznosu nego što je bila ona kojom joj je prije zaprijetio, ako ni u tom roku ne ispuni obvezu.
2. Protiv rješenja o ovrsi ovršenica je pravovremeno podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi ističe kako je ovrha pobijanog rješenja nemoguća, zbog čega predlaže da ju sud proglasi nedopuštenom. Iz presude, koja je ovršna isprava, kao i iz pobijanog rješenja o ovrsi, nije razumljivo što bi to ovršenica trebala predati ovrhovoditelju u posjed. Ističe kako ovrhovoditelj ne spori da se nakazi u samostalnom posjedu realnog dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ali nije označio koliki suvlasnički dio predstavlja taj realni dio nekretnine kako bi ovršenica mogla znati u kom suvlasničkom dijelu bi bila dužna, iako se ne smatra obveznom, navodno predati u suposjed nekretninu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Mišljenja je, budući da ovrhovoditelj drži u samostalnom posjedu prizemlje zgrade, što najvjerojatnije predstavlja njegov suvlasnički udio od ¼ dijela, zloupotrebljava činjenicu nesklada između stanja vlasništva i posjeda u naravi i upisanog suvlasništva u zemljišnoj knjizi, te kroz ovršni postupak traži više prava od onoga što mu po zakonu, ispravama koje su pravna osnova upisa prava vlasništva i sporazuma o diobi stranaka, pripada. Time izravno šikanira ovršenicu kao većinsku suvlasnicu od ¾ dijela. Navodi kako je još u tijeku spora u kojemu je donesena ovršna isprava, ovršenica želeći okončati spor između stranaka izvansudskim putem predložila sklapanje sudske nagodbe i predaju prizemnog dijela zgrade kojega je tražio ovrhovoditelj smatrajući da mu isti pripada kada se izvrši razvrgnuće suvlasništva. U tom je pravcu 27. travnja 2019. izvršena i primopredaja tog dijela nekretnine o čemu je sačinjen i zapisnik o primopredaji. Unatoč predaji u samostalan posjed posebnog dijela nekretnine, ovrhovoditelj nije odustao od parnice iz koje potječe ovršna isprava. Ističe također da je pobijano rješenje manjkavo i u točkama II. i III. izreke, jer je sud zaprijetio izricanjem maksimalne novčane kazne od 30.000,00 kuna. Predlaže žalbu uvažiti i ukinuti pobijano rješenje o ovrsi, te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Ovrhovoditelj se, u svom odgovoru na žalbu, protivi svim žalbenim navodima.
4. Žalba je osnovana.
5. Rješenje o ovrsi doneseno je temeljem članka 262. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 - dalje: OZ) kojim je, između ostalog, propisano:
(1) Ako radnju utvrđenu u ovršnoj ispravi može obaviti samo ovršenik, sud će rješenjem o ovrsi odrediti ovršeniku primjereni rok za ispunjenje obveze.
(2) Rješenjem o ovrsi sud će istodobno zaprijetiti ovršeniku da će protiv njega izreći određenu novčanu kaznu u skladu s odredbama članka 16. ovoga Zakona ako u roku koji mu je određen ne ispuni obvezu.
(3) Ako ovršenik u roku koji mu je određen ne ispuni obvezu, sud će, na prijedlog ovrhovoditelja, rješenjem ovršeniku izreći novčanu kaznu kojom mu je zaprijetio. U tom rješenju sud će ovršeniku odrediti novi rok za ispunjenje obveze i zaprijetiti novom novčanom kaznom u većem iznosu nego što je bila ona kojom mu je prije zaprijetio, ako ni u tom roku ne ispuni obvezu.
(4) Pri odmjeravanju visine novčane kazne u propisanim granicama, sud će voditi računa o značenju radnje koju je ovršenik bio dužan obaviti te o drugim okolnostima slučaja.
(5) Ovršenik koji je ispunio svoju obvezu u roku koji mu je sud odredio, dužan je bez odgode o tome obavijestiti sud i priložiti nesumnjive dokaze o tome. Nesumnjivim će se dokazom smatrati ovjerovljena pisana izjava ovrhovoditelja o tome da je radnja obavljena, javnobilježnički zapisnik ili zapisnik sudskoga ovršitelja o obavljanju radnje, nalaz i mišljenje sudskoga vještaka da je radnja obavljena, predaja djela koje je radnjom učinjeno u sudski ili javnobilježnički polog i sl. U protivnome, smatrat će se da radnja nije obavljena.
(6) Prije izricanja novčane kazne sud će omogućiti ovršeniku da se očituje, a po potrebi održat će i ročište radi izvođenja dokaza.
6. Prvostupanjski je sud visinu novčane kazne kao sredstva ovrhe odredio u maksimalnom iznosu od 30.000,00 kuna, iako je zakonom propisan širok raspon izricanja novčane kazne. Naime, člankom 16. stavkom 1. OZ-a propisano je da kada je novčana kazna predviđena kao sredstvo ovrhe ili osiguranja, ta se kazna može izreći fizičkim osobama u iznosu od 1.000,00 do 30.000,00 kuna, odnosno u iznosu od 130,00 do 3.980,00 eura, kako je to propisano člankom 1. stavkom 1. Zakona o izmjenama Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 114/22).
7. Pri tome prvostupanjski sud nije naveo koje je okolnosti u konkretnom slučaju cijenio odlučnima, niti je obrazložio zašto svrhu prisile nije bilo moguće postići izricanjem kazne u manjem iznosu. Prvostupanjski sud nije imao u vidu odredbu članka 262. stavak 6. OZ-a kojom je propisano da će prije izricanja novčane kazne sud omogućiti ovršeniku da se očituje, a po potrebi odredit će i ročište radi izvođenja dokaza. To zato što je rješenje o ovrsi doneseno otiskivanjem štambilja na prijedlogu za ovrhu, što upućuje da prvostupanjski sud uopće nije razmatrao okolnosti konkretnog slučaja, niti svrhu postupnosti i razmjernosti prisile u ovršnom postupku.
8. Zbog navedenog, a temeljem članka 380. točka 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 144/22, 155/23 – dalje: ZPP), u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, žalba ovršenice je prihvaćena, rješenje o ovrsi je ukinuto, te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
9. U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud održati ročište, te razmotriti sve žalbene navode ovršenice. Prije donošenja rješenja o ovrsi i eventualnog određivanja novčane kazne, sud će omogućiti ovršenici da se očituje o svim relevantnim okolnostima. Ukoliko sud ponovno odredi novčanu kaznu kao sredstvo ovrhe, dužan je na jasan i dostatan način obrazložiti razloge za visinu izrečene kazne, vodeći pritom računa o zakonom propisanim granicama, značenju radnje koju je ovršenica bila dužna obaviti, kao i o svim drugim okolnostima konkretnog slučaja.
10. Slijedom navedenog odlučeno je kao izreci.
Slavonski Brod, 30. siječnja 2026.
Sutkinja
Draženka Ilak
