Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7, Rijeka

Poslovni broj R1-119/2023-49

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Rijeci po sucu Marku Maljevcu, u izvanparničnom postupku predlagatelja NU OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] zastupanog po punomoćniku i odvjetniku Milanu Samardžiću i Martini Erlić Đogaš iz [adresa] protiv protustranke AU OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] 13. divizije 82 zastupanom po punomoćniku i odvjetniku Sanjinu Jurmiću i Marinu Đudariću iz [adresa], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, 29. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Razvrgava se suvlasnička zajednica između predlagatelja NU i protustranke AU na nekretnini upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, zemljišnoknjižnog odjela [adresa], označene kao k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u naravi dvorište površine 3 m2, dvorište, površine 10 m2, dvorište površine 26 m2, poslovna zgrada površine 30 m2, poslovna zgrada površine 54 m2, poslovna zgrada k.b. 9, površine 118 m2 i poslovna zgrada k.b. 10, površine 181 m2, sveukupne površine 422 m2, uspostavom etažnog vlasništva, sukladno Planu-3- etažnih dijelova zgrade izrađenom po stalnom sudskom vještaku Leu Kuriliću, a koji Plan čini sastavni dio ovog rješenja te povezivanjem vlasništva posebnih dijelova k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] s odgovarajućim suvlasničkim dijelom te nekretnine, na način da se:

a. 1/2 suvlasničkog dijela opisane nekretnine predlagatelja NU, neodvojivo poveže s dijelovima zgrade i posebnim dijelovima kako je to označeno u Nalazu i mišljenju sudskog vještaka Lea Kurilića i to:

- Poslovni prostor (P1) u prizemlju zgrade [adresa], u nacrtu označen plavom bojom, koji se sastoji od tri uredska prostora, dva wc-a, tri hodnika, sobe, kuhinje, ostave, dvije otvorene terase, ukupne korisne površine od 151,37 m2, što u odnosu na cijelu zgradu iznosi 46/100 udjela;

- Poslovni prostor (P2) u prizemlju zgrade [adresa], u nacrtu označen žutom bojom, koji se sastoji od pet prostora, dva wc-a, dva hodnika, degažmana, spremišta i sanitarija, ukupne korisne površine od 111,83 m2, što u odnosu na cijelu zgradu iznosi 37/100 udjela i

- Poslovni prostor (P3) u prizemlju zgrade [adresa], u nacrtu označen crvenom bojom, koji se sastoji od dva prostora i wc-a, ukupne korisne površine od 27,72 m2, što u odnosu na cijelu zgradu iznosi 9/100 udjela, koji se protežu i na sporedni dio zemljišta oko zgrade.

b. 1/2 suvlasničkog dijela opisane nekretnine protustranke AU neodvojivo poveže sa dijelovima zgrade i posebnim dijelovima kako je to označeno u Nalazu i mišljenju sudskog vještaka Lea Kurilića i to:

- poslovni prostor (P4) u prizemlju zgrade [adresa], u nacrtu označen zelenom bojom, koji se sastoji od prostora ukupne korisne površine od 25 m2, što u odnosu na cijelu zgradu iznosi 8/100 udjela, koji se proteže i na sporedni dio zemljišta oko zgrade.

II. Ovlašćuju se predlagatelj i protustranka da temeljem ovog rješenja, u skladu s točkom I. izreke ovog rješenja po njegovoj pravomoćnosti kroz katastarski operat i zemljišnu knjigu provedu tako uspostavljeno etažno vlasništvo.

III. Nalaže se protustranci AU da naknadi predlagatelju NU troškove ovog postupka u iznosu od 54,59 eura u roku od 15 (petnaest) dana s osnova nagrade i nužnih izdataka stalnog sudskog vještaka Tomislava Vidmara te se u preostalom dijelu zahtjev predlagatelja s te osnove odbija kao neosnovan.

IV. Zahtjev protustranke FU za naknadu troškova ovog postupka odbija kao neosnovan

V. O troškovima postupka koje je protustranka AU dužna naknaditi predlagatelju NU s osnova nagrade i nužnih izdataka stalnog sudskog vještaka Lea Kurilića donijet će se posebno rješenje.

Obrazloženje

1. Predlagatelji, tada NU i IU (Marica) Horvat podnijeli su protiv protustranke 20. 12. 2018. prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine protiv protustranke AU, a uspostavom etažnog vlasništva (list 1-3 spisa).

1.2. Prijedlog je konačno preciziran podneskom od 29. 10. 2025. (list 265-267 spisa).

1.3. 18. 3. 2019. određen je prekid postupka do pravomoćnog okončana postupka pred Općinskim sudom u Rijeci pod poslovnim brojem P-1317/2018 koje rješenje je ukinuto rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3911/2019 od 01. 7. 2020., da bi prekid bio ponovno određen iz istih razloga na ročištu 26. 11. 2020. (list 58-60, 68-69 i 73-75 spisa).

1.4. U međuvremenu nakon smrti IU postupak je nastavljen u odnosu na NU kao njenog nasljednika i jedinog predlagatelja (list 100-102 spisa).

1.5. U prijedlogu se obrazlaže da su stranke suvlasnici katastarske čestice broj [katastarska čestica] (kasnije 6653/1) upisane u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] (kasnije 7321) katastarske općine [katastarska općina]-Sušak (kasnije Sušak) i to NU u 1/4 dijela, IU (Marica) Horvat u 1/4 dijela i AU u 2/4 dijela. U povodu ranijeg prijedloga za razvrgnuće suvlasničke zajednice stranke da su kod Općinskog suda u Rijeci sklopile nagodbu pod poslovnim broje R1-447/2007 01. 10. 2009. Potom da su predlagatelji NU i IU predložili izradu etažnog elaborata radi uspostave etažnog vlasništva u zemljišnim knjigama ali da je protustranka odbila da se elaborat izradi za cijelu nekretninu pa da su ga izradili za svoj dio nekretnine. Protustranka da je odbila potpisati međuvlasnički ugovor uslijed čega da je zemljišnoknjižni odjel odbio provedbu elaborata. Potom da su predlagatelji podnijeli tužbu radi utvrđenja i zaključenja međuvlasničkog ugovora koji tužbeni zahtjev da je odbijen presudom koju čini presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-412/2016 od 08. 5. 2017. i presuda Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-1238/2017 od 29. 8. 2018. gdje u drugostupanjskoj odluci da u točki 7. stoji da suvlasnici nekretnine mogu pokrenuti postupak sudskog razvrgnuća ako su ispunjeni zakonski uvjeti, a jedan od suvlasnika bez valjanog razloga osujećuje provedbu etažiranja. 17. 10. 2014. da je izrađen etažni elaborat koji je i ovjeren, a izrađen u skladu sa sklopljenom nagodbom, a predlagatelji da su ušli u suposjed nekretnine.

1.6. S obzirom da je prijedlog podnesen prije 10. 6. 2023. sukladno članku 119. stavku 1. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine broj 59/2023, dalje: ZIP) na ovaj postupak primjenjuju se pravna pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku (Službene novine Kraljevine Jugoslavije broj 45/34, Narodne novine broj 73/91, dalje: ZSVP).

2. Protustranka AU u odgovoru na prijedlog protivi se prijedlogu na način kako su ga postavili predlagatelji suštinski smatrajući da gore citirana sudska nagodba ne može biti osnova za utvrđenje suvlasničkih dijelova predmetne nekretnine već samo podaci iz zemljišne knjige prema kojima njemu pripada 1/2 iste ili u naravi 175,98 m2. Dio koji bi mu trebao pripasti prema prijedlogu od 25 m2 da ne predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu. Njemu da jest u interesu da se provede razvrgnuće suvlasničke zajednice ali da se etažiranjem uspostave posebni dijelovi koji odgovaraju omjeru suvlasništva kako je upisano u zemljišnim knjigama odnosno da je jedino pravično da nekoj od strankama pripade poslovni prostor broj 1 površine 177,42 m2, a drugoj preostali poslovni prostori ukupne površine 174,55 m2. Ističe prigovor ništetnosti citirane nagodbe u točkama 2., 4. i 5. o čemu da se vodi parnični postupak pred Općinskim sudom u Rijeci pod poslovnim brojem P-1317/2018. Konačno ističe i prigovor presuđene stvari jer da je postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice okončan sklapanjem citirane sudske nagodbe (list 45-48 spisa).

2.1. Navodi o omjeru suvlasničkih dijelova u odnosu na veličinu čestice ponavljaju se i u podnesku od 07. 9. 2023. (list 125-126 spisa)

3. Radi pravilnog i potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja sud je tijekom postupka proveo dokaz uvidom u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, odnosno uviđajem i vještačenjem kako je to obrazloženo u nastavku.

3.1. Iz izvatka iz zemljišne knjige slijedi da su u njemu navedeni suvlasnički omjeri stranaka kao u prijedlogu, slijedi da je predmetna čestica u naravi četiri zgrade i dvorište ukupne površine 406 m2, da je upisana u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina]-Sušak, te da je odbijana uknjižba prava etažnog vlasništva i zabilježeno vođenje spora kod ovog suda pod poslovnim brojem P-412/2016 (list 5-6 spisa).

3.1.1. Naknadno je zaprimljen i novi izvadak prema kojem je čestica 2221/96 upisana u uložak [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina]-Sušak i dalje opisana kao četiri zgrade i dvorište površine 406 m2 u suvlasništvu AU 2/4 dijela i NU dva puta po 1/4 dijela. U izvatku stoji da je u postupku obnove zemljišne knjige za katastarsku općinu [katastarska općina] sastavljen novi uložak broj [broj ZK uloška] u koji ulazi predmetna čestica pod novim brojem 6653/1 (list 85-86 i 108 spisa).

3.1.2. Iz izvatka iz zemljišne knjige za zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina]-Sušak slijedi da je čestica 2221/94 u naravi dio ulice površine 109 m2 upisana kao društveno vlasništvo s pravom korištenja poduzeća Luka Rijeka te da je u odnosu na konkretnu česticu pokrenut postupak izdvajanja iz režima pomorskog dobra (list 76-80 spisa)

3.1.3. Iz izvatka iz zemljišne knjige za zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] za katastarsku općinu [katastarska općina]-Nova slijedi da čestica 6653/1 ima ukupnu površinu od 422 m2 i da se sastoji od 4 poslovne zgrade i 3 dvorišta te da je u suvlasništvu NU i AU svakog u 1/2 dijela (list 87-88 i 109 spisa).

3.2. Iz sudske nagodbe sklopljene kod ovog suda pod poslovnim brojem R1- 144/2007 01. 10. 2009. slijedi, među ostalim, da predlagateljima NU i IU s naslova njihovog suvlasničkog dijela pripada idealni dio koji u naravi predstavlja ukupnu površinu katastarske čestice [katastarska čestica] u dijelu na kojem leži radiona akumulatora Febuss, a nalazi se istočno od linije razgraničenja A-B. Protustranci AU pripada idealni dio koji u naravi predstavlja ukupnu površinu katastarske čestice [katastarska čestica] odnosno zapadni dio radione akumulatora Febuss s time da završava linijom razgraničenja A-B, a prema nalazu i mišljenju vještaka Roberta Svobode radiona akumulatora Febuss dijelom leži i na čestici 2221- 94 (u katastru oznake 2917/1). Na mjestu linije A-B protustranka se obvezuje izraditi puni zid u roku od 30 dana, a u svrhu provedbe nagodbe u zemljišnim knjigama stranke se obvezuju na potpis elaborata parcelacije, diobenog ugovora ili etažnog elaborata odnosno drugog akta podobnog za upis. Protustranka AU Horvat obvezao se i na predaju u posjed dijela radione akumulatora Febuss istočno od linije A-B. Konačno pitanje vlasništva čestice 2221/94 ispod radione Febuss da će biti predmet posebnog postupka (točke 2. -5. i 9. nagodbe, list 7-10 spisa).

3.3. Iz rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Z-14071/2015 od 20. 11. 2015. slijedi da je odbijen prijedlog predlagatelja za uknjižbu etažnog vlasništva na nekretninama upisanih u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina]- Sušak na temelju citirane sudske nagodbe iz razloga da protustranka AU nije potpisala međuvlasnički ugovor a suvlasnički omjeri stranaka na čestici 2221/96 nisu u nagodbi izraženi razlomkom (list 11 spisa).

3.4. Iz presude koju čini presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-412/2016 od 08. 5. 2017. i presuda Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž- 1238/2017 od 29. 8. 2018. (list 12-21 spisa) slijedi, među ostalim, da je geodet Tomislav Kršul izradio etažni elaborat na temelju nagodbe i nalaza i mišljenja vještaka Roberta Svobode i da su predlagatelji ishodili 17. 10. 2014. potvrdu da poslovni prostori na čestici 2221/96 (sada 6653/1) po elaboratu Tomislava Kršula predstavljaju svaki za sebe samostalnu uporabnu cjelinu (list 15 spisa). Drugostupanjski sud obrazlažući razloge za odbijanje tužbenog zahtjeva tumači članak 73. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17., 152/14. i 81/15, dalje: ZVDSP) na način da da suvlasnici nekretnine mogu pokrenuti postupak sudskog razvrgnuća ako su ispunjeni zakonski uvjeti, a jedan od suvlasnika bez valjanog razloga osujećuje provedbu etažiranja (list 21 spisa).

3.5. Iz Elaborata etažnog vlasništva Tomislava Kršula od 19. 7. 2014. slijedi da katastarska čestica [katastarska čestica] koja se sastoji od četiri zgrade i dvorišta ima površinu od 406 m2, a zgrade na njoj evidentirane izgrađene su prije 15. 02. 1968., da sukladno gore citiranoj nagodbi dio čestice koji predstavlja zapadni dio radione akumulatora Febuss ima površinu od 25 m2 i predstavlja 7/100 idealnog dijela zgrade u vlasništvu AU, a poslovni prostor u suvlasništvu ĐU broj 1. u prizemlju zgrade ima površinu od 177,42 m2 i predstavlja 50/100 idealnog dijela zgrade u njihovu suvlasništvu, poslovni prostor broj 2. u prizemlju zgrade ima površinu od 121,83 m2 i predstavlja 35/100 idealnog dijela zgrade u suvlasništvu ĐU, a poslovni prostor broj 3. u prizemlju zgrade ima površinu od 27,72 m2 i predstavlja 8/100 idealnog dijela zgrade u suvlasništvu ĐU. Slijedom navedenog AU pripada ukupno 25 m2 ili 7/100 idealnih dijelova zgrade, a NU i ĐU ukupno 326,97 m2 ili 93/100 idealnih dijelova zgrade (list 22-42 spisa).

3.5.1. Elaborat je potvrđen 17. 10. 2014. od Odjela gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja Grada Rijeke pod oznakom KLASA: 361-03/14-05/98.

3.6. Iz preslike tužbe u postupku pred Općinskim sudom u Rijeci pod poslovnim brojem P-1317/2018 (list 49-54 spisa) odnosno presude i rješenja Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-948/2021 od 26. 10. 2022. slijedi da je pravomoćno odbijen tužbeni zahtjev protustranke da se utvrdi ništetnost predmetne nagodbe u njenim točkama 2. 4. i 5. U toj odluci se opširno citira i navod protustranke AU da na nagodbu ne bi pristao da je u vrijeme njenog sklapanja znao da čestica 2221/94 predstavlja pomorsko dobro pa da u od čestice 2221/96 na kojoj je upisan kao suvlasnik u 1/2 suštinski pripadne samo 25 m2. Sud nadalje utvrđuje da stranke nagodbom nisu raspolagale česticom 2221/94 već se međusobno ovlastile da u odnosu na tu česticu odnosno dio radione Febuss koja na njoj leži pokrenu parnični postupak radi utvrđenja vlasništva pa da su time znale da ta nekretnina nije njihovo vlasništvo uslijed čega da je prigovor AU o podnijeli čestice 2221/96 na način da mu u naravi pripadne samo 25 m2 te čestice neosnovan. Pritom je sud obrazložio i koja je bila intrinsična motivacija protustranke AU na sklapanje takve nagodbe (osobito točke 12-13 obrazloženja) (list 89-97 spisa).

3.7. Iz presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-1955/2023 od 17. 3. 2025. slijedi da je tužbeni zahtjev protustranke AU za predaju u suposjed čestice 6653/1 nepravomoćno odbijen (list 213-222 spisa).

3.8. Iz rješenja Državne geodetske uprave KLASA: UP/I-932-04/20-03/01 od 11. 9. 2020. slijedi da je odbijen prigovor protustranke AU na postupanje Područnog ureda za katastar Rijeka u postupku izlaganja na javni uvid podataka tehničke reambulacije katastarske općine [katastarska općina] (list 121-13 spisa). Iz preslike presude Upravnog suda u Rijeci poslovni broj UsI-1284/2020 od 18. 8. 2021. slijedi da je odbijen njegov tužbeni zahtjev za poništenje tog rješenja (list 116-120 spisa), a iz preslike presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž- 4018-2021 od 23. 3. 2023. slijedi da su poništene i citirana presuda i citirano rješenje (list 112-115 spisa).

3.9. Rješenjem od 28. 8. 2024. određen je uviđaj, osobe vještaka i predmet vještačenja (list 150 spisa).

3.10. Na uviđaju je utvrđeno da je predmet postupka poslovni prostori u [adresa] na adresi [adresa]. U prvi poslovni prostor da se ulazi s jugoistočne strane i da predstavlja frizerski salon Betty, u slijedeći da se ulazi s ulične strane i da predstavlja ugostiteljski objekt, nastavno da se ulazi u slijedeći poslovni prostor koji je uredski, zatim poslovni prostor tvrtke PNG koji se koristi kao uredski, zatim još jedan uredski prostor i potom uredski prostor u zakupu PNG. Samo ključeve posljednjeg ima protustranka AU, a ostalih predlagatelj. (list 172-175 spisa)

3.11. U odnosu na uviđaj predlagatelj je u podnesku dao primjedbu da je vještacima na uviđaju dana uputa da se izjasne da li je etažiranje moguće i prema suvlasničkim dijelovima upisanim u zemljišnoj knjizi 1/2 naspram 1/2. S tim u skladu predlaže da se izmijeni zadaća vještaka (list 169-171 spisa). Protustranka se očitovala na podnesak predlagatelja u smislu da je citiranje sudske prakse u njemu promašeno i da stranke nisu suglasne o načinu razvrgnuća opetovano ističući suprotnost prijedloga sa suvlasničkim omjerima upisanim u zemljišnoj knjizi (list 178-180 spisa).

3.12. Iz nalaza i mišljenja vještaka mjernika Tomislava Vidmara slijedi da predmet postupka predstavljaju poslovni prostori u [adresa] koji se nalaze na zemljišnoknjižnoj čestici broj 6653/1 katastarske opčine Sušak (NI), odnosno po identifikaciji katastarskoj čestici [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina]. Čestica 6653/1 je upisana u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina] kao dvorište i poslovna zgrada kućni broj 9 i 10 [adresa] u suvlasništvu stranaka u udjelima od po 1/2. Čestica predstavlja građevinsko područje naselja pretežito poslovne namjene u zoni M2. Na čestici se nalazi više poslovnih zgrada i ona u cijelosti predstavlja izgrađeno građevinsko zemljište za koje funkcionalna geometrijska dioba sukladno suvlasničkim omjerima nije moguća (list 192-208 spisa).

3.12.1. Predlagatelj je u nastavku postupka u odnosu na citirani nalaz i mišljenje očitovao se da vještak nije odgovorio na zadaću postavljenu rješenjem odnosno uzeo u obzir uvodno citiranu nagodbu (list 223-224 spisa).

3.13. Iz nalaza i mišljenja vještaka graditeljske struke Lea Kurilića slijedi da je moguće provesti razvrgnuće suvlasničke zajednice uspostavom etažnog vlasništva na način da se izdvoje posebni dijelovi pa da predlagatelju NU pripadne: poslovni prostor P1 na adresi u [adresa] u prizemlju zgrade površine 151,37 m2 što u odnosu na cijelu zgradu predstavlja 46/100 dijela, poslovni prostor P2 na adresi u [adresa] u prizemlju zgrade površine 111,83 m2 što u odnosu na cijelu zgradu predstavlja 37/100 dijela i poslovni prostor P3 na adresi u [adresa] u prizemlju zgrade površine 27,72 m2 što u odnosu na cijelu zgradu predstavlja 9/100 dijela, a protustranci AU poslovni prostor P4 na adresi u [adresa] u prizemlju zgrade površine 25 m2 što u odnosu na cijelu zgradu predstavlja 8/100 dijela. U naravi da je poslovna zgrada u nizu izgrađena na čestici 6653/1 katastarske općine [katastarska općina] upisana u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] i nalazi se na adresi u [adresa]. Ima osiguran kolno-pješački prilaz i spojena je na komunalnu infrastrukturu te su sve poslovne jedinice u stanju funkcionalnosti prema svojoj namjeni. Ukupna površina zgrade je 325,92 m2 te je za građevinu izdana uporabna dozvola i izgrađena je do 15. 02. 1968. evidentirana je u katastarskom operatu, sastoji se od 4 poslovna prostora koji čine samostalne uporabne cjeline u prizemlju ugrade svaki sa svojim ulazom te su u pripadajućem nacrtu označeni bojama P1 plavom bojom, P2 žutom, P3 crvenom, a P4 zelenom. Orijentacija glavnog pročelja zgrade je zapad-istok unutar samog centra nulte zone Grada (list 230-248 spisa).

3.13.1. Protustranka je u odnosu na nalaz i mišljenje vještaka dala primjedbe smatrajući da je napravljen protivno pravilima struke i da je zbog nestručnosti rezultat pristranosti vještaka te u tom smislu ponavlja navode o veličini suvlasnički udjela i mišljenju vještaka prema kojem bi predlagatelju trebala pripasti 92/100 dijela nekretnine, a njemu 8/100 dijela. Traži da su naredi vještaku da izmijeni nalaz i mišljenje sukladno suvlasničkim omjerima upisanim u zemljišnu knjigu (list 262-263 spisa) Navodi o suvlasničkim omjerima ponavljaju se i u podnesku od 27. 11. 2025 (list 269-270 spisa).

3.13.2. Predlagatelj nije imao primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka već je uskladio svoj prijedlog s mišljenjem vještaka i ponovio ranije iznesene navode (list 265-267 spisa).

4. Na ročištu 26. 11. 2020. predlagatelj se u odnosu na prigovor presuđene stvari očitovao na način da je predmet predmetne sudske nagodbe bila geometrijska dioba, a ovdje da se predlaže uspostava etažnog vlasništva pa da nema objektivnog identiteta postupka. Na istom ročištu protustranka je predala u spis potvrdu o statusu čestice 2221/94 kao pomorskog dobra na kojem nije moguće stjecanje vlasništva, a na ročištu je utvrđeno da je u tijeku postupak izdvajanje te čestice iz pomorskog dobra. Na ročištu 07. 3. 2023. prihvaćen je prijedlog za provođenje dokaza uviđajem i vještačenjem po vještacima mjerničke i građevinske struke (list 107-108 spisa). Na ročištu 18. 12. 2025. punomoćnica predlagatelja je ustrajala na prijedlogu za diobu kako je istaknut te predložila da se postupak zaključi i donese odluka sukladno prijedlogu te nalazu i mišljenju vještaka Kurilića, kao i da se protustranka obveže na naknadu troška postupka u iznosu od 650,00 eura, budući da je predlagatelj predujmio troškove u iznosu od 1.300,00 eura, odnosno u polovicu iznosa sukladno suvlasničkom omjeru. Punomoćnik protustranke naveo je da ustraje kod odgovora na prijedlog i svih dosadašnjih navoda, ističe da suvlasnički omjeri nisu sporni i da se svi slažu da oni iznose pola-pola u kojem smjeru i punomoćnik predlagatelja potražuje troškove postupka te da se u tom smjeru i može koristiti nalaz vještaka Lea Kurilića u pogledu definiranja jedinica, a odluku o tome koja jedinica će pripasti da je ovlašten donijeti sud te za to vještak nije ni stručan ni ovlašten. Ustraje kod svih prigovora na nalaz i mišljenje vještaka istaknutih u podnesku. Predao je u spis zahtjev naknadu troškova postupka.

4.1. Punomoćnici nisu imali daljnjih dokaznih prijedloga. Ponovno su izložili svoje primjedbe o suvlasničkim omjerima i provedbi predmetne nagodbe, presuđenoj stvari, punomoćnik protustranke istaknuo je prigovor zastare jer da je od sklapanja nagodbe prošlo 10 godina, kao i da navodi Županijskog suda u Velikoj Gorici u predmetu poslovni broj Gž-1238/2017 nisu uputa za postupanje predlagatelja.

5. Ocjenom svih dokaza zasebno i zajedno i na temelju rezultata provedenog postupka sud smatra da je prijedlog predlagatelj, kako je definiran podneskom od 29. 10. 2025., osnovan.

6. Člankom 47. stavkom 1. ZVDSP određeno je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva.

6.1. Člankom 50. stavkom 1. ZVDSP određeno je da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona.

6.2. Člankom 53. ZVDSP određeno je da ako suvlasnici suglasno odluče da će umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnoga dijela suvlasničke nekretnine (uspostaviti etažno vlasništvo), uzima se da je to njihova odluka o načinu razvrgnuća, pa se na odgovarajući način i na nju primjenjuju pravila o razvrgnuću.

6.3. Člankom 55. stavkom 1. ZVDSP određeno je da svaki suvlasnik koji je sudjelovao u razvrgnuću stječe na temelju sporazuma o razvrgnuću ili pravomoćne odluke suda o razvrgnuću, a na zakonom određeni način, pravo vlasništva ili/i neko drugo pravo, izvodeći ga iz onoga svoga suvlasničkoga dijela s kojim je sudjelovao u tom razvrgnuću, a koji mu istodobno prestaje.

6.4. Člankom 68. stavkom 3. ZVDSP određeno je da ako svi suvlasnici nekretnine suglasno odluče da će svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim suvlasničkim dijelom povezati vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine, te o tome sastave ispravu, uzet će se da je to odgovarajući dio iz kojega može proizaći i na njemu biti uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine, bez obzira na to koliki bi bio taj suvlasnički dio.

6.5. Člankom 72. ZVDSP određeno je da se vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavlja upisom u zemljišnu knjigu kao pravo povezano s određenim suvlasničkim dijelom te nekretnine. Vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine upisuje se u vlasničkom listu na suvlasničkom dijelu onoga suvlasnika za kojega je osnovano vlasništvo posebnoga dijela, uz navođenje posebnoga dijela nekretnine i sporednih dijelova na koje se proteže, a na posjedovni se list stavlja natpis: Etažno vlasništvo

6.6. Člankom 73. člankom 3. i 4. ZVDSP određeno je da se vlasništvo posebnog dijela ne može se uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina. Potvrda mora sadržavati popis i opis posebnih dijelova nekretnine i da su izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela. Taj članak se ne primjenjuje na uspostavu vlasništva posebnog dijela zgrade ucrtane u katastarskom operatu do 25. 07. 2006. Potvrdu može zamijeniti uporabna dozvola iz koje je razvidno da je zgrada izgrađena sukladno planu posebnih dijelova nekretnine, potvrđenim građevinskom dozvolom da ti posebni dijelovi predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu.

7. Suština prigovora protustranke u ovom postupku je u tome da smatra da se suvlasništvo predmetne nekretnine ima razvrgnuti u omjeru 1/2 naspram 1/2 kako je to upisano u zemljišnoj knjizi, a ne kako je to ugovoreno sklapanjem sudske nagodbe kod ovog suda pod poslovnim brojem R1-447/2007 od 01. 10. 2009.

7.1. Sud pritom ne smatra da se radi o prigovoru iz § 267. odnosno § 267. ZSVP zbog kojeg bi pitanje predmetnog razvrgnuća trebalo rješavati kao sporno u parničnom postupku iz razloga navedenih u nastavku.

7.2. Kao prvo ističe se da je sudska nagodba mješoviti procesnopravni i građanskopravni ugovor koji mogu sklopiti stranke, a mogu joj pristupiti i treće osobe te predstavlja građanskopravni ugovor na čije sklapanje se primjenjuje Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23, dalje: ZOO) o suglasnosti volje te se smatra da je ugovor sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora. Za njezino sklapanje traži suglasnost volje svih stranaka nagodbe imajući u vidu pravno značenje ugovora o diobi suvlasničkih nekretnina za čiju valjanost se traži.

7.3. Predmetnom nagodbom, što protustranka tijekom ovog postupka sustavno zanemaruje, odlučeno je o sudbini suvlasništva stranaka čestice 2221/94 kao i predmetne koja sada ima oznaku 6653/1. U ovom postupku predmet razvrgnuća je samo čestica 6653/1. Pitanje vlasništva čestice tadašnje oznake 2221/94 stranke su se obvezale riješiti u zasebnom postupku. Dakle njihovo suvlasništvo ne obuhvaća samo predmet razvrgnuća.

7.4. Pritom su stranke svoje suvlasničke dijelove na čestici 6653/1 koji su već tada suštinski iznosili 1/2 naspram 1/2, imajući u vidu da su IU i NU imali svaki po 1/4, a da je NU njen nasljednik i sada upisan kao suvlasnik s 1/2 dijela, razdijelili sukladno nagodbi na način da u stvarnosti površina te čestice pripada AU u samo 25 m2 (poslovni prostor Febuss). O tome zašto je protustranka AU pristala na takvu razdiobu i koja joj je bila intrinziča motivacija da to prihvati detaljno je obrazloženo u presudi ovog suda poslovni broj P- 1317/2018 pa se u tom smislu protustranka upućuje na obrazloženje te presude (točka 3.6. obrazloženja).

7.5. Takvo ograničenje na koje je protustranka pristala je u skladu s odredbama članka 53. i 68. stavka 3. ZVDSP i odredbama ZOO o pravnoj prirodi ugovora.

7.6. Dakle, iako to sada nastoji opovrgnuti, kao i u paralelnim parničnim postupcima kod ovoga suda pod poslovnim brojem P-1317/2018 i P-1955/2023 (točka 3.6. i 3.7. obrazloženja), protustranka AU je svjesno, uz stručnu pomoć punomoćnika odvjetnika, pristala na nagodbu kojom je svoj suvlasnički dio čestice 6653/1 od 1/2 ograničila u stvarnosti na samo 25 m2 površine te čestice ili u naravi radionu akumulatora Febuss u odnosu na koju od cijelog prostora samo i ima ključ za pristup u nju (točka 3.10 obrazloženja)

7.7. Pritom sud ne smatra da se radi o presuđenoj stvari u smislu § 21. ZSVP u svezi članka 333. stavka 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje: ZPP). Naime predmetna nagodba kojom su se stranke sporazumjele o diobi suvlasničke zajednice nije provedena u zemljišnim knjigama već su stranke i nadalje upisane kao suvlasnici predmetne nekretnine u omjerima 1/2 naspram ½, dakle dulje od 15 godina od njenog sklapanja.

7.8. Sud ne smatra ni da je u ovom predmetu nastupila zastara iz članka 233. ZOO. Naime ovdje se traži razvrgnuće suvlasničke zajednice što je stvarnopravni zahtjev koji ne zastarijeva sukladno članku 47. stavku 1. ZVDSP, a ne obveznopravnom zahtjevu u smislu članka 233. ZOO. S druge strane ne radi se o postupku ovrhe nagodbe nego je osna samo temelj za utvrđenje porezanosti suvlasničkih omjera s konkretnim posebni dijelovima nekretnine.

7.9. Dioba suvlasničke zajednice u ovom postupku suprotno sklopljenoj nagodbi, a imajući u vidu samo stanje suvlasničkih omjer kako su upisani u zemljišnoj knjizi ne samo da bi bila suprotna ugovoru/nagodbi koju su stranke sklopile, a koji protustranka AU sustavno nastoji osujetiti suštinski od njenog sklapanja kada nije pristao na izradu etažnog elaborata i potpis međuvlasničkog ugovora te u naknadnim parničnim postupcima (točke 3.4., 3.6. i 3.7. obrazloženja), već i presudama donesenim u tim postupcima od kojih su dvije pravomoćne te je pravomoćnim odlukama utvrđeno da su sporne odredbe nagodbe valjane (predmet poslovni broj P-1317/2018), a da predlagatelj svoje pravo na razvrgnuće ne može zahtijevati u parničnom postupku u smislu da presuda zamijeni provedbu sudske nagodbe (predmet poslovni broj P-412/2016),

7.10. Dakle sklopljena sudska nagodba je valjana, što je potvrđeno u pravomoćno okončanom parničnom postupku, a protustranka je svoj suvlasnički dio u njoj ograničila sukladno svojim željama te predlagatelj ima osnovano pravo očekivati da se suvlasništvo razdijeli upravo kako je nagodbom ugovoreno pa zbog svega navedenog sud smatra da osnovu za diobu suvlasničke zajednice ima predstavljati upravo nagodba sklopljena kod ovog suda pod poslovnim brojem R1-447/2007 01. 10. 2009., a ne izvadak iz zemljišne knjige koji je u bitnome u pogledu suvlasničkih omjera neizmijenjen od razdoblja prije sklapanja nagodbe.

8. Pritom sud prihvaća nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Lea Kurilića kao stručan i vjerodostojan. Isti odgovara utanačenjima stranaka iz nagodbe, a podupire ga i ranije izrađeni elaborat, potvrđen od nadležnog tijela, stalnog sudskog vještaka Tomislava Kršula.

8.1. Prigovor protustranke o pristranosti vještaka tj. o nepostupanju po pravilima struke i nestručnosti su po ocjeni suda paušalni, neobrazloženi i ničim dokazani. To što vještak nije izradio nalaz i mišljenje koji odgovara interesima protustranke o razdiobi suvlasništva 1/2 naspram 1/2 dijela ne čini nalaz sam po sebi nestručnim i neprihvatljivim.

8.2. Prigovor o nepostojanju potvrde o samostalnim uporabnim cjelinama je po ocjeni suda također otklonjen. Kao prvo, prvotni elaborat je potvrđen 2014. te je i presudom utvrđeno da je predlagatelj takvu potvrdu ishodio (list 15 i 22 spisa). Osim toga odredba članka 73. stavka 3. ZVDSP ne primjenjuje se na zgrade ucrtane u katastarskom operatu prije 25. 7. 2006., a može ju zamijeniti uporabna dozvola. U konkretnom slučaju građevine (4 gospodarske zgrade) evidentirane su u katastarskom operatu prije 15. 02. 1968. i za njih je izdana uporabna dozvola (list 232 spisa).

9. Stoga je zbog svega navedenog valjalo odlučiti kao u točki I. i II. rješenja i suvlasništvo stranaka razvrgnuti sukladno sklopljenoj sudskoj nagodbi, nalazu i mišljenju vještaka Lea Kurilića odnosno prihvaćanjem prijedloga predlagatelja kako je istaknut 29. 10. 2025.

10. U odnosu na odluku o troškovima ističe se da je člankom 54. ZVDPS određeno je da troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum određuju drukčije. § 20. stavkom 1. i 4. ZSVP određeno je da ako tim zakonom nije što drugo naređeno, u izvanparničnom postupku troškove snosi stranka u čijem je interesu postupak poveden. Sud može po prijedlogu jedne stranke naložiti drugoj da naknadi troškove, podrazumijevajući ovdje i troškove pravnog zastupnika, koje je prouzrokovala neosnovanim prijedlozima ili grubom krivnjom.

10.1. Dakle, suvlasnici snose troškove razvrgnuća suvlasničke zajednice razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima. To se odnosi na troškove koji su nužni za donošenje odluke o razvrgnuću, u konkretnom slučaju to je trošak vještačenja.

11. Suprotno stavu predlagatelja istaknutom na ročištu 18. 12. 2025. sud smatra da je protustranka dužna predlagatelju naknaditi troškove postupka u 8/100 dijela, dakle onoliko koliko mu je ovom odlukom i pripalo i kako je to ugovoreno nagodbom na koju se predlagatelj oslanja u postupku. Da je predmet ovog postupka bilo suvlasništvo svih nekretnina obuhvaćenih predmetnom nagodbom, tada bi omjer u kojem je protustranka dužna naknaditi troškove bio drugačiji.

11.1. Stoga je imajući u vidu rješenje o nagradi i nužnim izdacima vještaka Tomislava Vidmara od 29. 01. 2026. kojim je odmjeren trošak od 682,41 eura (list 275-276 spisa) protustranku obvezao na naknadu troškova postupka u iznosu od 8/100 toga iznosa ili 54,59 eura. U preostalom dijelu zahtjev predlagatelja s te osnove je neosnovan.

11.2. O troškovima postupka koje je protustranka dužna naknaditi predlagatelju s osnova nagrade i nužnih izdataka vještaka Lea Kurilića odlučiti će se posebnom odlukom iz razloga navedenih u rješenju od 29. 01. 2026. (list 277-278 spisa) imajući u vidu da se za sada ta odluka ne može donijeti zbog postupanja vještaka.

11.3. Imajući u vidu § 20. stavak 4. ZSVP zahtjev protustranke za naknadu troškova postupka je neosnovan jer se ne može smatrati da su ti troškovi nastali neosnovanim prijedlozima ili grubom krivnjom predlagatelja, a u konačnici primjenom tog zakona troškove zastupanja snosi zastupana osoba kako je to određeno § 20. stavkom 1. ZSVP.

12. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci.

U Rijeci 29. siječnja 2026.

Sudac

Marko Maljevac

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Rijeci u 2 (dva) istovjetna primjerka u roku od 15 (petnaest) dana od dostave prvostupanjskoga rješenja.

DNA:

- pun. predlagatelja;

- pun. protustranke;