Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-870/2024
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: predsjednice vijeća Gordane Korotaj, te članova vijeća Roberta Završkog i Kristine Gašparac Orlić, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene DF, zbog prekršaja iz članka 62. stavka 1. točke 2. Zakona o zaštiti od požara („Narodne novine“, broj 92/2010 i 114/22), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva civilne zaštite, Područni ured civilne zaštite Zagreb, Služba za inspekcijske poslove, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 13. studenog 2023., broj: 66. Pp-11462/2022, na sjednici vijeća 21. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e :
Prihvaća se žalba ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva civilne zaštite, Područni ured civilne zaštite Zagreb, Služba za inspekcijske poslove i ukida se prvostupanjska presuda te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom okrivljena BF je temeljem članka 182. stavka 1. (ispravno članka 182. točke 1.) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), oslobođena optužbe zbog počinjenja prekršaja iz članka 62. stavka 1. točke 2. Zakona o zaštiti od požara, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, s obrazloženjem prvostupanjskog suda da je nakon provedenog postupka utvrđeno da činjenični opis djela ne sadrži bitna obilježja prekršaja, konkretno da nije navedeno koju dokumentaciju je okrivljenica trebala dostaviti tužitelju, pa kako odlučna činjenica nije navedena u opisu djela, treba je osloboditi jer sud nije ovlašten intervenirati u opis prekršaja dodajući bitna obilježja.
2. Protiv te presude ovlašteni tužitelj je pravodobno podnio žalbu, predlažući da se odluka ukine i predmet vrati na ponovni postupak, te ističući u bitnom da okrivljenica nije dostavila traženu punomoć i time je onemogućila inspektora u obavljanju ovlasti vezanih uz zabranu korištenja kaljeve peći spojene na neispravan dimnjak, a bez njenog očitovanja te punomoći ili drugog dokaza nije moguće donijeti daljnje rješenje. Stoga je sud pogrešno utvrdio da opis djela nije dostatan, pa predlaže da se odluka ukine jer je protivna interesu RH.
3. Žalba tužitelja je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje tužitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenice povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te je utvrdio da su osnovani žalbeni navodi tužitelja koji ukazuju na povredu materijalnog prava.
5. Člankom 62. stavkom 1. podstavkom 2. Zakona o zaštiti od požara (kažnjiva odredba) je propisano:
„ (1) Novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 1990,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba:
– koja ne omogući inspektoru ili drugoj ovlaštenoj osobi nesmetano obavljanje njegovih ovlasti“
Materijalnom odredbom članka 44. Zakon o zaštiti od požara je određeno:
„(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona provodi Ministarstvo, a inspekcijski nadzor inspektori Ministarstva.
(2) Osobe nad kojima se provodi nadzor iz stavka 1. dužne su omogućiti inspektoru zaštite od požara (u daljnjem tekstu: inspektor) ili drugoj ovlaštenoj osobi nesmetano obavljanje njegovih ovlasti.
(3) Osobe nad kojima se provodi nadzor dužne su postupiti po zahtjevu i naredbi inspektora.“
5.1. Okrivljenici se stavlja na teret da je onemogućila inspektora u obavljanju ovlasti na način da …do 23. ožujka 2022. nije dostavila tražene podatke prema zaključku klasa: UP/I-214-02/21-06/100 od 2. ožujka 2022…
6. Takav činjenični opis u cijelosti ispunjava zakonsko biće prekršaja.
6.1. Naime, izostanak navoda „…da je trebala dostaviti punomoć…“ u činjeničnom opisu ne znači da je činjenični opis nepotpun i da nedostaje bitan element bića prekršaja. Suprotno stavu prvostupanjskog suda, iz činjeničnog opisa optužbe dostatno je vidljivo da okrivljenica na pisano traženje inspektora u određenom roku nije dostavila podatke ili materijale koje je inspektor tražio, odnosno da niti na koji način nije postupila po zaključku koji joj je bio uručen i po kojem je bila obvezna postupiti.
6.2. Sudska je praksa zauzela jasan stav da ako je iz spisa predmeta razvidno da okrivljenik na pisano traženje u određenom roku uopće nije pripremio ili nije dostavio podatke, obavijesti i materijale, tada činjenični opis ne mora sadržavati konkretizaciju tih podataka, obavijesti i materijala tj. ne mora biti točno navedeno o kojim se podacima, obavijestima i materijalima radi.
Druga je situacija u slučajevima u kojima je iz spisa predmeta vidljivo da je okrivljenik na pisano traženje inspektora u određenom roku tek djelomično dostavio ili pripremio podatke, obavijesti i materijale koji su potrebni. Tada činjenični opis mora sadržavati konkretizaciju tih podataka, obavijesti i materijala tj. mora biti točno navedeno o kojim se podacima radi, jer je obveza djelomično ispunjena, pa je potrebno razlikovati koji dio obveze nije ispunjen a koji jest.
7. Kako se u ovom slučaju radi o prekršaju počinjenom na način da osoba nije ni na koji način ispunila obvezu (za razliku od situacija u kojima je naloženo više obveza pa osoba ispuni samo neke), činjenični je opis u potpunosti podoban za postupanje. Stoga je pogrešno sud prvog stupnja zaključio da takvim opisom nisu navedena sva bitna zakonska obilježja djela i neosnovano oslobodio okrivljenicu jer je činjenični opis dostatan s obzirom da je precizno definiran zaključak kojim je okrivljenica bila pozvana na dostavu dokumentacije.
8. Slijedom navedenog je valjalo prihvatiti žalbu ovlaštenog tužitelja, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja, ispitati okrivljenicu i provesti dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
9. Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 21. siječnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v. r
Gordana Korotaj, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 otpravka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.
