Posl.br. Pn-56/2023-49
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
STALNA SLUŽBA U SAMOBORU
Samobor, Obrtnička 2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, po sucu toga suda Mireli Crnjak, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja IČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po Mirjani Helebrant, odvjetnici u Zagrebu, Ilica 48/II protiv tuženika AČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi naknade štete, na ročištu za glavnu raspravu održanom dana 26. studenog 2025. u nazočnosti tužiteljice osobno i njenog punomoćnika, te u odsutnosti uredno pozvane tuženice, sukladno čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01, 117/03., 88/05., 2/07 - Odluka USRH, 84/08.,96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 35/13, 70/19, 80/22 i 114/22, 155/23, 146/25, dalje u tekstu ZPP-a), 29. siječnja 2026.
p r e s u d i o j e:
I. Nalaže se tuženoj FČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužiteljici IČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], iznos od 7.500,00 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28. ožujka 2023. do 31. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.
II. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva na isplatu iznosa od 7.500,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28. ožujka 2023. do 31. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, kao neosnovan.
III.Nalaže se tuženoj FČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tužiteljici IČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], parnični trošak u iznosu od 2.036,40 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 29. siječnja 2026. kao dana donošenja prvostupanjske odluke do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.
IV Odbija se zahtjev za naknadom troškova postupka u iznosu od 812,50 EUR, kao neosnovan.
Obrazloženje
1.Tužiteljica u tužbi u bitnome navodi da je tužena 21. veljače 2023. i 22. veljače 2023. na svom Facebook profilu naziva „Citološki Laboratorij Radmila Vulje“ objavila niz uvrjedljivih statusa u kojima je javno vrijeđala tužiteljicu u namjeri da ju diskreditira kao uglednu liječnicu i ženu, neistinito ju optuživala za propuste u radu, te je iznijela niz netočnih i informacija o tužiteljici, a čime je povrijedila čast, ugled i dostojanstvo tužiteljice. U navedenim objavama, od kojih su neke i popraćeni slikom doc.dr.sc.IČ, iznesene su apsolutne neistine, neprovjerene informacije, a sve u uvredljivom i tendencioznom kontekstu u odnosu na doktoricu IČ. Tužiteljica smatra da je ovim objavama netočno i maliciozno stavljena u kontekst političkih kadroviranja i manipulacija, nepotizma, te nestručnosti i aljkavosti, što je ponižavajuće, uvredljivo i degradirajuće spram vrsne liječnice kakva je tužiteljica koja nije i niti je ikada bila član niti jedne političke stranke. Ovakvi navodi izrazito su negativni i sadrže moralno diskreditirajuće konotacije kojima se na najgrublji način napada na čast i ugled tužiteljice. Navedene objave na objektivno uvredljiv način vrijeđaju tužiteljicu, prikazujući je u krajnje neprimjerenom, netočnom kontekstu sa ciljem da izazove javni prijezir, prijekor i omalovažavanje tužiteljice. Zbog navedenih objava, tužiteljica je bila podvrgnuta izrazitim neugodnostima, te su iste utjecale na njezin ugled, kako privatno, tako i profesionalno. Od tada tužiteljica je svakodnevno izložena neugodnim pitanjima o njezinom osobnom životu, profesionalnim kvalifikacijama, te je narušen njezin ugled kao liječnice. Nadalje, obzirom da je članak prikazao tužiteljicu kao politički kadroviranu osobu koja je isključivo „političkim vezama“ postavljena na mjesto voditelja odjela, to tužiteljica trpi značajne posljedice i u poslovnom okruženju na način da je tužiteljica deplasirana kao liječnica, narušen je njezin profesionalni ugled i znanstveni autoritet spram kolega i pacijenata. Tužiteljica u obavljanju svoje profesije djeluje u potpunosti neovisno od politike i ikakvih političkih stranaka. Štoviše, prof.dr.sc. IČ izrazito je apolitična, ne izražava sklonost niti jednoj političkoj stranci, te svoj privatni i profesionalni život posvećuje isključivo medicini, a osobito osvješćivanju žena o brizi za vlastito zdravlje radi prevencije i ranog otkrivanja raka dojke. Ovakvim objavama tužiteljica je prikazana u krajnje neprimjerenom kontekstu, te je tužena izravno pokušala prikazati kao da dr. IČ cijelu svoju dugogodišnju i iznimno uspješnu karijeru vrhunske liječnice duguje isključivo rodbinskim i političkim vezama, što je krajnje netočno. Nadalje, netočno je da tužiteljica radi u Specijalnoj bolnici Radiochirurgija Zagreb, te u istoj nikada nije obavljala profesionalnu djelatnost. Osobito je maliciozno tužena dovela u pitanje stručnost doktorice IČ kao Voditeljice Odjela za onkološku patologiju i kliničku citologiju Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice. Budući da odjel koji tužiteljica vodi obuhvaća i kliničku citologiju, a što je specijalizacija tužiteljice, to je doista nevjerojatno da tužena osporava stručnost tužiteljice kao voditelja odjela svoje specijalizacije! Tužiteljica u prilogu dostavlja ispis stručnih uvjeta za naziv radnog mjesta Voditelj predmetnog odjela KBC Sestre milosrdnice iz kojeg je razvidno da je propisan stručni uvjet: „VSS, medicinski fakultet, specijalizacija iz patološke anatomije ili kliničke citologije ili patologije i citologije, doktorat znanosti“. Stoga je evidentno da tužiteljica u cijelosti ispunjava uvjete za radno mjesto voditelja odjela za onkološku patologiju i kliničku citologiju, odnosno da su navodi tužene o nekompetentnosti tužiteljice netočni i potpuno promašeni, dapače tendenciozni obzirom na činjenicu da je tužena bila djelatnik KBCa Sestre Milosednice, Klinike za tumore te da ima neposredna saznanja koje su kvalifikacije potrebne za radno mjesto voditeljice odjela za patologiju i kliničku citologiju. Pored navedenog, specijalisti kliničke citologije voditelji su odjela patologije i kliničke citologije i u brojnim drugim bolnicama u RH, pa tako i u Općoj bolnici Karlovac, Općoj bolnici Šibensko-kninske županije, Općoj bolnici Virovitica, Županijskoj bolnici Čakovec, KBC Rijeka, a o čemu tužiteljica dostavlja dokaz u prilogu. No, osim navedenog, doc. IČ je pored specijalizacije iz kliničke citologije, završila i četiri stručna poslijediplomska studija i to Ultrazvuk u gastroenterologiji, Klinička citologija, Menagement u zdravstvu i Patologija, te sudjeluje u nastavi na Medicinskom fakultetu kao predavač na poslijediplomskom studiju „Klinička citologija“, „Patologija i citologija“. Stoga je evidentno da je dr. IČ izuzetan stručnjak, vrhunski liječnik sa dugogodišnjim iskustvom i iznimno širokim obrazovanjem, pa su navodi i insinuacije iz predmetnih objava netočni te su isti izneseni samo s ciljem difamiranja tužiteljice u javnosti. Nadalje, tužena je iznijela niz optužbi na račun dr. IČ u slučaju navodnih propusta u liječenju pacijentice, međutim, ista je svoj decidirani zaključak o "odgovornosti dr. IČ“ iznijela u javnoj objavi isključivo na temelju spekulacija i vlastitih pogrešnih i neupućenih pretpostavki te iz očitog osobnog animoziteta prema tužiteljici. No, nije nebitno za napomenuti da je dr. IČ predsjednica Udruge Europa Donna Croatia, neovisne i neprofitne organizacije i podružnice Europske koalicije protiv raka dojke, pa time krovne udruge za borbu protiv raka dojke u Hrvatskoj koja je karijeru posvetila liječenju žena od raka dojke, ali i pomoći i potpori oboljelim ženama, kao i radu na osvješćivanju javnosti o važnosti samopregleda i prevencije raka dojke. Stoga ovakve netočne i maliciozne javne optužbe tužene imaju osobito teške posljedice na ugled tužiteljice kako u svojoj radnoj okolini tako i u neprofitnim udrugama u kojima djeluje bez centa naknade. Smatra da joj, imajući u vidu vrstu povreda i sve okolnosti slučaja, pripada pravična novčana naknada za neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na ugled, čast i dostojanstvo u iznosu od 15.000,00 €, i to s osnova pretpljenog straha iznos od 2.000,00 EUR a s osnova povrede prava osobnosti na ugled, čast I dostojanstvo iznos od 13.000,00 EUR.
2.Tužena u odgovoru na tužbu u bitnome navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti obzirom da osporava nastanak štete, kao i uzročno-posljedičnu vezu između navodne štete i štetnog događaja. Navodi da je tužena nositelj private prakse "Citološki laboratorij Radmila Vulje, dr.med.spec.kliničke citoloije, Rakitje, Školska 2, Sveta Nedelja" prema Rješenju Ministarstva zdravstva a da je pogrešno utužena AČ s privatnom adresom, što je pogrešno jer je AČ kao nositeljica private prakse s adresom u Raktiju, Školska 2 pisala predmetne objave. Smatra da je i PČ tražio 4.000,00 EUR radi objave informacija, a tužiteljica 15.000,00 EUR, da je sud pristran ako će donijeti presudu u korist tužiteljice, da netko treći stoji iz svega, neki naručitelj, smatra da ju tužiteljica prati unazad 20 godina, da je tužena promijenila nekoliko radnih mjesta sve zbog tužiteljice, smatra da su joj kao pripadnici nacionalne manjine narušena prava, a i zdravlje. Prigovora pasivnoj legitimaciji, osnovu i visini tužbenog zahtjeva. Smatra da ona kao osoba na bolovanju dobiva 282,00 EUR mjesečno dok tužiteljica cijelo vrijeme radi, javno istupa, te joj nije učinjena apsutno nikakva šteta, a svakako ne izgleda kao da joj je potrebna pomoć psihijatra.
3. Radi osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je izvršio uvid u Rješenje Ministarstva zdravstva od 27. Srpnja 2020. (list 46-47), nalaz i mišljenje sudskih vještaka dr. med. Gordana Makarića od 24. listopada 2025. (list 102-112), pisano očitovanje sudskog vještaka od 22. travnja 2022. (list 143-145), saslušana je tužiteljica (list 149-150).
3.1.Tužena nije saslušana obzirom da iako uredno pozvana nije pristupila na ročište 26. studenog 2025. određeno radi saslušanja stranaka. Iako tužena dostavlja potvrdu o bolovanju iz iste nije vidljvo je li tužena nepokretna odnosno nesposobna pristupiti sudu radi davanja iskaza.
4. Prigovor promašene pasivne legitimacije nije osnovan, jer je tužena fizička osoba vlasnik facebook profila, a iz Rješenja Ministarstva zdravstva od 27. srpnja 2020. (na koje se tužena poziva) nesumnjivo prozlazi da se fizičkoj osobi FČ odobrava rad u privatnoj praksi, a privatna praksa obavljati će se pod nazivom "Citološki laboratorij Radmila Vulje, dr.med.spec.kliničke citoloije, Rakitje, Školska 2, Sveta Nedelja". Dakle, ne postoji posebna pravna osobnost privatne prakse naziva "Citološki laboratorij Radmila Vulje" koja bi bila odvojiva od fizičke osobe tužene, jer privatnu praksu obavlja fizička osoba, koja je upravo i tužena u ovom postupku.
5.Predmet postupka je utvrditi jesu li javno obljavljeni tekstovi na društvenoj mreži Facebook, na profilu "Citološki Laboratorij Radmila Vulje" doveli do povrede prava na duševno zdravlje te pravo na ugled, čast i dostojanstvo tužiteljice.
6. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.
7.Izvršen je uvid u objavljene tekstove dostavljene uz tužbu te je utvrđeno da je u njima između ostaloga navedeno: „Eto nama naše drage doc.dr.sc. IČ, prim.dr.med., više znanstvene suradnice, bilo je pitanje kad će iskočit iz paštete kao i obično! Ona je sve i svašta i svugdje bez obzira na kvalifikacije koje ima! Naime, moje je skromno mišljenje kao malog od palube i samo kliničkog citologa baš poput kolegice I o kojoj sam pisala jučer i čija odgovornost je neupitna za kašnjenje PHD nalaza…“ „No ovaj put se ipak ne radi o propustu kirurga već je odgovornost na Odjelu za patologiju i citologiju na čijem čelu je dotična kolegica I“ „Cijenjena IČ (ona koja ima otkucaje 250 na spomen NČ) je postavljena kao politički podoban kadar na mjesto voditeljice Odjela patologije i kliničke citologije UMJESTO PATOLOGA koji bi trebao biti na njenom mjestu! To je jedinstven slučaj u Lijepoj našoj da jedan citolog bude šef patologu!?!“ “Dotična kolegica IČ je toliko bahata da u svojoj insuficijenciji zapravo ne vidi kako svojim istupima sama sebi skače u usta i pokazuje kompetenciju za mjesto na koje je postavljena dok se istovremeno viđa u radno vrijeme u drugim poliklinikama umjesto da vodi odjel i radi svoj posao. Sve je to naravno bilo moguće kad joj je do nedavno brat ĆČ bio na čelu Instituta za Tm te su bratu i sestri sva vrata bila otvorena“ .„Naravno da je kao takav pozvao i svoju seku odraditi prijeko potrebne citološke punkcije i vjerojatno core biopsije u toj istoj Radiochirurgiji Zagreb u kojoj je uostalom viđena.“ „ NČ je upozorila na nepravilnosti u tom Institutu za Tm gdje caruje nepotizam, gdje godinama brat i sestra ĆČ svojataju javnu ustanovu“ „Gđa A je upravo žrtva nesavjesnog i neprofesionalnog vođenja odjela sa strane IČ – voditeljice odjela onkološke patologije i citologije. Naravno da ne može voditi odjel po pravilima struke kad za vrijeme radnog vremena fušari na sve strane, bitno da se naslikava u privatnoj poliklinici u Svetoj Nedelji Radiochirurgije Zagreb“ „Kolegica IČ nije spec citopatolog već samo kliničke citologije i kao takva ne može biti voditeljica odjela patologije te se predstavljati kao šefica patologije kad nema dovoljne kvalifikacije. Do kud ide glupost ljudi na ključnim položajima u Hrvatskom zdravstvu?
Vidi se neznanje i čisti amaterizam!“
7.1. Analizirajući ovaj tekst zaključuje se da tužena kao autor teksta na grub, podrugljiv, docirajući način navodi osobne stavove o tužiteljici implicirajući da je "dotična iskače iz paštete, da nema kvalifikacije, da zbog nje kasne PHD nalazi, da je odgovorna kao čelnik Odjela za potologiju i citologiju, da je insuficijentna, politički kadar, da je viđena u Radiochirurgiji gdje se naslikava, da fušari za vrijeme radnog vremena na sve strane, itd."
8. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je u vrijeme objave ovih navoda odnosno u veljači 2023. bila voditeljica Zavoda za patologiju i citologiju na Institutu za tumore, Ilica, Zagreb. Tuženu ne poznaje, nikada s njom ni na koji način surađivala, te joj nije jasan razlog zbog kojeg je tužena na društvenim mrežama iznijela niz neistinitih tvrdnji i stavova a da ju uopće ne poznaje, niti išta zna o profesionalnom radu tužiteljice. Uz liječnički posao dodatno je angažirana u Udruzi Europa Dona Hrvatska kao dijela europske koalicije u borbi protiv raka dojke, te je s te osnove medijski eksponirana (televizija, tiskovine, društvene mreže) te pretpostavlja da tužena svoj stav o njoj crpi iz tih izvora. O objavljenim tekstovima upozorile su ju kolegice liječnice, a obzirom da je sve obavljeno putem društvene mreže Facebook, to se munjevito proširilo u profesionalnom krugu. Nakon toga tužiteljica je i sama pogledala FB stranicu "Citološki laboratorij Radmila Vulje" te vidjela konkretne objave, bilo je tu i drugih objava, uglavnom neutralnih vezanih za posao, ali ovako grubih nije bilo. Nedugo nakon štetnih događaja ugašen profil.
9. Da je tužiteljica nakon javno objavljenih neistinih navoda trpi duševnu bol nesumnjivo proizlazi iz njenog iskaza da se i danas liječi kod psihijatra, da je objavama uvučen i njen brat, također liječnik, te ih se oboje politički proziva iako nisu članovi niti jedne stranke niti politički na bilo koji način aktivni, nije povezana s Radiokirurgijom u Svetoj Nedelji, a svoj profesionalni ugled te napredovanje stekla je isključivo svojim angažmanom, učenjem i radom. Nakon ovih objava ne osjeća se dobro, stalno misli o tome kako je javno bezrazložno oklevetana, te ju je tužena pokušala profesionalno diskreditirati, to joj je najgori period u životu jer nikada prije nešto slično nije doživjela, posebno jer su objavljeni navodi potpuno neistiniti.
10. Na okolnost opsega psihičkih tegoba kao i uzroka tih tegoba, provedeno je medicinsko vještačenje po sudskom vještaku spec. psihijatru Gordanu Makariću.
11.1. Iz nalaza i mišljenja vještaka od 24. listopada 2025. proizlazi da je tužiteljica bila izložena štetnom događaju 21. veljače 2023. i 22. veljače 2023. te se kod iste, a temeljem analize svih relevantnih podataka, kao izravna posljedica okolnosti predmetnog štetnog događaja, razvila klinička slika Poremećaja prilagodbe (F43.2).
11.2. Tužiteljica je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bila izložena situacijama stresogenog potencijala, uvažavajući objektivne dimenzije kompromitirajućeg djelovanja objavljenih informacija koje u pravilu izazivaju značajnu društvenu pozornost pa i osudu. Navedeno je rezultiralo subjektivnim osjećajem povrijeđenosti te promjenama socijalne pozicije i načina života, koji su imali za posljedicu i poremećeno osobno, obiteljsko i socijalno funkcioniranje. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem nije utvrđeno kriterija za perzistiranjem psihičkog poremećaja.
11.3.Sudski vještak zaključuje da između objavljenih informacija i opisanog psihičkog poremećaja u tužiteljice, postoji izravna uzročno-posljedična veza.
12.Na nalaz i mišljenje stranke nisu imale primjedbi, to je sud isti u cijelosti prihvatio kao objektivan i stručan, utemeljen na kliničkom iskustvu sudskog vještaka, medicinskoj dokumentaciji, kliničkom pregledu tužitelice odnosno neposrednom promatranju reakcija tužiteljice.
13.Imajući u vidu okolnost da se tužiteljica našla u situaciji da je za nešto javno optužena, te da se ista obratila liječnicu specjalisti psihijatru koji je objektivizirao simptome i postavio dijagnozu poremećaja prilagodbe (F43.2), to sud nesumnjivo utvrđuje da su javne objave na društvenoj mreži uzrokovale kod tužiteljice traumu (poremećaja prilagodbe F43.2) jer je tužiteljica opravdano osjetljiva na napad na svoj ugled i čast.
14. Uzimajući u obzir navod tužiteljice da je u kritično vrijeme imala osjećaj da ju ljudi odnosno kolege i pacijenti drugačije gledaju, po njenom mišljenju dovedena je u pitanje njena profesionalnost i imidž kojeg je, prema navodima, gradila cijeli život, temeljem svojeg znanja, humanitarnog rada i učenja, to sud prihvaća ovakvu njezinu izjavu jer je ista u cijelosti u skladu s utvrđenjima iz nalaza i mišljenja. Nadalje, pogodilo ju je i jer su navodi došli do njene kćerke koja radi u inozemstvu, bilo je sram i kćerku i nju, a za to nije bilo nikakvog opravdanog razloga. Štetni događaj promijenio joj je život, a zbog ovog postupka također se još uvijek osjeća lose.
14.1. Dakle, nesumnjivo je tužiteljica ovakvo javno iznošenje stavova tuženice, doživjela kao povredu duševnog zdravlja, jer iznošenje grubih stavova o drugoj osobi pred velikim brojem ljudi nije moralno niti društveno prihvatljivo, te tužiteljica opravdano osjeća povredu dostojanstva, časti, ugleda.
15.Temeljem psihijatrijskog nalaza i mišljenja, izjave tužiteljice, te ocjene spornih objava, sud nesumnjivo zaključuje da je psihičko stanje tužiteljice i njeno liječenje u uzročno posljedičnoj vezi isključivo s radnjom tuženika odnosno javnim objavama na društvenoj mreži a koje objave su bile takvo koncipirane da su predstavljale napad na čast, ugled i dostojanstvo tužiteljice, odražavajući isključivo privatni stav tužene, koje nije ničim dokumentirala ili dokazala, nego je svoje vlastito mišljenje na neugodan i neprihvatljiv način javno prezentirala, a ta radnja uzrokovala je povredu tužiteljičinog prava osobnosti.
16.Odredbom čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'', broj 35/05. i 41/08 i 78/15, 78/15, dalje u tekstu ZOO) šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).
16.1.Sukladno odredbi čl. 19. st. 1. i 2. ZOO-a svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Pod pravima osobnosti u smislu ovoga zakona razumijevaju se pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.
17.Obzirom da su nesumnjivo sudskim vještvom utvrđene povrede prava osobnosti kod tužiteljice a koje su nastale kao posljedica štetnih radnji tuženika te s obzirom na činjenicu da se tužiteljica liječila pod dijagnozom poremećaja prilagodbe (F.43.2) te su duševne povrede objektivizirane nalazom i mišljenjem sudskog vještaka, to sud smatra da je kod tužiteljice, uslijed svega navedenog, došlo do povrede prava osobnosti koje opravdavaju dosuđenje pravične novčne naknade u iznosu od 7.500,00 EUR.
17.1.Pri određivanju naknadu uzeto je u obzir da tužiteljica pri štetnom događaju nije trpjela primarni strah. Do smirivanja akutnih simptoma psihotraume i prilagodbe na novonastalo stanje trpjela je umjereni do jaki oscilirajući osjećaj neugode i tjeskobe do 3 dana, te potom umjereni oscilirajući osjećaj neugode i tjeskobe sveukupno do 2 tjedna. Po navedenom trpjela je slabiji oscilirajući osjećaj neugode i tjeskobe sveukupno do 8 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući osjećaj neugode i tjeskobe slabijeg intenziteta, u situacijama koje ju podsjećaju na štetni događaj. Duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti nema.
17.2.Također uzeto je obzir da tužiteljičin ugled, čast i dostojanstvo kao dugogodišnjeg liječnika nikada prije ovih objava nisu dovedeni u pitanje, da se stranke ne poznaju, nemaju privatnih niti poslovnih kontakata, stoga se grubost privatnih negativnih stavova obavljenih javno i učinjenih dostupnima velikom broju ljudi ne može ničim opravdati, a niti tužena tijekom postupka to pokušava.
17.3.Suprotno, tužena u pisanim podnescima sudu ponovo proziva tužiteljicu da se neopravdano osjeća uvrijeđeno, što i nadalje nije prihvatiljivo ponašanje nego dokazuje da tužena uopće ne preuzima odgovornost za objavljeni sadržaj. Obzirom da je po izjavi tužiteljice nedugo nakon objava ugašen profil s spornim navodima, sud je to uzeo u obzir prilikom određivanja naknade, obzirom da sadržaj nije dugo bio dostupan velikom broju ljudi.
18.Slijedom navedenog, temeljem odredbe čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a, u svezi s čl. 19. st. 1. i 2. ZOO-a, i članka 35. Ustava Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14) koji propisuje kako se svakom jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti, valjalo je prihvatiti djelomično tužbeni zahtjev, te odlučiti kao u izreci presude, točka I.
18.1. Kamate na iznos dosuđene neimovinske štete teku od podnošenja odštetnog zahtjeva u ovom slučaju tužbe odnosno od 28. ožujka 2023., a sve u visini stope određene odredbom čl. 29. st.1. ZOO-a.
19.U prestalom dijelu, iz svih naprijed navedenih razloga, tužbeni zahtjev kao prekomjeran valjalo je odbiti, te odlučiti kao u izrec presude, točka II.
20.Tužitelju zastupanom po odvjetniku, sukladno Tarifi o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj. 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015, 138/23, dalje u tekstu: OT) i čl. 154. st. 1. u svezi s čl. 155. st. 1. ZPP-a, temeljem vrijednosti predmeta spora i nužnosti nastanka troškova, vrijednosti jednog boda od 2,00 EUR pripada pravo na nagradu za: sastav tužbe u iznos od 500,00 EUR (Tbr. 7. t. 1. OT), sastav podneska od 9. travnja 2024., od 3. listopada 2023., i 11. studenog 2025. za svaki iznos od 500,00 EUR, pristup ročištu dana 29. siječnja 20025., 26. studenog 2025. za svako iznos od 500,00 EUR (Tbr. 9. T. 1. OT), ukupno 3.000,00 EUR ,PDV od 25% od 750,00 EUR, predujam za sudskog dostavljača od 22,80 EUR, predujam za medicinsko vještačenje od 300,00 EUR, sveukupno 4.072,80 EUR.
21.Obzirom da je tužiteljica uspjela s 50% zahtjeva, pripada joj pravo na 50% prihvaćenog troška, odnosno iznos od 2.036,40 EUR, te je odlučeno kao u izreci, točka III.
22.Tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 7. rujna 2023. od 50,00 EUR jer njime obavještava sud da je uplatila predujam za dostavljača, sastav podneska od 4. veljače 2025. od 50,00 EUR jer njime dostavlja adrese svjedoka što je trebalo učiniti uz tužbu ili drugi obrazloženi podnesak, te podneska od 30. srpnja 2025. od 50,00 EUR kojim obavještava sud da je uplatila predujam za medicinsko vještačenje, ukupno 150,00 EUR, uvećano za PDV od 25% odnosno 37,50 EUR. Naime ovi troškovi nisu nužni za parnicu u smislu odredbe čl. 155. st.1. ZPP te ih nije dužna platiti stranka koja izgubi postupak, nego ona koja je punomoćnika angažirala, a također uplatu predujma sud vidi u e spisu na knjigovodstvenoj kartici spisa, te nije potrebno dostavljati podnesak. Tužiteljici ne pripada niti naknada za pristup ročištu 11. lipnja 2025. u iznosu od 500,00 EUR uvećano za PDV od 25 % od 125,00 EUR , jer to ročište nije održano. Sveukupno tužiteljici nije priznat trošak od 812,50 EUR. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci, točka IV.
U Samoboru, 29. siječnja 2026.
Sudac
Mirela Crnjak
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana dostave ove odluke. Žalba se predaje ovom sudu u 3 istovjetna primjerka, ukoliko stranka nema odvjetnika, u protivnom e-komunikacijom, a o istoj odlučuje Županijski sud.
RJ
DNA: tužitelj po pun.
Tužena
Kal. 30 dana