REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

Zlatar, Trg slobode 14A

Poslovni broj: K-245/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru po sutkinji mr. sc. Aleksandri Leljak, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Blaženke Žugec kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv optuženog SZ, zbog kaznenog djela iz članka 272. stavka 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 i 114/23; dalje: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru broj: KO-DO-215/2023 od 4. rujna 2023. činjeničnog opisa izmijenjenog podneskom od 19. rujna 2024., nakon održane javne rasprave 27. siječnja 2026. u prisutnosti Ivane Rimac, zamjenice općinske državne odvjetnice u Zlataru, optuženog SZ i njegovog branitelja, odvjetnika Krunoslava Vukalovića, a odsutnosti oštećenika, 29. siječnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Optuženi SZ, zvani ” S, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Z i V rođ. D, rođen **.**.1961. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, pismen, sa završenom srednjom školom, limar-izolater, vlasnik obrta " [obrt]", oženjen, bez djece, vlasnik dva kombija proizvedenih 2019. i 2016.; vlasnik osobnog automobila Mercedes proizvedenog 2013. , bez druge vrjednije imovine, ne vodi se drugi kazneni ili prekršajni postupak, neosuđivan, nalazi se na slobodi

k r i v  j e

što je:

dana 12. lipnja 2023. oko 14,22 sati u Mihovljanu, Kuzminec br. 93/A, upravljajući osobnim automobilom marke Mercedes registarskih oznaka [registarska oznaka], kolnikom Državne ceste DC 35 iz smjera Novog Golubovca u smjeru Kuzminca, olako smatrajući da time neće ugroziti druge sudionike u prometu, protivno odredbama članka 43. stavka 1. i 2. i članka 66. stavka 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15,108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22) vršio radnju pretjecanja kolone motociklista preko pune linije na kolniku, ne vodeći računa hoće li nakon pretjecanja ponovno moći zauzeti položaj na prometnoj traci kojom se kretao, pa kako je tada iz suprotnog smjera nailazilo vozilo, izvršio je radnju povratka u prometnu traku kojom se kretao i pritom stražnjim desnim bočnim dijelom udario u prednji kotač motocikla registarskih oznaka [registarska oznaka] je upravljao ZZ, uslijed čega je došlo do pada motociklista na kolnik Državne ceste DC 35, kojom prilikom je motociklist ZZ zadobio tjelesne ozljede u vidu razdora slezene s krvarenjem u trbušnu šupljinu, zdjelicu i iza potrbušice, prijelom IV i V lijevog rebra u stražnjoj pazušnoj liniji te VII – IX lijevog rebra uz kralježnicu, s pomakom u stranu, krv u prsištima, nagnječenje oba plućna krila, nagnječenje lijevog bubrega praćeno krvlju u mokraći, oguljotine obje šake i oguljotinu brade, a koje ozljede u svojoj ukupnosti predstavljaju osobito tešku tjelesnu ozljedu,

dakle, iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi pa zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,

čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnost prometa - izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano po članku 227. stavku 1.,2. i 5., a kažnjivo po članku 227. stavak 5. KZ/ 11.

II. Zbog toga se optuženi SZ za kazneno djelo iz članka 227. stavka 5. KZ/11

o s u đ u j e  n a

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU 10 (DESET) MJESECI

te se na temelju članka 56. stavka 1. KZ/11.

p r i m j e n j u j e

UVJETNA OSUDA

pa kazna zatvora neće biti izvršena ukoliko optuženi SZ u roku 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.

III. Na temelju članka 148. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 dalje: ZKP) nalaže se optuženom SZ platiti troškove kaznenog postupka u vezi sa člankom 145. stavkom 1. i stavkom 2. točkom 6. ZKP u paušalnom iznosu 150,00 € (stopedeset eura) , kao i troškove u vezi sa člankom 145. stavkom 1. i stavkom 2. točkom 1. ZKP u iznosu 2.468,07 € (dvije tisuće četiristočezdesetisam eura i sedam centi), sve to u roku 10 (deset) mjeseci.

Obrazloženje

1.1.Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru podnijelo je ovom sudu uvodno citiranu optužnicu.

1.2.Oštećenik nije postavio imovinskopravni zahtjev.

2.Pozvan da se očituje o osnovanosti optužbe, optuženik se očitovao da se ne smatra krivim.

3.1.Tijekom dokaznog postupka sud je ispitao stalnog sudskog vještaka za promet vještaka Nevene Ereša (stranice 146-147), oštećenog ZZ i svjedoka VZ (stranice 226-228).

3.2.Pročitani su: kaznena prijava Policijske postaje Zlatar Bistrica broj: 511-17- 10/3-K-60/2023 od 31. srpnja 2023. (list 5-7), zapisnik o očevidu PU Krapinsko-zagorske, PP Zlatar Bistrica broj: 511-17-10/3-K-60/2023 od 13. lipnja 2023. (list 8-10), zapisnik o očevidu PU Krapinsko-zagorske, PP Zlatar Bistrica broj: 511-17-10/3-K-60/2023 od 16. lipnja 2023. (list 11-12), situacijski plan (list 136), fotoelaborat PP Zlatar Bistrica broj: 511- 17-10/3-K-60/2023 od 2. kolovoza 2023. (list 14-41), medicinska dokumentacija za oštećenika ZZ od 12. lipnja 2023. (list 42), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu za oštećenika ZZ od 12. lipnja 2023. (list 43), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PP Zlatar Bistrica serijskog broja: [serijski broj] (list 51-52), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PP Zlatar Bistrica serijskog broja: [serijski broj] (list 53-54), imovinsko-pravni zahtjev oštećenika od 13. lipnja 2023. (list 61), zapisnik s očevida od 25. travnja 2024. (stranice 95-101), nalaz i mišljenje vještaka Nevena Ereša od 2. rujna 2024. (stranice 104-108) i nalaz i mišljenje vještakinje Anite Galić Mihić od 2. rujna 2024. (stranice 111-116 uz medicinsku dokumentaciju za oštećenika (stranice 117-129), podnesak obrane od 9. rujna 2024. (stranica 134-135) te dopuna nalaza i mišljenja vještaka Nevena Ereša od 12. rujna 2025. (stranica 271).

3.3.Drugih dokaznih prijedloga nije bilo, niti je sud našao da ima potrebe za izvođenjem daljnjih dokaza radi daljnjeg utvrđivanja činjeničnog stanja po službenoj dužnosti. Pribavljeni su izvaci iz kaznene i prekršajne evidencije za optuženika te je na kraju dokaznog postupka optuženik iznio obranu i reproducirana je snimka njegovog prvog ispitivanja.

4.1. Optuženik se na raspravi branio navodeći da su prvo svi bili zaustavljeni i čekali da prođe vlak, i to 2 km prije mjesta nesreće. Međutim, prije vlaka nakupila se kolona. Ispred njega vozili su motociklisti, i to ne 80 km/h kako je oštećenik rekao, nego 30 km/h. Krivudali su i on ih je, tek kada su došli na ravni dio, krenuo pretjecati. Nije točno da bi njemu ususret dolazilo vozilo dok je pretjecao, on si to u životu ne bi dozvolio. Osim njega, motocikle su pretjecali i drugi. Kada je završio s pretjecanjem, nastavio je dalje i nije osjetio da bi bilo kontakta vozila. Zbog toga se za ovo djelo ne smatra krivim.

4.2.U koloni bio je stari auto "Spaček" i ti su motori bili stari i zato ih je zapamtio, a bila su dva do tri motora. On je pretjecao tamo gdje je vidljivost bila oko kilometar i pretekao cijelu spomenutu kolonu.

4.3.Sva vozila u spomenutoj koloni išla su jedna za drugim, polako i krivudajući. Pretjecao je preko pune linije na kolniku. On se ipak odlučio pretjecati jer su ta vozila jako sporo, a on je imao preglednost. On je siguran da se nakon pretjecanja kolone vratio na svoju traku sigurno 50 metara udaljen od prvog vozila u koloni, a zadnjeg kojeg je pretekao. Vozačku dozvolu ima od 1982., a napravio je sigurno par milijuna kilometara, na cesti je svaki dan.

4.4.Uopće nema saznanja da je motociklist pao.Niti ne zna je li motociklist tog dana pao. Ne zna zbog čega oštećenik tvrdi da se događaj dogodio na način kako je opisao. I dalje ostajem kod toga da je do pretjecanja došlo na mjestu koje je pokazao na očevidu. Istovremeno kad je pretjecao, iza njega su pretjecala kolonu još dva auta, ali ne zna tko.

4.5.Nakon što je "stisnuo gas", vozio je oko 80 km/h, tamo je nizbrdica i tamo je brzo pretjecao kolonu. On je rekao na prvom ispitivanju da nije pogledao u retrovizor, zapravo ne zna je li pogledao ili nije, zna da se vratio nakon pretjecanja 50 metara ispred kolone na svoju traku, jer tako uvijek radi kod pretjecanja. Može reći da ili oštećenik nije pao ili ga nije vidio. Motociklisti su krivudali motorima unutar svoje trake. Ne zna kuda su ti automobila koji su pretjecali nastavili vožnju nakon pretjecanja.

5.1. Prilikom prvog ispitivanja osumnjičenika, se optuženik branio u većem dijelu istovjetno kao na raspravi, time da je rekao da je pazio da ne zakači koji motocikl zbog toga što su krivudali, rekao je da je pretjecao u zavoju preko pune crte. Na pitanje istražitelja je li mu dolazilo vozilo iz suprotnog smjera, rekao je da nije siguran, ne može reći niti da je niti da nije, čini mu se da nije. Na pitanje istražitelja je li nakon pretjecanja pogledao u retrovizor, odgovorio je da nije siguran, valjda nije, da je, vidio bi. U vozilu je bio sam.

6.1.Slijedom takve obrane u postupku nije bilo sporno da je optuženik 12. lipnja 2023. oko 14,22 sati u Mihovljanu, Kuzminec br. 93/A, upravljao osobnim automobilom marke Mercedes registarskih oznaka [registarska oznaka], kolnikom Državne ceste DC 35 iz smjera Novog Golubovca u smjeru Kuzminca. Nesporno je i da je izvršio radnju pretjecanja kolone motociklista preko pune linije na kolniku.

6.2.Bilo je sporno je li optuženik tijekom radnje pretjecanja vodio računa hoće li nakon pretjecanja ponovno moći zauzeti položaj na prometnoj traci kojom se kretao. Također je ostalo sporno je li tijekom pretjecanja iz suprotnog smjera nailazilo vozilo. Bilo je sporno i je li optuženik tijekom povratka na svoju prometnu traku stražnjim desnim bočnim dijelom udario u prednji kotač motocikla registarskih oznaka [registarska oznaka] je upravljao ZZ, uslijed čega bi došlo do pada motociklista na kolnik Državne ceste DC 35. Ostalo je sporno je li tada motociklist ZZ zadobio tjelesne ozljede.

7.1.Da je došlo do teškog tjelesnog ozljeđivanja oštećenika, ukazuju njegova medicinska dokumentacija te nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za sudsku medicinu Anite Galić Mihić od 9. rujna 2024. Vještakinja navodi da je ošećenik zadobio ozljede; razdora slezene s krvarenjem u trbušnu šupljinu, zdjelicu i iza potrbušice, prijelom IV i V lijevog rebra u stražnjoj pazušnoj liniji te VII – IX lijevog rebra uz kralježnicu, s pomakom u stranu, krv u prsištima, nagnječenje oba plućna krila, nagnječenje lijevog bubrega praćeno krvlju u mokraći, oguljotine obje šake i oguljotinu brade, koje sve u celini predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu. Sa sudskomedicinskog aspekta ne može se utvrditi brzina kretanja vozila u trenutku prometne nesreće. Sve su utvrđene ozljede u uzročnoposljedičnoj vezi s predmetnom prometnom nesrećom te su mogle nastati u dinamici kakva proizlazi iz prometnog dijela vještačenja, padom oštećenika s motocikla na lijevu stranu tijela.

7.2.Nalazu i mišljenju vještakinje sudske medicine stranke nisu prigovarale, a niti sud nalazi da ga je potrebno dopuniti ili razjasniti te stoga zaključke vještakinje prihvaća. Nalaz se temelji na vjerodostojnoj medicinskoj dokumentaciji, a sumnje u objektivnost vještaka nema. Potrebno je reći i da za sud nije bila sporna starost ozljeda, s obzirom da nije logično da bi oštećenik kao motorist iz druge države s opisanim ozljedama doputovao u Republiku Hrvatsku.

8.1.Što se tiče dinamike spornog dogašaja, oštećeni ZZ je na raspravi iskazao da se on spuštao s brda, na jednom mjest gdje put skreće u desn čuo je da mu trubi motor iza njega. Vozili su u koloni motora, on je bio treći od četiri. Kada je pogledao u retrovizor, vidio je vozilo u opasnoj akciji prestrojavanja, nailazio je auto iz suprotnog smjera i prijetio je sudar između tog auta iza i auta iz suprotnog smjera. To vozilo, koje je pretjecalo, je skrenulo desno da se makne, tada ga je udarilo i on je pao. Njegov motocikl je cijeli bio u trzaju, ali je siguran da je došlo do kontakta između volana i prednjeg kotača motocikla sa cijelom bočnom desnom stranom vozila, nisko dolje i uvjeren je da bi se na vozilu morali vidjeti tragovi.

8.2. Na fotografiji foto elaborata 1 na listu 9 spisa oštećenik pokazuje mjesto gdje je bio kada mu je vozač iza njega zatrubio i to se mjesto označava sa „X“

8.3.To vozilo iz suprotnog smjera kretalo se normalnom brzinom, bilo je svijetle boje i sve se odvijalo u sekundi. On je u Hrvatskoj bio na pregledu i tu su se bavili ozljedama rebara i unutarnjih organa, ali je imao i ozljedu koljena. U Mađarskoj je išao privatno tri tjedna na fizikalne terapije i dobio informaciju da se koljeno ne može operirati. Još i sada osjeća posljedice ozljeđivanja. Međutim, medicinsku dokumentaciju nema jer ju je bacio. On je ovlastio odvjetničko društvo za naknadu štete te će oni u odgovarajućem postupku ishoditi tu naknadu.

8.4.Iza njega bio je jedan motociklist. Na početku kolone motociklista bio je jedan automobil, i to Trabant, sive boje. Ispred tog vozila nije bio ni jedan motocikl koji bi pripadao koloni. On je visok oko 172 cm, a volan motocikla mu je u visini prsiju. U stajaćem položaju to bi bilo da je volan motocikla na oko 130 cm. Vozilo s kojim je bio u kontaktu je bilo svijetle boje, ali točnu boju ne zna. Inače dobro poznaje marke automobila. Ne zna koje je marke bio automobil s kojim je došlo do kontakta. Svi koji su bili u koloni motora su vidjeli kako gospodin panično bježi sa lica mjesta. Nije razgovarao s kolegama kakav je bo to auto , bio je u lošem stanju i čekao hitnu. Netom nakon što se on „odskliznuo“, stao je jedan auto koji je došao iza njega i pitao što se dogodilo. Oštećenik je vozio ravno, nije krivudao. Motor iza njega nije bio u istoj ravnini kao i on. On je bio bliže rubu, bankini. Taj motor iza njega bio je iza otprilike 10 metara. Oštećenik je vozio 65-70 km/h, a optuženik je bio brži , što zaključuje jer se samo stvorio i mogao je upravljati brzinama od 80-100 km/h. Kad ga je motociklist iza njega primijetio, auto je već bio uz njega i tada je oštećeniku taj motociklist potrubio. Oštećenik se nije prestrašio kada je njemu motociklist potrubio. Nije nagnuo volan prema desno, to se niti ne smije, on se samo nagnuo udesno. U trenutku kontakta, vozilo je bilo skroz do njega, na lijevoj strani. Oštećenik je bio udaljen 3-4 metra od središnje bijele linije kada je došlo do kontakta. Kada je ugledao vozilo u retrovizoru, bilo je iza njega, neposredno do motociklista koji je vozio iza njega.

8.5.Takav iskaz oštećenika sud prihvaća kao sukladan zaključcima prometnog vještaka te iskazu svjedoka VZ, koji će izložiti u daljnjem tekstu.

9.1.Svjedok VZ, policijski službenik, iskazao je da se ne sjeća do koje visine su na vozilu optuženika bila evidentirana oštećenja, to se evidentira u zapisniku o očevidu. On je vizualnim pregledom oštećenja zaključio da bi se radilo o svježim tragovima. Na starim oštećenjima znaju biti tragovi korozije ili zamućenje, ovdje toga nije bilo pa je zaključio da su oštećenja nova. Vrlo teško da na ogrebotini dva do tri dana mogu biti tragovima korozije. Nije mogao reći je li moguće reći da su oštećenja na autu bila starija od dva dana. Nije bio u mogućnosti utvrditi točnu starost oštećenja.

9.2.Iskaz svjedoka VZ sud ocjenjuje vjerodostojnim. Policijski službenik nema znanja koja ima prometni vještak, ali ima životno iskustvo koje mu pomaže procijeniti je li riječ o svježem ili starijem oštećenju na vozilu, kakva je imao prilike neposredno promotriti prilikom uredovanja.

10.1.1.Sud je, radi utvrđivanja spornih činjenica, naložio provođenje prometnog vještačenja. Stalni sudski vještak za promet Neven Ereš, nakon provedenog očevida dostavio je pisani nalaz i mišljenje od 2. rujna 2024. (stranice 104-108), u kojem navodi da je vozilo okrivljenika svojom desnom bočnom stranom došlo u kontakt s prednjim kotačem motocikla oštećenika, pri čemu je kut među vozilima u trenutku sudara bio relativno mali, dok je u nastavku motocikl oštećenika izgubio ravnotežu i pao na kolnik svojom lijevom bočnom stranom. Zbog izostanka materijalnih tragova nije moguće zaključivati gdje se točno nalazilo mjesto sudara te na koji su se točno način i kojim točno smjerovima i brzinama kretala oba sudionika neposredno prije sudara pa stoga u tehničkom smislu nije moguće utvrditi točnu dinamiku nastanka predmetne prometne nesreće nego je samo moguće analizirati tehnički moguće varijante.

10.1.2.Provedena analiza pokazuje da je do nesreće moglo doći na način kako to iskazuje okrivljenik u svojoj obrani, pri čemu bi u takvoj varijanti radnja skretanja ulijevo motocikla oštećenika na svojoj desnoj polovini kolnika bila uzrokom nastanka predmetne prometne nesreće. Međutim, do nesreće je moglo doći i na način kako se to optužnicom okrivljeniku stavnja na teret, pri čemu bi u takvoj varijanti radnja skretanja udesno vozila okrivljenika iz lijeve na desnu polovinu kolnika tijekom pretjecanja motocikla oštećenika koji se kretao svojom desnom polovinom kolnika bila uzrokom nastanka predmetne prometne nesreće. Neovisno o tehnički mogućim varijantama, u tehničkom smislu nije moguće isključiti mogućnost da okrivljenik predmetne zgode nije osjetio da bi došao u kontakt s motociklom oštećenika na način kako to iskazuje u svojoj obrani.

10.1.3.Ako je do nesreće došlo na način kako to iskazuje okrivljenik u svojoj obrani, tada je oštećenik prije započinjanja radnje skretanja ulijevo u svom lijevom bočnom ogledalu i okretanjem glave mogao uočiti vozilo okrivljenika koje se nalazilo u radnji pretjecanja djelomično na sebi suprotnoj, lijevoj polovini kolnika pa da je odustao od radnje skretanja ulijevo, do nesreće ne bi došlo.

10.1.4.Ako je do nesreće došlo na način kako se to optužnicom okrivljeniku stavnja na teret, tada do nesreće ne bi došlo da se okrivljenik u pretjecanju tijekom radnje skretanja udesno iz lijeve na desnu polovinu kolnika kretao na tehnički dovoljnom bočnom razmaku od motocikla oštećenika koji se kretao svojom desnom polovinom kolnika.

10.1.5.Na mjestu nesreće kolnik je podijeljen punom uzdužnom središnjom crtom.

10.2.1.Vještak je nalaz dopunio na raspravi, očitujući se prvo na podnesak optuženika od 12. rujna 2024., da zbog relativno minimalnih oštećenja ne može zaključiti s kojim je točno dijelom motocikla oštećenika došlo do kontakta s vozilom optuženika, pri čemu bi tragovi crnila gume na utvrđenim oštećenjima na vozilu optuženiku ukazivali na kontakt sa najvjerojatnije prednjim kotačem motocikla oštećenika ili čak sa dijelom obuće oštećenika lijevom cipelom ili čizmom.

10.2.2.Što se tiče nekakve mogućnosti da utvrđena oštećenja na vozilu optuženika nisu posljedica predmetne nesreće, navodi da su djelatnici policije pregledom vozila oštećenika zaključili kako se radi o svježim oštećenjima koja su upravo posljedica predmetne nesreće dok vještak, ovako, na temelju stanja spisa, s apsolutnom sigurnošću ne može isključiti niti postojanje tih oštećenja od ranije.

10.2.3.Nadalje, uvijek postoji mogućnost da je oštećenik iz nekog drugog razloga izgubio ravnotežu i pao na kolnik, pri čemu nekakva činjenica da je do takvog gubitka ravnoteže došlo upravo u neposrednoj blizini vozila optuženika takvu varijantu čini vrlo malo vjerojatnom.

10.2.4.Očitovao se i da je preglednost kolnika na mjestu nesreće dobra. On na temelju stanja spisa ne može zaključivati koliko je motociklista bila u koloni, koliko je ista bila dugačka te kakvi su bili razmaci između pojedinih motocikala.

10.3.1.Ispitan dopunski nakon što je ispitan oštećenik, vještak se očitovao, u odnosu na podnesak optuženika od 6. listopada 2025., na njegovu dopunu nalaza od 11. rujna 2025., da je već o mogućnosti nastanka oštećenja na vozilu optuženika govorio na raspravi 22. siječnja 2025., gdje je naveo da ne može točno zaključiti s kojim dijelom motocikla je došlo do kontakta s vozilom optuženika, ali da je po položaju i boji to mogao biti prednji kotač ili neki dio obuće oštećenika. U svakom slučaju takvi tragovi nisu mogli nastati od kontakta sa upravljačem motocikla oštećenika.

10.3.2.Nadalje, da bi sama širina kolnika tehnički isključila mogućnost kretanja oštećenika na udaljenosti od oko 3-4 metra od središnje crte. Slijedom navedenog, u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i dopune nalaza, ali i očitovanja sa rasprave.

10.4. Vještak je nalaz dopunjavao i mijenjao sukladno utvrđenim činjenicama i nakon što je oštećenik ispitan, tako da je sud razmatrao sve nalaze vještaka, kako piani nalaz, tako usmene dopune, u cjelini. Vještak je osoba odgovarajuće struke, njegova objektivnost nije bila upitna te je na sva pitanja potpuno i jasno odgovorio. Nalaz vještaka Ereša sud prihvaća, pri čemu je vještak dao prikaz više mogućih varijanti događaja, dok je dužnost suda da ocjenom svih provedenih dokaza utvrdi do koje je varijante događaja u konkretnom slučaju došlo.

11.1.Predstavnica tužitelja u završnom govoru iznijela je mišljenje da je tijekom dokaznog postupka dokazano da je optuženik iz nehaja, kršenjem pravila o sigurnosti cestovnog prometa, izazvao prometnu nesreću u kojoj je oštećenik zadobio osobito teške tjelesne ozljede. Izvedeni dokazi koji se međusobno dopunjuju i potvrđuju ukazuju na jasan i logičan slijed događaja opisnih u izmijenjenoj optužnici od 19. rujna 2024. Optuženik je započeo pretjecanje kolone motociklista, i to u zavoju preko pune linije, i kada je zbog vozila koje je dolazilo iz suprotnog smjera bio prisiljen vratiti se u svoju prometnu traku, to nije učinio na siguran način, odnosno nije ostavio dovoljan bočni razmak prema motociklistu kojeg je pretjecao. Upravo je zbog toga došlo do bočnog kontakta između desne stane vozila optuženika i prednjeg dijela motocikla. Taj kontakt uzrokovao je gubitak ravnoteže i pad motociklist,a pri čemu je oštećenik zadobio osobito teške tjelesne ozljede. Nalaz i mišljenje prometnog vještaka, kao i njegova dopuna potvrđuju mehanizam nastanka nesreće upravo na onaj način koji se optužnicom i stavlja na teret optuženiku i koji je u skladu s iskazom oštećenika danim na raspravi. Postoji jasan uzročno-posljedični niz koji se sastoji od radnje pretjecanja optuženika na nedozvoljenom mjestu, vraćanje na svoju prometnu traku bez poduzimanja svih radnji za sigurno izvođenje, zatim kontakt s motociklistom, pad oštećenika i nastanak osobito teških tjelesnih ozljeda. Obrana optuženika je nelogična i usmjerena na izbjegavanje kaznene odgovornosti jer nije logično da vozač koji vozi gotovo 45 godina prilikom radnje pretjecanja i prilikom vraćanja u svoju prometnu traku ne pogleda u retrovizor kako bi se uvjerio da se nalazi na sigurnoj udaljenosti od vozila koje pretječe. Isto tako, da je u retrovizor pogledao, uočio bi pad oštećenika.

11.2.Nasuprot tome, obrana smatra da u ovom postupku nije dokazana krivnja optuženika te nisu dokazane ni ključne činjenice koje bi potvrđivale opis navodno počinjenog kaznenog jela iz izmijenjene optužnice od 19. rujna 2024. Naime, ne postoji apsolutno niti jedan dokaz, niti jedna izjava iz koje bi proizlazilo da je optuženiku ususret dolazio drugi automobil pa da bi uslijed navedenog optuženik bio primoran vratiti se na desnu traku kojom je upravljao svojim vozilom prije radnje pretjecanja. Nesporno je kako je optuženik prekršio propis ZSPC te izvršio radnju pretjecanja preko pune linije, međutim, predmetna radnja nije dovela do nastanka štetnog događaja, slijedom čega ista ulazi u sferu prekršajne odgovornosti. U biti jedine činjenice na temelju kojih je pokrenut ovaj kazneni postupak jeste da je automobil optuženika snimljen na ulaznoj postaji na AC prema Zagrebu, pri čemu istražitelji nisu ispitivali činjenicu jesu li na mjestu štetnog događaja radnji pretjecanja vršili i drugi automobili i na koji način je isti postupak utjecao na mehanizam pada motociklista. Sama oštećenja koja se nalaze na automobilu optuženika ne mogu se sa sigurnošću podvesti pod bilo kakav kontakt sa oštećenikom ili njegovim motociklom, dok je s druge strane logično i realno da će na automobilu starom desetak godina postojati sitna oštećenja od kamenčića ili drugih čimbenika u prometu. Nadalje, iz izjave oštećenika proizlazi kako je do kontakta došlo sa automobilom svijetle boje, dok je automobil optuženik tamne grafitne sive boje, a sam oštećenik se ne sjeća o kojoj marki vozila se radilo.

11.4.Takvo viđenje situacije, po ocjeni suda, zanemaruje slijedeće. Smisao obveznih pravila u prometu je da se spriječi nastanak štetnih posljedica. Zbog toga su kažnjivi i kršenje tih zabrana u slučaju da nije došlo do posljedice (samo prelaženje preko pune crte), i kršenje tih zabrana u slučaju nastupa posljedice, bilo prekršajno (u slučaju da je riječ o lakoj tjelesnoj ozljedi), bilo kazneno (u slučaju da je riječ o najmanje teškoj tjelesnoj ozljedi). U ovoj situaciji optuženikov postupak može se dovesti u izravnu vezu s padom oštećenika, na temelju iskaza oštećenika, svjedoka VZ i vještaka Ereša te nalaza i mišljenja vještakinje sudske medicine Galić Mihić, koja je dovela nastale ozljede u vezu s dinamikom prometne nesreće. Da se optuženik nije upustio u radnju pretjecanja preko pune crte, na bi došao u situaciju da se mora hitno vraćati na svoju prometnu traku i ne bi došlo do oštećenikova pada. Pritom obrana da je oštećenik krivudao nije logična budući da je oštećenik osoba u srednjoj životnoj dobi koja niti nije upravljala nekim modernim motorom namijenjenim brzoj vožnji, nego oldtimerom i upustio se u vožnju Europom, što ne bi bio slučaj da je riječ o neiskusnom vozaču.

11.5.Što se tiče mjesta nezgode, sud je prihvatio lokaciju koja proizlazi iz zapisnika o očevidu budući da je mjesto bilo moguće locirati na temelju zatečenih materijalnih tragova u vidu otpalih dijelova s motocikla. Isto tako, što se tiče povezanosti optuženitkovog vozila sa spornim događajem, lokacija oštećenja na njegovom vozilu dovedena u vezu sa oštećenjima na vozilu oštećenika, kao i činjenicom da optuženik ne spori da je vršio sporno pretjecanje, uz detaljni opis događaja od strane događaja zatvaraju krug indicija koji ide za tim da je optuženik vršio radnju pretjecanja kolone motociklista preko pune linije na kolniku, ne vodeći računa hoće li nakon pretjecanja ponovno moći zauzeti položaj na prometnoj traci kojom se kretao. Kako je tada iz suprotnog smjera nailazilo vozilo, izvršio je radnju povratka u prometnu traku kojom se kretao i pritom stražnjim desnim bočnim dijelom udario u prednji kotač motocikla registarskih oznaka [registarska oznaka] je upravljao ZZ, uslijed čega je došlo do pada motociklista i njegovog osobito teškog ozljeđivanja.

11.6.Obrana negira da je optuženik upravljao vozilom koje oštećenik navodi kao vozilo kojim je izazvana prometna nesreća jer da bi optuženikovo vozilo bilo tamne boje. Međutim, bez obzira na naziv konkretne nijanse, na fotografijama u spisu vidljivo je da je riječ o vozilo koje potpada pod kategoriju „svijetlog vozila“. Optuženik na raspravi negira da bi ga u pretjecanju zateklo vozilo iz suprotnog smjera, dok je prilikom prvog ispitivanja rekao da nije siguran je li mu tada dolazio neko vozilo ususret, niti može reći da je niti da nije, a takva obrana je sudu nelogična i usmjerena ka otklanjanju kaznene odgovornosti.

12.Dakle, sud je utvrdio da je optuženik prekršio propise o sigurnosti prometa na cestama, tako što je vršio radnju pretjecanja kolone motociklista preko pune linije na kolniku, ne vodeći računa hoće li nakon pretjecanja ponovno moći zauzeti položaj na prometnoj traci kojom se kretao, zbog čega je došlo do prometne nesreće u kojoj je oštećenik zadobio osobito tešku tjelesnu ozljedu, čime je optuženik ostvario sva objektivna obilježja djela koje mu se stavlja na teret.

13.1.U odnosu na subjektivna obilježja djela valja reći da sud prihvaća pravnu kvalifikaciju tužitelja, da je bila riječ o nehaju, da je optuženik olako smatrao da povredom navedene blanketne norme posebnog prometnog propisa neće ugroziti sigurnost prometa. Da je optuženik bila svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela, sud zaključuje na temelju činjenice što je riječ o optuženiku koji je imao važeću vozačku dozvolu i time prošao stručno osposobljavanje za vozača, tijekom kojeg se polaznicima ukazuje na prometne propise i pojedine potencijalno opasne situacije u prometu. Optuženik je olako smatrao da do prometne nesreće neće doći. Dakle, riječ je o svjesnom nehaju.

13.2.Optuženikova ubrojivost ničim nije dovedena u pitanje.

13.3.Što se tiče svijesti o protupravnosti, notorna je činjenica da je zabranjeno kršiti prometne propise.

14.1.Odlučujući o odmjeravanju kazne, sud se rukovodio temeljima kazne i okolnostima bitnima za odmjeravanje kazne iz članka 47. stavak 1. i 2. KZ/11., imajući na umu svrhe kažnjavanja utvrđene člankom 41. KZ/11.

14.2. Kao otegotno, sud je cijenio stupanj povrede zakonom zaštićenog dobra, što se očituje u brojnosti ozljeda koje je oštećenik zadobio, na raznim dijelovima tijela, koje su iziskivale dugotrajno liječenje.

14.3. Kao olakotno sud je optuženiku uzeo to što je rođen 1961., a nije kazneno niti prekršajno osuđivan. To ukazuje da je ovdje riječ o izoliranom slučaju koji iziskuje upućivanje manjeg stupnja prijekora. Isto tako, olakotnim je cijenjena uredna optuženikova procesna disciplina, što ukazuje na društvenu odgovornost i primjereno ponašanje. Također je olakotnim cijenio niski stupanj krivnje.

14.4.Drugih otegotnih ni olakotnih okolnosti nije bilo.

14.5.Stoga je optuženiku za počinjeno djelo sud izrekao kaznu zatvora u trajanju deset mjeseci.

14.6.U ovoj situaciji sud smatra kako je na optuženika potrebno djelovati samo prijetnjom izvršenja kazne zatvora te će zasad istog biti dovoljno nadzirati kroz vrijeme provjeravanja od dvije godine, koje vrijeme se ukazuje potrebnim da se prati ponašanje optuženika i utječe na njegovu svijest da ne ponovi istovrsno djelo, kao i dovoljnim s obzirom na količinu prijekora koju je istome potrebno uputiti u odnosu na stupanj krivnje. Također će ovakva kazna odvraćajući djelovati i na potencijalne počinitelje takvih kaznenih djela, osobito kada se uzme u obzir način počinjenja konkretnog djela.

15.1.Optuženiku je sud naložio platiti troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu kao u izreci, koji je odmjeren u skladu s Rješenjem Ministarstva pravosuđa o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka (NN 145/11.), sukladno trajanju postupka i imovnom stanju optuženika.

15.2.Optuženiku je naloženo platiti i troškove u vezi sa člankom 145. stavkom 1. i stavkom 2. točkom 1. ZKP, i to troškove izrade foto-elaborata prometne nesreće i skice mjesta prometne nesreće u iznosu 16 € i 27 € (list 64), koji su svi predujmljeni iz tijela policije i Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru, uz izvršenu konverziju prema fiksnom tečaju.

15.3.Također, troškove prometnog vještačenja u iznosu od 500,00 € (list 130), troškove sudskomedicinskog vještačenja u iznosu 458,55 € (list 133) te troškove dopune prometnog nalaza i mišljenja u iznosima 125 € (list 274) i 143,81 € (list 304), uz troškove prijevoda u iznosu 826,16 € (list 223), 59,73 € (list 235), 284,68 € (list 280) i 25,88 €(list 294), a koji su svi već odmjereni citiranim rješenjima suda i predujmljeni iz sredstava suda.

15.4.Troškovi vještaka u spomenutim rješenjima odmjereni su na temelju članka 15. Pravilnika o naknadi troškova u kaznenom postupku (NN 58/12 i 111/12) u vezi sa člankom 145. stavkom 2. točkom 1. ZKP/08. i člankom 22. stavkom 1. Pravilnika o stalnim sudskim vještacima (38/2014, 123/2015).

15.5.Rok plaćanja troškova od deset mjeseci određen je razmjerno visini nastalih troškova i mogućnosti optuženika da te troškove, s obzirom na svoje imovno stanje i dužnosti uzdržavanja, plati u primjerenom roku.

15.6.Sud ocjenjuje da plaćanjem troškova optuženik neće ugroziti svoje uzdržavanje, a dok dužnosti uzdržavanja drugih osoba nema. On je vlasnik obrta i ima imovinu pa je u mogućnosti zaraditi sredstva za plaćanje troškova.

U Zlataru 29. siječnja 2026.

SUTKINJA

mr. sc. Aleksandra Leljak

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku 15 dana od primitka njenog otpravka.

Žalba se podnosi sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o njoj odlučuje županijski sud.

DOSTAVITI:

1. ODO Zlatar, na broj: KO-DO-215/2023

2. Optuženik

3. Branitelj

4. Oštećenik, prijevod-po pravomoćnosti