REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Stalna služba u Benkovcu

Benkovac, Ul. Stjepana Radića 10

Posl.br. P-2129/2023-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, po sucu toga suda Luki Smoljanu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja NŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Jeleni Čačić, odvjetnici iz Zadra, protiv tuženika ĐŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 16. prosinca 2025. u prisutnosti tužitelja i zamjenice punomoćnice tužitelja, 29. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je NŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekao pravo vlasništva dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica], zv. VINOGRAD, ukupne površine 26141 m2, k. o. [katastarska općina] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] pri zemljišnoknjižnom odjelu Benkovac Općinskog suda u Zadru, a koji dio je označen na Geodetskoj situaciji stvarnog stanja izrađenoj dana 29.08.2023. godine od strane ovlaštenog inženjera geodezije GŽ, mag. ing. geod. et geoinf. lomnim točkama A,B,C,D,E,F,G,H,A i ima površinu od 7982 m2 i koja je Geodetska situacija stvarnog stanja sastavni dio ove presude, a što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelj na temelju ove presude, a nakon njezine pravomoćnosti i nakon provedenog postupka parcelacije, ishodi uknjižbu prava vlasništva u zemljišnoj knjizi na novoformiranoj nekretnini na svoje ime za cijelo, uz istodobno brisanje cjelokupnog postojećeg upisa prava suvlasništva s imena tuženika na novoformiranoj nekretnini.

II. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju prouzročeni trošak ovog parničnog postupka zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate prema stopi zatezne kamate koja se primjenjuje u ostalim odnosima, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a sve sukladno članku 29. stavku 2. ZOO-a, u roku od 15 dana."

Obrazloženje

1.1. U tužbi tužitelj navodi kako podnosi tužbu za utvrđenje vlasništva na točno određenom dijelu nekretnine k. č. [katastarska čestica], zv. VINOGRAD, ukupne površine 26141 m2, k. o. [katastarska općina] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] pri zemljišnoknjižnom odjelu Benkovac Općinskog suda u Zadru, a koji dio je označen na Geodetskoj situaciji stvarnog stanja izrađenoj dana 29.08.2023. godine od strane ovlaštenog inženjera geodezije GŽ, mag. ing. geod. et geoinf. i lomnim točkama A,B,C,D,E,F,G,H,A i ima površinu od 7982 m2. Naime, stranke da su braća i suvlasnici predmetne nekretnine, koju su stekli nasljeđivanjem iza smrti svog pok. oca RŽ, a tužitelj da je upisan na suvlasničkom dijelu 6/15 predmetne nekretnine i tuženik na 9/15 dijela, što da potvrđuju rješenje o nasljeđivanju posl.br. O-13/15, UPP/OS-34/15 od 07.10.2015. od strane javnog bilježnika Martine Dražine, pravomoćno dan 03.11.2015. i rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu, posl.br. Z-16985/15 od 29.11.2015. kojim je provedena uknjižba prava vlasništva temeljem rješenja o nasljeđivanju, kao i da stanje u katastru odgovara stanju u zemljišnim knjigama. Nadalje, da predmetna nekretnina k. č. [katastarska čestica] predstavlja vinograde tužitelja i tuženika i da je fizički podijeljena u sedam „tabli“ vinograda, od kojih su dvije sjeverozapadne table označene na Geodetskoj situaciji, u vlasništvu i isključivom posjedu tužitelja, dok je ostatak u vlasništvu i posjedu tuženika, te da svaka od stranaka obrađuje i koristi svoj dio predmetne nekretnine i to da nikada nije bilo sporno. Također, da kako su osobni odnosi među strankama narušeni i tuženik izbjegava bilo kakav dogovor i davanje suglasnosti za provođenje parcelacijskog elaborata, to tužitelju da nije ostalo drugo već tužbom zahtijevati presudu koja će nadomjestiti suglasnost tuženika za parcelaciju i kojom će moći odvojiti svoj dio vinograda u zasebnu česticu, te da je tužitelj još 2010. (dok mu je otac još bio živ, ali već starije životne dobi i u nemogućnosti obrađivati tu zemlju) zasadio vinograd na predmetnom dijelu nekretnine označenom na Geodetskoj situaciji stvarnog stanja lomnim točkama A,B,C,D,E,F,G,H,A i od tada da obrađuje taj vinograd, a za sadnju vinograda sadnice da je kupio od prodavatelja Vinogradarski rasadnici Bourguet d.o.o. i to 3100 komada cjepova vinove loze, pa s obzirom da tužitelj obrađuje predmetni vinograd u sklopu svog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (dalje: OPG), to da je isti evidentiran kao dio njegovog OPG-a pri Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (dalje: Agencija), a iz Zapisnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta koji je izdala Agencija dana 02.03.2016. da je razvidno da tužitelj obrađuje 0,8 ha vinograda na lokaciji „NADINSKO BLATO“, a Agencija na snimci iz zraka ima evidentiran vinograd tužitelja koji je na njihovoj snimci označen paralelnim crticama i da upravo tih 0,8 ha odgovara dijelu k. č. [katastarska čestica] površine od 7982 m2, označenom lomnim točkama A,B,C,D,E,F,G,H,A na Geodetskoj situaciji, kao i da iz Zahtjeva za potporu za 2023. koja je predana Agenciji dana 29. 03. 2023. proizlazi da se do 2023. nije mijenjala obradiva površina lokacije „NADINSKO BLATO“ te da i dalje iznosi 0,8 ha. Sukladno svemu navedenom tužitelj navodi da je jedini posjednik i vlasnik dijela predmetne nekretnine koji je označen na Geodetskoj situaciji, a u naravi da predstavlja njegov vinograd, dok da tuženiku pripada ostali dio k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], pa stoga da tužitelj ima pravni interes ishoditi utvrđujuću presudu u svoju korist, kako bi temeljem nje proveo izdvajanje svog dijela predmetne nekretnine u zasebnu česticu na kojoj će biti upisan kao vlasnik za cijelo.

1.2. Tijekom postupka tužitelj je predlagao donošenje presude bez održavanja rasprave s obzirom da tuženik ne osporava tužitelju pravo na odvajanje svog dijela predmetne nekretnine, te navodi da je predmetni dio nekretnine stekao dogovorom između tužitelja i njegovog pok. oca.

2. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik navodi da tužitelj iznosi neistinite i pogrešne navode, da je zemljište zvano "Grudine" kupio od Ivana Vrsaljka 2003., dok je zemljište "Blato" i "Blato vinogradi" isto kupio i da ga je dao na korištenje NŽ, s time da pojašnjava da je nekretnina koju naziva "Grudine" oznake čest. zem. [katastarska čestica], a čestica koju naziva "Blato" i "Blato vinogradi" je ova koja je predmetom spora odnosno kat. čest. [katastarska čestica]. Nadalje navodi da tužitelju ne osporava odvajanje, ali kad ga isplati za istu jer da je nekretninu otkupio i u gotovini platio općini, kao i da se tužitelj uključio prisilno na dionicu zemljišta jer da je svakodnevno dosađivao pok. oca, te da mu pripada manji broj kvadrata nego što obrađuje. Također, da vinograd koji tužitelj obrađuje je njegov ali nije zemljište jer da je zemljište kupio on, a da je tužitelju zemlju dao na korištenje 2008. ili 2009. i tužitelj to može prepisati kad ga isplati.

3. Sud je u postupku izveo dokaze čitanjem: zemljišnoknjižnog izvatka za kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (l.s.6), povijesni izvadak iz zk. za kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (l.s.7), Geodetska situacija stvarnog stanja od 29.08.2023. (l.s.9), rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Benkovcu, Stalna služba u Benkovcu po javnom bilježniku Martini Dražina kao sudskom povjereniku pod posl.br. O-13/15, UPP/OS- 34/15 od 07.10.2015. (l.s.10-13), rješenja Općinskog suda u Benkovcu, Stalna služba u Benkovcu posl.br. Z-16985/15 od 29.11.2015. (l.s.14-16), prijepisa posjedovnog lista 615 za k. o. [katastarska općina] (l.s.17), izvoda iz katastarskog plana (l.s.18), Ugovora o kupnji sadnica od Vinogradarski rasadnici Bourguet d.o.o. 10.12.2009. (l.s.20,21), ponude dostavnice sadnica od 15.04.2010. (l.s.22), dopisa od Vinogradarski rasadnici Bourguet d.o.o. od 25.06.2010. (l.s.23), zapisnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta od 02.03.2016. (l.s.24-26), zahtjeva za potporu za 2023. od 29.03.2023. (l.s.29-44), izvoda iz posjedovnog lista 509 za k. o. [katastarska općina] (l.s.52), uvidom u snimku s Geoportala (l.s.19), snimke iz zraka Agencije (l.s.28), skice tuženika (l.s.50,53), saslušanjem svjedoka VŽ, DŽ i EŽ (l.s.63-65), saslušanjem tužitelja i tuženika (l.s.65-67), te je proveden uviđaj uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka Nina Barića dipl.ing.geod. iz Zadra (l.s.88,89).

4. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

5.1. Predmet spora je odlučivanje o tužbenom zahtjevu radi utvrđenja da je tužitelj stekao pravo vlasništva realnog dijela nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji dio je označen na Geodetskoj situaciji stvarnog stanja izrađenoj dana 29.08.2023. , te da se nalaže tuženiku da trpi provedbu upisa prava vlasništva na ime tužitelja na novoformiranoj nekretnini.

5.2. Dakle, u ovom postupku se ne odlučuje o razvrgnuću suvlasničke zajednice iz članka 48. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima; Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: ZV), već se radi o deklaratornoj tužbi na utvrđenje prava vlasništva na točno određenom fizičkom dijelu nekretnine.

6. Nije prihvaćen prijedlog tužitelja za donošenjem presude bez održavanje isprave jer za isto nisu ispunjene pretpostavke iz članka 332.a stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08- ispr. i 57/11, 148/11- proč. tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), niti se očitovanja tuženika u ovom postupku mogu smatrati priznanjem tužbenog zahtjeva s obzirom da priznanje mora biti izričito i nedvosmisleno.

7. Temeljem dokumentacije u spisu predmeta utvrđeno je:

- da je tužitelj suvlasnik 6/15 dijela predmetne nekretnine, a tuženik 9/15 dijela (l.s.6), s time da je prethodno kao vlasnik predmetne nekretnine bio upisan otac stranaka RŽ za cijelo, a prijenos prava suvlasništva na stranke je izvršen na temelju rješenja o nasljeđivanju iza smrti RŽ (l.s.7,8, 14-16);

- da je predmetna nekretnina bila dijelom ostavine iza smrti RŽ i da su rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Benkovcu, Stalna služba u Benkovcu po javnom bilježniku Martini Dražina kao sudskom povjereniku pod posl.br. O-13/15, UPP/OS-34/15 od 07.10.2015. (postalo pravomoćno 3.11.2015.), ovdje označene stranke proglašene nasljednicima iza smrti RŽ, i to tužitelj za 6/15 dijela na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a tuženik za 9/15 dijela na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s.10-13);

- da su u katastru kao posjednici predmetne nekretnine upisane ovdje označene stranke, i to tužitelj za 6/15 dijela, a tuženik za 9/15 dijela (l.s.17);

- da se tužitelj bavi vinogradarstvom (l.s.20-44).

8. Tijekom uviđaja tužitelj je pokazao dio nekretnine koji je predmet spora i u naravi se radi o vinogradu i to 7 redova koji je sa zapadne strane omeđen putom dok je na sjevernoj i južnoj strani nekretnina omeđena po sredini prolaza sa slijedećim redom vinograda te se prema istoku vinograd proteže nekih 500 m i obuhvaća dvije "table“ vinograda i završava sredinom prolaza širine cca 8 m do slijedeće "table“, a pokazana nekretnine je od strane vještaka geodetske struke identificirana da odgovara dijelu prikazanom na Geodetskoj situaciji stvarnog stanja od 29.08.2023. (l.s.9).

9. Iz iskaza svjedoka VŽ proizlazi (l.s.63,64) da zna gdje su vinogradi koje obrađuju tužitelj i tuženik jer međaše s njegovim vinogradom koji je kupio od Grada Benkovca, a tako da su kupili i oni a tko je točno kupio i platio da ne zna, ali da zna da svatko od njih obrađuje svoj dio vinograda i to možda unazad 10-ak godina, pri čemu da ne zna koju površinu tko od njih obrađuje niti kad su se podijelili. Nadalje, da su obrađivali u komadu, zajedno sa ocem od 1996., a kad se to kupovalo da se kupilo na njihovog oca.

10. Iz iskaza svjedoka IŽ proizlazi (l.s.64) da zna o kojoj nekretnini se vodi spor, a to da je vinograd kojeg je pomagao saditi NŽ, što da je bilo još za života oca stranaka, s time da tužitelj taj isti vinograd i danas obrađuje, a da se radi o dvije dionice odnosno dva bloka vinograda kako se kaže. Nadalje, da tužitelju taj vinograd, na način da su ga naslijedio njih dvojica od oca i dogovorili se tko će što raditi, odnosno da je to bilo na ocu a nakon očeve smrti da su se podijelili i dogovorili što je čije, pri čemu da NŽ radi ta dva bloka po 7 redova koja je zasadio prije očeve smrti a ĐŽ da radi svoj dio koji je zasadio godinu-dvije prije NŽ, te da i nikad nije bilo spora i svatko od njih da radi svoj dio.

11. Iz iskaza svjedoka EŽ proizlazi (l.s.65) da je u dobrim odnosima sa tužiteljem i tuženikom, te da njegova nekretnina graniči sa tužiteljevim vinogradom koji je predmet spora i da zna da ga tužitelj obrađuje od 2009., i to da zna zato što je svoj vinograd posadio godinu ranije, 2008., a da ima dva bloka po sedam redova, ali da ne zna od kud tužitelju to zemljište, te da ne zna ali misli da je vinograd posađen prije smrti oca stranaka, kao i da nije čuo o sporovima između stranaka, dok da je tužitelj uvijek u istim gabaritima.

12. Tužitelj je iskazao (l.s.65,66) kako na zemljištu na kojem se nalazi njegov i tuženikov vinograd ranije da je postojao stari vinograd kojeg je njegov otac dobio u koncesiju i radio ga, a da neko vrijeme nakon toga Općina je odobrila prodaju i otac da je kupio s tim da je on dao novac za ovaj dio površine koji obrađuje, odnosno na kojem se nalaze dva bloka vinograda jer otac da nije imao za to novac a samo da je otac imao pravo na otkup kao ovlaštenik koncesije. ĐŽ da je na sada njegovom dijelu vinograd počeo saditi 2006. ili 2007. od istočne strane i posadio pet blokova a on da je na ostatku 2009. zasadio dva bloka jer da mu je otac ponudio da zasadi, a otac da je umro 2014. i da su ostavinom dobili zemlju. Nadalje, da u rješenju o nasljeđivanju stoji da su od oca naslijedili zemlju u idealnim dijelovima, kao i da nisu imali problema do sada kad mu je trebala suglasnost za provesti parcelaciju radi izdvajanja svog dijela, te su pravno oba suvlasnici.

13. Tuženik je iskazao (l.s.66,67) da tu nekretninu otac nije mogao kupiti jer da je imao malu mirovinu već da mu je on, koji je radio u Njemačkoj, za nju dao novce, pa pošto da su to sestre znale one da su svoj dio na ovoj zemlji u ostavinskom postupku dale njemu, a da tužitelj za ovu zemlju nije dao ni lipu. Nadalje, da on ima 1,90 ha a tužitelj 0,90 ha i da svatko obrađuje svoj dio, pri čemu da je on sadio 2006./2007. a tužitelj 2009., dok se nisu nikad dogovorili da razvrgnu suvlasništvo tako da svakom pripada dio vinograda koji obrađuje. Također, da kad ga tužitelj isplati za zemlju da će se odvojiti, a da treba isplatiti koliko se dogovore, pri čemu da tužitelju pripada vinograd a ne zemljište jer da je on otkupio zemljište i da ima uplatnicu za isto, kao i da se zna što kome pripada, odnosno da njemu pripada što je posadio a tužitelju što je on posadio i da se nisu sporili.

14. Odredba članka 232. stavka 1. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj: 48/03, 163/03, 35/05, 127/13 i 33/15 – dalje: ZN) propisuje da se smatra da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju utvrđeno što je u sastavu ostavine, tko je ostaviteljev nasljednik, koliki mu nasljedni dio pripada, je li mu nasljedno pravo ograničeno ili opterećeno i kako, te postoje li kakva prava na zapise i koja. Isto vrijedi i za djelomično rješenje o nasljeđivanju glede onoga što je njima utvrđeno.

15. U tom smislu ukazuje se da je ostavinski postupak iza pokojnog RŽ, koji je otac ovdje označenih stranaka, pravomoćno okončan rješenjem o nasljeđivanju pod poslovnim brojem O-13/15, UPP/OS-34/15 od 07.10.2015., da je utvrđeno da između ostalog ostavinu obuhvaća i navedena katastarska čestica i da među nasljednicima, odnosno tužiteljem i tuženikom, nije bilo spora glede ostavine i da nisu upućeni u parnicu sukladno članku 224. stavak 1. ZN-a.

16. Prema tome, tužitelj tijekom ostavinskog postupka nije osporavao da je predmetna nekretnina suvlasništvo tužitelja i tuženika, odnosno nije tvrdio da bi u ovoj parnici određeni realni dio predstavljao njegovo samovlasništvo, te je i upisan kao suvlasnik predmetne nekretnine provedbom predmetnog rješenja o nasljeđivanju u zemljišnim knjigama.

17. Iz tog razloga tužitelj (ali i tuženik) je vezan pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju po pitanju sastava i opsega ostavinske mase, te je tužbeni zahtjev neosnovan zbog specifične res iudicate na temelju članka 232. stavka 1. ZN-a.

18. Napominje se da je sud vezan činjeničnom osnovom iznesenom u tijeku postupka, te tužitelj nije ni tvrdio da je dosjelošću stekao pravo vlasništvo, iako u tom slučaju ne bi ni imao poštenje posjeda s obzirom na prethodno izneseno, odnosno znanje o vlasništvu oca i onda suvlasništva stranaka, a što proizlazi i iz stranačkog iskaza tužitelja gdje navodi da su stranke pravno suvlasnici.

19. Također, tužitelj je na pripremnom ročištu (l.s.59) na pitanje suda naveo da je tužitelj predmetni dio nekretnine stekao dogovorom između tužitelja i njegovog pokojnog oca, ali u tom slučaju bi se eventualno radilo o stjecanju pravne osnove za koju je potreban i upis u zemljišne knjige za stjecanje prava vlasništva, međutim, u konkretnom slučaju tužbeni zahtjev nije upravljen na stjecanje valjane pravne osnove.

20. Sukladno odredbama članka 42. stavka 1. i 2. ZV, svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari, a po ocjeni suda u konkretnom slučaju su stranke podijelile posjed tako da svatko izvršava posjed na dijelu vinograda koji obrađuje, ali takva podjela posjeda nije temelj za stjecanje prava vlasništva, već se radi o poslu redovite uprave u izvršavanju suvlasništva.

21. Odluka o troškovima postupka je donesena na temelju odredbe članka 154. stavak 1. ZPP, s time da tuženik nije postavio zahtjev za naknadom troškova postupka.

22. Slijedom svega iznesenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Benkovac, 29. siječnja 2026.

Sudac

Luka Smoljan

Uputa o pravnom lijeku:

1. Stranci koja je pristupila na ročište za objavu, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se podnosi putem ovoga suda za sud drugog stupnja u dovoljnome broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

2. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu je uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se podnosi putem ovoga suda za sud drugog stupnja u dovoljnome broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

3. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu nije uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana dostave pisanog otpravka presude. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se podnosi putem ovoga suda za sud drugog stupnja u dovoljnome broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženiku