REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 60 Pn-2037/2023-43

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Marku Duku, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja mldb. AN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Blaženki Musulin, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 8. siječnja 2026. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja Viktora Peraka, odvjetnika i punomoćnice tuženika ANB, diplomirane pravnice, dana 29. siječnja 2026. godine

p r e s u d i o  j e :

I Odbija se tužbeni zahtjev u ovoj pravnoj stvari koji glasi: «I Nalaže se

tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 da tužitelju mldb. AN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete isplati ukupan iznos od 2.195,30 EUR zajedno sa zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 13.2.2023.g. pa sve do isplate, po stopi koja se od 1.1.2023.g. određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

I. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju trošak parničnog postupka, sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana. », kao neosnovan.

II Nalaže se mlt. tužitelju nadoknaditi tuženiku trošak ovog parničnog postupka u visini od €30,92, u roku od 15 dana.

O b r a z l o ž e n j e

Mlt. tužitelj u tužbi navodi da se ozlijedio dana 30.9.2022.g., između 12:30 i 13:00 sati, u Zagrebu, na nogostupu pored autobusne stanice na Trgu Svetog Šimuna, prilikom odlaska kući s nastave na način da se okliznuo na prljavštinu od smeća razbacanog pored kante za smeće te je prilikom pada rukom udario u kantu uslijed čega se ozlijedio. Na autobusnoj stanici je cirkulirao velik broj ljudi, zbog čega mldb. tužitelj nije mogao pravovremeno uočiti i izbjeći razbacano smeće na nogostupu neposredno uz stajalište. Padu tužitelja na autobusnoj stanici posvjedočili su mldb. VN i mldb. PN. Zagrebački holding d.o.o., Podružnica „Čistoća“ u sklopu svoje nadležnosti obavlja poslove održavanja čistoće javno-prometnih površina (kolnika, pločnika, trgova, pothodnika, javnih stuba i prolaza), postavlja i održava košarice za otpatke te urbanu opremu u pješačkoj zoni te je u trenutku štetnog događaja navedeno društvo imalo s tuženikom sklopljenu policu osiguranja kojom je pokrivena odgovornost za štetu nastalu trećim osobama. Obzirom je u konkretnom slučaju ozljeđivanje tužitelja posljedica propusta osiguranika tuženika u izvršavanju komunalne djelatnosti čišćenja javne površine – stanice za autobus na kojem je bio postavljena košarica za smeće to je osiguranik tuženika posljedično odgovoran za nezgodu do koje je došlo zbog neočišćenog smeća stoga tužitelj naknadu štete potražuje od tuženika.

Tuženik ne osporava štetni događaj, pasivnu legitimaciju. Osporava se odgovornost osiguranika tuženika za štetni događaj. Ne osporava se da bi osiguranik tuženika održavao mjesto štetnog događaja, međutim održavanje čistoće ne predstavlja opasnu djelatnost pa se odgovornost zasniva na načelu krivnje. Osiguranik tuženika je redovito održavao mjesto štetnog događaja te je dana 29. rujna 2022. godine izvršeno ručno čišćenje mjesta štetnog događaja i pražnjenje kante, dok je dana 30. rujna 2022. godine isto oprano. Osiguranik tuženika redovito, u pravilnim intervalima, prazni kante za smeće te isto tako i čisti okolice kanti za smeće. Osiguranik tuženika nije u mogućnosti nalaziti se u isto vrijeme na svim mjestima, međutim u njegovu postupanju nema propusta, slijedom čega nema njegove krivnje za nastanak štetnog događaja pa time niti njegove odgovornosti za štetu tužitelju, slijedom čega nema niti odgovornosti tuženika.

Tuženik ne osporava da bi tužitelj u utuženom štetnom događaju zadobio određene ozljede, ali se osporava potraživana visina naknade štete.

Radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izveo dokaze uvidom u svu dokumentaciju u spisu predmeta, kao i dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku prim.dr. Tomislavu Trajbaru, kao i dokaz saslušanjem tužitelja, očigledom, saslušanjem svjedoka PN, VN, NN i HN.

Druge dokaze sud nije izvodio temeljem čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku.

Valja reći, da je temeljem odredbe čl. 219.st.1. ZPP-a, svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili pobija navode i dokaze suprotne strane, što znači da svaka stranka treba dokazivati istinitost tvrdnje o postojanju činjenica koje su za nju povoljne pa u situaciji kada stranka nije podastrla sudu dovoljno adekvatnih dokaza kojom se utvrđuje činjenica na koju se ista poziva u svoju korist sud izvodi zaključak da ta činjenica nije dokazana te da navedena tvrdnja nije točna.

Ocjenjujući izvedene dokaze sud je kao vjerodostojne prihvatio sve isprave koje su pročitane i u koje je izvršen uvid na glavnoj raspravi, s time da je dokaznu snagu istih cijenio dovodeći ih u vezu s drugim dokazima, te odredbama zakona.

Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8. ZPP-a, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

S obzirom da je sporna odgovornost tuženika i dinamika nastanka štetnog događaja, izveden je dokaz očigledom na licu mjesta, gdje je mlt. Tužitelj pokazao mjesto pada, kao i ostatak drvenog stupa na koji je započeo a koji viri iz pločnika neotpiljen oko pola cm, a malo i više, i da je bilo koša oko smeća koji je sada oko 1m od ostatka stupa.

Svjedok PN na upit suca da li zna zašto je na sudu odgovara da zna i da je bio na stanici spornog dana.Išli su iz škole taj dan oko 12,30. Stajali su i čekali prijevoz, svjedok autobus, a tužitelj mamu. Mama je došla po njega, a tužitelj je krenuo prema njoj. AN se morao probijati kroz nakupinu ljudi, a kad je došao do koša za smeće ispod je bilo dosta smeća i ostatak ispiljenog stupa koji je virio iz stupa malo zakošeno, pa je upravo na tom mjestu AN zapeo i pao je. Pokušao se uhvatiti za koš, međutim on mu je razrezao prst jer je bio oštar. Bilo je dosta krvi, a tužitelj izgleda uopće nije primijetio da se ozlijedio, a tek je shvatio ozbiljnost ozljede kad je krenuo prema autu. Svjedok mu je malo pomogao dignuti se. Nitko od prisutnih nije pokazao nakanu pomoći tužitelju. Taj dan je bilo sunčano.

Otpiljeni ostatak stupa nije bio vidljiv, jer je oko njega bilo smeća.

Tužitelja poznaje iz škole, idu zajedno u razred, a išli su i u trenutku kada je tužitelj pao. Preko tjedna je svaki dan na stanici kada ide doma iz škole, a inače ne toliko često. Oko tog koša za smeće inače bude poprilično dosta smeća. Nije nazočio čišćenju smeća. Što se tiče spomenute gužve, iskazuje da je bila gomila ljudi i da se tužitelj s torbom morao probijati kroz ljude da bi mogao proći. Taj ostatak stupa nije nitko mogao vidjeti zbog smeća.

Svjedok mlt. VN, ispripovijedao je da su taj dan bili zajedno na autobusnoj stanici, tužitelj je čekao mamu, bilo je jako puno ljudi. U trenutku kada je došla majka, tužitelj se pokušao progurati kroz te ljudi u kretanju prema mami, u jednom trenutku je pao i posjekao se na kantu od smeća. Na upit suca iz kojeg razloga je tužitelj pao i je li svjedok to vidio, svjedok odgovara da je vidio i da je tužitelj pao jer je zapeo za komad odrezanog stupa kraj smeća. Taj komad stupa je bio prekriven smećem. To se sve događalo popodne.

Punomoćnik tuženika inicijalno postavlja pitanje odakle je svjedoku poznato sve ovo što je iskazao, no sudac zaključuje iz inicijalnog dijela iskazivanja svjedoka da je po samoj dinamici iskazivanja potpuno jasno da je svjedok očito bio zajedno sa tužiteljem na autobusnoj stanici, tuženik smatra da je to "stavljanje svjedoku riječi u usta", s čime se sud apsolutno ne slaže. Na pitanje koliko je bio udaljen od tužitelja kada je isti pao svjedok pokazuje na otprilike udaljenost od jedne ruke.

Svjedok NN, ne zna zašto je na sudu. Nije više zaposlen u Čistoći već 2 godine. Svjedok se ne može sjetiti dana štetnog događaja, niti se sjeća što je radio tog dana, a inače bio vozač teretnog vozila kamiona, a gdje je bio taj dan ne zna, inače je vozio vozilo za otpad, čistilicu i sl. Na pitanje je li obavljao poslove na Trgu sv. Šimuna svjedok odgovara da je nekad bio i tamo, a konkretno na autobusnom stajalištu ne zna i ne zna za konkretan dan di je bio. Na autobusnom stajalištu na Trgu sv. Šimuna ne zna koliko često su se čistile kante, a čistile su se ujutro ako je komunalni otpad u pitanju a ako je plastika ili papir onda je to bilo popodne. Nekad je vozio i cisternu s vodom, a iza dva radnika koji su prali cestu, a čišćenje se radilo kada je poslovođa odredio (ne zna poslovođu), pranje je bilo ujutro.

Svjedok HN, nije znao zašto je na sudu. Na poseban upit pun. tuženika svjedok odgovara da je u periodu štetnog događaja pokrivao svojim radom područje na kojem se dogodio štetni događaj. Područje je inače čistio sa kolegom, išli su kamiončićem, cestarom. Kolega je vozio, a svjedok je čistio koševe i stanicu, pomeo istu i očistio. U kojem je točno periodu dana bila takva vrsta čišćenja svjedok odgovara da oko 11,00, a na potpitanje suca da li uvijek, odgovara da je znalo biti i drugih termina. Prva smjena bi bila 11,00 sati nakon gableca, a druga smjena negdje oko 16,00 ili 17,00 sati popodne. Koliko se često stanica čistila u tjednu, svjedok odgovara svih šest dana u tjednu, osim nedjelje. Na upit da li poznaje osobu po imenu DN, svjedok odgovara nakon stanke da mu je poznat, ali je dojam suca da ga se ne sjeća kao kolege s kojim je aktivno radio. Oni u svojim smjenama nisu prali stanicu, možda je to radila noćna smjena, ne zna. Na rad je odlazio po rasporedu posla.

Sud je izveo i dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku prim.dr. Tomislavu Trajbaru, koji je naveo da nakon propisno provedenog konzervativnog kirurškog liječenja udarno rezne rane na bazi trećeg prsta lijeve šake / Vulnus lacerocontusum baseos digiti III manus dex i razdvojene baze srednjeg članka III prsta bez pomaka / Ephiphiseolysis phalangae medialis digiti III sine dislocatione, nisu zaostale trajne posljedice u vidu smanjene pokretljivosti srednjeg prsta desne šake. Nadalje navodi da između mehanizma nastanka ozljeda i samih ozljeda postoji direktna uzročno posljedična veza. Duševnih boli zbog smanjenja općih životnih i radnih sposobnosti nema. Primarnog straha nije bilo. Nakon adaptacije na novonastalo stanje trpio je sekundarni strah zbog brige za zdravlje i ishod liječenja jakog intenziteta kroz 2 dana, srednjeg intenziteta kroz 3 dana, te slabijeg intenziteta kroz 7 dana. Fizičke boli jakog intenziteta imao je 2 dana, srednjeg intenziteta 5 dana a slabijeg intenziteta još 7 dana. Tuđa pomoć u smanjenom opsegu od 3. sata dnevno bila mu je potrebna kroz 2 tjedna. Naruženosti nema.

U dopunskom očitovanju, vještak navodi da je na zahtjev suda učinio ponovni uvid u medicinsku dokumentaciju priloženu spisu, svoje vještačenje i prigovore na njega od tužitelja mdlb. AN od 14.11.2024. (str 80 spisa), te je nakon toga dao slijedeći iskaz. Napominje da tuženik nije prigovarao njegovu nalazu i mišljenju u svom podnesku od 11.12.2024. Tužitelj je u svom podnesku prihvatio vještakovo mišljenje o svim drugim vidovima nematerijalne štete osim ocjene naruženja kod tužitelja AN za posljedice štetnog događaja od 30.9.2022. Uz medicinsku dokumentaciju priložio je i preslike fotografija desne šake tužitelja na kojoj se vidi blijedi manji ožiljak na volarnos strani III prsta u području fiziološke brazde baze III prsta. Vještak navodi da je isti u svom nalazu str. 72 spisa detaljno opisao. Stoga ne može prihvatiti tvrdnju tužitelja da se radi o naruženosti lakog stupnja zbog lokalizacije, veličine i boje ožiljka koji ne ometa funkciju III prsta. Smatra i dalje da u ovom slučaju naruženosti nema.

Ovaj nalaz i mišljenje vještaka kao i njegovo dopunsko očitovanja, sud prihvaća i smatra da su napravljeni u skladu s pravilima znanosti i vještine, te su prihvaćeni kao stručna pomoć u dokazivanju relevantnih činjenica. Nalaz i mišljenje vještaka su stručni i obrazloženi u skladu s pravilima struke i temeljem postojeće medicinske dokumentacije, a vještak je detaljno, jasno i argumentirano dao razloge za takav nalaz i mišljenje, decidirano navodeći koje činjenice nalazi utvrđenima temeljem istog.

Međutim, osnovno je pitanje da li je na strani rada tuženikovog osiguranika bilo propusta u radu.

Iz iskaz svjedoka NN, kao i A, kojima sud vjeruje kao iskrenima i životno logičnima i uvjerljivima, sud je utvrdio da je tuženikov osiguranika održavao cestu prema pravilima službe, a tijekom postupka nije dokazano sa uspjehom da bi na sam dan štetnog događaja bilo propusta na koji ukazuje tužiteljska strana.

Naime, iz iskaz oba svjedoka razvidno je da su cesta održavala redovito.

Iako bi iz iskaza svjedoka VN i PN – koji iskazi su neuvjerljivi i djelomično subjektivni prilikom čega je sud imao u vidu da su školski prijatelji tužitelja i da su unaprijed znali zašto su na sudu (za razliku od svjedoka V i A), proizlazila da je na dan štetnog događaja na licu mjesta bilo nepočišćenog smeća, sve da je to i točno, nije moguće razumski očekivati savršenstvo odnosno od osiguranika tuženika neprestano bdjeti nad svakim dijelom ceste u svakom dijelu dana.

Ovo tim više što je svjedok HN iskazao da se čistilo svih šest dana u tjednu, osim nedjelje – a štetni događaj se zbio za radnog dana prilikom odlaska mlt. tužitelja s nastave u školi. Sud stoga zaključuje, da je osiguranik tuženika obavio svoj posao oko održavanja ceste a da je do štetnog događaja došlo isključivom nepažnjom mlt. tužitelja uz nespornu činjenicu da on svaki dan tu odlazi doma iz škole pa mu je i sam teren jako dobro poznat.

Stoga, ne može biti odgovoran tuženik koji je svoju obvezu čišćenja ispunio.

Naime, osiguranik tuženika je ispunio svoju obvezu održavanja ceste, u vidu odredbe čl. 3. st. 1. toč. 8 Zakona o komunalnom gospodarstvu («Narodne novine» 26/03, pročišćeni tekst) u kojem je propisano da komunalnu djelatnost predstavlja održavanje javnih površina i nerazvrstanih cesta. Također valja reći, da iz čl. 3 Odluke o organiziranju tuženika («Sl. glasnik Grada Zagreba» br. 40/90) proizlazi da je tuženik dužan održavati gradske ulice i druge javno prometne površine i prometne objekte, dakle i ceste, a posebno imajući u vidu odredbu čl. 1084. Zakona o obveznim odnosima («Narodne novine», br. 35/05, 41/08 - dalje: ZOO), kojom je propisano da osobe koje obavljaju komunalnu djelatnost odgovaraju za štetu ako bez opravdanog razloga neredovito obavljaju svoju djelatnost.

Slijedom navedenog, tuženik, koji je uredno obavljao svoju djelatnost propisanu zakonom, ne može biti niti odgovoran za nastalu štetu tužitelju, s obzirom da nije bilo propusta u radu tuženika, niti je to tužitelj - na kojem je teret dokazivanja u ovom postupku - s uspjehom dokazao.

Posljedično, nema niti mjesta obvezati tuženika na isplatu utuženog iznosa na način kako on to predlaže, a nije odlučan niti izveden dokaz medicinskim vještačenjem na rizik mlt. tužitelja, zbog čega je i izgubio ovu parnicu.

Odluka o trošku parničnog postupka tuženika temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. ZPP-a i čl. 155. st. 1. ZPP-a, za trošak sudskog dostavljača u visini od €30,92.

Mlt. tužitelj je izgubio ovu parnicu pa nema pravo na trošak ovog parničnog postupka

U Zagrebu, dana 29. siječnja 2026. godine

SUDAC:

Marko Duk

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba Županijskom sudu, u roku od 15 dana, sukladno Zakonu o parničnom postupku. Žalba se podnosi putem ovoga suda, pismeno u 3 primjerka.

DNA

1. tužitelju

2. tuženiku