REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
ZAGREB
Broj: Ppž-10395/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: predsjednice vijeća Gordane Korotaj te članova vijeća Roberta Završkog i Kristine Gašparac Orlić, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene ČŠ, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17, 126/19, 84/21 i 114/22), odlučujući o žalbi okrivljenice podnesenoj po branitelju Andreju Bašoviću, odvjetniku iz Rijeke, protiv presude Općinskog suda u Rijeci od 11. rujna 2025., broj: Pp-2935/2023, na sjednici vijeća 29. siječnja 2026.,
p r e s u d i o j e:
I.
Žalba okrivljene ČŠ se prihvaća, te se preinačuje pobijana presuda na način da se izriče:
Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona ( „Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), okrivljena ČŠ (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE
da bi:
dana 13. srpnja 2023. u Rijeci na adresi [adresa], počinila psihičko nasilje u obitelji prema suprugu ŽŠ na način da je nakon što se ŽŠ ustao oko 07,30 sati započela svađu u svezi njihovih narušenih bračnih i poslovnih odnosa govoreći mu da neka otiđe s adrese stanovanja jer joj je odvratan te da ostankom na adresi u bračnoj vezi na taj način ništa neće postići i riješiti, na što joj je ŽŠ rekao da ne može odseliti dok ne dobije svoj dio novca koji je uložio u obiteljski posao – trgovinu, pa nakon što raspravom nisu ništa riješili, ČŠ uzima šalicu i baca sadržaj u ŽŠ i počinje ga vrijeđati vičući: „Govno… ako probudiš Č ja ću te raskasapiti…“, nakon čega je ŽŠ rekao da to više nema smisla i izašao iz stana, a ona uzela njegove košulje iz ormara i bacila ih kroz vrata stana te mu rekla da neka se više nikada ne vrati, nakon čega je ŽŠ išao prijaviti policiji događaj,
dakle, da bi prema suprugu počinila psihičko nasilje koje je kod njega prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost,
pa da bi time počinila prekršaj iz članka u 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka u paušalnom iznosu padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom okrivljenica je proglašena krivom i kažnjena zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji činjenično opisanog u izreci iste za koje djelo joj je izrečena novčana kazna 260,00 eura.
2. Istom presudom okrivljenica je, temeljem članka 138. stavka 2. točke 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, obvezana na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu 30,00 eura.
3. Protiv te presude okrivljenica je pravodobno putem branitelja podnijela žalbu zbog svih žalbenih razloga. Žaliteljica navodi, u bitnom, da djelo nije počinila, da odluka ne sadrži konstitutivne elemente prekršaja, konkretno posljedicu psihičkog nasilja, dok odlučne činjenice nisu utvrđene, a obrazloženje i valjani razlozi su izostali, predlažući da se iz razloga navedenih u žalbi ista prihvati i nju oslobodi optužbe, odnosno odluka ukine i predmet vrati na ponovni postupak.
4. Žalba je osnovana.
5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena povreda prekršajnog materijalnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona, odnosno djelo žaliteljice činjenično opisano u izreci prvostupanjske presude nije prekršaj.
6. Naime, okrivljenici se optužnim prijedlogom i prvostupanjskom presudom stavlja na teret da je počinila obiteljsko nasilje koje je opisano u članku 10. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, dakle da je počinila psihičko nasilje prema suprugu, a i iz činjeničnog opisa proizlazi da se radi o psihičkom nasilju.
Odredbom članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisan je i određen pojam nasilja u obitelji, a jedan od oblika nasilja je i psihičko nasilje, ali pod uvjetom da je kod žrtve nasilja prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenosti (točka 3.). Kako u činjeničnom opisu prekršaja u optužnom prijedlogu i izreci pobijane presude nije ni na koji način navedeno da bi postupanje supruga kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, proizlazi da u tom dijelu nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata osnovnog oblika prekršaja koji se okrivljenici stavlja na teret. U slučaju prekršaja opisanog u članku 10. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, nije dostatno opisati predmetni događaj, već je potrebno u činjeničnom opisu navesti da se radi o nasilju koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, odnosno barem minimalno opisati posljedicu psihičkog nasilja.
7. Dakle, u konkretnom slučaju je u osuđujućoj presudi osnovna radnja prekršaja morala biti pravilno opisana s navođenjem konstitutivnog elementa posljedice, a kako to sud prvog stupnja nije učinio, ostvarena je povredu materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. stavka 1. Prekršajnog zakona.
8. Nedostatak navođenja posljedice psihičkog nasilja ne može se otkloniti navođenjem te posljedice u zakonskom opisu prekršaja, kako to čini prvostupanjski sud kada nakon činjeničnog opisa djela stavlja zakonski opis – „dakle, prema svojem suprugu počinila psihičko nasilje koje je kod njega prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost čime je počinila prekršaj iz…“
9. Stoga je drugostupanjskom sudu preostalo riješiti predmet optužbe na jedini mogući način, dakle preinačiti prvostupanjsku presudu kako je to navedeno u izreci ove drugostupanjske presude, nalazeći da se, u smislu odredbe članka 207. Prekršajnog zakona, po pravilnoj primjeni Zakona ima donijeti drukčija presuda
10. Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 29. siječnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v. r
Gordana Korotaj, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 6 otpravaka: za spis, okrivljenicu, branitelja, oštećenika i tužitelja.
