REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž - 9182/2022

Zagreb

U I M E R E P U B L I KE H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. EG, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/2017., 126/2019. i 84/2021.),odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, III. Policijske postaje Zagreb, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 18. kolovoza 2022., broj: 29. Pp - 13162/2022-3, u sjednici vijeća održanoj 29. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, III Policijske postaje Zagreb, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 18. kolovoza 2022., broj: 29. Pp - 13162/2022-3, okr. EG na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), oslobođen je optužbe da bi na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinio prekršaj iz članka 22. stavak 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

2. Protiv te presude, tužitelj je pravodobno podnio žalbu naznačujući da se žali zbog pogrešne primjene materijalnog prekršajnog prava i bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, s prijedlogom da se žalba prihvati.

3. Žalba je osnovana.

4. U pravu je tužitelj kada ističe da je prvostupanjski sud povrijedio odredbe

materijalnog prekršajnog prava.

5. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud okr. CG oslobodio optužbe za prekršaj iz članka 22. stavak 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji sa obrazloženjem da činjenični opis djela prekršaja iz optužnog prijedloga ne sadrži činjenični opis radnji prekršaja iz kojeg proistječu zakonska obilježja prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret, odnosno da je izričaj ponoviti nasilje u obitelji za što je konkretnom pravomoćnom odlukom uz naziv nadležnog tijela i naznaku konkretnog broja i datuma pravomoćne odluke kojom je okrivljenik proglašen krivim i kažnjen, bitno obilježje prekršaja iz članka 22. stavak 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

5.1. Međutim, iako je u pravu prvostupanjski sud kada zaključuje da je za ostvarenje bitnih obilježja djela prekršaja iz članka 22. stavak 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odlučna činjenica da je okrivljenik ponovio nasilje u obitelji iz stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, nedostatak odlučne činjenice da je ponovio nasilje u obitelji uz naznaku pravomoćne odluke kojom je okrivljenik proglašen krivim radi djela prekršaja iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, ne daje ovlast prvostupanjskom sudu za donošenje presude kojom se oslobađa optužbe u situaciji kada iz činjeničnog opisa djela na način kako je on naznačen u optužbi proizlaze bitna obilježja drugog, blažeg djela prekršaja, u konkretnom slučaju, prekršaja iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

5.2. Naime, iz činjeničnog opisa djela na način kako je to naznačeno u optužbi proizlazi da je okrivljeniku stavljeno na teret da je inkriminirane prilike „…počinio psihičko nasilje u obitelju na štetu svoje supruge NG, na način da ju je u alkoholiziranom stanju, bez ikakvog povoda i razloga, nakon što se ista vratila kući iz dječjeg parka, počeo vrijeđati riječima: „Jebo te otac, jebem ti sve, gdje se ti skićeš, gdje ti bila“ te je potom počeo lupati po vratima sobe i derati se po kući, što je kod iste izazvalo osjećaj straha i uznemirenosti. Navedenom događaju bio je prisutan njihov mlt. EGL, rođ. **.**.2016. koji se također uznemirio radi navedenog događaja.“. Iz tako opisanog djela prekršaja proizlaze sva bitna obilježja prekršaja iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, radi čega je prvostupanjski sud bio dužan provesti dokazni postupak i potom donijeti odluku. U tom smislu, napominje se, da u slučaju donošenja odluke kojom se okrivljenik proglašava krivim radi prekršaja iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, ne bi došlo do bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6. Prekršajnog zakona, odnosno do prekoračenja optužbe, jer se time okrivljenik ne bi proglasio krivim za teže djelo od onoga što mu je optužbom stavljeno na teret.

6. Iz naprijed opisanih razloga, trebalo je prihvatiti žalbu tužitelja i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

7. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će provesti postupak te cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja, pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

8. Stoga je, na temelju članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 29. siječnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić,v.r.

Kristina Gašparac Orlić,v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.