REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-1491/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice OĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Filipu Ivanu Ćavaru, odvjetniku u Vrbovcu i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 29. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagateljica OĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pok. UĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1982. godine pa do smrti UĆ dana 1. veljače 2025. godine.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. O, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. Navodi da je **.**.2025. umro UĆ, a da su predlagateljica OĆ i sada pokojni UĆ, živjeli u izvanbračnoj zajednici života, koja je formalno uspostavljena tijekom 1982. godine. U trenutku zasnivanja izvanbračne zajednice, pok. UĆ je bio neoženjen, a neudana je bila i predlagateljica OĆ. Njihova zajednica je imala sva obilježja braka, a formalno je trajala od 1982. godine pa neprekidno do smrti UĆ, dakle trajala je neprekidno preko 43 godine. Tijekom izvanbračne zajednice života predlagateljica OĆ i sada pokojni UĆ, su zajedno stanovali povremeno kod predlagateljice, a povremeno kod pok. UĆ, sve već prema životnim i obiteljskim prilikama jer je udaljenost između njihovih obiteljskih kuća bila svega 1 kilometar. Naime, radi se o dva susjedna sela koja neposredno graniče te su predlagateljica i njen pok. izvanbračni suprug od mladosti, kao dečko i cura, zasnovali vezu a potom izvanbračnu zajednicu te su tako živjeli sve do smrti pok. UĆ. U početku je predlagateljica kao izvanbračna supruga živjela kod pok. UĆ u njegovoj obiteljskoj (rodnoj) kući još za života njegovih roditelja te tamo pomagala i radila na obiteljskom gospodarstvu te pomagala u brizi oko Ivanovih roditelja dok su u drugom dijelu života UĆ (nakon smrti Ivanovog oca i majke) te sukladno obiteljskom dogovoru i raspodjeli između pok. UĆ i njegovog brata RĆ to obiteljsko gospodarstvo (rodna kuća tj. djedovina) pripala bratu RĆ te su se predlagateljica i UĆ unazad 15 godina i više, preselili i nastavili živjeti kod predlagateljice u njenoj obiteljskoj (rodnoj) kući. Formalno predlagateljica i sada pok. UĆ svoje „rodne“ adrese prebivališta nikada nisu mijenjali jer za to zbog činjenice neposredne blizine njihovih kuća nisu imali nikakve posebne potrebe, a isto im je stvaralo nepotreban administrativan trošak jer bi time morali mijenjati i podatke vezane uz obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje je bilo registrirano na adresi [adresa]. Predlagateljica i pok. UĆ su cijelog svojeg života (još od svoje mladosti) imali ekonomsku zajednicu, te emocionalnu i tjelesnu povezanost, što sve čini obilježja braka, pa se njihova izvanbračna zajednica može izjednačiti sa bračnom zajednicom.

2. Protustranka osoba u svome očitovanju predlaže provođenje daljnjih dokaza.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka CĆ, JĆ, EĆ i ŠĆ.

4. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19,– dalje ZMO) propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

5. Zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno je, pozivom na odredbe čl. 433. i čl. 438. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20 – dalje ObZ), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice, to se međutim, ne odnosi na situacije kada je podizanje takve tužbe predviđeno posebnim propisom. Dakle, utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sukladno odredbi čl. 22. st. 3. ZMO-a predstavlja izuzetak u odnosu na pravno shvaćanje predsjednika građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018.

6. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. ObZ sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

7. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 6-7 spisa) i smrtni list (list 5 spisa) utvrđeno je da je UĆ rođen dana **.**.1954., a umro dana **.**.2025. u Zagrebu, te da nema zapisa o sklapanju braka.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 8-9 spisa) utvrđeno je da je predlagateljica OĆ rođena dana **.**.1957. te da nije sklopila nikakav brak.

9. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Jasne Galešić iz Vrbovca poslovni broj O-318/2025 od 22. svibnja 2025. utvrđeno je da je iza pokojnog UĆ nasljednicom proglašena OĆ, ovdje predlagateljica.

10. Predlagateljica OĆ na ročištu održanom dana 13. studenoga 2025. je iskazala da se ona i UĆ poznaju od djetinjstva, već su u srednjoj školi počeli izlaziti. Počeli su skupa živjeti 1982. kada se ona preselila kod njega. U principu bili su kuća do kuće a živjeli smo gdje je bilo potrebno, malo kod nje i malo kod njega. UĆ se razbolio uznazada10 godina i onda su cijelo vrijeme živjeli kod nje. Nikada se nisu razdvajali i uvijek su bili zajedno. Dijelili su zajedničko kućanstvo i sa njenom i sa njegovom obitelji i svi su zajedno doprinosili. Bili su skladna obitelj. UĆ i ona su imali zajedničke financije i oboje su radili. Jako su se voljeli, jer inače ne bi izdržali zajedno tolike godine. Bili su zajedno sve do Ivanove smrti. Bila je na sprovodu, stajala je do njega i platila troškove sprovoda. Nisu imali djece i posvetili su se nećacima. Nisu imali potrebe zbog nekog papira se vjenčati.

11. Svjedok HĆ na ročištu održanom dana 13. studenoga 2025. iskazala je da je ona sam kćerka od brata od pok. UĆ. Za predlagateljicu zna od kad zna za sebe jer je ona bila uvijek prisutna u kući. Predlagateljica i UĆ su živjeli zajedno sve do Ivanove smrti i nisu se nikada razdvajali. Oni su njoj djelovali kao normalan par kao i njezini mama i tata.

12. Svjedok EĆ na ročištu održanom dana 13. studenoga 2025. iskazala je da je prijateljica od predlagateljice i da se znaju još od osnovne škole. Odlazila je u kućanstvo predlagateljice i uvijek je tamo bio i UĆ. Oni su bili nerazdvojni. Našli su se i na zabavama i plesnjacima. Predlagateljica i UĆ nisu se nikada razdvajali i bili su skupa sve do Ivanove smrti. Oni su njoj djelovali kao muž i žena.

13. Svjedok ŠĆ na ročištu održanom dana 13. studenoga 2025. je iskazao da je EĆ je moja supruga te da su se sa predlagateljicom i UĆ družili godinama. Išli su skupa po svadbama, gostima te smo pomagali jedni drugima. Oni su uvijek bili skupa i nisu se nikada razdvajali. Predlagateljica i UĆ su njemu bili kao muž i žena.

14. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni UĆ bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu, puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine. Predlagateljica i pokojni UĆ živjeli su u obiteljskoj zajednici, te je Predlagateljica bila neudana, a pokojni UĆ neoženjen za vrijeme zajedničkog života u istom domaćinstvu koji je trajao sve do smrti UĆ. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

15. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-pa je sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

U Zagrebu 29. siječnja 2026.

Sutkinja:

Lucija Arelić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana dostave pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Predlagateljici po pun. uz rješenje za plaćanje pristojbe na rješenje

2. I i II protustrankama po pun.

3. Zainteresiranoj osobi