Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Trg slobode 9

Poslovni broj: Ovr-1718/2025-5

R E P U B L I K A  H R VA T S K A

R J E Š E NJ E  I  Z A K LJ U Č A K

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji Tamari Turek, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja HF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 42000 Varaždin, zastupane po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Slunjski & Rudnički j.t.d. iz Varaždina, protiv ovršenika ČF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Kneževiću, odvjetniku iz Novog Marofa, radi ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika, povodom prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, te prijedloga za odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava, izvan ročišta, 29. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I.

Odbija se prijedlog za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava ovršenika ČF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u postupku izravne naplate pokrenute dana 5. prosinca 2011. kod Financijske agencije temeljem ovršne isprave bjanko zadužnice potvrđene po javnoj bilježnici Bojani Štimac iz Varaždina pod brojem OV-209/11 dana 13. siječnja 2011., izvan žalbenih razloga propisanih čl. 50. st. 1. toč. 7., toč. 9., toč. 10. i toč. 11. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24; dalje: OZ), kao neosnovan.

II.

Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava temeljem bjanko zadužnice potvrđene po javnoj bilježnici Bojani Štimac iz Varaždina pod brojem OV-209/11 dana 13. siječnja 2011. podnesen sudu dana 24. lipnja 2025., kao neosnovan.

z a k lj u č i o  j e

Upućuje se ovršenik ČF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da u roku od 15 dana od dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe – postupka izravne naplate pokrenutog dana 5. prosinca 2011. kod Financijske agencije temeljem ovršne isprave bjanko zadužnice potvrđene po javnoj bilježnici Bojani Štimac iz Varaždina pod brojem OV-209/11 dana 13. siječnja 2011. nedopuštenom iz razloga što je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom , odnosno iz razloga propisanog čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ.

Obrazloženje

1. Ovršenik je dana 24. lipnja 2025. podnio ovome sudu prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u kojima u bitnome navodi da je dana 18. lipnja 2025. u redovnom poslovanju utvrdio da mu je sa tekućeg računa zaplijenjen iznos od 1.370,00 eur, da je od strane Financijske agencije ovršenik obaviješten da je ista zaprimila podnesak ovrhovoditelja od 5. prosinca 2011. temeljem bjanko zadužnice od 13. siječnja 2011. broj OV-209/11 potvrđene od strane javnog bilježnika Bojane Štimac iz Varaždina, kao i da svoj prijedlog temelji na nespornoj činjenici da je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

2. Uz predmetne prijedloge ovršenik je dostavio podnesak od 5. prosinca 2011. (list 4-5 spisa) i bjanko zadužnicu potvrđenu po javnoj bilježnici Bojani Štimac iz Varaždina pod brojem OV-209/11 dana 13. siječnja 2011. (list 6-8 spisa).

3. Predmetni prijedlozi dostavljeni su na očitovanje ovrhovoditelj ici, koja se podneskom od 11. srpnja 2025. u bitnome očitovala da je 10. srpnja 2025. podnijela Financijskoj agenciji zahtjev za opoziv zahtjeva za izravnu naplatu predmetne bjanko zadužnice.

4. Sukladno čl. 210. st. 1. OZ nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ, odnosno obračuna poslodavca, prema odredbi čl. 209. st. 5. OZ ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim, pri čemu se sukladno čl. 210. st. 2. OZ na prijedlog za odgodu prijenosa iz čl. 210. st. 1. OZ na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz čl. 210. st. 1. OZ na odgovarajući način odredbe OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i čl. 53. OZ).

5. Odredbom čl. 50. st. 1. OZ određeno je da protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu: 1. ako isprava na temelju koje je ono doneseno nije ovršna isprava, 2. ako ta isprava nije stekla svojstvo ovršnosti, 3. ako je ovršna isprava ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno ako je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka, 4. ako su se stranke javnom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom sastavljenom nakon nastanka ovršne isprave sporazumjele da ovrhovoditelj neće na temelju ovršne isprave, trajno ili za određeno vrijeme, tražiti ovrhu, 5. ako je protekao rok u kojemu se po zakonu može tražiti ovrha, 6. ako je ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je mogućnost ovrhe ograničena, 7. ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika, 8. ako nije ispunjen uvjet koji je određen ovršnom ispravom, osim ako zakonom nije drukčije propisano, 9. ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, 10. ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, ili 11. ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

6. Razmatrajući sadržaj prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim sud nalazi da isti ovršenik podnosi iz razloga što je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom, odnosno iz razloga propisanog čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ .

7. Sukladno čl. 52. st. 3. OZ ako ovrhovoditelj ospori postojanje žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7., toč. 9., toč. 10. i toč. 11. OZ ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz čl. 52. st. 1. OZ zbog kojeg je izjavio žalbu.

8. Sukladno čl. 52. st. 4. OZ iznimno od odredbe čl. 52. st. 3. OZ sud neće ovršenika uputiti na parnicu, nego će prihvatiti njegovu žalbu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu ako on njezinu osnovanost dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba zbog razloga iz čl. 52. st. 1. OZ općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.

9. Uvidom u podnesak od 5. prosinca 2011. (list 4-5 spisa) sud je utvrdio da je ovrhovoditelj isti podnio Financijskoj agenciji dana 5. prosinca 2011. radi provođenja izravne naplate temeljem bjanko zadužnice potvrđene po javnoj bilježnici Bojani Štimac iz Varaždina pod brojem OV-209/11 dana 13. siječnja 2011.

10. Uvidom u bjanko zadužnicu potvrđenu po javnoj bilježnici Bojani Štimac iz Varaždina pod brojem OV-209/11 dana 13. siječnja 2011. (list 6-8 spisa) sud je utvrdio da je istu u svojstvu dužnika izdao GF, OIB: [osobni identifikacijski broj], te istom dao suglasnost da se radi naplate tražbine u iznosu od 50.000,00 kn sa zateznom kamatom tekućom od 14. siječnja 2011. do namirenja zaplijene svi njegovi računi kod banaka u korist vjerovnika, ovdje ovrhovoditeljice, pri čemu je predmetnu bjanko zadužnicu u svojstvu jamca platca potpisao ovdje ovršenik, uz izjavu da je suglasan da se radi naplate tražbine vjerovnika iz predmetne bjanko zaplijene svi njegovi računi kod banaka, te da se novčana sredstva s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u predmetnoj bjanko zadužnici, izravno s računa isplate vjerovniku.

11. Pazeći po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 50. st. 5. OZ na razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 1. 3. i 5. OZ, te na okolnost da je u slučaju iz čl. 50. st. 1. toč. 6. OZ ovrha određena na predmetima iz čl. 4. st. 4. i 5. OZ, te na pogrešnu primjenu mate rijalnog prava, kao i na bitne povrede ovršnog postupka kada se na njih pazi prema odredbama Zakona o parničnom postupku, ovaj sud nije utvrdio da bi bio ostvaren neki od navedenih žalbenih razloga.

12. Nadalje, u odnosu na žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ sud ističe da se ovrhovoditeljica u odnosu na navedeni žalbeni razlog nije očitovala, već da je isključivo u podnesku od 11. srpnja 2025. navela da je opozvala zahtjev za izravnu naplatu temeljem predmetne bjanko zadužnice, a slijedom čega valja prvenstveno istaknuti da ovršenik unatoč opozivu izravne naplate temeljem predmetne bjanko zadužnice i nadalje ima pravni interes ishoditi odluku o nedopuštenosti pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava temeljem predmetne bjanko zadužnice, te napomenuti da ovršenik osnovanost svojeg prijedloga ne dokazuje javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, a da činjenice na kojima se temelji njegov prijedlog nisu općepoznate niti se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, a slijedom čega je temeljem čl. 52. st. 3. OZ valjalo odlučiti kao izreci ovog zaključka.

13. Slijedom svega navedenog, sud nije našao osnovanim prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim izvan žalbenih razloga propisanih čl. 50. st. 1. toč. 7., toč. 9., toč. 10. i toč. 11. OZ, te je temeljem čl. 210. st. 2. OZ u vezi sa čl. 50. OZ odlučeno kao u toč. I. izreke ovog rješenja, dok je u odnosu na žalbeni razlog propisan čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ odlučeno kao u izreci ovog zaključka.

14. U odnosu na prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava valja uputiti na čl. 65. st. 1. OZ sukladno kojem ovršenik mora učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili učiniti vjerojatnim da je odgoda ovrhe potrebna, da bi se spriječilo nasilje, pri čemu, osim jedne od navedenih pretpostavki, mora biti ispunjena, kumulativno, još i bilo koja od pretpostavki navedenih u čl. 65. st. 1. toč. 1. -10. OZ-a, i to

1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, 3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,

4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz čl. 52. ili čl. 53. OZ ili podnio tužbu iz čl. 52. ili čl. 55. OZ,

6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,

7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,

8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, 9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, te

10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak.

15. Uvidom u spis sud je utvrdio da je ovršenik uz prijedlog za odgodu podnio i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz žalbenog razloga propisanog čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ, čime je po ocjeni suda ispunjen uvjet iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ, no da isti nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio kakvu nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda ovrhe potrebna, da bi se spriječilo nasilje. Navedena šteta se po mišljenju ovoga suda sastoji u nemogućnosti ili otežanoj mogućnosti povrata prenesenih novčanih sredstava ili naknade druge štete od strane ovrhovoditelj ice u slučaju da predmetna ovrha bude pravomoćnom odlukom proglašena nedopuštenom, a zbog slabog imovinskog stanja ovrhovoditeljice, pri čemu je ovršenik propustio uz predmetni prijedlog za odgodu ovrhe dostaviti kakav dokaz iz kojeg bi proizlazila takva nemogućnost naknade štete, i to dokaz u vidu potvrde Ministarstva unutarnjih poslova, Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, katastra, zemljišnoknjižnih odjela i drugih tijela, iz kojih bi bilo razvidno da ovrhovoditeljica nije evidentirana kao vlasnik vozila, nekretnina ili vrijednosnih papira, odnosno da ne raspolaže bilo kakvom stvari ili pravom na kojem bi se mogla provesti ovrha u slučaju proglašenja predmetne ovrhe nedopuštenom te obustave iste, odnosno dokaz u vidu potvrde Financijske agencije iz koje bi bilo vidljivo da je ovrhovoditeljičin račun u blokadi, odnosno kakva druga činjenica koja bi učinila vjerojatnom nemogućnost ili otežanu mogućnost naknade štete od ovrhovoditelja.

16. Slijedom navedenog, a obzirom da u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke propisane čl. 210. st. 2. OZ u svezi čl. 65. st. 1. OZ -a, to je valjalo odlučiti kao u toč. II. izreke ovog rješenja te odbiti prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava kao neosnovan.

U Varaždinu, 29. siječnja 2026.

Sutkinja

Tamara Turek

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana, po primitku istog, pismeno u 3 primjerka, putem ovog suda. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. Ovrhovoditelj, po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Slunjski & Rudnički j.t.d. iz Varaždina

2. Ovršenik, po punomoćniku Tomislavu Kneževiću, odvjetniku iz Novog Marofa