Republika Hrvatska
Općinski sud u Karlovcu
Karlovac
Poslovni broj: P-57/2024-28
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Karlovcu po sucu pojedincu Ireni Šegavić u pravnoj stvari tužitelja ĐC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Dinki Dobrović Legović, odvjetnici u Karlovcu, protiv 1.tuženika HC, [adresa], sada u Argentini, Buenos Aires, Villa Dominico, Venezuela ulica 6145, i 2.tuženika ČC, [adresa], obojica zastupani po punomoćnici Sandri Pleskini, odvjetnici u Karlovcu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave zaključene 11. prosinca 2025., u nazočnosti punomoćnice tužitelja, te odvjetnice Dunje Duduković Šegavić, u zamjeni za privremenu zastupnicu Sandru Pleskinu, odvjetnicu u Karlovcu, 29. siječnja 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"Utvrđuje se da je tužitelj ĐC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dosjelošću stekao pravo vlasništva nekretnine upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], Gosinje od 8989 m2, oranica od 5115 m2 i livada od 3874 m2, što su tuženi HC, [adresa] i ČC, [adresa] 234, SAD, dužni priznati, pa je tužitelj ovlašten temeljem ove presude, po pravomoćnosti, ishoditi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime u zemljišnim knjigama uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženih."
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da od 1965. godine neprekidno do danas posjeduje nekretninu upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], Gosinje od 8989 m2, oranica od 5115 m2 i livada od 3874 m2. Tužitelj navodi da predmetnu nekretninu obrađuje, gospodarski iskorištava te na njoj kosi travu za sijeno u razdoblju od 1965. godine sve do danas. Tužitelj se dakle, u nesmetanom i stalnom posjedu predmetne nekretnine nalazi više od 50 godina, osobno i preko svojih prednika, te mu nitko tijekom posjedovanja nije osporavao pravo na nekretninu koja je predmet ovog postupka. Tužitelj ističe da se nalazi u savjesnom posjedu navedene nekretnine preko 50 godina i dosjelošću je stekao pravo vlasništva te nekretnine. U zemljišnim knjigama kao vlasnici navedene nekretnine upisani su tuženici koji su sada nepoznatog boravišta. Stoga tužitelj predlaže da im se kao takvima postavi privremeni zastupnik sukladno čl. 84. St. 2. ZPP-a u osobi odvjetnice Vlatke Milanović iz Karlovca. Naime, zadnja saznanja koja ima tužitelj jest to da je 1. tuženi još 70-ih godina prošlog stoljeća odselio u Argentinu dok o drugotuženiku nema nikakvih saznanja. Obzirom je kao dugogodišnji posjednik, dosjelošću stekao pravo vlasništva nekretnine, upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], te ima pravni interes ustati ovom tužbom i ishoditi deklaratornu odluku suda kako bi svoje vlasništvo mogao upisati u zemljišne knjige podnosi ovu tužbu radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine stečene dosjelošću i radi upisa u zemljišne knjige.
2. Na adrese iz tužbe te adrese 1. i 2.tuženicima nije uspjela dostava. U odnosu na 1.tuženika nije uspjela dostava niti na adresu u [adresa] (iz punomoći od 21. lipnja 1972.). Prema podacima Policijske uprave karlovačke u evidenciji prebivališta i boravišta nema osoba s navedenim podacima. Matični ured Karlovac je za podatke o životu i smrti tuženika zatražio datume i mjesta rođenja do kojih sud nije uspio doći niti provjerom isprava temeljem kojih su tuženici upisani u zemljišnim knjigama.
3. Stoga je, rješenjem ovog suda poslovni broj P-57/2024-9 od 13. veljače 2025., tuženicima kao osobama koje nemaj punomoćnika u Republici Hrvatskoj i nalaze se u inozemstvu, postavljen privremeni zastupnik u osobi Sandre Pleskine, odvjetnice u Karlovcu, temeljem odredbe članka 84. stavak 2. točka 5. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25).
4. U odgovoru na tužbu privremeni zastupnik 1. i 2.tuženika protivio se tužbenom zahtjevu navodeći da je potrebno provesti predložene dokaze prije donošenja odluke.
5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u neslužbenu kopiju izvatka iz BZP za zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], punomoć od 21. srpnja 1972., Kupoprodajni ugovor na listu 12-13, rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Karlovcu, O-305/75 od 29. rujna 1975., dokumentaciju iz zemljišnih knjiga na listu 16 i 17, zapisnik ZK odjela Općinskog suda u Karlovcu od 2. travnja 2009., dopis Upravnog odjela za opću upravu KŽ od 27. svibnja 2024., proveo očevid na licu mjesta 4. studenog 2025., saslušao tužitelja svjedoke VC, EC i OC, te proveo geodetsko vještačenje po CADCOM d.o.o. Ured Karlovac koji je identificirao predmetnu česticu.
6. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
7. Prema odredbi danas važećeg Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00,73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09 – dalje: ZV), u odredbi članka 388.stavak stavak 2. propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.
8. Obzirom tužitelj traži utvrđenje vlasništva nekretnine stečene dosjelošću od 60tih godina prošlog stoljeća, to su bile mjerodavne odredbe Općeg građanskog zakonika koji je objavljen 1.lipnja 1911.g. ( daljnjem tekstu: OGZ), i to paragrafa 1468. OGZ kojim je određeno da dosjelost završava protekom 30 godina, koji rok nije istekao do 1. rujna 1980. kada je stupio na snagu Zakonu o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (dalje: ZOVO) koji u odredbi članka 28. stavak 4. ZOVO propisuje dvadesetogodišnji rok dosjelosti obzirom se radi o roku dosjelosti koji je počeo teći prije stupanja na snagu ZOVO, a do tog trenutka nije istekao.
9. Dakle prema odredbi članka 28. stavak 4. ZOVO pošteni posjednik nepokretne stvari stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina pa je tužitelj u ovom postupku trebao dokazati da je predmetnu nekretninu pošteno posjedovao u trajanju od dvadeset godina.
10. Nije sporno da je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Karlovcu, Zemljišnoknjižni odjel Karlovac u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] upisana kčbr. [katastarska čestica] Gosinje od 8989 m2 (oranica od 5115 m2, livada od 3874 m2) kao suvlasništvo tuženika:
1. LC, [adresa]
2. ČC, sin Đ, [adresa].
11. Na licu mjesta sud je uz pomoć geodetskog vještaka Andreje Omić iz CADCOM d.o.o. Ured Karlovac identificirao predmetnu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te utvrdio da se i u naravi radi dijelom o oranici, dijelom livadi.
12. Uz pomoć geodetskog vještaka sud je utvrdio da kčbr. [katastarska čestica], prema staroj izmjeri (prije reambulacije) odgovora kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
13. Prema punomoći od 21. lipnja 1972., 1. tuženik HC, suvlasnik predmetne nekretnine u ½ dijela, opunomoćio je AC r. H:
- da ga može zastupati pred nadležnim vlastima tadašnje SFRJ
- da ga zastupa pred sudovima i nadležnim upravnim organima
- te izvan suda, radi zaštite njegovih prava i na zakonu osnovanih interesa poduzima sve radnje i upotrijebi sva u zakonu predviđena sredstva, a naročito da podnosi tužbe, prijedloge, da dade u njegovo ime potrebne izjave, te da prima novac i novčane vrijednosti i da o tome izdaje potvrde
- naročito je ovlašćuje da uživa suvlasni nekretnine to njegov suvlasni dio koji iznosi jednu polovinu nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a to su parcele, kčbr. [katastarska čestica] oranica s livadom od 1050 čhv i kčbr. [katastarska čestica] oranica sa livadom od 1321 čhv, koje su nacionalizirane, a na kojima HC ima pravo korištenja
- da primi naknadu za te nekretnine prilikom deposedacije i da istom raspolaže po nahođenju.
14. Suprotno tumačenju tužitelja, ovaj sud utvrđuje da iz navedene punomoći ne proizlazi da je HC iz [adresa] ovlastio svoju punicu AC da može prodati njegov suvlasnički dio predmetne nekretnine, kčbr. [katastarska čestica]. Upravo suprotno, iz punomoći proizlazi da je AC ovlastio da uživa njegove nekretnine, pa tako i predmetnu kčbr. [katastarska čestica] po staroj izmjeri (sada kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po novoj izmjeri), da primi naknadu prilikom njene deposedacije (obzirom je nekretnina nacionalizirana, a 1.tuženik ima pravo korištenja) i da sa istom (naknadom, a ne zemljom, kako to pogrešno tumači tužitelj) raspolaže prema svom nahođenju.
15. Tužitelj u svom iskazu navodi da je predmetno zemljište uživao njegov otac ŽC od 1961. kada mu je HC rekao da može kositi, odnosno da je HC rekao tužiteljevom ocu da tu zemlju uživa dok se ne vrati (iz Argentine). Obzirom se HC nije nikada vratio, tužitelj je iskazao da su cijelo vrijeme neometano koristili predmetno zemljište, prvo njegov otac, a poslije njega tužitelj. Tužitelj je iskazao da su imali krave u Mrzlom Polju pa su predmetno zemljište kosili za sijeno kojim su hraniIi krave. U odnosu na drugog suvlasnika ČC, tužitelj je iskazao da mu nije poznato je li njegov otac s njim nešto dogovorio, već samo zna da je i on otišao u Argentinu. Tužitelj je iskazao da je HC dao svojoj punici punomoć da može prodati zemlju pa je ona zemlju prodala i otišla u Argentinu. O tome je li njegov otac sklopio pismeni ugovor s HC ili njegovom punicom, odnosno s ČC, tužitelj je iskazao da nema saznanja. O tome je li njegov otac isplatio navedenim osobama za zemlju, tužitelj je iskazao da misli da nije jer je predmetna zemlja bila nacionalizirana pa njegov otac sigurno ne bi nešto platio što ne može na prebaciti na sebe.
16. Svjedokinja VC, sestra tužitelja i OC, bratić tužitelja potvrdili su u svojim iskazima da su tužitelj i njegov otac neometano koristili predmetno zemljište od 60tih godina prošlog stoljeća.
17. Drugi dokazi nisu predloženi.
18. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da su tužitelj i njegov otac neometano koristili predmetno zemljište od 60tih godina prošlog stoljeća tako što su ga uglavnom kosili jer im je trebalo sijeno za krave koje su uzgajali na drugoj lokaciji. Međutim, iz iskaza tužitelja proizlazi da su tužitelj i njegov otac znali da se radi o zemljištu u vlasništvu HC i ČC, koji se nalaze u Argentini, time da je jedino HC 1962. dopustio tužiteljevom ocu da koristi predmetno zemljište tako da ga kosi za sijeno. Bez obzira na to što je zemljište tada bilo nacionalizirano, iz iskaza tužitelja ne proizlazi da je zemljište kupio od tuženika, niti da im je isplatio kupoprodajnu cijenu za zemljište. Suprotno navodima tužitelja, punica 1.tuženika nije imala punomoć za prodaju zemljišta, pa suvlasnički dio 1.tuženika otac tužitelja nije mogao kupiti preko punice 1.tuženika.
19. Iz svega navedenog proizlazi da su tužitelj i njegov otac neometano posjedovali predmetno zemljište od 60tih godina prošlog stoljeća do danas, i preko potrebnog roka za dosjelost, ali ovaj sud utvrđuje da ga unatoč tome nisu stekli dosjelošću.
20. Osim, potrebnog roka za dosjelosti samostalnog i neometanog posjeda, za stjecanje prava vlasništva dosjelošću neophodna pretpostavka je poštenje posjednika sukladno citiranim odredbama članka 28. stavak 4. ZOVO i paragrafa 1468. OGZ. Ako je posjednik znao ili je morao znati da mu ne pripada pravo samostalno posjedovati stvar, nisu ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništvu putem dosjelosti. Posjednik koji nije barem pošten ne može svoj posjed pretvoriti u pravo vlasništva putem izvanredne dosjelosti bez obzira na to koliko dugo trajao taj posjed.
21. Obzirom tužitelju (i njegovom predniku) nedostaje poštenje, nisu se ispunile zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću te je tužbeni zahtjev radi utvrđenja vlasništva temeljem dosjelosti valjalo odbiti u cijelosti.
22. Odluku o trošku nije donesena jer tuženici zastupani po privremenoj zastupnici nisu postavili trošak. O troškovima privremenog zastupnika koji je zastupao 1. i 2.tuženike odlučeno je posebnim rješenjem.
23. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Karlovcu 29. siječnja 2026.
Sudac: Irena Šegavić
Uputa o pravnom lijeku
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8 ZPP). Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335 st. 9 ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.
U slučaju iz čl. 335. st. 9 ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.
Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP). Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.
Dostavljeno:
1. Dinka Dobrović Legović, odvjetnica u Karlovcu
2. privremena zastupnica Sandra Pleskina, odvjetnica u Karlovcu